Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o prijedlogu Strategije za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Goran Perožić | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | U potpunosti podržavam Strategiju te na konferenciji 30. listopada 2017. spomenute moguće datumske okvire. Iako ciljani datum uvođenja eura nije određen smatram da je sasvim realno, i prema tom cilju treba ići, da Hrvatska uđe u ERM II. u prvoj polovici 2020. g. te, po isteku minimalnog dvogodišnjeg razdoblja, u EMU 1. siječnja 2023. Na tom tragu su i izrečene ambicije i planovi na spomenutoj konferenciji pa apeliram da ciljevi zaista i budu usmjereni prema tim realnim i dohvatljivim vremenskim okvirima. Nadalje sam stava da ne treba podilaziti protivnicima uvođenja eura jer njihova velika većina pokazuje znatnu površnost i nepoznavanje potpune argumentacije o ovoj temi. Također sam protivnik raspisivanja referenduma o uvođenju eura jer, osim što je to preuzeta obveza Republike Hrvatske, o toj temi su građani već odlučivali na referendumu o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | Matea Cimeša | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | doći će nova financijska kriza, kako će tada RH s eurom reagirati, vidjeli smo na primjeru Španjolske i Grčke kako je to završilo zbog nepostojanja monetarne autonomije, a kada mala zemlja kao RH izgubi potonju i ne bude u mogućnosti manevrirati takvom krizom-to će biti pogubno za gospodarstvo.. uopće opstanak EUa je upitan i kakav bi bio postupak vraćanja kune? Država je daleko od stabilnosti i uvođenja ovakvih promjena, vidjeli smo nedavno zbog slučaja Agrokor koliko je zapravo mala naša država i kako velik postotak gospodarstva ovisi o faktorima koji mogu biti itekako mali. | Primljeno na znanje | S obzirom na ograničenja s kojima se suočavaju središnje banke malih, otvorenih i visoko euroiziranih država, Hrvatska ni danas, dok još uvijek ima vlastitu valutu, u pravilu ne može aktivno voditi monetarnu politiku i tako ublažavati učinke kriza. Zbog toga Hrvatska nakon uvođenja eura neće biti ranjivija na krize nego što je danas. Upravo suprotno, Hrvatska će kao članica europodručja biti znatno otpornija na krize jer tada više neće biti mogući špekulativni napadi na domaću valutu, a banke će dobiti pristup monetarnim operacijama Europske središnje banke što će im znatno olakšati podnošenje eventualnog pojačanog odljeva depozita. Postupak uvođenja eura je ireverzibilan, odnosno u zakonodavstvu EU-a nije predviđena mogućnost da država članica nakon preuzimanja eura ponovno uvede nacionalnu valutu. Za takav potez bilo bi potrebno izaći iz članstva u EU. |
| 3 | Milivoj Raboteg | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Kada jedni napuštaju EU, a drugi razmišljaju o napuštanju ili se odupiru provođenju direktiva EU-a, koje štete njihovim nacionalnim interesima, hrvatska vlada i HNB uvjeravaju Hrvate kako je ovo pravi trenutak za ulazak u eurozonu. Poučeni dosadašnjim iskustvima Hrvati s pravom strahuju i pitaju se što se krije iza toga, koji je cilj. Je li stvarni gospodarski napredak Hrvatske ili politički, ispunjavanje nečijeg projekta, federalizacija EU. Slijedom donošenja zakona i prešutno odobravanje pljačke hrvatskih građana, od ne samo stranih banaka, nego i nelegalnih kreditnih zadruga ili ne donošenje zakona kojim bi se omogućilo vraćanje preplaćenih kamata na temelju kolektivne sudske presude, oštećenim potrošačima, itd, itd, govori nam da uvođenje eura ne bi bio hrvatski nacionalni interes, već interes nekoga drugoga. Druge gospodarski naprednije zemlje ne žele ga uvesti, a neke koje su ga uvele postale su siromašnije nego su bile prije. Nas se uvjerava da smo specifični, drugačiji od drugih koji su ušli u eurozonu i da zato mi nećemo imati krizu kao npr Grčka...... Kako ne, tako se prevarom, lažnim uvjeravanjima, prijetnjama umirovljenicima, da neće dobiti mirovine i mijenjanjem Ustava, sa 20-tak % glasova sveukupnog stanovništva uvelo nas u EU. Što guverner uvjerava da nećemo puno izgubiti je laž. To što nismo iskoristili potencijal vlastite valute, kriva je HNB, odnosno svi guverneri (osim možda Pere Jurkovića za čijeg je mandata uvedena kuna), koji su pristali na ovisnost o politici središnje banke EU-a i tako se odrekli glavnog uporišta suvereniteta. Pristupanjem eurozoni odrekli bi se i ono malo suvereniteta što nam je ostalo. Što god mislili, novac je moćno oružje i svi oni koji se odriču vlastite valute, ne žele dobro svojem narodu. Zato euro NE. Britanci su govorili da bi bili frustrirani, ako na svojim novčanicama ne bi gledali kraljicu Elizabetu. Hrvati će biti frustrirani ako na novcu ne budu gledali, Frankopana i Zrinskog, Dobrila, Jelačića. Gundulića, Mažuranića, Radića, Marulića, Starčevića. Samo nemojte reči "ako žele gledati svoje velikane, zašto je Hrvatska toliko eurizirana". Zbog politike države i HNB-a! Nekada se još više koristila marka (čak u unutarnjem trgovanju, trgovinama, kafićima, restoranima....) pa nije se marka uzela za svoju valutu. Na kraju narod treba odlučivati! Ako je demokracija, onda neka bude, a ne se samo igrati demokracije!!! | Primljeno na znanje | Europodručje je danas mnogo snažnija ekonomska i monetarna unija nego što je bila u prvoj polovini prošlog desetljeća. Naime, u razdoblju nakon svjetske financijske krize u EU-u su provedene znatne institucionalne reforme s ciljem da se osigura dugoročna stabilnost eura kao zajedničke valute. Uvođenjem eura Hrvatska bi stoga pristupila monetarnoj uniji koja je uklonila većinu nedostataka koje su dovele do izbijanja dužničke krize 2010. godine. Svaka država članica samostalno određuje u kojem će trenutku započeti postupak uvođenja eura uzimajući pritom u obzir odnos ekonomskih koristi i troškova. U Hrvatskoj su očekivane koristi od uvođenja eura mnogo veće nego u većini ostalih država, što je povezano s visokom prisutnošću eura u gospodarstvu. Zbog toga, Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koristi, dok će troškovi (nedostaci) biti mali i uglavnom jednokratni. U nekoliko drugih država očekivani pozitivni učinci nisu toliko izraženi kao u slučaju Hrvatske pa te države odgađaju ispunjavanje obveze uvođenja eura. Gubitak samostalne monetarne politike ocijenjen je kao mali trošak jer Hrvatska kao mala, visoko euroizirana i snažno financijska integrirana država ne može aktivno koristiti monetarnu politiku kao što to čine velika, razvijena gospodarstva poput SAD-a i europodručja. Nekoliko je razloga za to: i) hrvatsko gospodarstvo je ovisno o uvozu pa se promjene tečaja putem utjecaja na cijene uvoznih dobara prenose na domaću inflaciju; ii) stanovništvo, poduzeća i država zaduženi su u eurima i stoga je očuvanje stabilnosti tečaja kune prema euru ključno za očuvanje ukupne makroekonomske stabilnosti; iii) u uvjetima slobodnog kretanja kapitala monetarna politika u Hrvatskoj ne može znatnije odstupati od monetarne politike velikih država jer bi inače Hrvatska bila izložena štetnim špekulativnim tokovima kapitala; iv) prisutnost stranih bankovnih grupacija u hrvatskom bankovnom sustavu sužava prostor za korištenje kamatnog kanala monetarne politike. Premda se uvođenjem eura Hrvatska odriče vlastite valute, hrvatska nacionalna obilježja i nadalje će se nalaziti u optjecaju. Naime, svaka država članica europodručja stavlja u optjecaj kovanice eura koje na tzv. nacionalnoj strani imaju prikazana specifična nacionalna obilježja. Tako će nakon što Hrvatska uvede euro diljem europodručja kolati euro kovanice s hrvatskim motivima. |
