Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o izvršavanju psihosocijalnog tretmana izrečenog počinitelju kaznenog djela s obilježjem nasilja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 3. Uz to što iz godine u godinu u svojim izvješćima preporuča povećanje sredstava za ovu aktivnost kao jednu od najvažnijih mjera prevencije obiteljskog nasilja i nasilja prema ženama, Pravobraniteljica zakonodavcu skreće pozornost na činjenicu da širok spektar postavljenih uvjeta u trenutno važećim Standardima za provedbu psihosocijalnog tretmana, a koji se temelje na važećem Pravilniku o izvršavanju sigurnosne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana u osnovi eliminira velik broj osoba iz ovog vida rehabilitacije. Osim toga, tako postavljeni uvjeti direktno su suprotni odredbama članka 3.st2. Nacrtu prijedloga Pravilnika o izvršavanju psihosocijalnog tretmana izrečenog počinitelju kaznenog djela s obilježjem nasilja (dalje u tekstu: Nacrt) koji propisuje kako je: „Cilj provođenja psihosocijalnog tretmana potaknuti počinitelja da prepozna svoje nasilno ponašanje, prihvati odgovornost za takvo ponašanje te usvoji obrasce nenasilnog ponašanja. Suprotno navedenom, trenutno važeći Standardi za provedbu psihosocijalnog tretmana procjenu prikladnosti za uključivanje osoba u tretman temelji na sljedećim elementima: 1. je li počinitelj u stanju priznati da je bio nasilan (tj. da nije u potpunom poricanju); 2. vidi li da su njegovo nasilje i zlostavljanje problem; 3. je li u stanju prihvatiti barem minimalnu odgovornost za svoje nasilno ponašanje; 4. prihvaća li uvjete predviđene za uključivanje u tretman i pristaje li potpisati tretmanski ugovor; 5. ovisnost o alkoholu ili drogi; 6. akutne mentalne bolesti; Negativan dogovor na prva 4 pitanja isključuje osobe iz tretmana dok, sukladno gore istaknutom, članak 3.st2. Nacrta propisuje kako je upravo takva promjena ponašanja predmet tretmana. Stoga, Pravobraniteljica upozorava da to što netko u potpunosti poriče djelo za koje je pravomoćno osuđen ili ne vidi da je njegovo nasilničko ponašanje problem ili nije u stanju prihvatiti barem minimalnu odgovornost za svoje nasilno ponašanje treba zapravo biti predmet tretmana, a ne uvjet za isključivanje osoba iz tretmana. Naime, kao što je već istaknuto, upravo kroz tretman takva osoba trebala bi biti u stanju osvijestiti svoje nasilničko ponašanje, shvatiti da je se radi o ozbiljnom problem te prihvatiti odgovornost za svoje nasilničke postupke i ponašanje što tek onda može dovesti do promjena u ponašanju, a upravo je to smisao tretmana. Pravobraniteljica stoga predlaže da jedini uvjeti za isključivanje osoba s tretmana ostanu ovisnosti i akutne mentalne bolesti. Shodno navedenom, Pravobraniteljica moli da se prilikom donošenja novih Standarda za provedbu psihosocijalnog tretmana, a koji će se temeljiti na novom Pravilniku, zakonodavac svakako vodi istaknutim primjedbama kako ne bi došlo do nelogične provedbe Zakona, odnosno neučinkovitosti primijenjenih mjera. Primljeno na znanje U svrhu što učinkovitije primjene psihosocijalnog tretmana, u pripremi je izrada novih Standardi. Dokument pod nazivom ˝Standardi za provedbu psihosocijalnog tretmana izrečenog počinitelju kaznenog djela s obilježjem nasilja˝ detaljno će definirati sve procedure provedbe psihosocijalnog tretmana, uzimajući u obzir sve specifičnosti osobe koja se uključuje u tretman, pa poseban kriterij bit će mjesto gdje se isti provodi (zatvorski ili probacijski sustav, zdravstvo te pravne odnosno fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilnog ponašanja).
