Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM Odredba članka 95. stavka 2. Zakona o zaštiti okoliša glasi (cit): Prije puštanja u rad postrojenja, uključujući probni rad, za rad postojećih postrojenja, te prije značajne promjene u radu postrojenja namijenjenog obavljanju djelatnosti kojom se mogu prouzročiti industrijske emisije, operater je dužan ishoditi okolišnu dozvolu u skladu s ovim Zakonom i uredbom iz stavka 5. ovoga članka. Odredba članka 136. Zakona o gradnji glasi (cit:) Izgrađena građevina, odnosno rekonstruirana građevina može se početi koristiti, odnosno staviti u pogon te se može donijeti rješenje za obavljanje djelatnosti u toj građevini prema posebnom zakonu, nakon što se za tu građevinu izda uporabna dozvola ako ovim ili posebnim zakonom nije propisano drukčije. Predlažemo uvrstiti u Prijedlog Zakona novu stavku članka 95. Zakona o zaštiti okoliša u kojoj bi se pojasnio odnos između uporabne dozvole koja se izdaje po odredbama Zakona o gradnji i okolišne dozvole koja se izdaje za postrojenje po odredbama Zakona o zaštiti okoliša. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena i dopuna.
2 Društvo građevinskih inženjera Zagreb PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM U veljači 2018. objavljena je treća izmjena i dopuna Zakona o zaštiti okoliša, NN 12/18 koja sadrži 37 članaka. Šest mjeseci nakon te objave pokrenut je postupak donošenja četvrte Izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša koja sadrži 36 članaka. Važeći Zakon o zaštiti okoliša, NN 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18 sadrži cca 280 članaka od kojih neki uz brojčanu oznaku sadrže i slovčanu oznaku. Zbog obimnosti tog zakona i tri izmjene i dopune zakona otežana je njegova primjena. Predlaže se stoga umjesto četvrte izmjene i dopune Zakona o zaštiti okoliša donošenje novog Zakona o zaštite okoliša ili barem objava čistopisa Zakona o zaštiti okoliša po stupanju na snagu četvrte izmjene i dopune tog zakona. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena i dopuna.
3 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. Kako bi se započeo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je, sukladno odredbi čl. 80. st. 2. toč. 3. Zakona o zaštiti okoliša, uz izrađenu studiju o utjecaju zahvata na okoliš dostaviti i Potvrdu o usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Nadležno tijelo za izdavanje navedene Potvrde je najčešće Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva RH (kod zahvata od državne važnosti za koje ono izdaje lokacijske dozvole). Pri izdavanju potvrda praksa je tražiti izradu Elaborata o usklađenosti zahvata s PP, kao podlogu za ishođenje Potvrde/ Mišljenja, a što nije propisano zakonskim odredbama. U sadržaju elaborata zahtijeva se visoka razina detaljnosti opisa što opet utječe na trajanje samog postupka, a što se dijelom kasnije rješava kroz sam postupak PUO, a dijelom kroz ishođenje lokacijske dozvole. Također se traži već u ovoj fazi definiranje i postavljanje određenih uvjeta vezanih za sam zahvat, dok bi se isto trebalo rješavati kroz sam postupak PUO. Ujedno, mnoge potvrde se niti ne mogu ishoditi jer sam zahvat nije u potpunosti u skladu s onim ucrtanim u PP, a po zdravoj logici niti bi trebao biti, osobito uspoređujući ga s mjerilom 1:100000. To predstavlja veliki problem, posebno kod linijskih zahvata gdje je normalno da se sam zahvat još mijenja u svojoj trasi prema ograničenjima terena te prema rezultatima PUO, kako bi se trasa položila u najprihvatljiviju varijantu za okoliš. Praksa nadležnog Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja je inzistiranje na usklađivanju zahvata s onim ucrtanim u relevantne prostorne planove, dok bi ispravno bilo provesti postupak PUO kojim bi se eventualno zahvat definirao u smislu ograničenja vezanih za okoliš (mogućih utjecaja) te kao takav unio u prostorne planove. To se osobito odnosi na linijske zahvate gdje se nerijetko u samom postupku procjene definira najbolje tehničko rješenje, a ovakva praksa nositelja zahvata tjera ići u postupak s trasom koja je već u planu, a ne onom koja je tehnički i okolišno najbolja. U trenutku podnošenja zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš eventualna neusklađenost zahvata s prostornim planovima ne znači i neprihvatljivost zahvata za okoliš, dapače „neusklađene“ varijante možebitno su značajno bolje za okoliš ili tehničku izvedbu. Smatramo kako bi se odredba – traženje potvrde usklađenosti s PP prije pokretanja postupka procjene utjecaja na okoliš trebala brisati iz Zakona o zaštiti okoliša ili značajno relaksirati. Također smatramo kako bi Ministarstvo trebalo dati jasan stav prema praksi pojedinih članova povjerenstava koji zahtijevaju da poglavlja o prostornim planovima unutar studija obrađuju prostorne planove u fazi izrade odnosno je li planove u fazi izrade potrebno obrađivati ili ne jer obrada svih planova u fazi izrade može zahtijevati znatni stručni napor bez garancije da će usklađivanje zahvata s njima biti u skladu s onim što će u konačnici usvojiti nadležna predstavnička tijela. Primljeno na znanje Nije predmet Izmjena i dopuna.
4 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Željeli bi podržati predloženu promjenu prema kojoj "Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša...". Smatramo da je ova zakonska odredba bila neosnovana i nepotrebno je štetila ovlaštenicima, naručiteljima i javnom interesu. Ne slažemo sa primjedbom nekih nevladinih udruga da "Naime, iako ovo nije jedan od većih problema u sustavu izrade studija i elaborata, ipak nije logično da postoji mogućnost da "nadzor" nad podatcima i zaključcima iz Studije može provesti isti ovlaštenik koji je i izradio tu Studiju.", zbog toga što je u suprotnosti sa svrhom i primjenom praćenja stanja propisanog Studijom. Naime cilj praćenja stanja nije "nadzor" nad podatcima i zaključcima iz Studije, već praćenje stanja određenih (Studijom definiranih) sastavnica okoliša (i prirode), a kako bi se na temelju rezultata praćenja stanja moglo definirati dodatne mjere zaštite (/ublažavanja) i/ili postojeće mjere zaštite(/ublažavanja) nadopuniti i detaljnije propisati. Nadalje sukladno čl. 87. st. 2. Zakona: „povjerenstvo ocjenjuje utjecaj zahvata na okoliš, njegovo vrednovanje i prihvatljivost na temelju studije o utjecaju zahvata na okoliš te Ministarstvu, odnosno nadležnom upravnom tijelu u županiji te u Gradu Zagrebu daje mišljenje o prihvatljivosti zahvata, predlaže moguće varijante za okoliš i mjere zaštite okoliša te program praćenja stanja okoliša“, članovi povjerenstva su ti koji svojim Mišljenjem predlažu sadržaj te opseg mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, a mjere i program propisuje Ministarstvo Rješenjem, a ne ovlaštenik, te u navedenom smislu, ovlaštenik ne može biti u sukobu interesa. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena i dopuna.
5 HUSZPO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Komentari na članke Zakona koji nisu predmet izmjena i dopuna: Čl. 85. st. 6. Zakona o zaštiti okoliša propisuje da ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovara za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Što je je s onim dijelovima teksta koji su nametnuti zahtjevima članova povjerenstva ili tijela u postupku? Činjenica jest da se često događa kako su određeni zahtjevi uvjetovani od strane povjerenstva. Što je s opisom zahvata ili informacijama koje su preuzete iz drugih dokumenata? Navedeno se primjerice odnosi na idejno rješenje/ idejni projekt koji je podloga za izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš. Čl. 87., st. 5. Zakona definira način kako se imenuju članovi povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš, odnosno da se članovi imenuju s popisa koji određuje ministar. Smatramo kako je potrebno jasno definirati uvjete temeljem kojih netko može biti imenovan članom povjerenstva te odgovarajuće odgovornosti članova osobito što u nemalom broju slučajeva značajno utječu na sam sadržaj SUO, a svakako na mjere zaštite okoliša. Nije logično i profesionalno da osoba s primjerice dvije/tri godine iskustva kontrolira i komentira rad stručnjaka s najmanje pet odnosno deset godina iskustva. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena i dopuna. Nije predmet Izmjena i dopuna.
6 Alfa atest d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Nije jasno definirano kako će se dosadašnja izdana Rješenja odnosno suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša ovlaštenicima uskladiti s ovim Izmjenama i dopunama. Naime ukoliko ovlaštenik do sada ima suglasnost za obavljanje npr. samo jednog stručnog posla zaštite okoliša iz sada novo definirane grupe poslova, znači li to da automatski gubi ovlaštenje za određeni stručni posao koji je do sada imao jer nema ovlaštenje za obavljanje ostalih stručnih poslova iz te grupe, ili obratno, dobiva ovlaštenje i za ostale poslove iz grupe kojoj pripada stručni posao za kojeg ima ovlaštenik ovlaštenje. S toga predlažemo da se prije Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša donese Pravilnik o uvjetima za polaganje stručnih ispita iz područja zaštite okoliša kako bi Zakon o Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša donošenjem bio primjenjiv. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena i dopuna.
7 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Komentari na članke Zakona koji nisu predmet izmjena i dopuna: Predlažemo nadopuniti članak 87. Zakona U članku 87. iza stavka 5. dodati stavak 6. koji glasi: „Član povjerenstva ne može biti osoba zaposlena kod ovlaštenika koji ima suglasnost za obavljanje poslova iz grupe poslova za koje se osniva povjerenstvo.“ U suprotnom to bi mogao biti sukob interesa. „Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.“ Primljeno na znanje Nije predmet Izmjena i dopuna.