| 4 | Josip Zubac | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Protivim se uvođenju eura i gubitku vlastite monetarne suverenosti. Pogotovo s ovakvom zavaravajućom kamiicom od strategije koja samo taksativno nabroji moguće štete te ih označi kao male, neznačajne dok u ito vrijeme zvoni na sva zvona za benifite od 0.1%. Želim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Strategija iscrpno obrađuje sve izvjesne i potencijalne koristi i troškove (rizike, nedostatke) uvođenja eura uzimajući u obzir specifična obilježja hrvatskog gospodarstva. Ocjene pojedinačnih koristi i troškova temelje se na stručnim analizama HNB-a i ministarstava, pri čemu su uzeta u obzir i relevantna iskustva država članica koje su već uvele euro. Najznačajnije koristi i troškovi uvođenja eura detaljnije su obrađeni u zasebnim stručnim studijama koje su javno dostupne na web stranici euro.hnb.hr. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 5 | Bojan Janjanin | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Želim referendum oko ovog pitanja! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 6 | Matija Kaniški | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Želim referendum oko ovog pitanja! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 7 | Dino Jurić | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.1. Gubitak samostalne monetarne politike | Suverenitet nad nacionalnom valutom je zadnja poluga koja nam je još preostala. Ostalih suvereniteta smo se olako odrekli! TRAŽIM PO OVOM PITANJU REFERENDUM! Ovo je važnije od Piranskog zaljeva i ZERP-a zajedno! Obrazloženje: O tome koliko smo "sposobni" sudjelovati u raspravama i odlukama za stolom za kojim sjede bogatije i starije članice EU-a vidjeli smo svih ovih godina i po pitanju ZERP-a, Piranskom zaljevu i moru drugih gdje je svakog puta bilo jasno da "im nismo bitni" i da nas se ne doživljava. Uvođenje Eura - će možda jednog dana u budućnosti biti moguće - kad mi jednog dana budemo važan gospodarski a prije svega i politički faktor na međunarodnoj sceni. ALI kao preduvjet svih uvjeta moramo ispuniti slijedeće: 1. Stvoriti ravnotežu u domaćem bankarskom sustavu - vraćanjem većinskog udjela u ranije prodanim bankama (PBZ, ZaBa i sl.) i/ili jačanjem HPB-a i drugih domaćih banaka. 2. HNB-u dati nalog da kontinuirano i inkrementalno povećava količinu zlata u svom vlasništvu (kg po kg) te na taj način "osigurava" snagu domaće valute. 2001 godine prodali smo svih 13tona zlatnih rezervi po $270/oz koje smo dobili iz sukcesije YU, jer navodno od njega nema prihoda, dok je današnja cijena $1200/oz ... Pametnom dosta. Previše smo ovisni o strategijama i volji stranih banaka koje rade u korist svojih matičnih država. Izravnom kontrolom monete u opticaju - banke direktno utječu na razvojni potencijal našeg gospodarstva. Treba izgubiti iluziju da HNB tu ima neku veliku mogućnost kontrole ukoliko se strane banke žele s nama malo "poigrati". Države se financijski porobljavaju na način da im se prvo plasira naizgled povoljan kredit uz jaka osiguranja naplate, te onda "stegne" omča i traži povrat novca - uz slabije plasiranje skupljih/nepovoljnih novih kredita. To dovodi do kroničnog nedostatka sredstava u opticaju jer domino efektom se svatko ide naplatiti od svakoga, dok oni najslabiji ne izvise! Da li Vam to zvuči poznato? Nije? Pitajte blokirane. TKO KONTROLIRA OPTICAJ NOVCA - TAJ VLADA GOSPODARSTVOM TE DRŽAVE!!! AKO SE JEDNOM ODRIČEMO TOG NAŠEG PRAVA - MI GA GUBIMO ZAUVJEK! U tu se monetarnu asocijaciju lakše uđe negoli izađe! Koliko su to tvrdi pregovori, možemo vidjeti po pitanju BREXIT-a! A Velika Britanija je daleko jači "Igrač" od nas. Nismo toliko bogati da bi se igrali! Digresija: Iako čisto sumnjam da imamo u HNB-u ljude koji su sposobni/voljni dugoročno promišljati htio bi ipak napomenuti slijedeće: Svijet se nalazi po prvi puta u situaciji da na globalnoj razini može diskutirati u kojoj mjeri je sadašnji mainstream monetarni sustav uopće još prihvatljiv - jer je matematički neodrživ! I TO ČINI! Recesije su predvidljive u sve kraćim razmacima i kao takve predstavljaju sve veći problem na globalnoj razini. U intelektualnim i akademskim krugovima se o tome na veliko raspravlja. ( Ne govorim o teorijama zavjere ) Pokojni njemački privredni analitičar Helmut Creutz je napisao vrhunsku knjigu na tu temu: Helmut Creutz: Das Geld-Syndrom (engl. prijevod na stranici www.themoneysyndrom.org) Svim zainteresiranima je toplo preporučujem. Svakome ponaosob na volju da li će prihvatiti iznesene teze, ali smatram da bi doslovno svaki financijski stručnjak trebao pročitati ovu knjigu kao obaveznu lektiru, po sistemu "good to know"... Postoje rješenja, pitanje je samo da li postoji volja (čitaj "cohones") | Primljeno na znanje | Prenošenje ovlasti za vođenje monetarne politike na Europsku središnju banku u slučaju Hrvatske neće prouzročiti vidljive ekonomske troškove. Naime, zbog specifičnih obilježja hrvatskog gospodarstva – posebice njegovih malih dimenzija i visoke zaduženosti gospodarskih subjekata u eurima – Hrvatska monetarnu politiku ne može koristiti na način kako to čine velike razvijene države. Istodobno, stručna analiza pokazuje da će Hrvatska uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne ekonomske koristi, posebice u obliku povećanja makroekonomske otpornosti i međunarodne konkurentnosti.. Sve države članice EU-a koje su s Hrvatskom usporedive po veličini i ekonomskoj snazi već su uvele euro. To upućuje na zaključak da članstvo u europodručju nije rezervirano samo za najveća i najrazvijenija gospodarstva. Male države članice poput Hrvatske odlučuju se na uvođenje eura zato što pripadanjem velikoj monetarnoj uniji stječu vjerodostojnost i uživaju zaštitu koja posebice dolazi do izražaja u razdobljima financijskih kriza. Kada je riječ o vlasničkoj strukturi domaćeg bankovnog sustava, Hrvatska se po tome ne razlikuje od ostalih država iz Srednje i Istočne Europe, u kojima također dominiraju banke iz razvijenih država zapadne Europe. Snažna prisutnost stranih banaka u zemljama Srednje i Istočne Europe pozitivno je djelovala na njihova gospodarstva jer se zahvaljujući tome povećala učinkovitost bankovnih sustava, posebice u području upravljanja rizicima. To se najbolje očitovalo u razdoblju nakon 2008. kada su najveće banke unatoč dubokoj i dugotrajnoj recesiji ostale likvidne i dobro kapitalizirane. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 8 | David Grubeša | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ni ja ne želim uvođenje eura kao službene valute. Želim referandum!!! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 9 | IVAN DUŠAN | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Najveći nedostatak uvođenja eura bio je vidljiv u slučaju Grčke. Iako su Europske zemlje pomogle Grčkoj mnogo više negoli da ona nije imala euro, zbog prijetnje izbacivanjem iz Euro zone Grčka je morala pristati na sve što je od nje tražila EU. Znači veliki problem jest u slučaju da Hrvatska dođe u situaciju u kakvoj je Grčka, morati će pristati na sve zahtjeve EU bez obzira na to koliko oni bili loši ili nelogični. Problem je mogućnost da Hrvatskoj ostale zemlje članice zaprijete izbacivanjem iz Eurozone u slučaju dužničke krize. A dok imamo kunu ono najgore što se može desiti je devalvacija kune do max 10%, a vjerovnicima kojima dugujemo novce možemo lagano pokazati srednji prst i jednostavno reći da nećemo platiti svoje dugove. I nitko nam ništa ne može. | Primljeno na znanje | Dužnička kriza je vrlo neugodno stanje koje iziskuje bolne prilagodbe neovisno o tome ima li država vlastitu valutu ili koristi zajedničku valutu s drugim državama. Dospjele obveze moraju se podmirivati jer u suprotnome država gubi vjerodostojnost i pristup izvorima financiranja, što može imati nesagledive posljedice za njeno gospodarstvo. Grčka i ostale države koje su se nedavno našle u dužničkoj krizi morale su provoditi stroge mjere štednje ne zato što su bile članice europodručja nego zato što su morale provesti fiskalnu prilagodbu koju su njihovi vjerovnici (druge države članice i MMF) tražili u zamjenu za velike iznose financijske pomoći. U slučaju da su odbile implementirati zahtijevanu fiskalnu prilagodbu, te države ne bi mogle računati na obilnu financijsku pomoć zbog čega bi se suočile s mnogo dubljom ekonomskom depresijom. Pritom treba napomenuti da je Grčka kao članica europodručja imala na raspolaganju velike i vrlo povoljne kredite iz zajedničkog fonda EU-a za krizne situacije što joj je omogućilo znatne fiskalne uštede. Da Grčka nije bila dio europodručja njezino financiranje bilo bi znatno skuplje, a vrlo je upitno i bi li uopće uspjela pribaviti dovoljno sredstava za otplatu dospjelih dugova. Vjerojatnost da dužnička kriza izbije u Hrvatskoj vrlo je mala s obzirom na povoljna gospodarska kretanja i zamjetnu fiskalnu konsolidaciju koja je ostvarena u proteklih nekoliko godina. Vlada će zadržati strogu kontrolu nad javnom potrošnjom kako bi se pokazatelji za javne financije nastavili poboljšavati. |
| 10 | Goran Račić | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Od običnih ljudi iz Njemačke i Slovenije sam čuo kako žale za svojim nacionalnim valutama umjesto kojih je uveden euro, jer im je nakon toga život jednostavno poskupio. Zato ne želim uvođenje eura, i tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Statistički podaci pokazuju da je u tim državama učinak uvođenja eura na cijene bio privremen i vrlo blag. Naime, i u Njemačkoj i u Sloveniji učinak uvođenja eura na cijene zamijećen je samo u godini u kojoj je euro uveden, pri čemu je doprinos ukupnoj stopi inflacije iznosio samo 0,3 postotna boda. Stope inflacije u time zemljama u godini uvođenja eura iznosile su 1,4% u Njemačkoj i 3,8% u Sloveniji, a od tada do kraja 2016. prosječna stopa inflacije iznosila je 1,5% u Njemačkoj i 1,8% u Sloveniji. Općenito, iskustva država članica koje su uvele euro jasno pokazuju da je učinak uvođenja eura na potrošačke cijene bio jednokratan i vrlo blag. Primjerice, u novim državama članicama učinak na cijene u godini uvođenja eura u prosjeku je iznosio 0,2 postotna boda. To znači da je stopa inflacije u godini uvođenja eura bila za samo 0,2 postotna boda viša nego što bi bila da euro nije uveden (npr. iznosila je 2,2% umjesto 2,0%). Dodatno, istraživanje Europske komisije (Eurobarometar, prosinac 2017.) pokazuje kako većina građana europodručja podupire euro (njih 64%). Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 11 | Josip Vinković | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Želim referendom oko ovog pitanja! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 12 | Vlatko Goljevački | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 2.Primjerenost eura za Hrvatsku prema teoriji optimalnih valutnih područja | Ne želimo uvođenje Eura. Tražimo referendum. Naše gospodarstvo je još na nuli (ili malo ispod) što zbog nesposobnosti vlade, što zbog korupcije u saboru i pravosuđu i ostalim državnim tijelima. Priče da je euro dobar za Hrvatsku je neistinita i odražava stanje i mentalitet osoba koje to predlažu. Postoje puno važniji, jednostavniji i brži koraci koji se mogu napraviti da se gospodarstvo aktivira - ali naravno odbijate ih napraviti. Zašto? Govorite da ste od naroda, a uopće nas ne slušate. Hoćemo referendum! | Primljeno na znanje | Javna rasprava o uvođenju eura pokrenuta je upravo zato što je Hrvatska posljednjih godina ostvarila zamjetljiv napredak u ekonomskom smislu, ostvarujući solidne stope rasta i smanjujući prisutne makroekonomske neravnoteže. Vlada RH i HNB će nastaviti provoditi odgovornu ekonomsku politiku kako bi se pozitivni trendovi nastavili i u sljedećim godinama. Ne postoje jednostavna i brza rješenja za duboke strukturne izazove. Jedino se dosljednom provedbom odgovorne ekonomske politike i sveobuhvatnim strukturnim reformama hrvatsko gospodarstvo može dovesti na putanju održivog i stabilnog rasta. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 13 | Tomislav Vidić | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ako je uvoženje Eura toliko bajno i neophodno zašto ga nisu uvele Švedska, Danska, Bugarska, Madžarska, Češka, Poljska, Rumunjska, bivša članica Ujedinjeno Kraljevstvo; zašto je Njemačka zamrznula tečaj DEM-EUR i Njemačka Marka je i dalje važeća valuta???? Apsurdistan!!!!! Bitno sebi konstantno podizati ne zaslužena primanja. Bravo uhljebi! Još malo pa vam neće imati tko plaćat poreze, na čijem ćete radu onda živjeti? | Primljeno na znanje | Svaka država članica samostalno određuje kada će započeti postupak uvođenja eura uzimajući pritom u obzir odnos ekonomskih koristi i troškova. U Hrvatskoj su očekivane koristi od uvođenja eura mnogo veće nego u većini ostalih država, što je povezano s visokom prisutnošću eura u hrvatskom gospodarstvu. Primjerice, u Hrvatskoj je udio eurskih kredita i depozita u ukupnim kreditima i depozitima uvjerljivo najviši u skupini država članica koje još ne koriste euro. Zbog toga, ali i niza drugih činitelja, Hrvatska će uvođenjem eura ostvariti znatne i trajne koriste, dok će troškovi (nedostaci) biti mali i uglavnom jednokratni. U nekoliko država članica očekivani pozitivni učinci nisu toliko izraženi kao u slučaju Hrvatske pa te države odgađaju ispunjavanje obveze uvođenja eura. Istodobno, nekoliko drugih država izrazilo je želju za uvođenjem eura, ali do sada nisu uspjele zadovoljiti propisane uvjete (npr. Bugarska). Kada je riječ o njemačkoj marki, ta valuta konvertirana je u euro po fiksnom tečaju - kao što je bio slučaj i s valutama ostalih država koje su do sada pristupile europodručju - te je potpuno povučena iz optjecaja tijekom 2002. godine. Dakle, njemačka marka više nije zakonsko sredstvo plaćanja u Njemačkoj. |
| 14 | IVAN DUŠAN | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | U ovoj strategiji nedostaju neki konkretni rokovi zajedno sa ciljanom godinom u kojoj možemo očekivati uvođenje eura. 2020, 2022, 2024? Treba navesti u kojoj godini će napraviti pojedine koraci za uvođenje eura i ono što sve građane RH najviše zanima - godina u kojoj možemo očekivati euro. Bez neke konkretne godine je ova strategija nepotpuna | Primljeno na znanje | Ciljani datum nije utvrđen zato što dinamika postupka uvođenja eura ne ovisi samo o državi koja planira uvesti euro nego i o ishodu njenih pregovora s državama članicama europodručja i institucijama EU-a. Međutim, temeljem analize ekonomskih koristi i troškova, kao i zbog optimalnog pozicioniranja Hrvatske u europskim integracijskim procesima, zaključuje se da bi Hrvatska postupak uvođenja eura trebala započeti što prije. |
| 15 | SNJEŽANA HORVAT | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Smatram da nam još ne treba euro. Našeg gospodarstva nema nigdje! Kada se podigne gospodarstvo i kada nam ljudi neće više tražiti hranu po kontejnerima i naši branitelji neće dizati ruku na sebe, onda može. Prije NE! | Primljeno na znanje | Uvođenja eura je višegodišnji proces, što znači da Hrvatska ima vremena za daljnje jačanje gospodarstva i njegovu pripremu za sudjelovanje u monetarnoj uniji. Vlada RH nastavit će provoditi odgovornu ekonomsku politiku s ciljem poticanja održivog gospodarskog rasta i uklanjanja strukturnih slabosti. Nakon što uvede euro Hrvatska će ostvariti znatne pogodnosti. Naime, uvođenjem eura eliminirat će se dio znatnih rizika kojima su građani i poduzeća danas opterećeni te će se povećati učinkovitost i konkurentnost hrvatskog gospodarstva. Sve to trebalo bi se pozitivno odraziti na ekonomske i socijalne uvjete u zemlji. |
| 16 | Katarina Mimica | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.1. Gubitak samostalne monetarne politike | Uvođenje eura imati će katastrofalne posljedice na naš standard.Europska središnja banka postat će feudalci nad hrvatskim kmetstvom i uništiti nas do kraja. Cilj je poptuno izbrisati srednji sloj i dovesti nas do ruba neimaštine. Pozivam političare koji su zadobili povjerenje svojih glasača da donose zakone i odluke na korist svojih građana, da prestanu biti europske marionete te da spriječe potpunu centralizaciju moći od EU. Kao građani RH te kao porezni obveznik, protivim se ovom prijedlogu te pozivam na referendum! | Primljeno na znanje | Statistički podaci upućuju na to da se razina cijena pri uvođenju eura jednokratno i vrlo blago povećala. U takvim uvjetima nije izgledno da će se nakon uvođenja eura životni standard u Hrvatskoj smanjiti. Osim toga, glavni cilj Europske središnje banke je očuvanje stabilnosti cijena u europodručju. Stoga nema razloga za bojazan da će nakon što Hrvatska uvede euro monetarna politika politika ESB-a djelovati negativno na životni standard hrvatskih građana. Naprotiv, iskustva drugih država članica pokazuju da je rast plaća u razdoblju nakon uvođenja eura u pravilu bio brži od rasta cijena, što znači da se životni standard povećavao. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 17 | Jakob Goldstein | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura, tražimo referendum o tome! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 18 | Jelena Domazet | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | NE ZELIM uvodjenje eura ...REFERENDUM ! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 19 | Maja Dragojević | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje EURA. Referendum. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 20 | Jasenka Muravec Đuričić | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Želim REFERENDUM! | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 21 | Josip Matassi | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Glavni naglasci | Smatram da je o ovom pitanju koji zadire u suverenost RH provedba referendum obveza svake Vlade koju su izabrali građani RH. S poštovanjem mr. sc. Josip Matassi | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 22 | Niko Glamuzina | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | U svemu je očito da ova vlast radi iz nekog razloga protiv hrvatskog naroda. Svakim danom to je sve jasnije na svakom životnom području. Pa eto smo došli i do novca koji je po svemu u jednoj državi ono što je krv u ljudskom organizmu. Sad će veliki mudraci objasnit kako će to tijelo puno bolje funkcionirati s tuđom krvi. Naravno da ne će, već je to zadnji, konačni udarac za izcrpljeni, prognani, umorni hrvatski narod. Zahtjevam dakle da Hrvati odlučuju o svojoj sudbini! NE UVOĐENJU EURA. Zahtjevam svenarodno izjašnjavanje, glasovanje, javnu stručnu raspravu, odnosno REFERENDUM na kraju! | Primljeno na znanje | Napuštanje vlastite valute i uvođenje eura značajna je ekonomska i politička odluka koja se mora temeljiti na detaljnoj, stručnoj i objektivnoj analizi. Kada se uzmu u obzir svi globalni, regionalni i lokalni činitelji koji su relevantni za Hrvatsku, dolazi se do jasnog zaključka da bi Hrvatska kao mala otvorena država bila ekonomski znatno otpornija i uspješnija kada bi bila punopravna članica europodručja. Hrvatski građani od toga bi imali višestruke izravne koristi. Zbog toga, nema razloga za bojazan da će uvođenje eura naštetiti hrvatskim građanima. Odricanje od samostalne monetarne politike za Hrvatsku ne bi bilo problematično. Naime, zbog specifičnih karakteristika hrvatskog gospodarstva – posebice njegovih malih dimenzija i visoke zaduženosti u stranoj valuti – monetarna politika u Hrvatskoj se ne može koristiti u mjeri u kojoj to čine velika razvijena gospodarstva poput Ujedinjene Kraljevine, SAD-a i europodručja. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 23 | Anita Laić | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ulaskom u EU prihvatili smo njihovu legislativu u nadi da će obični građanin osjetiti "bolji život". Danas je svakom jasno da od toga nema ništa. Pa hajde da onda uvedemo i euro. Jer i od toga će obični građanin imati jedno ništa. Predlažem usklađivanje plaća i mirovina sa europskim prosjekom, pa onda uvedite euro...ali ipak prije svega molim REFERENDUM. | Primljeno na znanje | Ulaskom u EU Hrvatska je ostvarila brojne ekonomske koristi, ponajprije u obliku lakšeg pristupa jedinstvenom tržištu EU-a (što se ogleda u dinamičnom rastu izvoza u druge države članice) i prava na korištenje znatnih iznosa sredstava iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Navedeni pozitivni učinci članstva u Europskoj uniji dodatno su potaknuli gospodarski oporavak u Hrvatskoj. Rast životnog standarda glavni je cilj hrvatske ekonomske politike, ali on se ne može ostvariti mehaničkim povećanjem plaća i mirovine. Rast plaća i mirovina koji ne bi bio utemeljen na rastu produktivnog potencijala gospodarstva samo bi doveo do ubrzanja inflacije i uvoza, odnosno do rasta makroekonomskih neravnoteža, dok bi pozitivan učinak na životni standard građana izostao Uvođenje eura u Hrvatskoj bi moglo pomoći u nastojanju da poveća produktivni potencijal gospodarstva i tako na održiv način ostvari veći životni standard za svoje građane. Naime, brojne koristi koje euro donosi (niže kamatne stope, veće domaće i inozemne investicije, povećanje ekonomske učinkovitosti) trebale bi pridonijeti gospodarskom rastu što će posredno pozitivno utjecati i na kretanje plaća i mirovina u Hrvatskoj. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 24 | DALIBOR BARBALIĆ | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 7. Zaključak | Nakon svega što je navedeno i pobrojano u "Strategiji" jasno da ZAKLJUČAK nemože biti drugačiji nego POZITIVAN ! Ali, da pristup "Strategiji" nije bio dirigiran BRISELSKIM NAPUTCIMA vjerojatno bi Zaključak bio drugačiji. | Primljeno na znanje | Zaključci izneseni u Strategiji temelje se na detaljnim, objektivnim analizama Hrvatske narodna banke i ministarstava, od kojih su neke objavljene i kao zasebni stručni radovi. Radi se o ukupno šest radova (dostupni su na web stranici euro.hnb.hr): "Može li uvođenje eura u Hrvatskoj smanjiti trošak zaduživanja?"; "Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja"; "Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj"; "Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja"; "Perzistentnost euroizacije u Hrvatskoj"; "Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku: ocjena korištenjem teorije optimalnih valutnih područja?". |
| 25 | DALIBOR BARBALIĆ | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Pročitavši cijeli tekst "Strategije" pitam se kako će ovo razumjeti prosječan građanin Hrvatske ? Koji ipak čini večinu stanovništva ! Nisam siguran ni dali je ovo potpuno razumljivo ekonomskim stručnjacima ali se nadam da će poneki smoći hrabrosti i prokomentirati "Strategiju" i možda pripremiti nekakav SAŽETAK razumljiv puku. Predlažem da se umjesto prezentacija strogo odabranom krugu stručnjaka organizira televizijska debata (HRT) neograničenog trajanja kako bi svatko mogao postaviti pitanje i dobiti pojašnjenje. Možda organizirati i TV referendum. | Primljeno na znanje | Objava Strategije označila je početak javne rasprave o uvođenju eura u Hrvatskoj, što uključuje i informiranje javnosti o različitim aspektima uvođenja eura koje će se nastaviti i u narednim godinama. Svrha Strategije je predstaviti stručnu analizu potencijalnih koristi i troškova uvođenja eura za Hrvatsku, opisati postupak uvođenja eura i mjere koje je potrebno poduzeti da se euro uspješno uvede. S obzirom na takvu namjenu, Strategija nije mogla biti izrađena u drugačijem, kraćem formatu. Međutim, najvažniji rezultati analize opisani su jednostavnim rječnikom u Sažetku i Glavnim naglascima Strategije. Osim toga, izrađeni su videoanimacija i ilustrirana brošura koje na jednostavan i svima razumljiv način pojašnjavaju postupak i očekivane učinke uvođenja eura, kreirana je posebna web stranica (euro.hnb.hr) na koju su pohranjeni videoanimacija, brošura, popis najčešćih pitanja i odgovora kao i svi ostali materijali povezani s temom uvođenje eura. Važan element ukupnog informiranja javnosti su i konferencije Vlade RH i HNB-a na temu uvođenja eura na kojima je poseban naglasak na pitanjima koja su građanima najvažnija - poput pitanja mogućeg utjecaja eura na cijene. Predstavnici Vlade RH i HNB-a u svrhu informiranja javnosti vrlo često sudjeluju i u televizijskim i radijskim emisijama te okruglim stolovima na temu uvođenja eura. Osim toga, stručnjaci HNB-a redovito održavaju predavanja za zainteresirane učenike, studente i nastavnike, što također pridonosi informiranosti šire javnosti o tom važnom pitanju. Sve će se te aktivnosti nastaviti i u budućnosti, te će se s približavanjem datuma zamjene kune eurom dodatno intenzivirati. |
| 26 | DALIBOR BARBALIĆ | 3. Analiza koristi i troškova uvođenja eura za Hrvatsku, 3.3. Ukupna ocjena koristi i troškova uvođenja eura | S obzirom da u vezi troškova ćesto koristiti izraze ..... - "Precizna kvantifikacija nije moguća .... " - "Pritom je neke učinke teško kvantificirati ...." pitam se nebi li moglo biti neugodnih iznenađenja ? | Primljeno na znanje | Strategija obuhvaća sve izvjesne i potencijalne koristi i troškove povezane s uvođenjem eura. Pritom potencijalne troškove uvođenja eura nije moguće unaprijed financijski vrednovati. Premda određena neizvjesnost glede intenziteta pojedinih koristi i troškova uvođenja eura svakako postoji, stručne analize upućuju na to da bi koristi za Hrvatsku u svim predvidljivim makroekonomskim scenarijima trebale znatno premašivati troškove. |
