Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Pravilniku o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski savez slijepih 2. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OBRAZOVANJA, Članak 10. U članku 10. stavku 2. koji se odnosi na sufinanciranje troškova obrazovanja trebalo bi izbaciti opisni pridjev poslovi "jednostavnije" složenosti i radne operacije "manje složenosti" zbog toga što diskriminiraju osobe visoke stručne spreme. Isto tako u članku 10. stavku 3. "Pod programima usavršavanja u smislu ovog Pravilnika smatraju se programi namijenjeni stručnjacima sa završenom srednjom naobrazbom"....treba dodati "srednjom ili visokom naobrazbom". Djelomično prihvaćen Sukladno ovom Pravilniku, programi osposobljavanja podrazumijevaju stjecanje terijskog i praktičnog znanja potrebnog za obavljanje poslova jednostavnije složenosti, pa stoga isti nisu ni namijenjeni osobama visoke stručne spreme. U odnosu na stavak 3. izvršena je dopuna odredbe te je propisano da su programi usavršavanja namijenjeni osobama s najmanje završenom srednjom naobrazbom.
2 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVILNIK O POTICAJIMA PRI ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM 1. Predlažemo uvođenje poticaja rada sa skraćenim radnim vremenom za one osobe s invaliditetom koje zbog vrste i stupnja svoga invaliditeta nemaju smanjenu radnu sposobnost, ali ne mogu odraditi puno radno vrijeme, odnosno da im se omogući da rade onoliko vremena koliko im dopušta njihov invaliditet, a sukladno procjeni centra za profesionalnu rehabilitaciju, a da za preostalo vrijeme do punog radnog vremena dobivaju naknadu plaće u vidu poticaja slijedom čega bi bile plaćene kao da radi puno radno vrijeme, a za poslodavca to ne bi bio izdatak, odnosno trošak. Obrazloženje: Javljaju nam se osobe s invaliditetom koje imaju sklopljene ugovore na puno radno vrijeme, ali koje zbog vrste i stupnja invaliditeta s vremenom ne mogu fizički odraditi puno radno vrijeme (primjer: osobe s većim stupnjem invaliditeta koje ne mogu zbog svoga stanja i fizioloških potreba provesti na radnom mjestu sjedeći punih 8 sati u invalidskim kolicima ili slučaj osobe s visokom amputacijom obiju nogu i koja ne može u protezama izdržati puno radno vrijeme koje zbog zdravstvenih i higijenskih razloga iziskuju skidanje nakon nekoliko sati nošenja). Jedina mogućnost prema sadašnjim zakonskim rješenjima je rad u nepunom radnom vremenu što te osobe dovodi u neravnopravni položaj u odnosu na osobu bez invaliditeta na istim ili sličnim radnim mjestima. Naime, osoba s invaliditetom na ovaj način ne dobiva mogućnost biti plaćena jednako kao i osoba bez invaliditeta na istom radnom mjestu, a koja može odraditi puno radno vrijeme, dok osoba s invaliditetom upravo zbog težine invaliditeta i potreba koje proizlaze iz invaliditeta nije u mogućnosti odraditi puno radno vrijeme . Stoga su osobe s invaliditetom primorane sklapati ugovore na nepuno radno vrijeme čime su i manje plaćene, odnosno samo za polovicu radnog vremena. Time su neminovno dovedene u neravnopravni položaj i to isključivo zbog invaliditeta. Napominjemo da se poticaj u vidu subvencija plaće utvrđuje sukladno odrađenim radnom vremenu, ali se time ne rješava opisani problem. Naime, osobe iz gore opisanih slučajeva ne moraju nužno imati umanjenu radnu sposobnost pa stoga niti ne bi trebale ostvarivati prava prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Nadalje, sukladno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, država je obvezna kroz odgovarajuće mjere usmjeravati osobe s invaliditetom prema tržištu rada i iskorištavanju njihovih potencijala. Za ovu kategoriju predlažemo mogućnost ostvarivanja statusa slično statusu roditelja koji koriste rad sa skraćenim radnim vremenom zbog njege djeteta s težim razvojnim teškoćama. Analogno pravu roditelja koji radi s polovicom punog radnog vremena, a za preostalu polovicu radnog vremena ostvaruje naknadu. Postoji puno opravdanje da se na jednaki način i osobi s invaliditetom može priznati ovo pravo i naknada zbog potreba proizašlih iz invaliditeta, a na temelju mišljenja i procjene centra za profesionalnu rehabilitaciju. Mišljenja smo da je navedeni prijedlog u skladu s načelom i obvezom osiguravanja razumne prilagodbe. Ovo smatramo jednom od važnih zaštitnih i poticajnih mjera. Naim, sadašnje zakonsko uređenje ne pokriva slučajeve poput navedenih primjera budući da prema sadašnjim propisima osoba s invaliditetom mora odraditi u cijelosti puno radno vrijeme ili imati sklopljen ugovor na nepuno radno vrijeme da bi jedino mogla ostvariti subvenciju u iznosu od 10 do 70%. 