8 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. Kako bi se započeo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš potrebno je, sukladno odredbi čl. 80. st. 2. toč. 3. Zakona o zaštiti okoliša, uz izrađenu studiju o utjecaju zahvata na okoliš dostaviti i Potvrdu o usklađenosti zahvata s prostornim planovima. Nadležno tijelo za izdavanje navedene Potvrde je najčešće Ministarstvo prostornog uređenja i graditeljstva RH (kod zahvata od državne važnosti za koje ono izdaje lokacijske dozvole). Pri izdavanju potvrda praksa je tražiti izradu Elaborata o usklađenosti zahvata s PP, kao podlogu za ishođenje Potvrde/ Mišljenja, a što nije propisano zakonskim odredbama. U sadržaju elaborata zahtijeva se visoka razina detaljnosti opisa što opet utječe na trajanje samog postupka, a što se dijelom kasnije rješava kroz sam postupak PUO, a dijelom kroz ishođenje lokacijske dozvole. Također se traži već u ovoj fazi definiranje i postavljanje određenih uvjeta vezanih za sam zahvat, dok bi se isto trebalo rješavati kroz sam postupak PUO. Ujedno, mnoge potvrde se niti ne mogu ishoditi jer sam zahvat nije u potpunosti u skladu s onim ucrtanim u PP, a po zdravoj logici niti bi trebao biti, osobito uspoređujući ga s mjerilom 1:100000. To predstavlja veliki problem, posebno kod linijskih zahvata gdje je normalno da se sam zahvat još mijenja u svojoj trasi prema ograničenjima terena te prema rezultatima PUO, kako bi se trasa položila u najprihvatljiviju varijantu za okoliš. Praksa nadležnog Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja je inzistiranje na usklađivanju zahvata s onim ucrtanim u relevantne prostorne planove, dok bi ispravno bilo provesti postupak PUO kojim bi se eventualno zahvat definirao u smislu ograničenja vezanih za okoliš (mogućih utjecaja) te kao takav unio u prostorne planove. To se osobito odnosi na linijske zahvate gdje se nerijetko u samom postupku procjene definira najbolje tehničko rješenje, a ovakva praksa nositelja zahvata tjera ići u postupak s trasom koja je već u planu, a ne onom koja je tehnički i okolišno najbolja. U trenutku podnošenja zahtjeva za procjenu utjecaja zahvata na okoliš eventualna neusklađenost zahvata s prostornim planovima ne znači i neprihvatljivost zahvata za okoliš, dapače „neusklađene“ varijante možebitno su značajno bolje za okoliš ili tehničku izvedbu. Smatramo kako bi se odredba – traženje potvrde usklađenosti s PP prije pokretanja postupka procjene utjecaja na okoliš trebala brisati iz Zakona o zaštiti okoliša ili značajno relaksirati. Također smatramo kako bi Ministarstvo trebalo dati jasan stav prema praksi pojedinih članova povjerenstava koji zahtijevaju da poglavlja o prostornim planovima unutar studija obrađuju prostorne planove u fazi izrade odnosno je li planove u fazi izrade potrebno obrađivati ili ne jer obrada svih planova u fazi izrade može zahtijevati znatni stručni napor bez garancije da će usklađivanje zahvata s njima biti u skladu s onim što će u konačnici usvojiti nadležna predstavnička tijela. Po ovome će točka 1. izgledati ovako: 1. podatke o nositelju zahvata i ovlašteniku: - za pravnu i fizičku osobu obrtnika …. - za fizičku osobu:…. Djeluje zbunjujuće jer se ove dolje napomene odnose na nositelja isključivo, a ovako bi se moglo tumačiti da se odnosi i na ovlaštenika. možda jednostavno ne obrisati podstavak 5. Primljeno na znanje Nije predmet Izmjena i dopuna. Člankom 1. predmetnih Izmjena i dopuna jasno je u točki 48. definiran ovlaštenika kao pravna osoba.
9 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA Komentari na članke Zakona koji nisu predmet izmjena i dopuna: Čl. 85. st. 6. Zakona o zaštiti okoliša propisuje da ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovara za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Što je je s onim dijelovima teksta koji su nametnuti zahtjevima članova povjerenstva ili tijela u postupku? Činjenica jest da se često događa kako su određeni zahtjevi uvjetovani od strane povjerenstva. Što je s opisom zahvata ili informacijama koje su preuzete iz drugih dokumenata? Navedeno se primjerice odnosi na idejno rješenje/ idejni projekt koji je podloga za izradu studije o utjecaju zahvata na okoliš. Čl. 87., st. 5. Zakona definira način kako se imenuju članovi povjerenstva u postupku procjene utjecaja na okoliš, odnosno da se članovi imenuju s popisa koji određuje ministar. Smatramo kako je potrebno jasno definirati uvjete temeljem kojih netko može biti imenovan članom povjerenstva te odgovarajuće odgovornosti članova osobito što u nemalom broju slučajeva značajno utječu na sam sadržaj SUO, a svakako na mjere zaštite okoliša. Nije logično i profesionalno da osoba s primjerice dvije/tri godine iskustva kontrolira i komentira rad stručnjaka s najmanje pet odnosno deset godina iskustva. Primljeno na znanje Nije predmet izmjena i dopuna. Nije predmet Izmjena i dopuna.
10 HGK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK mišljenja su da je potrebno jasnije definirati poziciju ovlaštenika koji stručne poslove obavljaju temeljem Pravilnika o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN 57/10). Naime izmjenama članka 40. i grupiranjem pojedinih stručnih poslova Članice smatraju pozitivnim pomakom smanjenje broja izdavanja suglasnosti na grupe poslova. Stoga predlažemo da se ovim zakonskim prijedlogom vodi računa da se izbjegne mogućnost ukidanja važećih suglasnosti, odnosno omogući tvrtkama daljnji rad sukladnu važećem Pravilniku, a do donošenja novog. Dodatno, potrebno je definirati grupe stručnih poslova za koje je uočeno da nedostaju kao što su ˝Izrada posebnih elaborata i izvješća za potrebe ocjene stanja sastavnica okoliša˝? Članice Zajednice također su mišljenja kako je potrebno jasnije definirati na koje se strategije, planove i programe misli pri definiranju ovlaštenja za ˝izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa“. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu također smatraju kako je potrebno korigirati 7. grupu poslova. Za stručne poslove izrade i/ili verifikacija izvješća o emisijama stakleničkih plinova trebalo formirati zasebnu grupu u koju bi se svrstali sljedeći poslovi: - izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova - izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova - izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva - izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša. Poslovi obavljanja stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša sadržajno ne spadaju u istu grupu poslova koji se odnose na verifikaciju emisija stakleničkih plinova. Potrebno je naglasiti da je za poslove "Verifikacija izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova", "Verifikacija izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva" i "Verifikacija izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva" potrebno posjedovati akreditaciju prema EN ISO 14065 i Uredbi (EU) br. 600/2012. Cijeli ovaj posao akreditacije provodi HAA i usklađen je sa pravilima EU ETS-a i EA. U sklopu nadzora HAA stavlja se veliki naglasak na kompetencije verifikatora i provođenje witnes audita kod operatera. Akreditacija je sama po sebi dokaz da akreditirano tijelo ispunjavaju tehnički uvjeti, posjeduje opremu, ljude i potrebne kompetencije. Članice Zajednice donositelju propisa predlažu da potencijalno kreira novu grupu poslova koji se odnose samo na verifikaciju na način da glasi: "Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu, te ne mora ishoditi odobrenje od nadležnog ministarstva za navedene poslove.“ Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu smatraju da je stavak 8 nejasno napisan, odnosno nije jasno odnosi li se navedeno na 1. grupu poslova - izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija). Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu smatraju kako je potrebno zadržati odredbu koja kaže da ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti tog zahvata za okoliš. Djelomično prihvaćen Postojeće suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla temeljem važećeg Zakona o zaštiti okoliša važe do isteka roka na koji su izdane. Primjedba se prihvaća. Članak 2. Izmjena i dopuna glasi: Članak 2. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova: 1.GRUPA: –izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) 2.GRUPA: –izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša 3.GRUPA: –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa za ekološku mrežu –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta –izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja zavičajnih divljih vrsta 4.GRUPA: –izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša –izradu programa zaštite okoliša –izradu izvješća o stanju okoliša 5.GRUPA: –praćenje stanja okoliša 6.GRUPA: –izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća –izradu izvješća o sigurnosti –izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća –procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti 7. GRUPA: –izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime –izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš –izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova –izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva –izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša 8. GRUPA: –obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja –izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i znaka EU Ecolabel –izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ –izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene –obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. (3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. (4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova. (5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita zraka. (6) O izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. (7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka. (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (9)Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom. Savjetodavno stručno povjerenstvo na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17) donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kojim nadležnom tijelu predlaže mjere zaštite okoliša, program praćenja stanja okoliša i plana provedbe. Na temelju toga nadležno tijelo u upravnom postupku propisuje mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša te je ono odgovorno za propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
11 Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Smatramo da izmjena Članka 40. koja se odnosi na definiranje stručnih poslova zaštite okoliša unutar Grupe 7. nije dobra. Naime, Grupa 7. obuhvaća sljedeće poslove: 7. GRUPA: – izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime – izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš – izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova – izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova - izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva – izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša – obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša Navedeni poslovi međusobno nisu kompatibilni, odnosno prvih pet poslova odnose se isključivo na emisije u zrak, stakleničke plinove i klimatske promjene dok poslovi izrade i/ili verifikacija posebnih elaborata, proračuna i projekcija te obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša čine znatno širu grupu koja uključuje i vode, otpad, tlo, krajobraz i prirodu te obuhvaća drugačiju grupu stručnjaka zaštite okoliša. Samim tim, ovakvo grupiranje poslova ograničava mogućnost tržišnog nastupa onima koji obrađuju druge sastavnice okoliša, a ne samo zrak, stakleničke plinove i klimatske promjene, ali i mnogim tvrtkama koje trenutno obavljaju stručne poslove podrške obveznicima Registra onečišćavanja okoliša. Smatramo da ovu grupu svakako treba razdvojiti na dvije grupe: 7. GRUPA: – izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime – izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš – izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova – izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova - izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva 8. GRUPA: – izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša – obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša Djelomično prihvaćen Primjedba se prihvaća. Članak 2 Izmjena i dopuna glasi: Članak 2. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova: 1.GRUPA: –izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) 2.GRUPA: –izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša 3.GRUPA: –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa za ekološku mrežu –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta –izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja zavičajnih divljih vrsta 4.GRUPA: –izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša –izradu programa zaštite okoliša –izradu izvješća o stanju okoliša 5.GRUPA: –praćenje stanja okoliša 6.GRUPA: –izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća –izradu izvješća o sigurnosti –izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća –procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti 7. GRUPA: –izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime –izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš –izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova –izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva –izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša 8. GRUPA: –obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja –izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i znaka EU Ecolabel –izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ –izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene –obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. (3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. (4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova. (5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita zraka. (6) O izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. (7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka. (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (9)Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.