| 27 | Tomislav Taras | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Nisam za uvođenje eura zbog gubitka monetarne samostalnosti, povećanja cijena od kojeg nam nitko ne jamči zaštitu, gubitka jednog od najbitnijih obilježja svake države... Želim referendum o ovom pitanju, te se nadam da će se dogoditi bar jedna bitna odluka u RH bez referenduma! | Primljeno na znanje | Gubitak samostalne monetarne politike za Hrvatsku će biti relativno mali trošak jer je zbog specifičnih obilježja hrvatskog gospodarstva prostor za aktivno korištenje monetarne politike i danas bitno sužen. S obzirom na visoku usklađenost gospodarskih kretanja u Hrvatskoj s kretanjima u razvijenim državama europodručja, zajednička monetarna politika Europske središnje banke u pravilu će odgovarati potrebama hrvatskog gospodarstva. Neopravdani rast cijena prilikom uvođenja eura moguće je spriječiti i Vlada će u tu svrhu upotrijebiti različite mehanizme, a koji su se u drugim državama pokazali vrlo učinkoviti. Djelomično zahvaljujući primjeni takvih mjera, rast potrošačkih cijena prilikom uvođenja eura u državama koje su ga dosad uvele bio je vrlo blag i jednokratan. Primjerice, u novim državama članicama učinak na cijene u godini uvođenja eura u prosjeku je iznosio 0,2 postotna boda. To znači da je stopa inflacije u godini uvođenja eura bila za samo 0,2 postotna boda viša nego što bi bila da euro nije uveden (npr. iznosila je 2,2% umjesto 2,0%). Premda se uvođenjem eura Hrvatska odriče vlastite valute, hrvatska nacionalna obilježja i nadalje će se nalaziti u optjecaju. Naime, svaka država članica europodručja stavlja u optjecaj kovanice eura koje na tzv. nacionalnoj strani imaju prikazana specifična nacionalna obilježja. Tako će nakon što Hrvatska uvede euro diljem europodručja kolati euro kovanice s hrvatskim motivima. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 28 | Sanja Potlimbrzović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 7. Zaključak | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 29 | Sanja Potlimbrzović | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.4. Jednokratni troškovi konverzije | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 30 | Sanja Potlimbrzović | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.2. Porast razine cijena zbog konverzije | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 31 | Sanja Potlimbrzović | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.1. Gubitak samostalne monetarne politike | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 32 | Sanja Potlimbrzović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 2.Primjerenost eura za Hrvatsku prema teoriji optimalnih valutnih područja | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 33 | Sanja Potlimbrzović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 1.Uvod | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 34 | Sanja Potlimbrzović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Sažetak | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 35 | Sanja Potlimbrzović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Glavni naglasci | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 36 | Sanja Potlimbrzović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 37 | Hrvoje Marjanović | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju. | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 38 | DALIBOR BARBALIĆ | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.4. Jednokratni troškovi konverzije | Jednokratni trošak se u tekstu minimalizira jer je to "svega" 0,3% ili 0,8% BDP-a ali kada MMF ili netko drugi od "svijetskih prognozera" Hrvatskoj podigne procjenu BDP-a sa 2,5% na 2,6% tada je to u svim medijima naznačeno kao veliki uspijeh Vlade !! Pretpostavljam da je trošak "pribavljanja odnosno izrade novčanica i kovanica eura" poznata stavka i iznosi desetke milijuna kuna. Zašto niste naveli konkretnu brojku ? Hoće li novčanice i kovanice EUR-a izraditi hrvatska Tvrtka ? Naravno da neće ! | Primljeno na znanje | U Strategiji su navedeni i objektivno vrednovani svi izvjesni i potencijalni troškovi uvođenja eura. Jednokratni troškovi zamjene valute i uplata u kapital europskih financijskih institucija nisu zanemarivi, ali su relativno mali kada se usporede sa znatnim i trajnim koristima koje članstvo u europodručju Hrvatskoj donosi. Osim toga, iako su jednokratni troškovi izraženi u terminima BDP-a, njihovo podmirenje ne bi se trebalo negativno odraziti na rast hrvatskog gospodarstva (iznimka su troškovi administrativnih i informatičkih prilagodbi poduzeća u realnom sektoru). Precizna kvantifikacija troška pribavljanja novčanica i kovanica eura u ovom trenutku nije moguća jer će taj trošak ovisiti o količini gotovine koja će se nalaziti u optjecaju neposredno prije uvođenja eura, kao i o potražnji za novom gotovinom nakon uvođenja eura, što nije moguće predvidjeti. Također nije moguće predvidjeti koliko će koštati tiskanje eura. |
| 39 | DALIBOR BARBALIĆ | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.2. Porast razine cijena zbog konverzije | "Učinak konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u pravilu je vrlo blag." S ovim bih se složio iz Vašega kuta gledanja ali UMIROVLJENICI i SIROMAŠNI nemogu više podnjeti ni ovo što imaju a kamoli još jedan "vrlo blag" rast potrošaćkih cijena. Još kada provedete prijedloge MMF-a ovo će postati u konačnici "vrlo drastičan rast potrošačkih cijena" ! | Primljeno na znanje | Iskustva drugih država pokazuju da su pri konverziji u euro potrošačke cijene tek neznatno i jednokratno porasle. Analize isto tako otkrivaju da građane iz nižih dohodovnih skupina taj blagi rast cijena relativno slabije pogađa nego građane iz viših dohodovnih skupina (s obzirom na to da građani iz viših dohodovnih skupina relativno više konzumiraju proizvode i usluge kojima cijene pri uvođenju eura nešto izraženije rastu, kao što su, primjerice, usluge u turizmu). Treba napomenuti da će članstvo u europodručju različitim kanalima (putem smanjenja kamatnih stopa, nižih transakcijskih troškova te veće otpornosti na financijske krize) poduprijeti rast hrvatskog gospodarstva, što će otvoriti prostor za povećanje plaća i mirovina u srednjom i dugom roku. |
| 40 | DALIBOR BARBALIĆ | 3.2. Troškovi uvođenja eura, 3.2.1. Gubitak samostalne monetarne politike | Zar ste toliko naivni da mislite da je ovo moguće ! "HNB će zajedno s ostalim nacionalnim središnjim bankama Eurosustava sudjelovati u vođenju zajedničke monetarne politike ESB-a". HNB će samo SUDJELOVATI u izglasavanju onoga što VELIKI ili GLAVNI budu htjeli ! | Primljeno na znanje | Sustav glasovanja u Upravnom vijeću Europske središnje banke (ESB) uređen je na način da svaka država članica ima točno jedan glas. Dakle, guverneri malih država članica poput Cipra i Malte imaju jednak status pri odlučivanju kao guverneri velikih država poput Njemačke, Francuske i Italije. Zajednička monetarna politika vodi se na način da odgovara gospodarstvu europodručja kao cjelini. Analiza ukazuje na to da bi zajednička monetarna politika ESB-a trebala odgovarati hrvatskom gospodarstvu. |