2. Predlaže se da subvencija plaće za osobu s invaliditetom bude izuzeta od ovrhe te da se taj subvencionirani iznos isplaćuje na zaštićeni račun u slučaju potrebe i na temelju zahtjeva osobe s invaliditetom budući da se radi o potpori plaće koju osigurava Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, a zbog smanjenog radnog učinka uvjetovanog invaliditetom. 3. Predlažemo uvođenje novog poticaja koji bi bio namijenjen financiranju radnog asistenta za vrijeme rada i to u trajanju u kolikom je utvrđena potreba, a sukladno procjeni centra za profesionalnu rehabilitaciju. Poticaj stručne podrške je prema sadašnjem uređenju ograničen određenim brojem sati što je osobama s nekim vrstama invaliditeta nedostatno da bi uopće mogle obavljati svoj posao. Osobama s određenim vrstama invaliditeta potreban je radni asistent tijekom cijelog radnog vremena i konstantno tijekom cijelog radnog vijeka. 4. Predlažemo da iznos poticaja isplaćen za sufinanciranje prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada u slučajevima samozapošljavanja osoba s invaliditetom ne predstavlja dohodak, odnosno da se ne smatra prihodom ili primitkom po osnovu obavljanja samostalne djelatnosti. Mišljenja smo da se poticaji prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada ne bi trebali smatrati primitkom od samostalne djelatnosti odnosno da primitak istih ne bi trebao utjecati na paušalno oporezivanje samostalne djelatnosti u slučajevima samozapošljavanja osoba s invaliditetom. Ukoliko će se isti zbrajati u iznos primitaka kod paušalno oporezovanih obrtnika, osobe s invaliditetom će znatno teže ispuniti propisane cenzuse za ostanak u paušalnom oporezivanju u odnosu na osobe bez invaliditeta kojima takvi poticaji nisu potrebni. Cilj dodjele ovih novčanih poticaja je olakšati uključivanje osoba s invaliditetom na tržište rada odnosno pomoći im da prevladavaju prepreke s kojima se svakodnevno susreću i tržište im učiniti dostupnim. Konvencija o pravima osoba s invaliditetom odredbom čl. 27. naglašava pravo osoba s invaliditetom na ravnopravnu mogućnost zarađivanja za život od rada, slobodno odabranog ili prihvaćenog, na tržištu rada i u radnom okruženju koje je otvoreno, uključujuće i dostupno osobama s invaliditetom. Posebnu pažnju Konvencija pridaje promicanju mogućnosti samozapošljavanja i pokretanja vlastitog posla te obvezuje države članice na poduzimanje odgovarajućih koraka. Međutim, osobe s invaliditetom se suočavaju s mnogim preprekama koje ih onemogućavaju da uopće pristupe tržištu rada, da svoje radne zadatke izvršavaju ili da posluju neometano i bez diskriminacije u odnosu na ostale sudionike na tržištu rada. Kako bi se nosili s takvim preprekama razvijeno je načelo razumne prilagodbe. Ovi novčani poticaji su namijenjeni isključivo za sufinanciranje troškova razumne prilagodbe odnosno uklanjanje diskriminacije na radnom mjestu, kako bi se osobama s invaliditetom olakšalo uključivanje u svijet rada putem vlastitog poslovanja, a slijedom čega se jasno razlikuju od primitaka generiranih iz samog poslovanja obrta. Ukoliko će se isti zbrajati u iznos primitaka kod paušalno oporezovanih obrtnika, osobe s invaliditetom će znatno teže ispuniti propisane cenzuse za ostanak u paušalnom oporezivanju u odnosu na osobe bez invaliditeta kojima takvi poticaji nisu potrebni. Premda se ovi poticaji isplaćuju jednokratno, njihova je svrha trajno uklanjanje barijera te će se njihov učinak protezati kroz sva naredna porezna razdoblja u kojima obrt posluje. 