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA Pravobraniteljica Vam prvenstveno skreće pozornost na važnost učinkovite provedbe psihosocijalnog tretmana u svjetlu ratifikacije Istanbulske Konvencije, odnosno članka 16. Konvencije koji zahtjeva – preventivne intervencije i uvođenje terapijskih programa. Članak 16. propisuje kako će: „1. Stranke poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere za uspostavljanje ili pružanje potpore programima usmjerenim podučavanju počinitelja nasilja u obitelji usvajanju nenasilnog ponašanja u međuljudskim odnosima u cilju sprečavanja daljnjeg nasilja i promjene nasilnih obrazaca ponašanja. 2. Stranke će poduzeti potrebne zakonodavne ili druge mjere za uspostavljanje ili pružanje potpore terapijskim programima usmjerenim na sprečavanje počinitelja, osobito počinitelja seksualnih delikata, od ponovnog počinjenja delikta. 3. U poduzimanju mjera iz stavaka 1. i 2., Stranke će osigurati da sigurnost, potpora i ljudska prava žrtava budu od primarne važnosti, te da, kad je to primjereno, ovi programi budu uspostavljeni i provedeni u uskoj koordinaciji sa specijaliziranim službama pružanja potpore.“ Pravobraniteljica Vam dalje ukazuje na činjenicu da već godinama upozorava kako psihosocijalni tretman počinitelja nasilja u obitelji treba predstavljati jednu od najvažnijih društvenih mjera u smislu dugotrajne prevencije obiteljskog (recidiva) nasilja kroz kvalitetnu rehabilitaciju počinitelja, a što je nemoguće postići isključivo kažnjavanjem počinitelja. Bez dostatnih financijskih sredstava ova aktivnost ne može postati kvalitetna, dugotrajna, ozbiljna i prioritetna mjera u suzbijanju nasilja u obitelji i prema ženama. Primljeno na znanje U smislu članaka na koje se pozivate iz Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija), upravo je i izrađen Nacrt prijedloga Pravilnika o izvršavanju psihosocijalnog tretmana izrečenog počinitelju kaznenog djela s obilježjem nasilja. Ovim nacrtom prijedloga Pravilnika namjera je bila uskladiti podzakonske odredbe s zakonskim odredbama (Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku) te uvesti znatna poboljšanja u izvršavanju psihosocijalnog tretmana odnosno psihosocijalne terapije. Slijedom toga po prvi put je u podzakonskom tekstu detaljnije regulirano provođenje psihosocijalne terapije kad je ona izrečena kao obveza temeljem čl. 206.d Zakona o kaznenom postupku. Nadalje, proširen je popis ustanova u kojima se može izvršavati psihosocijalni tretman (kao npr. zatvori, kaznionice i probacijski uredi) te utvrđena potreba donošenja novih standarda za provedbu psihosocijalnog tretmana kojima će se jasnije utvrditi procedure provođenja psihosocijalnog tretmana. Naime, u praksi se evidentira sve veći broj predmeta u kojima je izrečen psihosocijalni tretman, a počinjeno je kazneno djelo na štetu života, tijela ili imovine (npr. prijetnja, tjelesna ozljeda, teška krađa, napad na službenu osobu, iznuda) čije žrtve nisu osobe iz kruga obitelji, ali je kazneno djelo počinjeno s elementima nasilja. Sukladno tome, u zatvorskom sustavu razvijena je i implementirana u rad nova tretmanska mjera prema zatvorenicima počiniteljima nasilnih kaznenih djela, dok je u okviru probacijskog sustava razvijen i uveden tretmanski program za počinitelje rodno uvjetovanog nasilja i tretmanski programi sprječavanja općeg kriminalnog i nasilnog ponašanja.
3 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 10. Predlaže se da se u ovim člankom propiše obveza Povjerenstvu da o provedbi ove mjere izrađuje godišnje izvješće koje podnosi ministru nadležnom za poslove pravosuđa. Također predlažemo da se u prijelaznim i završnim odredbama ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa propiše obveza ustrojavanja registra evidencija pravnih i fizičkih osoba koje su dobile odobrenje za provođenje psihosocijalnog tretmana te pravnih i fizičkih osoba s kojima je Ministarstvo sklopilo ugovor. Djelomično prihvaćen Sustavna evidencija vodi se u Ministarstvo pravosuđa, unutar Sektora za probaciju kao nadležne službe. Slijedom toga, redovito se ažurira popis (lista) fizičkih i pravnih osoba s kojima je Ministarstvo pravosuđa sklopilo pojedinačne ugovore o izvršavanju psihosocijalnog tretmana. Budući da se sve informacije o radu Stručnog povjerenstva dostavljaju Ministru pravosuđa na svaki njegov zahtjev, ne postoji potreba za posebnim normiranjem obveze izrade i dostave godišnjeg izvješća.
4 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 8. Predlažemo da se, uz poslovnu sposobnost, propiše da fizička osoba s kojom Ministarstvo sklapa ugovor mora imati i radnu i zdravstvenu sposobnost. Također predlažemo i da se isto definira što znači „odgovarajući prostor“. Djelomično prihvaćen Odbija se komentar u odnosu na podstavak 1. Budući da se sklapanjem ugovora između fizičke osoba i Ministarstvo pravosuđa ne zasniva radni odnos, nije nužno da posebno utvrđuje uvjet postojanja radne i zdravstvene sposobnosti. Prihvaća se komentar u odnosu na podstavk 2. ovog članka. Sukladno tome, izvršit će se izmjena u tekstu Pravilnika na način da se briše riječ ˝odgovarajući˝, dok će u Standardima biti detaljni definirani koji se to sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti trebaju zadovoljiti. Odbija se komentar u odnosu na podstavak 3. s istim obrazloženjem kao za članak 7.