| 41 | DALIBOR BARBALIĆ | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 1.Uvod | U UVODU kažete: "Dokument sadržava analizu ekonomskih koristi i troškova uvođenja eura, koja može poslužiti kao podloga za javnu raspravu i postizanje suglasja oko toga treba li Hrvatska što prije uvesti euro." Ako imate poštene namjere i zanima vas što GRAĐANI Hrvatske misle tada bi rečenica trebala glasiti.... "Dokument sadržava analizu ekonomskih koristi i NEDOSTATAKA uvođenja eura, koja može poslužiti kao podloga za javnu raspravu i postizanje suglasja oko toga TREBA LI HRVATSKA UVESTI EURO" | Primljeno na znanje | Ekonomski nedostaci obrađeni su u okviru analize troškova uvođenja eura u dijelu 3.2. Strategije. Potpisivanjem Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji Hrvatska je u potpunosti preuzela pravnu stečevinu EU-a čime se, među ostalim, obvezala na to da će uvesti euro jednom kada ispuni sve za to postavljene uvjete. Zato nije potrebno provoditi javnu raspravu o tome treba li Hrvatska uvesti euro, nego kada je optimalan trenutak za taj korak. |
| 42 | DALIBOR BARBALIĆ | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Sažetak | Kako da vjerujemo da je ovo objektivan Dokument kada Sažetak započinje "Ovaj dokument analizira ekonomske KORISTI ....." A što je sa ekonomskim štetama i rizicima ? Hoće li to biti obrađeno u nekom drugom Dokumentu ili ste potpuno sigurni da NE POSTOJE ? | Primljeno na znanje | Ekonomski troškovi, nedostaci i rizici obrađeni su u okviru analize troškova uvođenja eura u dijelu 3.2. Strategije, a isto tako se navode i u Sažetku i Zaključku dokumenta. |
| 43 | Anamarija Grbeš | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 7. Zaključak | Provedena analiza ekonomskih koristi pokazala je ono što je trebala pokazati. Uvođenje EUR-a je, kako god to nastojali ublažiti - šok - gubitak suverenosti, vizualna promjena cijena, a onda posljedično i manipulacija stvarnim cijenama. Zemlja koju guši ogroman i sve gladniji državni aparat s izuzetno visokim porezima, nije i ne može biti spremna na još jedan šok. Umjesto da se strategija ozbiljno pozabavi rizicima i prijetnjama, prvo analizirajući ih, a onda i iznalazeći rješenja i metode izbjegavanja te nošenja s problemima, servira se uljuljkujuća priča za laku noć. Ovom radu nedostaje istraživačka komponenta koja analizira s čime su se sve zemlje koje su mijenjale valutu susrele, kako su se pripremale za promjenu valute, koje su bile posljedice i kako se s njima nose. Na kraju krajeva, nedostaje i jedna najobičnija anketa, bi li opet mijenjali valutu da se mogu vratiti u prošlost. Ovo bi trebalo biti puno više od računanja gubitaka na konverziji tečaja i računovodsvenih promjena te nadanja kako će uvođenje EUR-a ojačati gospodarstvo. | Primljeno na znanje | Strategija objektivno sagledava sve koristi i troškove uvođenja eura s kojima bi se Hrvatska mogla suočiti, pri čemu su uzeta u obzir i iskustva drugih država članica. Hrvatska će ulaskom u monetarnu uniju izgubiti pravo na samostalno vođenje monetarne politike. Međutim, Hrvatska niti danas nije u mogućnosti aktivno provoditi monetarnu politiku, pa njenim prenošenjem na Europsku središnju banku Hrvatska neće izgubiti važnu polugu ekonomske politike. Istodobno, Hrvatska će zadržati visok stupanj autonomije u području makroprudencijalne politike koja se u prošlosti pokazala kao ključan alat za održavanje makroekonomske stabilnosti u Hrvatskoj. Suzbijanje manipulacije cijenama bit će jedan od prioriteta Vlade u razdoblju prije i nakon samog uvođenja eura. Pritom će biti primjenjeni mehanizmi zaštite potrošača koji su se pokazali vrlo učinkoviti u drugim državama članicama. Neovisno o postupku uvođenja eura, Vlada RH priprema niz reformi usmjerenih, među ostalim, na daljnje smanjenje opterećenja gospodarstva, povećanje učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, te osiguranje dugoročne održivosti mirovinskog i zdravstvenog sustava. Sve te mjere pridonijet će poboljšanju poslovnog okružja i rastu životnog standarda u Hrvatskoj, a time i učiniti Hrvatsku gospodarski spremnijom za sudjelovanje u europodručju. Uzimajući u obzir neugodna iskustva nekoliko država koje su nakon uvođenja eura doživjele snažan priljev kapitala i gomilanje makroekonomskih neravnoteža, a potom i duboku dužničku krizu, u Strategiji je velika pozornost posvećena upravo riziku prekomjernog priljeva inozemnog kapitala. U tom kontekstu, istaknuto je da će Hrvatska narodna banka i nakon uvođenja eura nastaviti provoditi aktivnu protucikličku makroprudencijalnu politiku kako bi suzbijala mogući pojačani dotok dužničkog kapitala i održavala stabilnost financijskog sustava. U pogledu javne potpore euru u državama članicama koje su uvele zajedničku valutu, skrećemo pozornost na istraživanje Europske komisije (Eurobarometar, prosinac 2017.) pokazuje da većina građana podupire euro (njih 64%). |
| 44 | Anton Jurlina | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Ne želim uvođenje eura. Tražim referendum o ovom pitanju | Primljeno na znanje | Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 45 | Anamarija Grbeš | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 2.Primjerenost eura za Hrvatsku prema teoriji optimalnih valutnih područja | Svaka čast uglednim ekonomistima koji su pisali knjige nakon drugog svjetskog rata, ali zar nije bilo suvremenih autora ekonomske znanosti koji su još živi i prate dinamiku sadašnje ekonomije? | Primljeno na znanje | Teorija o optimalnim valutnim područjima, unatoč njenim nedostacima, i danas se vrlo često upotrebljava kada se ocjenjuje koji je tečajni režim za neku državu najprimjereniji, odnosno kada se razmatra je li nekoj državi oportuno pristupiti monetarnoj uniji s drugim državama. Stoga i suvremeni autori koji se bave ovom temom u svojim se analizama oslanjaju na okvir koji daje teorija optimalnih valutnih područja koja potječe iz 1960-ih. Dodatno, jedan od pratećih analitičkih priloga ovoj Strategiji odnosi se upravo na kritički osvrt na teoriju optimalnih valutnih područja iz današnje perspektive (dostupno na euro.hnb.hr). |