5.Predlažemo uvođenje poticaja koji će biti namijenjen financiranju troškova prijevoza do mjesta rada u odlasku i povratku za zaposlenu osobu s invaliditetom, a osobito priznati troškove prilagođenog prijevoza neovisno o vrsti poslodavca u slučajevima kada se niti na koji način ne može osigurati dolazak na radno mjesto. Stoga smatramo osnovanim predvidjeti i poticaj sufinanciranja kamata na kredit za kupnju vozila prilagođenog za osobe s invaliditetom u slučajevima kada ne postoje drugi načini za prijevoz do radnog mjesta. Obrazloženje: Javljale su nam se osobe s invaliditetom kod kojih je nemogućnost prijevoza na radno mjesto bila jedina zapreka njihovom zapošljavanju i radu. Ako osobe s invaliditetom zbog neprilagođenoj javnog prijevoza te izostanka drugih mogućnosti osiguravanja prijevoza ne mogu niti pristupiti radnom mjestu i dobiti priliku za rad, ozbiljno im se krši pravo na rad i zapošljavanje zajamčeno Konvencijom o pravima osoba s invaliditetom. Nije prihvaćen 1.Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje dodjeljuje ZOSI isplaćuju se na temelju pravila o državnim potporama sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 od 17.lipnja 2014. Prema navedenoj Uredbi pod troškom plaće podrazumijeva se ukupni iznos koji korisnik potpore stvarno mora platiti za određeno radno mjesto. Dakle, poticaj u obliku subvencije plaće odnosi se na vrijeme provedeno na radu, pa stoga nije moguće putem ove vrste poticaja nadoknaditi preostalo vrijeme koje osoba zbog svog invaliditeta nije u mogućnosti odraditi. 2. Subvencija plaće je poticaj - ekonomsko davanje te se stoga isplaćuje na račun poslodavca. 3. U planu je provedba pilot projekta „Radni asistent“, a rezultati tog projekta bit će osnova i za unapređenje poticaja stručne podrške. 4. Navedeni prijedlog nije predmet uređenja ovoga Pravilnika. 5. Naknadu troška prijevoza moguće je ostvariti u okviru dodjele posebnih sredstava putem javnih natječaja koje raspisuje ZOSI.
3 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Predlažemo da se naknada u visini uplaćenog doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje, doprinosa za zapošljavanje i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu premenuje u „Nagrada za zapošljavnje iznad kvote“ zbog istog razloga koji je naveden i kod prethodnog prijedloga te se spoji s Nagradom za zapošljavanje izvan kvote predviđene Pravilnikom o kvotama zbog smanjenja administrativnih postupaka Nije prihvaćen Poticaj u obliku naknade troška doprinosa na plaću je trajna mjera (sve dok je osoba u radnom odnosu), za razliku od nagrade koja je ograničenog trajanja – 12 mjeseci u kontinuitetu za svaku osobu s invaliditetom koju poslodavca zapošljava izvan propisne kvote.
4 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara I. OPĆE ODREDBE, Članak 4. Molimo vas da umjesto subvencije plaće osobe s invaliditetom predvidite poticaj koji će se zvati subvencija poslodavaca osobe s invaliditetom. Formulacijom „subvencija plaće osobe s invaliditetom“ osobe invaliditetom se stavljaju u nepovoljan položaj pri zapošljavanju na projektima financiranima iz javnih izvora: subvencija se smatra dotacijom iz javnih izvora te je udio u trošku plaće neprihvatljiv trošak za poslodavca po projektu na kojem je OSI zaposlena. To znači da na projektima gdje su OSI zaposlene dolazi do dodatnih troškova vještačenja, ostvari se subvencija koja se ne može usmjeriti u trošak plaće nego se vraća institucionalnom donatoru zbog zabranjenog dvostrukog financiranja a ne mogu se usmjeriti u neke druge troškove koji bi bitno unaprijedili položaj zaposlene OSI jer se projekt piše i ugovara prije zapošljavanja i ostvarivanja subvencije. Kada bi se koristila predložena formulacija, poslodavcu bi cjelokupni trošak plaće bio prihvatljiv, a ostvarenu subvenciju može usmjeriti u npr. pomoćno osoblje koje bi zaposleniku s invaliditetom asistirao pri radu. Nije prihvaćen Prijedlog izmjene naziva poticaja kako bi poslodavac na ime iste osobe s invaliditetom mogao ostvariti dvostruko financiranje smatramo neprihvatljivim.