12 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U potpunost podržavamo grupiranje stručnih poslova! No smatramo kako je u Članak 40, stavak (2)potrebno dodati sljedeće stručne poslove koji nisu uključeni, a redovito se obavljaju i zahtijevaju visoku stručnost te multidisciplinarni tim stručnjaka: - praćenje stanja prirode (provodi se temeljem zahtjeva iz Zakona o zaštiti prirode, kao i temeljem Rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) - izrada planova gospodarenja prirodnim dobrima (dokumentacija se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode, čl. 19.) - izrada planova upravljanja zaštićenim područjima (dokumentacija se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode, čl. 138.) - izrada planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (dokumentacija se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode) - izrada planova upravljanja ekološkom mrežom (dokumentacije se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode, čl. 57.) - izrada planova upravljanja okolišem (dokumentacija se redovito izrađuje, najčešće prema zahtjevima Svjetske banke, EBRDa te ostalih međunarodnih financijskih institucija) - izrada planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave (dokumentacija se redovito izrađuje temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom – čl. 21. (Plan gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave)) - izrada elaborata gospodarenja otpadom (dokumentacija se redovito izrađuje temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom – čl. 90.) - izrada elaborata usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i prirode (dokumentacija se redovito izrađuje temeljem Rješenja o prihvatljivosti zahvata) Navedeni poslovi su isto tako stručni poslovi za koje je potrebna određena kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli / nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 42. i 44. Zakona o zaštiti okoliša; prepuštanje obavljanja navedenih poslova bilo kojoj trećoj osobi (koja možebitno nije kvalificirana i ne posjeduje stručna znanja) može rezultirati negativnim posljedicama za okoliš i prirodu Članak 40, stavak (7) proširiti na način da se na internetskim stranicama objavljuje i popis zaposlenih stručnjaka radi transparentnosti i značajno pojednostavljene kontrole. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA/PRIRODE Neovlašteni pravni subjekti te fizičke osobe obavljaju poslove praćenja stanja okoliša i prirode – prvenstveno prirode za državne i javne institucije te se javljaju na javna nadmetanja iako za to ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete odnosno nemaju suglasnosti koje ovlaštenici trebaju imati za stručne poslove zaštite okoliša – praćenje stanja okoliša sukladno Zakonu. Time navedene pravne i fizičke osobe postupaju suprotno odredbi čl. 40. st. 4. Zakona o zaštiti okoliša što predstavlja prekršaj sukladno odredbi čl. 259. st Zakona o zaštiti okoliša a za što je propisana novčana kazna. Navedeno postupanje se ne sankcionira odnosno uopće se ne provodi inspekcijski nadzor. U ovome kontekstu želimo dodatno naglasiti da je ukidanjem ovlaštenja za praćenje stanja prirode (Zakonom iz 2013. godine) u provedbi nastala situacija da bilo tko (bez ikakvih jasnih kriterija i razine obrazovanja/kompetencija/iskustva) može obavljati poslove praćenja stanja prirode. Isto je uzrokovalo da Naručitelji sami biraju stručni profil stručnjaka (što može biti više ili manje objektivno ali u svakom slučaju nije ujednačeno i na Zakonu utemeljeno) te da odabrani stručnjaci fizičke/pravne osobe bez ikakvih Zakonom propisanih ovlaštenja za poslove zaštite prirode i/ili okoliša obavljaju stručne poslove praćenja stanja prirode uz izostanak bilo kakve Zakonom propisane poslovne i stručne odgovornosti (kaznene odredbe, ukidanje ovlaštenja, itd.). Uvjereni smo da navedena situacija već sada nedvojbeno rezultira izgradnjom slabo kontroliranog sustava provedbe mjera zaštite okoliša i prirode propisanih postupcima Procjene utjecaja na okoliš i Glavnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Naglašavamo da u slučaju kada Ovlaštenik nestručno provodi praćenje stanja okoliša i prirode može izgubiti ovlaštenje putem primjene odredbi ovog Zakona u smislu kaznene odgovornosti, dok se iste odredbe ne mogu primijeniti na fizičke i pravne osobe koje nisu ovlaštenici. Ovako uspostavljeni sustav zaštite prirode je vođen u smjeru da privilegira ne-ovlaštenike u provedbi praćenja stanja prirode (jer se na njih primjerice ne može primijeniti članak 259. Zakona o zaštiti okoliša). Pored navedenog ovaj pristup ne omogućuje jednakopravan pristup tržištu svim akterima jer se pristup tržištu za pojedine aktere čini lakšim a drugim težim što je u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti tržišta. Zbog toga predlažemo da se u sustav ovlaštenja ponovno uvede kategorija "praćenje stanja u području zaštite prirode" čime će biti stvoreni preduvjeti za određivanje kriterija i potrebnih kompetencija za provedbu praćenja stanja u području zaštite prirode, kao i odrediti odgovornosti koje stručnjaci i pravne osobe koje obavljaju ove poslove imaju. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA/PRIRODE Neovlašteni pravni subjekti te fizičke osobe obavljaju poslove praćenja stanja okoliša i prirode – prvenstveno prirode za državne i javne institucije te se javljaju na javna nadmetanja iako za to ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete odnosno nemaju suglasnosti koje ovlaštenici trebaju imati za stručne poslove zaštite okoliša – praćenje stanja okoliša sukladno Zakonu. Time navedene pravne i fizičke osobe postupaju suprotno odredbi čl. 40. st. 4. Zakona o zaštiti okoliša što predstavlja prekršaj sukladno odredbi čl. 259. st Zakona o zaštiti okoliša a za što je propisana novčana kazna. Navedeno postupanje se ne sankcionira odnosno uopće se ne provodi inspekcijski nadzor. U ovome kontekstu želimo dodatno naglasiti da je ukidanjem ovlaštenja za praćenje stanja prirode (Zakonom iz 2013. godine) u provedbi nastala situacija da bilo tko (bez ikakvih jasnih kriterija i razine obrazovanja/kompetencija/iskustva) može obavljati poslove praćenja stanja prirode. Isto je uzrokovalo da Naručitelji sami biraju stručni profil stručnjaka (što može biti više ili manje objektivno ali u svakom slučaju nije ujednačeno i na Zakonu utemeljeno) te da odabrani stručnjaci fizičke/pravne osobe bez ikakvih Zakonom propisanih ovlaštenja za poslove zaštite prirode i/ili okoliša obavljaju stručne poslove praćenja stanja prirode uz izostanak bilo kakve Zakonom propisane poslovne i stručne odgovornosti (kaznene odredbe, ukidanje ovlaštenja, itd.). Uvjereni smo da navedena situacija već sada nedvojbeno rezultira izgradnjom slabo kontroliranog sustava provedbe mjera zaštite okoliša i prirode propisanih postupcima Procjene utjecaja na okoliš i Glavnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Naglašavamo da u slučaju kada Ovlaštenik nestručno provodi praćenje stanja okoliša i prirode može izgubiti ovlaštenje putem primjene odredbi ovog Zakona u smislu kaznene odgovornosti, dok se iste odredbe ne mogu primijeniti na fizičke i pravne osobe koje nisu ovlaštenici. Ovako uspostavljeni sustav zaštite prirode je vođen u smjeru da privilegira ne-ovlaštenike u provedbi praćenja stanja prirode (jer se na njih primjerice ne može primijeniti članak 259. Zakona o zaštiti okoliša). Pored navedenog ovaj pristup ne omogućuje jednakopravan pristup tržištu svim akterima jer se pristup tržištu za pojedine aktere čini lakšim a drugim težim što je u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti tržišta. Zbog toga predlažemo da se u sustav ovlaštenja ponovno uvede kategorija "praćenje stanja u području zaštite prirode" čime će biti stvoreni preduvjeti za određivanje kriterija i potrebnih kompetencija za provedbu praćenja stanja u području zaštite prirode, kao i odrediti odgovornosti koje stručnjaci i pravne osobe koje obavljaju ove poslove imaju. 7. GRUPA - obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša...“ trebalo bi izdvojiti obzirom da za dio stručnih poslova iz te grupe treba ishoditi akreditaciju dok su poslovi vezani za Registrar značajno jednostavniji te ih ponekad i obveznici sami ispunjavaju bez pomoći ovlaštenika. Predlažemo naći drugačije rješenje za Grupu 7, a obzirom da za izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliša, izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova treba prethodno ishoditi akreditaciju (članak 40, stavak 5)pa će biti nemoguće ishoditi suglasnost za one pravne osobe koje se žele baviti samo poslovima vezanim za Registar koji tematski nije vezan za predmetnu Grupu. (8)Vjerujemo kako se radi o omašci, umjesto riječi „studije“, trebalo bi stajati „strategije“ Djelomično prihvaćen Posebnim propisima iz područja zaštite prirode i gospodarenja otpadom nije propisana obveza izrada navedenih dokumenata od strane ovlaštenika. Člankom 40. stavak. 7 određeno je da Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti. Sadržaj i način vođenja ovog očevidnika propisat će se pravilnikom kako je i navedeno u stavku 9. istog članka. Predmetna primjedba odnosi se na posebne propise iz područja zaštite prirode. Primjedba se prihvaća. Članak 2. Izmjena i dopuna glasi: Članak 2. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova: 1.GRUPA: –izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) 2.GRUPA: –izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša 3.GRUPA: –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa za ekološku mrežu –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta –izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja zavičajnih divljih vrsta 4.GRUPA: –izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša –izradu programa zaštite okoliša –izradu izvješća o stanju okoliša 5.GRUPA: –praćenje stanja okoliša 6.GRUPA: –izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća –izradu izvješća o sigurnosti –izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća –procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti 7. GRUPA: –izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime –izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš –izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova –izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva –izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša 8. GRUPA: –obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja –izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i znaka EU Ecolabel –izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ –izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene –obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. (3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. (4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova. (5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita zraka. (6) O izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. (7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka. (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (9)Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.