| 46 | Maja Sačer | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj | Dva su glavna problema s uvođenjem eura: 1. Poskupljenje svega. Ne možemo znati kolika će biti poskupljenja, no radi se o novom, teškom udaru na standard ljudi koji su već duboko osiromašeni. Hrvatska je po brojnim socio-ekonomskim pokazateljima na dnu EU, a ljudi bježe iz zemlje. Uvođenje eura bila bi katastrofa. 2. Reći da gubitak monetarne samostalnosti ne predstavlja znatan trošak za državu u najmanju je ruku cinično i neozbiljno. Gubitak monetarne samostalnosti je isto što i ropstvo, a to je prevelika cijena. NE ŽELIMO EURO, a prije bilo kakvog pokušaja nametanja eura, inzistirat ćemo na referendumu. | Primljeno na znanje | Iskustva drugih država jasno pokazuju da je učinak uvođenja eura na potrošačke cijene bio jednokratan i vrlo blag. Primjerice, u novim državama članicama učinak na cijene u godini uvođenja eura u prosjeku je iznosio 0,2 postotna boda. To znači da je stopa inflacije u godini uvođenja eura bila za samo 0,2 postotna boda viša nego što bi bila da euro nije uveden (npr. iznosila je 2,2% umjesto 2,0%). Rast cijena tako niskog intenziteta ne može osjetno smanjiti životni standard stanovništva. Pritom treba naglasiti da analize pokazuju da će građani iz nižih dohodovnih skupina taj blagi rast cijena relativno slabije osjetiti nego građani viših dohodovnih skupina. Gubitak samostalne monetarne politike ne predstavlja znatan trošak jer Hrvatska kao mala, otvorena i visoko euroizirana država monetarnu politiku ne može aktivno koristiti u svrhu protucikličkog djelovanja. Nekoliko je glavnih razloga za to: i) hrvatsko gospodarstvo je ovisno o uvozu pa se promjene tečaja putem utjecaja na cijene uvoznih dobara prenose na domaću inflaciju; ii) stanovništvo, poduzeća i država zaduženi su u eurima i stoga je očuvanje stabilnosti tečaja kune prema euru ključno za očuvanje ukupne makroekonomske stabilnosti; iii) u uvjetima slobodnog kretanja kapitala monetarna politika u Hrvatskoj ne može znatnije odstupati od monetarne politike velikih država jer bi inače Hrvatska bila izložena štetnim špekulativnim tokovima kapitala; iv) prisutnost stranih bankovnih grupacija u hrvatskom bankovnom sustavu sužava prostor za korištenje kamatnog kanala monetarne politike. Referendum o ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju i sukladno tome svim pravima i obvezama koje iz tog čina proizlaze je već održan 2012. godine kada su se hrvatski državljani većinom opredijelili za ulazak Hrvatske u Europsku uniju. Sam ulazak u Europsku uniju podrazumijevao je i obvezu uvođenja eura kada se za to ispune uvjeti. Naime, Hrvatska je potpisivanjem Ugovora o pristupanju postala stranka Ugovora o Europskoj uniji kao i Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, što znači da se odredbe temeljnih ugovora EU-a primjenjuju i na Hrvatsku. Budući da je uspostava ekonomske i monetarne unije čija je valuta euro definirana Ugovorom o Europskoj uniji iz 1992. (članak 3. pročišćene verzije tog Ugovora), Hrvatska je putem svoga pristupnog ugovora preuzela obvezu uvođenja eura nakon što ispuni propisane uvjete kao i druge odredbe koje se odnose na države članice koje rabe zajedničku valutu. Iste se odredbe primjenjuju u svim državama članicama koje su EU-u pristupile nakon potpisivanja Ugovora o Europskoj uniji. |
| 47 | Ana Majnarić | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Glavni naglasci | Gubitak samostalne monetarne i tečajne politike je gubitak suvereniteta. Ovakvom strategijom Republika Hrvatska gubi mogućnost popravljanja ekonomske situacije monetarnim alatom. Paul Krugman, dobitnik Nobelove nagrade, je ponudio objašnjenje zašto evropska država u eurozoni ovisi o volji Deutsche Bank. Protiv sam gubitka suvereniteta. Ana Majnarić | Primljeno na znanje | Gubitak samostalne monetarne i tečajne politike u slučaju Hrvatske neće prouzročiti vidljive ekonomske troškove. Naime, zbog specifičnih obilježja hrvatskog gospodarstva – posebice njegovih malih dimenzija i visoke zaduženosti gospodarskih subjekata u eurima – Hrvatska monetarnu politiku ne može koristiti na način kako to čine velike razvijene države. Konkretno, dok velike države u razdobljima recesije mogu u gotovo neograničenom iznosu kreirati primarni novac i tako poticati gospodarski oporavak, Hrvatska takvu politiku ne može primjenjivati jer bi to dovelo do snažnog slabljenja kune prema euru što bi znatno otežalo položaj dužnika čije su obveze vezane uz tu valutu. |
| 48 | DALIBOR BARBALIĆ | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, Glavni naglasci | Koja je svrha ovoga Savjetovanja, osim zadovoljavanja zakonske forme, ako ste u uvodu utvrdili da će učinci biti samo POZITIVNI i to kako slijedi ..... - Koristi uvođenja eura za Hrvatsku veće su od troškova. - Uvođenjem eura nestaje valutni rizik za građane, poduzeća i državu. - Kamatne stope i transakcijski troškovi smanjit će se . - Očekuje se pozitivan učinak na investicije. - Gubitak samostalne monetarne i tečajne politike ne čini znatan trošak za Hrvatsku. - Uvođenje eura neznatno će utjecati na cijene. - Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura. | Primljeno na znanje | Svrha ovog savjetovanja je poticanje javne rasprave oko toga treba li Hrvatska što prije uvesti euro. Vlada Republike Hrvatske i Hrvatska narodna banka zajednički su pripremile ovaj dokument upravo radi upoznavanja javnosti s procesom i svim učincima uvođenja eura (i pozitivnima i negativnima) kao službene valute u Hrvatskoj. Zaključci Strategije temelje se na detaljnim stručnim analizama, pri čemu su neke od tih analiza objavljene i kao zasebni stručni radovi. Radi se o sljedećih šest radova: "Može li uvođenje eura u Hrvatskoj smanjiti trošak zaduživanja?"; "Uvođenje eura u Hrvatskoj: mogući učinci na međunarodnu razmjenu i ulaganja"; "Učinci uvođenja eura na kretanje potrošačkih cijena i percepcije inflacije: pregled dosadašnjih iskustava i ocjena mogućih učinaka u Hrvatskoj"; "Usklađenost poslovnih ciklusa i ekonomskih šokova između Hrvatske i država europodručja"; "Perzistentnost euroizacije u Hrvatskoj"; "Je li euro optimalna valuta za Hrvatsku: ocjena korištenjem teorije optimalnih valutnih područja?". Navedeni stručni radovi dostupni su na web stranici euro.hnb.hr. |
| 49 | Anamarija Grbeš | Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, 1.Uvod | Poštovani, u e-mail obavijesti s opisom ovog predmeta napisali ste "Pristupanjem Europskoj uniji, Republika Hrvatska se obvezala uvesti euro kao službenu valutu, kada se za to ispune uvjeti.". U ovoj "Strategiji" potrebno je navesti poglavlje i stranicu Ugovora o pristupanju EU na kojoj je navedeno da se Hrvatska obvezuje na uvođenje EUR-a te citirati tekst kako bi se vidjelo što je narod Republike Hrvatske pravno obavezan, a što može i ne mora učiniti i prihvatiti. | Prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen tako što je odgovarajuće objašnjenje ugrađeno u tekst u poglavlju 1. Uvod.. |