5 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Svim navedenim kontinuiranim mjerama stimuliraju se poslodavci osoba s invaliditetom na puno rado vrijeme. Kako postoje OSI kojima zbog zdravstvenog stanja rad u punom vremenu nije mogućnost, molimo vas da u poticaje uvrstite mjeru (ili zamjenite neku od postojećih) koja će se isplaćivati izravno osobi s invaliditetom poput mjere Pravo na rad s polovicom punog vremena radi pojačane njege djeteta koju isplaćuje HZZO. Osobe s najtežim vrstama invaliditeta možda ne mogu raditi puno radno vrijeme ili si zbog pritiska da rade trajno ugrožavaju zdravlje kako smo i vidjeli na brojnim primjerima. Nakon ugroze zdravlja dolazi do zdravstvenih komplikacija koje izravno opterećuju poslodavce (prva 42 dana), gube radnika koji im donosi materijalnu korist, radnika koji će nakon toga drastično smanjiti svoje radno vrijeme i postati efektivno manje plaćen od svojih suradnika zbog kolektivnih ugovora koji određuju plaće, a zbog zdravstvenih posljedica imati umanjenu kvalitetu života, HZZO-a koji pokriva troškove hospitalizacije, operativnih zahvata, medicinske skrbi i bolovanja nakon 42. dana te društva u cjelini koje će, ako ništa drugo, izgubiti do tada produktivnog pojedinca i radi prijevremenog umirovljenja plaćati mirovinu koju nebi ni doživio da radi do 70.godine. Takva mjera predstavljala bi kvalitativni napredak sukladno EU normama koje zahtjevaju izravna plaćanja korisnicima mjera i tek tada će opravdati svoje postojanje jer od sredstava koja su prikupljena s ciljem zapošljavanja osoba s invaliditetom za politiku Društva Republike Hrvatske koje godišnje primi dvostruko VIŠE kuna nego što isplati poticaja, može se samo reći da nešto definitivno nije u redu. Nije prihvaćen Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje dodjeljuje ZOSI isplaćuju se na temelju pravila o državnim potporama sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 od 17.lipnja 2014. Prema navedenoj Uredbi pod troškom plaće podrazumijeva se ukupni iznos koji korisnik potpore stvarno mora platiti za određeno radno mjesto. Dakle, poticaj u obliku subvencije plaće odnosi se na vrijeme provedeno na radu, pa stoga nije moguće putem ove vrste poticaja nadoknaditi preostalo vrijeme koje osoba zbog svog invaliditeta nije u mogućnosti odraditi.
6 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 9. POTPORA ZA ODRŽIVOST SAMOZAPOŠLJAVANJA OSOBA S INVALIDITETOM, Članak 37. Pravilnikom i Zakonom nije adekvatno definiran pojam „samozapošljavanje“ Predlažemo da se definira određeni udio u upravljačkim pravima izravno ili neizravno (25%, 50% ili slično) jer se izbjegavanjem definiranja stvara sivo područje u kojem se vlasništvo i nad jednom dionicom može smatrati samozapošljavanjem, ali i suprotno – krajnji vlasnici različitih koncerna koji imaju udio isključivo u holding poduzeću, a zaposleni su u jednoj ili više tvrtki-kćeri ne moraju biti smatrani samozapošljavanjem, ovisno o prilici. Nije prihvaćen Člankom 11. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom je jasno definirano što se smatra samozapošljavanjem.
7 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 6. FINANCIRANJE TROŠKOVA STRUČNE PODRŠKE, Članak 32. Nejasno je zbog čega su iz pružanja stručne podrške izuzeti svi osim Centara za profesionalnu rehabilitaciju koji donose nalaz i mišljenje o potrebi takve podrške. Smatramo da poslodavci mogu imati dovoljno iskustva u pružanju podrške te izabrati adekvatnu metodu podrške koja može značiti i kontinuiranu podšku nekog od kolega. Stručna podrška definirana ovakvim nacrtom Pravilnika podrazumijeva invazivnu metodu dovođenja treće strane u poziciju otkrivanja tajnih podataka pri poslodavcu jer radna mjesta osoba s invaliditetom nisu isključivo na proizvodnoj traci nego osobe s invaliditetom mogu raditi na mjestima koja podrazumijevaju manipulaciju podacima koji su zaštićeni GDPR-om ili poslovnim tajnama. Nije prihvaćen Centri za profesionalnu rehabilitaciju su isključivo ovlašteni kao stručno tijelo utvrditi trajanje, oblik, vrstu i broj sati stručne podrške. To nikako ne može biti u ovlasti poslodavca. U samoj provedbi stručne podrške, osim centra, mogu sudjelovati i podizvoditelji.