13 Društvo građevinskih inženjera Zagreb IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U članku 4. stavku 1. točka 48. mijenja se i glasi: Ovlaštenik je pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati poslove koji se odnose na sljedeće grupe poslova: …………….. U članku 42. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.''. Primjedba: U obrazloženju izmjena sadržanih u članku 2. I članku 4. Prijedloga Zakona ne navodi se: - da li će se prestankom izdavanja suglasnosti za ovlaštenike fizičke osobe, odnosno ovlaštenike koji bi obavljali pojedine poslove poboljšati kvaliteta poslova koje obavljaju ovlaštenici. Navodi se jedino da će se tim izmjenama smanjiti broj izdanih suglasnosti (ovlaštenja). - da li je određivanju grupa poslova prethodila stručna analiza o srodnosti poslova koji se grupiraju odnosno da li je provedena konzultacija s postojećim ovlaštenicima o tome. Ne navodi se o tome. Proizlazi nadalje iz članka 2. Prijedloga Zakona da je po grupama vrlo raznolika brojnost poslova pa se neke grupe mogu smatrati i poslovima dok su druge grupe očito prebukirane. Prijedlog: Predlažemo stoga da se zadrži postojeća odredba članka 42. Zakona koja glasi: Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova. Također da se u obrazloženju navedu stručni razlozi za formiranje navedenih grupa poslova. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
14 Društvo građevinskih inženjera Zagreb IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U članku 2. stavku 2. (Druga grupa) Prijedloga zakona propisano je da ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom izrađuje (uz ostalo) dokumentaciju o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša. U koju svrhu bi se trebala izrađivati ta dokumentacija? Predlaže se brisati odredbu o izradi te dokumentacije. Obrazloženje: Prema članku 89.a Zakona o zaštiti okoliša: Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš, odnosno rješenjem iz postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, obvezni su sadržaj glavnog projekta koji je sastavni dio akta kojim se odobrava građenje ili drugih akata za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu. Prema članku 108. Zakona o gradnji, NN 153/13 i 20/17 potvrda javnopravnog tijela da je glavni projekt izrađen u skladu s rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš je jedan od priloga zahtjevu za izdavanje građevinske dozvole, ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Prema članku 3. točka 16. Zakona o gradnji potvrda o usklađenosti glavnog projekta koju izdaje javnopravno tijelo određeno posebnim propisom izdaje se na način propisan tim zakonom. U Zakonu o gradnji nije propisano da javnopravno tijelo zbog izdavanja potvrde glavnog projekta može tražiti izradu neke dokumentacije odnosno elaborata. Propisano je međutim u članku 81. Zakona o gradnji da javnopravno tijelo može tražiti izradu posebnog elaborata ako je elaborat prema posebnom zakonu uvjet za utvrđivanje posebnih uvjeta. Nije prihvaćen Obveza izrade navedene dokumentacije nije suprotna posebnom propisu o gradnji te je sadržana i u rješenjima kojima se odlučuje u postupku procjene utjecaja na okoliš odnosno ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Navedene odredbe usuglašene su sa središnjim tijelom nadležnim za prostorno uređenje i gradnju.
15 EcoMission d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Članak 44. stavak 1. natuknica 4. – kada se govori o dva postupka treba definirati da li se radi o dva postupka istog stručnog posla ili dva postupka koja se odnose na različite stručne poslove. Također predlažemo da se definira vremenski period jer na ovaj način koncipirano podrazumijeva neograničeni period tj. cijeli vijek poslovanja ovlaštenika i prema tome nema zastare. Nije prihvaćen Člankom 4. predmetnih Izmjena i dopuna propisano je razdoblje za koje se daje suglasnost za obavljanje stručnih poslova te je navedeni rok i rok u kojem nadležno tijelo razmatra ispunjavanje uvjeta.
16 HGK PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 35. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK smatraju kako je potrebno jasno definirati status postojećih i trenutno važećih ovlaštenja izdanih po odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN, br. 80/13, 153/13, 78/15 i 12/18) i Pravilnika o uvjetima za izdavanje suglasnosti pravnim osobama za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša (NN, br. 57/2010). Nije prihvaćen Postojeće suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla temeljem važećeg Zakona o zaštiti okoliša važe do isteka roka na koji su izdane.
17 HGK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 34. Članice Zajednice za zaštitu okoliša gospodarstvu HGK mole pojašnjenje vezano uz prijedlog brisanja članka 274. Znači li to da i osobe koje imaju više od 10 godina iskustva trebaju polagati stručni ispit za određenu grupu poslova? Naime, naše članice smatraju da treba zadržati odredbu koja omogućuje osobama s više od 10 godina iskustva da ne moraju polagati stručni ispit. Smatramo kako kriteriji formulirani u spomenutom članku 274. važećeg Zakona o zaštiti okoliša trebaju i dalje biti primjenjivi uzimajući u obzir vrijeme donošenja ovog Zakona (2013.godina). U tom kontekstu predloženi članak 8. NPZ je nepotreban za postojeće voditelje stručnih poslova te im ujedno nameće i nepotrebne troškove. Nije prihvaćen Svi poslovi zaštite okoliša su visoko stručni poslovi, za čije obavljanje je potrebno iskustvo u različitim segmentima zaštite okoliše te kojima treba pristupiti multidisciplinarno s obzirom na različite vrste zahvata, razne sastavnice okoliša i opterećenja okoliša te koji zahtijevaju cjeloživotno usavršavanje. Osim toga stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti su za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Za stjecanje suglasnosti za obavljanje pojedinih stručnih poslova, ovlaštenici moraju ispunjavati određene uvjete, koje propisuje ministar pravilnikom te mjerilo stručnosti ne može biti regulirano samo godinama staža.
18 HGK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK podržavaju prijedlog kojim se propisuje polaganje stručnog ispita za poslove voditelja stručnih poslova i stručnog suradnika te upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile stručni ispit. Međutim, u stavku 4. određeno je da troškove polaganja stručnog ispita snosi osoba koja polaže stručni ispit. Članice Zajednice predlažu dodatno precizirati ovu odredbu jer nije jasno misli li se ovdje na fizičku osobu u svojstvu radnika ovlaštenika, odnosno po definiciji stručnu osobu ovlaštenika. Nije prihvaćen Člankom 8. Izmjena i dopuna kojim se mijenja članak 47. Zakona o zaštiti okoliša jasno je naznačeno da troškove snosi osoba koja polaže stručni ispit.
19 HGK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK ističu da se na ovaj način ovlašteniku ne daje mogućnost ispravljanja potencijalnih nenamjernih pogrešaka, a ujedno ovlaštenik više nikad ne smije počiniti pogrešku. Naše članice smatraju da nije potrebno izmijeniti alineju 4. u stavku 1. na način da se briše razdoblja od 24 mjeseca, kako je definirano u važećem Zakonu te predlažu dopuniti alineju 4. tako da glasi: „ - ako se u razdoblju od 24 mjeseca u dva postupka koji se vode temeljem ovog Zakona utvrdi stručna neutemeljenost i necjelovitost dokumenta koje izrađuje sukladno izdanoj suglasnosti“. Nije prihvaćen Člankom 4. predmetnih Izmjena i dopuna propisano je razdoblje za koje se daje suglasnost za obavljanje stručnih poslova te je navedeni rok i rok u kojem nadležno tijelo razmatra ispunjavanje uvjeta.
20 HGK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Vezano na predloženu izmjenu stavka 1. u članku 42. važećega Zakona, članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK predlažu doraditi ovu odredbu i precizirati je. Naime, naše članice ističu da nije jasno hoće li se ovlašteniku koji sada posjeduje odobrenje za izradu dokumentacije povezane s postupkom izdavanja okolišne dozvole, a ne posjeduje odobrenje za izradu izvješća o sigurnosti, automatski izdati odobrenje i za izradu izvješća o sigurnosti ili će mu se ukinuti odobrenje za izradu dokumentacije povezane s okolišnom dozvolom (govorimo o istoj grupi poslova). Nije prihvaćen Postojeće suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla temeljem važećeg Zakona o zaštiti okoliša važe do isteka roka na koji su izdane.
21 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Članice Zajednice za zaštitu okoliša u gospodarstvu HGK smatraju kako član povjerenstva u postupku procjene utjecaja zahvata na okoliš ne smije biti zaposlenik ovlaštenika ili voditelj stručnih poslova u postupcima za koje ovlaštenik ima suglasnost Ministarstva. U cilju osiguravanja nepristranosti, članice Zajednice mišljenja su kako član povjerenstva ne može biti osoba koja je voditelj stručnih poslova ili stručni suradnik kod ovlaštenik koji je konkurencija na tržištu onoj pravnoj osobi čiji se dokumenti ocjenjuju. Stoga članice Zajednice predlažu dopunu članka 87. važećeg Zakona novim stavkom 6. koji glasi: „Član povjerenstva ne može biti osoba zaposlena kod ovlaštenika koji ima suglasnost za obavljanje poslova iz grupe poslova za koje se osniva povjerenstvo.“ „Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.“ Ovim izmjenama i dopunama također nisu predviđene stroge sankcije, odnosno trajno oduzimanje suglasnosti za slučaj korištenja netočnih podataka i sličnih postupaka u izradi dokumentacije potrebne za ishođenje rješenja ili dozvola za rad, osobito ako postoji mogućnost ili se dogodi veći incident koji može ugroziti ljude i okoliš. Događali su se slučajevi namjernog korištenje krivih podataka, ali protiv ovlaštenika nije poduzeto ništa jer su, po tumačenju stručne i pravne službe, propisi bili nedorečeni. Stoga se članice Zajednice zalažu za propisivanje i ovih odredaba. Nije prihvaćen Nije predmet Izmjena i dopuna. Člankom 255. Zakona o zaštiti okoliša propisana je mogućnost ukidanja suglasnosti u slučaju da se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ovlaštenik pored ostalog stručne poslove zaštite okoliša obavlja protivno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Također, člankom 258. Zakona o zaštiti okoliša propisane su postupanja u smislu prekršajnog i kaznenog zakona.
22 EcoMission d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Ovako napisan članak znači da, ako se žele obavljati pojedini poslovi iz predloženih grupa poslova iz čl. 40 npr. 3.GRUPA: ‒ izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa ‒ izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu moramo zatražiti suglasnost za cijelu grupu poslova, a prije (prema sad još važećem zakonu) se moglo zatražiti pojedinačno samo za izradu izvješća o sigurnosti? A ako iz grupe poslova radio samo jedan posao to znači da se ne može dobiti suglasnost na ništa iz te grupe pojedinačno. Predlažemo da se čl. 42. stavak 1 ne mijenja te da se ostavi mogućnost da se pribavi suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla iz grupe poslova. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
23 EcoMission d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. U trenutno važećoj verziji Zakona o zaštiti okoliša ipak postoji neka razlika između voditelja stručnih poslova i stručnog suradnika. Prema važećem Zakonu članak 41. stavak 2. navodi: „(2) Uz zahtjev pravna osoba dužna je priložiti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to: 1. izvadak iz sudskog registra ne stariji od tri mjeseca, koji Ministarstvo pribavlja po službenoj dužnosti, 2. za voditelja stručnih poslova: – presliku diplome, – presliku radne knjižice, – presliku uvjerenja o položenom stručnom ispitu, – i druge dokaze sukladno pravilniku iz članka 40. stavka 12. ovoga Zakona, 3. za svakog stručnjaka: – presliku diplome, – presliku radne knjižice, … „ Dok se predloženim izmjenama Zakona voditelj stručnih poslova i stručni suradnik izjednačavaju, budući da moraju ispunjavati iste uvjete za ishođenje suglasnosti. Zašto da onda uopće postoji podjela ako razlika zapravo nema? Nije prihvaćen Važećim Zakonom nisu propisani različiti uvjeti s obzirom da se i u postojećem tekstu navode dokazi sukladno pravilniku iz članka 40. Pravilnicima iz članka 40. stavak 9 i članka 47. stavak 5. ovih izmjena bit će utvrđeni između ostalog i način izdavanja odnosno uvjeti i kvalifikacije za voditelje stručnih poslova i stručnog suradnika.