5 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 7. Predlažemo da se definira što znači „odgovarajući prostor“ (primjerice, prostorija za grupni rad, prostorija za individualni rad, čekaonica, sanitarni prostor i sl.), odnosno da se propišu standardi koje takve prostorije moraju ispunjavati za potrebe psihosocijalnog tretmana). Također predlažemo da se stupanj obrazovanja iz točke 2. uskladi s terminologijom iz Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (ista primjedba i za čl. 8. toč. 3.). Djelomično prihvaćen Prihvaća se komentar u odnosu na podstavk 1. ovog članka. Sukladno tome, izvršit će se izmjena u tekstu Pravilnika na način da se briše riječ ˝odgovarajući˝, dok će u Standardima biti detaljni definirani koji se to sanitarno-tehnički i higijenski uvjeti trebaju zadovoljiti. Odbija se komentar u odnosu na podstavak 2. ovog članka. Naime, sukladno dosadašnjoj praksi u zakonima koji reguliraju tko može obavljati slične stručne poslove ne navode akademski nazivi ni akademski stupnjevi. Navode se samo nazivi struka, pa tako npr. u čl. 43. Zakona o sudovima za mladež propisano da sudovi koji imaju odjele za mladež i odvjetništva koja pred njima postupaju, moraju imati stručne suradnike socijalne pedagoge, socijalne radnike ili psihologe; u Zakonu o socijalnoj skrbi propisano je da stručne poslove (čl. 208.), kao i poslove inspekcije (čl. 224.) obavljaju socijalni radnik, pravnik, psiholog, socijalni pedagog i edukacijski rehabilitator; a u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, na sličan su način propisane potrebne stručne kvalifikacije stručnih suradnika u školskoj ustanovi (čl. 100.) - pedagog, psiholog, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila (socijalni pedagog, logoped, edukacijski rehabilitator).
6 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 6. Predlažemo da se ovim člankom propiše i obveza da se o pravnim odnosno fizičkim osobama koje imaju odobrenje za izvršavanje psihosocijalnog tretmana te o onima s kojima su sklopljeni ugovori obavijeste sudovi. Također, predlažemo i da se u članku 6. ili novim člankom propišu situacije kada će ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti rješenjem ukinuti odobrenje za izvršavanje psihosocijalnog tretmana te automatski raskinuti i ugovor. Djelomično prihvaćen Sud pravomoćnu i izvršnu odluku kojom je izrečen psihosocijalni tretman na izvršenje dostavlja nadležnom probacijskom uredu ili penalnoj ustanovi te stoga ne postoji potreba posebnog obavješćivanja sudova o pravnim odnosno fizičkim osoba koje imaju odobrenje za izvršavanje psihosocijalnog tretmana i s kojima je Ministarstvo pravosuđa sklopilo ugovor. Prihvaća se komentar da se članak dopuni novim stavkom kojim će se regulirati mogućnost ukidanja rješenja o odobrenju i raskida ugovora.
7 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 5. Predlažemo da se u ovom članku propiše da se psihosocijalni tretman provodi u zdravstvenim ustanovama za one počinitelje nasilja koji imaju pozitivnu psihosocijalnu anamnezu, dok za ostale počinitelje nasilja ovu mjeru mogu provoditi ostale pravne te fizičke osobe. Nije prihvaćen Psihosocijalni tretman izvršava se u kaznionici, zatvoru, odgojnom zavodu, probacijskom uredu, zdravstvenoj ustanovi te kod pravne odnosno fizičke osobe specijalizirane za otklanjanje nasilnog ponašanja. ˝Standardi za provedbu psihosocijalnog tretmana izrečenog počinitelju kaznenog djela s obilježjem nasilja˝ detaljno će definirati sve procedure provedbe psihosocijalnog tretmana ovisno o tome je li zatvorenik psihosocijalni tretman izvršava unutar penalne ustanove ili se radi o osuđeniku koji psihosocijalni tretman izvršava u okviru neke alternativne sankcije na slobodi.
8 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 4. U ovom članku predlaže se dodati novi stavak kojim bi se propisalo da poslove koordinacije rada Povjerenstva i administrativne poslove za Povjerenstvo obavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. Nije prihvaćen Ova tematika bit će regulirana Poslovnikom o radu Stručnog povjerenstava.
9 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O IZVRŠAVANJU PSIHOSOCIJALNOG TRETMANA IZREČENOG POČINITELJU KAZNENOG DJELA S OBILJEŽJEM NASILJA, Članak 1. Predlažemo da se iz čl. 1. Nacrta prijedloga Pravilnika potrebno brisati riječi „ili posebna obveza“. Naime, izmjenama i dopunama Kaznenog zakona iz 2015. izbrisana je posebna obveza koja se odnosi na sudjelovanje u psihosocijalnom tretmanu prema počinitelju kaznenog djela s obilježjem nasilja, u svrhu jasnog razgraničavanja posebnih obveza i sigurnosnih mjera, odnosno izbrisana je jer je istog sadržaja kao sigurnosna mjera. Nije prihvaćen Sukladno sudskoj praksi prema kojoj probacijski uredi u rad i dalje zaprimaju sudske presude kojima je psihosocijalni tretman naložen kao posebna obveza (temeljem Kaznenog zakona NN 125/11, 144/12) ili se psihosocijalni tretman nalaže kroz posebnu obvezu iz čl. 62.st. 2. t. 12. - i druge obveze koje su primjerne s obzirom na počinjeno kazneno djela (NN 56/15), potrebno je zadržati navedenu formulaciju ovog članka.