8 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 5. NAKNADA U VISINI UPLAĆENOG DOPRINOSA ZA OBVEZNO ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, DOPRINOSA ZA ZAPOŠLJAVANJE I DOPRINOSA ZA ZAŠTITU ZDRAVLJA NA RADU, Članak 28. Intencija zakonodavca je usmjerena prema samozapošljavanju osoba s invaliditetom. Isključujući osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju, destimulira se poduzetništvo svih osoba s invaliditetom koje primaju plaću veću od 5.814,00 kn bruto, a koje bi mogle značajno doprinijeti revitalizaciji poduzetništva u RH jer su to najčešće osobe s višom razinom obrazovanja. Doprinosi na plaću od 5.814,00 kn iznose 1.000,00 kn koliko iznosi poticaj za samozapošljavanje. Nije prihvaćen Poticaj u vidu naknade troška doprinosa na plaću namijenjen je poslodavcima koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote. Iz tog razloga, ovu vrstu poticaja ne mogu ostvariti na svoje ime osobe s invaliditetom koje se samozapošljavaju. Za njih je namijenjena posebna vrsta poticaja u vidu potpore za održivost samozapošljavanja.
9 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 4. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU UVJETA RADA – tehnička prilagodba, Članak 22. Potrebno je dodati mogućnost sufinanciranja troška prilagodbe osobnog automobila u vlasništvu radnika s invaliditetom koji ne mogu samostalno koristiti javni prijevoz za potrebe dolaska i odlaska na radno mjesto. Nije prihvaćen Tehnička prilagodba radnog mjesta podrazumijeva prilagodbu opreme i sredstava za rad, ovisno o radnom mjestu i specifičnim potrebama osobe s invaliditetom, kako bi osoba mogla samostalno, bez puno dodatnog naprezanja, uspješno obavljati radne zadatke. Radi se dakle o različitim oblicima prilagodbe koje nije moguće taksativno obuhvatiti odredbom Pravilnika. U slučaju da je automobil sredstvo rada osobe s invaliditetom moguće je financirati trošak njegove prilagodbe.
10 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 4. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU UVJETA RADA – tehnička prilagodba, Članak 22. Predlažemo proširivanje vremenskog roka prihvatljivosti troškova na datum predaje zahtjeva Centru jer su poslodavci ovakvom formulacijom prisiljeni čekati izdavanje nalaza i mišljenja Centra, a na štetu OSI kojima je očito prilagodba uvjeta rada potrebna što nalaz i mišljenje Centra i dokazuju. Nije prihvaćen Tek nakon što je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđena potreba za tehničkom prilagodbom moguće je odobriti ovu vrstu poticaja.
11 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 4. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU UVJETA RADA – tehnička prilagodba, Članak 22. Predlažemo da se u prilagodbu uvjeta rada uvrsti i udio u troškovima kupnje opreme koja je prilagođena osobi s invaliditetom primjerice: razlika u cijeni osobnog automobila s ručnim i automatskim mjenjačem. Takvo sufinanciranje troškova bi drastično umanjilo troškove prilagodbe uvjeta rada jer u navedenom primjeru prilagodba automobila s ručnim mjenjačem može iznositi i 100.000 kuna, a s automatskim mjenjačem 10.000 kuna. Nije prihvaćen Tehnička prilagodba radnog mjesta podrazumijeva prilagodbu opreme i sredstava za rad, ovisno o radnom mjestu i specifičnim potrebama osobe s invaliditetom, kako bi osoba mogla samostalno, bez puno dodatnog naprezanja, uspješno obavljati radne zadatke. Radi se dakle o različitim oblicima prilagodbe koje nije moguće taksativno obuhvatiti odredbom Pravilnika. U slučaju da je automobil sredstvo rada osobe s invaliditetom moguće je financirati trošak njegove prilagodbe.
12 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 4. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU UVJETA RADA – tehnička prilagodba, Članak 22. Kako je zakonska mogućnost provedbe stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kao zamjenske kvote, a koji ima određene elemente radnog odnosa između poslodavca i radnika, predlažemo da se sufinanciranje troškova za prilagodbu uvjeta rada proširi i za osobe na stručnom osposobljavanju uz uvjet zapošljavanja i obveze proteka predviđenog roka od 2 godine. Takvo rješenje predstavljalo bi dodanu vrijednost jer bi omogućilo zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon odrađenog stručnog osposobljavanja te njeno brže uključivanje u poslovne procese nego da mora čekati završetak stručnog osposobljavanja, zapošljavanje i tek nakon toga, proces vještačenja. Nije prihvaćen Poticaji se mogu dodijeliti isključivo za osobe u radnom odnosu, koje su prijavljene u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Poslodavci imaju mogućnost, umjesto stručnog osposobljavanja za rad, koristiti mjeru pripravništva koja podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa i u tom slučaju im se može odobriti sufinanciranje troškova tehničke prilagodbe.