24 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM UIzvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu, koje je Hrvatski sabor prihvatio 14. lipnja 2018., dali smo veći broj preporuka Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a za ove izmjene i dopune Zakona primjenjiva je preporuka broj 173., da se pojača nadzor nad ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, posebice nad ažurnosti podataka i terenskim provjerama te preporuka broj 174., da se osigura monitoring tla te da se u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš uvedu mjere praćenja njegova stanja, uključujući obvezna uzorkovanja. S tim u vezi, izmjene i dopune u Tekstu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša koji se odnose na ovlaštenike koji obavljaju stručne poslove zaštite okoliša i prirode trebali bi doprinijeti jasnoći postupka ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, ali i osigurati zadovoljavanje kriterija stručnosti i neovisnosti, posebice učinkovitog nadzora nad obavljanjem ovih poslova. Iz obrazloženja nije jasno na koji će način grupiranje vrsta poslova te ukidanje izdavanja suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla, kao i brisanje odredbe da ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša određene rješenjem o prihvatljivosti tog zahvata za okoliš, doista osigurati provedbu svrhe Zakona. Nije prihvaćen Namjera predmetnih Izmjena i dopuna je upravo unaprjeđenje i nadzor sustava ovlašćivanja. Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Savjetodavno stručno povjerenstvo na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17) donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kojim nadležnom tijelu predlaže mjere zaštite okoliša, program praćenja stanja okoliša i plana provedbe. Na temelju toga nadležno tijelo u upravnom postupku propisuje mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša te je ono odgovorno za propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
25 Ured pučke pravobraniteljice IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. U članku 21. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se mijenja članak 93. važećeg Zakona, preporučamo da se izmijeni stavak 3. istog članka te se osigura mogućnost izmjene i/ili dopune mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša i od strane Ministarstva. Smatramo da bi ova izmjena doprinijela učinkovitosti nadzora od strane nadležnog tijela u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš, no i osigurala bi učinkovitiju zaštitu ugroženih sastavnica okoliša u slučajevima zahvata koji na isti utječu. Nije prihvaćen Člankom 240. Zakona o zaštiti okoliša određeno je postupanje u slučaju da nadležno tijelo nadzorom utvrdi potrebu ishođenja rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
26 Ured pučke pravobraniteljice IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. U članku 6. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se mijenja članak 44. važećeg Zakona vezano za ukidanje suglasnosti ovlašteniku za obavljanje stručnih poslova, predložene izmjene su nedovoljno jasne, bespotrebno se ponavljaju i ne osiguravaju kriterij stručnosti, neovisnosti ni učinkovitog nadzora. Stručni poslovi zaštite okoliša trebali bi se obavljati sukladno svrsi Zakona, odnosno trebali bi prevenirati mogućnost prikazivanja nepotpune ili iskrivljene slike stanja okoliša, primjerice kroz korištenje zastarjelih ili nepotpunih podataka, što smo u nekim slučajevima uočili. Redovite terenske provjere, praćenje i uzorkovanja svih ugroženih sastavnica okoliša, smatramo potrebnim pri obavljanju svih vrsta stručnih poslova zaštite okoliša i prirode, od planiranja do praćenja, u cilju osiguranja stvarne slike stanja okoliša. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Nadalje, stručni poslovi zaštite okoliša obavljaju se sukladno svrsi Zakona o zaštiti okoliša te nije jasna poveznica između terenskih istraživanja i primjerice izrade elaborate o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša “Prijatelj okoliša” i znaka EU Ecolabel. Upravo ovo nerazumijevanje ukazuje na kompleksnost i multidisciplinarnost stručnih poslova zaštite okoliša koji se zbog svoje različitosti nikako ne mogu svesti pod zajednički nazivnik kako se predlaže u primjedbi.
27 Ured pučke pravobraniteljice IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 20. U članku 20. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša mijenja se članak 90. važećeg Zakona koji se odnosi na rješenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš pa podsjećamo na naš prošlogodišnji prijedlog da se uvede obveza informiranja i sudjelovanja javnosti te zainteresirane javnosti u istom postupku, prije donošenja rješenja, sukladno Arhuškoj konvenciji. Nije prihvaćen Obveze glede informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša u potpunosti su usklađene s odredbama Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša.
28 Ured pučke pravobraniteljice IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. U članku 1. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša dopunjuju se ili mijenjaju definicije pojmova iz članka 4. važećeg Zakona te ponovno preporučamo da se dopuni definicija pojma javnog interesa, na način da javni interes u pitanjima zaštite okoliša iskazuje država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu, no i zainteresirana javnost. Podsjećamo da Direktiva 2004/35/EZ nalaže da osobe koje su pogođene ili bi mogle biti pogođene štetom u okolišu, moraju imati pravo zatražiti od nadležnog tijela poduzimanje mjera, a obzirom da je zaštita okoliša interes čije granice nisu jasno određene, za koji se pojedinci uvijek ne zauzimaju ili se nisu u mogućnosti zauzeti, nevladinim organizacijama koje promiču zaštitu okoliša trebalo bi omogućiti da primjereno sudjeluju u djelotvornoj provedbi te Direktive. U istom članku, smatramo bitnim da se razjasne i definiraju pojmovi tla, zemlje, zemljišta i kamene zemljine kore, budući da u važećem Zakonu postoji samo definicija tla, a koriste se svi navedeni pojmovi. Nije prihvaćen Člankom 4.stavak 1., točka 87. Zakona o zaštiti okoliša definirana je uloga javnosti na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu kao i uloga udruga civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša čime su u potpunosti prenesene odredbe europskog zakonodavstva koje se odnose na informiranje i sudjelovanje javnosti u postupcima zaštite okoliša. Odredbe Direktive 2004/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu prenesene su ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske (članak 2. stavak 1.). Radi se o različitim pojmovima koji su jasno definirani kao sastavnice okoliša (tlo i zemljina kamena kora) dok se kod zemljišta radi o pojmovima koji su povezani s namjenom. Dosadašnjom provedbom Zakona nisu uočeni problem vezani za navedene definicije.
29 Ured pučke pravobraniteljice PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Sukladno Zakonu o pučkom pravobranitelju (NN 76/12), dostavljamo Vam mišljenje na prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša koji je u javnom savjetovanju do 1. rujna 2018. godine. U postupku izmjena i dopuna ovog Zakona u 2017. g. dali smo mišljenje iz kojeg ponavljamo naše prijedloge koji su 2017. primljeni na znanje i za koje je navedeno da će se uzeti u obzir prilikom sljedeće značajne izmjene Zakona, kako slijedi: U članku 1. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša dopunjuju se ili mijenjaju definicije pojmova iz članka 4. važećeg Zakona te ponovno preporučamo da se dopuni definicija pojma javnog interesa, na način da javni interes u pitanjima zaštite okoliša iskazuje država, ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave sukladno svojem statutu, no i zainteresirana javnost. Podsjećamo da Direktiva 2004/35/EZ nalaže da osobe koje su pogođene ili bi mogle biti pogođene štetom u okolišu, moraju imati pravo zatražiti od nadležnog tijela poduzimanje mjera, a obzirom da je zaštita okoliša interes čije granice nisu jasno određene, za koji se pojedinci uvijek ne zauzimaju ili se nisu u mogućnosti zauzeti, nevladinim organizacijama koje promiču zaštitu okoliša trebalo bi omogućiti da primjereno sudjeluju u djelotvornoj provedbi te Direktive. U istom članku, smatramo bitnim da se razjasne i definiraju pojmovi tla, zemlje, zemljišta i kamene zemljine kore, budući da u važećem Zakonu postoji samo definicija tla, a koriste se svi navedeni pojmovi. U članku 20. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša mijenja se članak 90. važećeg Zakona koji se odnosi na rješenje o zahtjevu za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš pa podsjećamo na naš prošlogodišnji prijedlog da se uvede obveza informiranja i sudjelovanja javnosti te zainteresirane javnosti u istom postupku, prije donošenja rješenja, sukladno Arhuškoj konvenciji. Nadalje, u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2017. godinu, koje je Hrvatski sabor prihvatio 14. lipnja 2018., dali smo veći broj preporuka Ministarstvu zaštite okoliša i energetike, a za ove izmjene i dopune Zakona primjenjiva je preporuka broj 173., da se pojača nadzor nad ovlaštenicima za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, posebice nad ažurnosti podataka i terenskim provjerama, te preporuka broj 174., da se osigura monitoring tla te da se u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš uvedu mjere praćenja njegova stanja, uključujući obvezna uzorkovanja. S tim u vezi, izmjene i dopune u Tekstu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša koji se odnose na ovlaštenike koji obavljaju stručne poslove zaštite okoliša i prirode trebali bi doprinijeti jasnoći postupka ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, ali i osigurati zadovoljavanje kriterija stručnosti i neovisnosti, posebice učinkovitog nadzora nad obavljanjem ovih poslova. Iz obrazloženja nije jasno na koji će način grupiranje vrsta poslova te ukidanje izdavanja suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla, kao i brisanje odredbe da ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša određene rješenjem o prihvatljivosti tog zahvata za okoliš, doista osigurati provedbu svrhe Zakona. Naime, u članku 6. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se mijenja članak 44. važećeg Zakona vezano za ukidanje suglasnosti ovlašteniku za obavljanje stručnih poslova, predložene izmjene su nedovoljno jasne, bespotrebno se ponavljaju i ne osiguravaju kriterij stručnosti, neovisnosti ni učinkovitog nadzora. Stručni poslovi zaštite okoliša trebali bi se obavljati sukladno svrsi Zakona, odnosno trebali bi prevenirati mogućnost prikazivanja nepotpune ili iskrivljene slike stanja okoliša, primjerice kroz korištenje zastarjelih ili nepotpunih podataka, što smo u nekim slučajevima uočili. Redovite terenske provjere, praćenje i uzorkovanja svih ugroženih sastavnica okoliša, smatramo potrebnim pri obavljanju svih vrsta stručnih poslova zaštite okoliša i prirode, od planiranja do praćenja, u cilju osiguranja stvarne slike stanja okoliša. Konačno, u članku 21. Teksta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša kojim se mijenja članak 93. važećeg Zakona, preporučamo da se izmijeni stavak 3. istog članka te se osigura mogućnost izmjene i/ili dopune mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša i od strane Ministarstva. Smatramo da bi ova izmjena doprinijela učinkovitosti nadzora od strane nadležnog tijela u postupcima procjene utjecaja zahvata na okoliš, no i osigurala bi učinkovitiju zaštitu ugroženih sastavnica okoliša u slučajevima zahvata koji na isti utječu. Nije prihvaćen Člankom 4.stavak 1., točka 87. Zakona o zaštiti okoliša definirana je uloga javnosti na koju utječe ili bi moglo utjecati odlučivanje o okolišu kao i uloga udruga civilnog društva koje djeluju na području zaštite okoliša čime su u potpunosti prenesene odredbe europskog zakonodavstva koje se odnose na informiranje i sudjelovanje javnosti u postupcima zaštite okoliša. Odredbe Direktive 2004/35/EZ Europskog Parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprječavanja i otklanjanja štete u okolišu prenesene su ovim Zakonom u pravni poredak Republike Hrvatske (članak 2. stavak 1.). Radi se o različitim pojmovima koji su jasno definirani kao sastavnice okoliša (tlo i zemljina kamena kora) dok se kod zemljišta radi o pojmovima koji su povezani s namjenom. Dosadašnjom provedbom Zakona nisu uočeni problemi vezani za navedene definicije. Obveze glede informiranja i sudjelovanja javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša u potpunosti su usklađene s odredbama Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša. Namjera predmetnih Izmjena i dopuna je upravo unaprjeđenje i nadzor sustava ovlašćivanja. Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Nadalje, stručni poslovi zaštite okoliša obavljaju se sukladno svrsi Zakona o zaštiti okoliša te nije jasna poveznica između terenskih istraživanja i primjerice izrade elaborate o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša “Prijatelj okoliša” i znaka EU Ecolabel. Upravo ovo nerazumijevanje ukazuje na kompleksnost i multidisciplinarnost stručnih poslova zaštite okoliša koji se zbog svoje različitosti nikako ne mogu svesti pod zajednički nazivnik kako se predlaže u primjedbi. Postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se sukladno članku 80. Zakona o zaštiti okoliša na zahtjev nositelja zahvata što je sukladno odredbama Direktive2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) i Direktivi 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16.travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU. Člankom 240. Zakona o zaštiti okoliša određeno je postupanje u slučaju da nadležno tijelo nadzorom utvrdi potrebu ishođenja rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
30 Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U sklopu trenutno otvorenog otvorenog javnog savjetovanja o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti okoliša izosimo primjedbu na novi prijedlog članka 42. stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša ("(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova''.). Mišljenja smo da bi usvajanje navedenog prijedloga direktno utjecalo na poslovanje mnogih tvrtki, koje trenutno uspješno obavljaju pojedine stručne poslove zaštite okoliša, te koje imaju ishođeno ovlaštenje za obavljanje pojedinog stručnog posla, a neovisno mogu li aplicirati za ostale stručne poslove koji uopće niti nisu usko vezani za ostale poslove iste grupe. Drugim riječima, mišljenja smo da bi usvajanje navedenog prijedloga mnoge tvrtke, pa i Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, koje imaju ovlaštenje za obavljanje pojedinog stručnog posla, ostale bez postojećih ovlaštenja, kao i da više ne bi mogle aplicirati za iste na dosadašnji način. Stoga predlažemo da se navedeni prijedlog ne usvoji, odnosno da članak 42. stavak 1. Zakona o zaštiti okoliša ostane nepromijenjen („(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.“). Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
31 EcoMission d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. To znači da, ako se žele obavljati pojedini poslovi iz ovih predloženih grupa poslova npr. izrada izvješća o sigurnosti koji su u grupi 6., morali zatražiti suglasnost za cijelu grupu poslova, a prije (prema sad još važećem zakonu) se moglo zatražiti pojedinačno samo za izradu izvješća o sigurnosti? A ako se drugi poslovi iz grupe nisu radili to znači da se ne može dobiti suglasnost na ništa iz te grupe pojedinačno. Na ovaj način koncipirano i predloženo nije prihvatljivo za većinu tvrtki koje se bave pojedinim poslovima iz navedenih grupa poslova te na taj način izmijenjen članak 40., može dovesti do nemogućnosti dobivanja suglasnosti, samim time i smanjenje konkurentnosti na tržištu za te vrste poslove. I nije definirano što će biti s postojećim ovlaštenjima? Do kad bi ona vrijedila? Koji je rok za ishođenje novog ovlaštenja ako donošenjem izmjena Zakona stara prestanu vrijediti? Koji je razlog sve većeg grupiranja poslova? Pojedine tvrtke su se specijalizirale za točno određene specifične poslove unutar grupe poslova a ne za sve poslove koji su unutar grupe poslova koje su ovom izmjenom definirane te smatramo da nema potrebe za ovakvim dodatnim grupiranjem poslova. Predlažemo da se čl. 40 ne mijenja. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Detaljni način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika o izdanim suglasnostima te druga pitanja s tim u vezi pobliže će biti propisana pravilnicima, kao i program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita, provjera, upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile stručni ispit. Postojeće suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla temeljem važećeg Zakona o zaštiti okoliša važe do isteka roka na koji su izdane.
32 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 32. Dodati pod stavak (1) i točku: ne obavijesti Ministarstvo u roku od 30 dana o prestanku ispunjavanja propisanih uvjeta za suglasnosti odnosno promjenama u uvjetima (članak 43. stavak 2.) Nije prihvaćen Člankom 255. Zakona o zaštiti okoliša propisano je postupanje inspekcije vezano uz neispunjavanje propisanih uvjeta za suglasnost.
33 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 19. Po ovome će točka 1. izgledati ovako: 1. podatke o nositelju zahvata i ovlašteniku: - za pravnu i fizičku osobu obrtnika …. - za fizičku osobu:…. Djeluje zbunjujuće jer se ove dolje napomene odnose na nositelja isključivo, a ovako bi se moglo tumačiti da se odnosi i na ovlaštenika. možda jednostavno ne obrisati podstavak 5. Nije prihvaćen Člankom 1. predmetnih Izmjena i dopuna jasno je u točki 48. definiran ovlaštenik kao pravna osoba.
34 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Članak 44, stavak 1, 4 natuknica - Kad se kaže dva postupka – to mogu biti i postupci za dva različita posla iz različitih grupa. Trebalo bi specificirati pa navesti: u dva postupka iz iste grupe poslova ili u dva postupka iz istog stručnog posla – pa će se za odgovarajuću grupu izgubiti suglasnost. Također važećim Zakonom predviđeno je vremensko ograničenje na koje se ovo odnosi. Svakako ograničenje treba vratiti na 24 mjeseca kako je i bilo jer trenutno se ovo odnosi na neograničeni period. Kojim mehanizmima (tko?, koji je instrument provjere?) se utvrđuje neutemeljenost i nestručno? Za procjenu je to jasno, no za ostale usluge nije. Vraćamo se na početak komentara. Nije prihvaćen Člankom 4. predmetnih Izmjena i dopuna propisano je razdoblje za koje se daje suglasnost za obavljanje stručnih poslova te je navedeni rok i rok u kojem nadležno tijelo razmatra ispunjavanje uvjeta. Člankom 6. predmetnih Izmjena i dopuna jasno su razdvojeni postupci u kojima se temeljem ovog zakona i njegovih provedbenih propisa ocjenjuje stručna utemeljenost i cjelovitost dokumentacije. Nadzor nad provedbom ostalih dokumenata, propisan je u poglavlju XIII Zakona o zaštiti okoliša.
35 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Čl. 44. Zakona treba preformulirati na način da se propiše obveza kontinuiranog nadzora nad izdanim suglasnostima i prekršajne sankcije (unutar čl. 259. i 260. Zakona) u slučaju da se utvrdi da ovlaštenik ne ispunjava uvjete za suglasnost, a o istome nije bez odgode obavijestio Ministarstvo. Naime, u praksi se događa da Ministarstvo ne provjerava ispunjavanje uvjeta za izdavanje suglasnosti nakon što je ista izdana, pri čemu se suglasnosti trenutno izdaju na neodređeno vrijeme, što je dovelo do nereda na mjerodavnom tržištu (veliki broj izdanih suglasnosti na neodređeno vrijeme koje se gotovo uopće ne provjeravaju). Ističemo da, osim što društva moraju zadovoljavati uvjete prilikom dobivanja suglasnosti od strane Ministarstva za pružanjem stručnih poslova zaštite okoliša, pravne osobe kao ovlaštenici za sve vrijeme važenja suglasnosti moraju ispunjavati propisane uvjete slijedom kojih im je izdana suglasnost. Nije prihvaćen Obveza nadzora propisana je člankom 44., a prekršajnim odredbama obuhvaćene su kazne za ne ispunjavanje uvjeta za suglasnost.
36 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Članak 40, stavak (7) proširiti na način da se na internetskim stranicama objavljuje i popis zaposlenih stručnjaka radi transparentnosti i značajno pojednostavljene kontrole. Nije prihvaćen Člankom 40. stavak. 7 određeno je da Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti. Sadržaj i način vođenja ovog očevidnika propisat će se Pravilnikom kako je i navedeno u stavku 9. istog članka.
37 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA/PRIRODE Neovlašteni pravni subjekti te fizičke osobe obavljaju poslove praćenja stanja okoliša i prirode – prvenstveno prirode za državne i javne institucije te se javljaju na javna nadmetanja iako za to ne ispunjavaju zakonom propisane uvjete odnosno nemaju suglasnosti koje ovlaštenici trebaju imati za stručne poslove zaštite okoliša – praćenje stanja okoliša sukladno Zakonu. Time navedene pravne i fizičke osobe postupaju suprotno odredbi čl. 40. st. 4. Zakona o zaštiti okoliša što predstavlja prekršaj sukladno odredbi čl. 259. st Zakona o zaštiti okoliša a za što je propisana novčana kazna. Navedeno postupanje se ne sankcionira odnosno uopće se ne provodi inspekcijski nadzor. U ovome kontekstu želimo dodatno naglasiti da je ukidanjem ovlaštenja za praćenje stanja prirode (Zakonom iz 2013. godine) u provedbi nastala situacija da bilo tko (bez ikakvih jasnih kriterija i razine obrazovanja/kompetencija/iskustva) može obavljati poslove praćenja stanja prirode. Isto je uzrokovalo da Naručitelji sami biraju stručni profil stručnjaka (što može biti više ili manje objektivno ali u svakom slučaju nije ujednačeno i na Zakonu utemeljeno) te da odabrani stručnjaci fizičke/pravne osobe bez ikakvih Zakonom propisanih ovlaštenja za poslove zaštite prirode i/ili okoliša obavljaju stručne poslove praćenja stanja prirode uz izostanak bilo kakve Zakonom propisane poslovne i stručne odgovornosti (kaznene odredbe, ukidanje ovlaštenja, itd.). Uvjereni smo da navedena situacija već sada nedvojbeno rezultira izgradnjom slabo kontroliranog sustava provedbe mjera zaštite okoliša i prirode propisanih postupcima Procjene utjecaja na okoliš i Glavnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Naglašavamo da u slučaju kada Ovlaštenik nestručno provodi praćenje stanja okoliša i prirode može izgubiti ovlaštenje putem primjene odredbi ovog Zakona u smislu kaznene odgovornosti, dok se iste odredbe ne mogu primijeniti na fizičke i pravne osobe koje nisu ovlaštenici. Ovako uspostavljeni sustav zaštite prirode je vođen u smjeru da privilegira ne-ovlaštenike u provedbi praćenja stanja prirode (jer se na njih primjerice ne može primijeniti članak 259. Zakona o zaštiti okoliša). Pored navedenog ovaj pristup ne omogućuje jednakopravan pristup tržištu svim akterima jer se pristup tržištu za pojedine aktere čini lakšim a drugim težim što je u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti tržišta. Zbog toga predlažemo da se u sustav ovlaštenja ponovno uvede kategorija "praćenje stanja u području zaštite prirode" čime će biti stvoreni preduvjeti za određivanje kriterija i potrebnih kompetencija za provedbu praćenja stanja u području zaštite prirode, kao i odrediti odgovornosti koje stručnjaci i pravne osobe koje obavljaju ove poslove imaju. Nije prihvaćen Posebnim propisima iz područja zaštite prirode nije propisana obveza izrada navedenih dokumenata od strane ovlaštenika.