13 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 3. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU RADNOG MJESTA – arhitektonska prilagodba, Članak 16. Predlažemo proširivanje vremenskog roka prihvatljivosti troškova na datum predaje zahtjeva Centru jer su poslodavci ovakvom formulacijom prisiljeni čekati izdavanje nalaza i mišljenja Centra, a na štetu OSI kojima je očito arhitektonska prilagodba potrebna što nalaz i mišljenje Centra i dokazuje. Nije prihvaćen Tek nakon što je nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrđena potreba za arhitektonskom prilagodbom moguće je odobriti ovu vrstu poticaja.
14 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 3. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU RADNOG MJESTA – arhitektonska prilagodba, Članak 16. Predlažemo da se sufinanciranje troškova arhitektonske prilagodbe radnog mjesta proširi i na prostore koji će tek biti u funkciji obavljanja djelatnosti poslodavca. Sadašnjom formulacijom su u nepovoljni položaj stavljeni su svi poslodavci koji nisu u obvezi arhitektonski prilagoditi radno mjesto na novim građevinama gdje će se premjestiti osoba s invaliditetom. Kada bi se omogućilo i na prostore koji će tek biti u funkciji, doći će i do značajnih ušteda sredstava jer su naknadne preinake uvijek skuplje od onih koje se predvide prvotnim projektom. Nije prihvaćen Da bi se mogla utvrditi potreba arhitektonske prilagodbe – prostor mora biti u funkciji.
15 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 3. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA ZA PRILAGODBU RADNOG MJESTA – arhitektonska prilagodba, Članak 16. Kako je zakonska mogućnost provedbe stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa kao zamjenske kvote, a koji ima određene elemente ugovornog odnosa između poslodavca i radnika, predlažemo da se sufinanciranje troškova za prilagodbu radnog mjesta proširi i za osobe na stručnom osposobljavanju uz uvjet zapošljavanja i obveze proteka predviđenog roka od 2 godine. Takvo rješenje predstavljalo bi dodanu vrijednost jer bi omogućilo zapošljavanje osoba s invaliditetom nakon odrađenog stručnog osposobljavanja te njeno brže uključivanje u poslovne procese nego da mora čekati završetak stručnog osposobljavanja, zapošljavanje i tek nakon toga, proces vještačenja. Nije prihvaćen Poticaji se mogu dodijeliti isključivo za osobe u radnom odnosu, koje su prijavljene u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom. Poslodavci imaju mogućnost, umjesto stručnog osposobljavanja za rad, koristiti mjeru pripravništva koja podrazumijeva zasnivanje radnog odnosa i u tom slučaju im se može odobriti sufinanciranje troškova arhitektonske prilagodbe.
16 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 1. SUBVENCIJA PLAĆE OSOBE S INVALIDITETOM, Članak 9. Smatramo da je Zavod dužan izdati neku vrstu Rješenja ili potvrde o obradi zahtjeva Poslodavcu jer trenutno on takvo nešto ne izdaje te je diskutabilno kako uplate iz državnog proračuna računovodsveno evidentirati bez ikakvog dokaza o izvoru sredstava. Nije prihvaćen U dosadašnjoj praksi nisu uočene bilo kakve poteškoće glede isplate subvencije plaće i evidentiranja takve isplate. Osim toga, uvijek je moguće upariti obrazac zahtjeva za subvenciju plaće s uplatom iz Državnog proračuna.
17 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 1. SUBVENCIJA PLAĆE OSOBE S INVALIDITETOM, Članak 9. Kako je Zakonom predviđeno da je osnivač Centara za profesionalnu rehabilitaciju Republika Hrvatska, poticaji bi trebali barem u ovom dijelu pratiti upravni postupak te se pravo na subvenciju plaće treba ostvariti od datuma podnošenja zahtjeva Centru za profesionalnu rehabilitaciju. Kada je definirano da je subvencija plaće pravo koje se ostvaruje s datumom podnošenja zahtjeva Zavodu, u nepovoljni položaj se stavljaju svi poslodavci osoba s invaliditetom koji pripadaju pod nadležnost Centara koji ne odrade i dostave procjenu radne učinkovitosti u razumnom roku. Nije prihvaćen Prijedlog nije moguće prihvatiti jer se subvencija plaće temelji na pozitivnom nalazu i mišljenju centra za profesionalnu rehabilitaciju,ali i ispunjavanju ostalih propisanih uvjeta.