38 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Smatramo kako je u Članak 40, stavak (2)potrebno dodati sljedeće stručne poslove koji nisu uključeni, a redovito se obavljaju i zahtijevaju visoku stručnost te multidisciplinarni tim stručnjaka: - praćenje stanja prirode (provodi se temeljem zahtjeva iz Zakona o zaštiti prirode, kao i temeljem Rješenja o prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu) - izrada planova gospodarenja prirodnim dobrima (dokumentacija se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode, čl. 19.) - izrada planova upravljanja zaštićenim područjima (dokumentacija se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode, čl. 138.) - izrada planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (dokumentacija se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode) - izrada planova upravljanja ekološkom mrežom (dokumentacije se izrađuje temeljem Zakona o zaštiti prirode, čl. 57.) - izrada planova upravljanja okolišem (dokumentacija se redovito izrađuje, najčešće prema zahtjevima Svjetske banke, EBRDa te ostalih međunarodnih financijskih institucija) - izrada planova gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave (dokumentacija se redovito izrađuje temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom – čl. 21. (Plan gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave)) - izrada elaborata gospodarenja otpadom (dokumentacija se redovito izrađuje temeljem Zakona o održivom gospodarenju otpadom – čl. 90.) - izrada elaborata usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i prirode (dokumentacija se redovito izrađuje temeljem Rješenja o prihvatljivosti zahvata) Navedeni poslovi su isto tako stručni poslovi za koje je potrebna određena kvalifikacija, a poglavito stručno znanje i iskustvo pri čemu produkt takvog rada treba biti podložan kontroli / nadzoru nadležnog ministarstva u smislu čl. 42. i 44. Zakona o zaštiti okoliša; prepuštanje obavljanja navedenih poslova bilo kojoj trećoj osobi (koja možebitno nije kvalificirana i ne posjeduje stručna znanja) može rezultirati negativnim posljedicama za okoliš i prirodu. Nije prihvaćen Posebnim propisima iz područja zaštite prirode i gospodarenja otpadom nije propisana obveza izrada navedenih dokumenata od strane ovlaštenika.
39 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Predlaže se da predmetni stavak 1. ostane nepromijenjen, kao što glasi u sadašnjem članku 42., stavku 1. Zakona: "Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova." Obrazloženje za prijedlog je navedeno uz komentar u članku 2. prijedloga Zakona. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
40 Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Predlaže se da formulacija ovog članka ostane kao što je do sada bilo u članku 40. Zakona. Grupiranjem pojedinih stručnih poslova na predloženi način, mnogi koji imaju ovlaštenja bi ista izgubili ukoliko ne mogu zadovoljiti uvjete za obavljanje poslova iz cijele grupe. Na ovaj način se pogoduje monopolistima i mogućnost obavljanja poslova se daje same nekolicini poslovnih subjekata koji čuvaju svoj monopolistički položaj, unatoč tome što su i neki drugi poslovni subjekti u potpunosti kadrovski i materijalno osposobljeni kvalitetno obavljati pojedine poslove unutar formiranih grupa. Pojedini subjekti su ograničeni drugim propisima za obavljanje svih djelatnosti unutar grupa (npr. Zakonom o zdravstvenoj zaštiti i sl.) te bi na ovaj način bili u potpunosti onemogućeni za obavljanje tih djelatnosti, iako u obavljanju istih imaju vodeću ulogu, najbolje osposobljene kadrove i opremu. Interes javnosti bi trebao biti u tome da se omogući većem broju subjekata obavljati pojedine poslove, kako bi se omogućila zdrava konkurencija u pogledu kvalitete i cijene usluga a ne monopolistički položaj nekolicine subjekata. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Detaljni način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika o izdanim suglasnostima te druga pitanja s tim u vezi pobliže će biti propisana pravilnicima, kao i program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita, provjera, upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile stručni ispit.
41 HOK IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 1. U odredbi članka 1. predloženo je da se izmjeni odredba članka 4. stavka 1. točke 48. važećeg Zakona na način da fizička osoba više ne može biti ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode već da to može biti samo pravna osoba odnosno trgovačko društvo. Budući da je obrtnik ujedno i fizička osoba smatramo ovakav prijedlog apsolutno diskriminirajućim. Naime, odredbom članka 2. stavka 1. Zakona o obrtu je propisano da je obrt samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti u skladu sa člankom 8. tog Zakona od strane fizičkih osoba sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Odredbom članka 1. i 2. Zakona o trgovačkim društvima je između ostalog propisano da je trgovac pravna ili fizička osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu te da je trgovačko društvo pravna osoba. Iz navedenih odredbi nedvojbeno proizlazi da pravne osobe-trgovačka društva i fizičke osobe – obrtnici imaju jednaki pravni položaj pred zakonom i da su potpuno izjednačeni na tržištu. Naime, i fizička osoba – obrtnik može na jednak način kao i pravna osoba- trgovačko društvo imati zaposlen stručni kadar i opremu koji bi mu omogućili obavljanje istih poslova kao i trgovačkom društvu, odnosno ispunjavati sve uvjete za dobivanje poslova i ovlasti propisanih zakonom. Sve navedeno potvrđuje i odredba članka 49. stavak 2 . Ustava koja propisuje da država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu te odredba članka 14. stavka 2. Ustava koja određuje da su svi pred zakonom jednaki. Naime, uvođenjem ove zakonske privilegije pravnim osobama- trgovačkim društvima namjerni je povratak u prošlosti, kada je fizička osoba- obrtnik imala negativnu stigmu privatnika kojeg je trebalo držati u pravno podređenom položaju prema tada državnim poduzećima. Dakle, apsolutno se protivimo predloženoj izmjeni Zakona jer ista za to nema pravnu ni političku a najmanje stručnu podlogu te smatramo da je to direktan udar na poslovanje obrtnika koji već imaju i koji bi temeljem svoje stručnosti mogli imati suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša. Nije prihvaćen Člankom 40. Zakona o zaštiti okoliša je propisano da za obavljanje „manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša“ ovlaštenik iznimno može biti fizička osoba. Podjela poslova na stručne poslove i „manje složene stručne poslove“ je neosnovano, jer su svi poslovi zaštite okoliša visoko stručni poslovi, za čije obavljanje je potrebno iskustvo u različitim segmentima zaštite okoliše te kojima treba pristupiti multidisciplinarno s obzirom na različite vrste zahvata, razne sastavnice okoliša i opterećenja okoliša. Osim toga stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti su za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Za stjecanje suglasnosti za obavljanje pojedinih stručnih poslova, ovlaštenici moraju ispunjavati određene uvjete, koje propisuje ministar pravilnikom. Omogućavanje fizičkim osobama rad na stručnim poslovima zaštite okoliša i prirode kako su regulirani Zakonom je neosnovana diskriminacija u odnosu na pravne osobe za koje vrijede razrađeni uvjeti u pogledu zaposlenih stručnjaka (njihova obrazovanja, iskustva i sl.), poslovnih prostorija i opreme, dok ti isti uvjeti ne vrijede za fizičke osobe, a riječ je o istim stručnim poslovima. Nadalje, od 2013. od kada je omogućeno da i fizičke osobe obavljaju stručne poslove zaštite okoliša ta praksa nije zaživjela, s obzirom da stručnjak za određeno područje kao fizička osoba nije ujedno stručnjak za sve sastavnice okoliša. Tijekom ovog perioda Ministarstvo nije zaprimilo niti jedan zahtjev od stručnjaka – fizičke osobe koji imaju iskustvo na stručnim poslovima zaštite okoliša i znanja za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša što govori u prilog opravdanosti davanja suglasnosti samo pravnim osobama. Ustav Republike Hrvatske očuvanje prirode i čovjekova okoliša definira kao jednu od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske što je vidljivo u članku 70. prema kojem je država dužna osigurati uvjete za zdrav okoliš.