18 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara 1. SUBVENCIJA PLAĆE OSOBE S INVALIDITETOM, Članak 6. Stavljanjem zaštitnih i integrativnih radionica u povlašteni položaj, poslodavci koji zapošljavaju OSI na otvorenom tržištu rada ili koji se samozapošljavaju stavljaju se u nepovoljan položaj. Predlažemo da isključivo zdravstveno stanje odnosno invaliditet bude čimbenik u određivanju subvencije jer se takvim diskriminacijama samo potiče još veća diskriminacija jer radnici u zaštitnim i integrativnim radionicama su na taj način stimulirani da tamo i ostanu raditi. Nije prihvaćen Veći iznos subvencije (75%) predviđen je samo za osobe s invaliditetom na zaštitnim radnim mjestima, dakle one osobe koje zbog svog invaliditeta imaju znatno smanjenu radnu učinkovitost.
19 Hrvatske udruge paraplegičara i tetraplegičara I. OPĆE ODREDBE, Članak 1. Molimo vas da Pravilnikom definirate koji od poticaja spadaju pod opće skupno izuzeće, a koji pod državne potpore male vrijednosti. Nije prihvaćen Isto je definirano programom dodjele potpora kojeg je Zavod u obvezi donijeti sukladno članku 1. Pravilnika.
20 Antonio Milanović PRAVILNIK O POTICAJIMA PRI ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM ANTONIO MILANOVIĆ GRGURA BARSKOG ZADRANINA 38 23000 ZADAR Poštovani, Moje ime je Antonio Milanović, rođen sam 14. ožujka 1988. i dolazim iz Zadra. Diplomirani sam prvostupnik informacijskih znanosti i knjižničarstva i magistar novinarstva i odnosa s javnostima. Uz navedeno sam i stopostotni invalid, a što je vidljivo iz rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje koje Vam dostavljam u privitku. Zaposlen sam Gradskoj knjižnici Zadar na radnom mjestu knjižničara i radim u prosjeku za mene maksimalnih 80 sati mjesečno i sukladno tome sam i plaćen. Uzimajući u obzir moju invalidnost moje mjesečne potrebe su daleko veće od dohotka kojeg ostvarujem. Problem jest što sam u ovom sustavu zapravo izjednačen s ljudima koji maju punu radnu sposobnost. Osoba sa punom radnom sposobnošću ostvaruje 40 sati tjedno za razliku od mojih gore spomenutih 80 mjesečno. 100%-tni sam invalid, diplomirao sam, upisujem doktorat, a postojeći Pravilnik kao i Zakon o radu me sprječavaju u ostvarenju normalnog života jer ću i unatoč mojoj diplomi i mom budućem doktoratu biti plaćen za istih 80 sati, a ne uzimajući u obzir da je to moja maksimalna fizička granica unatoč kojoj postižem isti onaj rezulat kao i osobe bez invaliditeta. Moji su napori da unatoč ovakvim fizičkim ograničenjima živim normalno onemogućeni i stoga Vas pozivam kao odgovorne osobe da poduzmete odgovarajuće mjere odnosno da promijenite postojeći Pravilnik na način da mogu biti plaćen (unatoč mojih 80 sati mjesečno) kao i svaki drugi moj kolega koji je zaposlen na radnom mjestu knjižničara odnosno da primamo istu plaću jer rad sa stopostotnom invalidnošću čak i 80 sati mjesečno iziskuje puno veći trud od rada potpuno radno sposobne osobe 40 sati tjedno. Promijenimo ga u Pravilnik prema kojem ću ja čak i s ovakvim fizičkim ograničenjima dobiti priliku za normalan i samostalan život, sukladno svom zaposlenju na radnom mjestu, a koje pravo mi je i zajamčeno čl. 56. Ustava Republike Hrvatske! Člankom 4. postojećeg Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom propisano je da poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom na otvorenom tržištu rada, osoba s invaliditetom koja se samozapošljava te integrativna radionica i zaštitna radionica mogu ostvariti pravo na subvenciju plaće zaposlenih osoba s invaliditetom ako se nalazom i mišljenjem centra za profesionalnu rehabilitaciju utvrdi da, unatoč prilgodbi radnog mjesta i pružanju odgovarajućih usluga stručne podrške, osoba s invaliditeton NE MOŽE POSTIĆI one rezultate u obavljanju zadataka koje bi na istom radnom mjestu postigao prosječni radnik bez invaliditeta. A što je s nama koji unatoč svojim fizičkim ograničenjima uspijevamo postići isti onaj rezulat koji postižu i osobe s punom radnom sposobnošću i bez invaliditeta? Smatrate da je ovo nagrada za jednog stopostotnog invalida koji je diplomirao i koji tendira ka doktoriranju? Ovim putem predlažem da se čl. 4. postojećeg Pravilnika promijeni na način da i moj poslodavac može ostvariti pravo na subvenciju mog rada, a što je istim Pravilnikom onemogućeno, odnosno da se i mene plati sukladno mojim sposobnostima, a razmjerno mojim potrebama. Zadar, 18. srpnja 2018. Nije prihvaćen Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom koje dodjeljuje ZOSI isplaćuju se na temelju pravila o državnim potporama sukladno Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014 od 17.lipnja 2014. Prema navedenoj Uredbi pod troškom plaće podrazumijeva se ukupni iznos koji korisnik potpore stvarno mora platiti za određeno radno mjesto. Dakle, poticaj u obliku subvencije plaće odnosi se na vrijeme provedeno na radu, pa stoga nije moguće putem ove vrste poticaja nadoknaditi preostalo vrijeme koje osoba zbog svog invaliditeta nije u mogućnosti odraditi.
21 Hrvatski savez slijepih 6. FINANCIRANJE TROŠKOVA STRUČNE PODRŠKE, Članak 32. U članku 32. stavku 1. stoji da su kod financiranja troškova stručne podrške ugovorne strane Zavod, centar za profesionalnu rehabilitaciju i poslodavac. Da li to znači da će samo Centar za profesionalnu rehabilitaciju pružati stručnu podršku? Na koji se način planira pružiti stručna podrška ljudima u lokalnim zajednicama koji trebaju stručnu podršku primjerice jedan sat dnevno? Nije prihvaćen Stručna podrška podrazumijeva podršku i praćenje na radnom mjestu i radnom okruženju. Temelj za ostvarivanje stručne podrške je nalaz i mišljenje centra za profesionalnu rehabilitaciju, a u samoj provedbi stručne podrške, osim centra, mogu sudjelovati i podizvoditelji.
22 Hrvatski savez slijepih 2. SUFINANCIRANJE TROŠKOVA OBRAZOVANJA, Članak 11. U članku 11. stavku 1. predlažemo da se postotak koji se odnosi na sufinanciranje troškove obrazovanja sa 50% do 70% povećaju na 70% do 100%. Nije prihvaćen Visina prihvatljivih troškova obrazovanja je definirana Uredbom o skupnom izuzeću.
23 Hrvatski savez slijepih 1. SUBVENCIJA PLAĆE OSOBE S INVALIDITETOM, Članak 6. Članak 6. diskriminira osobe s invaliditetom koje imaju visoku stručnu spremu. Umjesto osnovice iz članka 5. stavka 2. (minimalna plaća) trebao bi se odrediti iznos subvencije u manjem postotku, ali s obzirom na realnu plaću koju radnik prima razmjerno stupanju stručne spreme. Neke osobe s invaliditetom primaju veću plaću i zbog toga su sukladno članku 5. stavku 2. u nepovoljnijem položaju od ostalih. Nije prihvaćen Imajući u vidu odgovorno i racionalno trošenje sredstava namijenjenih za isplatu poticaja potrebno je definirati i osnovice za isplatu istih. Osnovicu u visini minimalne plaće smatramo kao trenutno najprihvatljivije rješenje.
24 Srednja škola - Centar za odgoj i obrazovanje PRAVILNIK O POTICAJIMA PRI ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM čl.31 - financiranje troškova stručne podrške za zaposlene OSI - zanimljivo, no ne znamo kako će to u praksi funkcionirati i hoće li uopće funkcionirati. Tko će biti osobe koje pružaju stručnu podršku, tko će ih izabrati, koje struke bi bile, kolika bi im bila plaća, što kad istekne potreba za stručnom podrškom ... dosta toga je neodređeno Nije prihvaćen Ova vrsta poticaja je bila predviđena i važećim Pravilnikom. Ugovorom koji se sklapa između ZOSI i poslodavca utvrđuju se svi bitni elementi glede provedbe stručne podrške.