42 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. Formulacija ovog stavka ukazuje da se za bilo koju izmjenu i dopunu zahvata za koje je inicijalno izdano rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno članka 90. ovoga Zakona provodi postupak Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš bez obzira na veličinu i značaj izmjena i dopuna. Na ovaj način grubo se ignoriraju obveze iz Direktive 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš koja u svom Prilogu I. točki 24. predviđa kao obvezan postupak Procjene utjecaja zahvata na okoliš za svaku izmjenu ili proširenje projekata navedenih u Prilogu I., ako ta izmjena ili proširenje prelazi neki od pragova navedenih u Prilogu. Također, Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš koja je još na snazi ide ovim tragom te u točki 48. Priloga I. prepoznaje važnost izmjena zahvata koji radi svoje veličine i možebitnog utjecaja idu direktno u postupak PUO. U ovom članku ničim se ne daje naslutiti da neki zahvati prilikom izmjene i dopune moraju proći PUO postupak, već se stječe dojam, a praksa će se sigurno tome prikloniti, da se za bilo koju vrstu i veličinu zahvata utjecaj izmjena i dopuna procjenjuje u postupku Ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Ovo je suprotnu duhu Direktive i važeće Uredbe te stoga predlažemo da se stavak 1. ovog članka izmijeni na način da isti glasi: "1) Za značajnu izmjenu ili dopunu namjeravanog zahvata, odnosno za izmjenu propisanih mjera zaštite okoliša i/ili programa praćenja stanja okoliša za koji je izdano rješenje iz članka 89. stavka 1. ovoga Zakona, odnosno članka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata obvezan je prije podnošenja zahtjeva za izdavanje lokacijske dozvole ili drugog akta prema posebnom propisu, ishoditi rješenje iz članka 89. stavka 1., odnosno članka 90. ovoga Zakona s obzirom na kategoriju zahvata i nastale promjene." Dok je rečenicu "Značajnost izmjena, utvrđuje nadležno tijelo mišljenjem, odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš." potrebno brisati jer je nepotrebno naglašavati provjeru veličine i značaj izmjena i dopuna zahvata od strane Ministarstva ili dodatnim OPUO kad je Direktiva u pitanju izmjene jasna. O izmjenama i dopunama se donosi isključivo rješenje kao validan upravni akt i to u postupku koji je propisan s obzirom na karakteristike zahvata, sve sukladno kategorijama iz Dodatka I. i II. Direktive Nije prihvaćen Odredbe Zakona usklađene su s Direktivom 2011/92/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. prosinca 2011. o procjeni učinaka određenih javnih i privatnih projekata na okoliš (kodifikacija) i Direktivom 2014/52/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16.travnja 2014. o izmjeni Direktive 2011/92/EU. Člankom 7. Zakona jasno je određeno da su zahvati za koje je obvezna procjena utjecaja na okoliš utvrđeni Uredbom o procjeni utjecaja zahvata na okoliš
43 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Potrebno utvrditi " propisane način" iz zadnje alineje 1. stavka kao kriterij za primjenu ovog članka. Nelogično je uvjetovati ispunjenje norme u zakonu primjenom nedefinirane kategorije kao što je "propisan način", a da norma same ne upućuje adresata gdje da potraži propisan način- u ovom Zakonu, nekom pod zakonskom aktu? Nedorečena norma otvara mogućnost različitim tumačenjima na teritoriju RH i nejednaku primjenu zakona. Nije prihvaćen Člankom 6. Izmjena i dopuna jasno su razdvojeni postupci u kojima se temeljem ovog zakona i njegovih provedbenih propisa ocjenjuje stručna utemeljenost i cjelovitost dokumentacije. Nadzor nad provedbom ostalih dokumenata, propisan je u poglavlju XIII Zakona
44 Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Predlažemo vraćanje odredbe članka 40. stavka 7. važećeg Zakona o zaštiti okoliša. "Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš." Naime, iako ovo nije jedan od većih problema u sustavu izrade studija i elaborata, ipak nije logično da postoji mogućnost da "nadzor" nad podatcima i zaključcima iz Studije može provesti isti ovlaštenik koji je i izradio tu Studiju Nije prihvaćen Savjetodavno stručno povjerenstvo na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17) donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kojim nadležnom tijelu predlaže mjere zaštite okoliša, program praćenja stanja okoliša i plana provedbe. Na temelju toga nadležno tijelo u upravnom postupku propisuje mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša te je ono odgovorno za propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
45 Primorsko-goranska županija TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 80. Ovim izmjenama i dopunama predlaže se da zahtjev za procjenu utjecaja zahvata na okoliš sadrži i podatke o ovlašteniku, ali nije točno navedeno koje, pa je ovo tijelo mišljenja da je iste potrebno definirati. Jednako tako, uz zahtjev za procjenu više se neće prilagati suglasnost Ministarstva, uz obrazloženje da Ministarstvo izdaje suglasnosti i provodi postupak procjene. Međutim, imajući u vidu da su u pojedinim situacijama i upravna tijela u županijama nadležna za postupak procjene, smatramo da bi u tim slučajevima ipak trebalo propisati obvezu prilaganja uz zahtjev suglasnosti Ministarstva. Nije prihvaćen Svi podaci o ovlašteniku sadržani su u suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, a koji su objavljeni i javno dostupni na službenim stranicama Ministarstva. Odredba je izmijenjena upravo iz razloga da se pojednostavni sadržaj zahtjeva te da se na traže podaci koje nadležno tijelo može pribaviti po službenoj dužnosti.
46 Primorsko-goranska županija TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 71. Potrebno je definirati da je mišljenje o provedenom postupku ocjene Ministarstva, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u županiji, potrebno ishodovati prije donošenja odluke u postupku ocjene o potrebi strateške procjene utjecaja na okoliš (kako je to određeno člankom 30. stavcima 1. i 4. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš („Narodne novine“ br. 3/17), a ne prije upućivanja prijedloga strategije, plana i programa u proceduru donošenja. Nije prihvaćen Članak 71. Zakona o zaštiti okoliša izmijenjen je na način da je dodatno pojašnjeno na koje tijelo se odnosi ova odredba. Člankom 30. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (Narodne novine, 3/17) precizirano je da se to odnosi na fazu prije donošenja odluke u postupku ocjene o potrebi strateške procjene.
47 M SAN Grupa d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. U članku 93. mijenja se stavak 2. i glasi: (2) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka nadležno tijelo isključi mogućnost značajnijeg utjecaja na okoliš, donijet će rješenje iz članka 89. stavak 1. ili članka 90. ovoga Zakona. Obrazloženje: U praksi se događa da nakon izdanog rješenja iz članka 89. stavak 1. ili članka 90. ovoga Zakona nositelj zahvata mijenja zahvat u prostoru na način da se zahvat djelomično realizira ili realizira u manjem opsegu uslijed raznih razloga poput tijeka postupka ishođenja akata o gradnji sukladno posebnom propisu, nedostatnih financijskih sredstava za realizaciju cjelokupnog projekta ili djelomičnog sufinanciranja projekta putem EU sredstava. Radi navedenih manjih odstupanja namjeravanog zahvata za koji je već izdano rješenje i za čiju realizaciju se neće promijeniti utjecaj zahvata na okoliš ili će se čak i umanjiti, predlaže se radi ubrzanja realizacije projekata/investicija da nadležno tijelo izda rješenje bez ponavljanja postupka procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš a sve iz razloga kako bi se postupak ubrzao. Nije prihvaćen Stavkom 1. članka 93. Zakona o zaštiti okoliša već je određeno da značajnost izmjena zahvata utvrđuje nadležno tijelo mišljenjem odnosno u postupku ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš. Stoga je jasno naznačena razlika između postupaka u slučajevima manje izmjene i izmjene koja može imati značajan utjecaj na okoliš.
48 Alfa atest d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 8. Izmjenom čl.47. i brisanjem čl. 274. više nije razvidno je li Voditelji stručnih poslova i stručni suradnici trebaju biti i zaposlenici ovlaštenika. Mišljenja smo da Voditelji stručnih poslova i stručni suradnici trebaju biti zaposleni kod ovlaštenika i to na puno radno vrijeme, jer je upitan istovremeni rad kod više ovlaštenika. Naime tada bi više tvrtki zadovoljavalo uvjete sa jednim te istim Voditeljem stručnih poslova, a budući se radi o složenim i zahtjevnim stručnim poslovima pitanje je kako je to izvedivo. Nije prihvaćen Člankom 1. Izmjena i dopuna jasno je određena definicija stručne osobe ovlaštenika odnosno uloge voditelja stručnih poslova i stručnog suradnika
49 Alfa atest d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 35. U prijelaznim i završnim odredbama Zakona nije definiran rok usklađenja s odredbama Zakona. Odnosno kako će se uopće primjenjivati odredbe u dijelu obavljanja stručnih poslova zaštite okoliša i prirode kada nije moguće položiti stručni ispit. Nije prihvaćen Postojeće suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla temeljem važećeg Zakona o zaštiti okoliša važe do isteka roka na koji su izdane.
50 Oikon d.o.o. - Institut za primijenjenu ekologiju IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U Grupama za obavljanje stručnih poslova nisu navedena ovlaštenja za pojedine Zakonom propisane postupke i dokumente iz područja zaštite prirode. Primjerice nisu određena ovlaštenja za: A. praćenje stanja u području zaštite prirode B. izradu planova upravljanja zaštićenim područjima, područjima ekološke mreže i strogo zaštićenim vrstama te izradu akcijskih planova A) Želimo naglasiti da je ukidanjem ovlaštenja za praćenje stanja prirode (Zakonom iz 2013. godine) u provedbi nastala situacija da bilo tko (bez ikakvih jasnih kriterija i razine obrazovanja/kompetencija/iskustva) može obavljati poslove praćenja stanja prirode. Isto je uzrokovalo da Naručitelji sami biraju stručni profil stručnjaka (što može biti više ili manje objektivno ali u svakom slučaju nije ujednačeno i na Zakonu utemeljeno) te da odabrani stručnjaci/pravne osobe bez ikakvih Zakonom propisanih ovlaštenja za poslove zaštite prirode i/ili okoliša obavljaju stručne poslove praćenja stanja prirode uz izostanak bilo kakve Zakonom propisane poslovne i stručne odgovornosti (kaznene odredbe, ukidanje ovlaštenja, itd.). Uvjereni smo da navedena situacija već sada nedvojbeno rezultira izgradnjom slabo kontroliranog sustava provedbe mjera zaštite okoliša i prirode propisanih postupcima Procjene utjecaja na okoliš i Glavnom ocjenom prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu. Navedeno može prouzročiti pokretanje procesa tužbi od strane Europske Komisije protiv Republike Hrvatske zbog neodgovarajuće provedbe zaštite prirode općenito i područja ekološke mreže Natura 2000 specifično. Naglašavamo da u slučaju kada Ovlaštenik nestručno provodi praćenje stanja okoliša i prirode može izgubiti ovlaštenje putem primjene odredbi ovog Zakona u smislu kaznene odgovornosti, dok se iste odredbe ne mogu primijeniti na fizičke i pravne osobe koje nisu Ovlaštenici! Ovako uspostavljeni sustav zaštite prirode je vođen u smjeru da privilegira ne-ovlaštenike u provedbi praćenja stanja prirode (jer se na njih primjerice ne može primijeniti članak 259. Zakona o zaštiti okoliša). Pored navedenog ovaj pristup ne omogućuje jednakopravan pristup tržištu svim akterima jer se pristup tržištu za pojedine aktere čini lakšim a drugim težim što je u suprotnosti s odredbama Zakona o zaštiti tržišta. Zbog toga predlažemo da se u sustav ovlaštenja ponovno uvede kategorija "praćenje stanja u području zaštite prirode" čime će biti stvoreni preduvjeti za određivanje kriterija i potrebnih kompetencija za provedbu praćenja stanja u području zaštite prirode, kao i odrediti odgovornosti koje stručnjaci i pravne osobe koje obavljaju ove poslove imaju. Ovom prilikom predlažemo da se ovo ovlaštenje primjenjuje i kod implementacije Uredbe o štetama u okolišu uvažavajući činjenicu da za procjenu štete trebaju biti prikupljeni podaci za ispravnost kojih koje je nužno da postoji pravna odgovornost. Upravo zbog toga je potrebno da postoje ovlaštene osobe koje će prikupiti podatke (pratiti stanje) temeljem kojih onda ovlašteni procjenitelj može napraviti procjenu štete. Sukladno navedenoj Uredbi također bi trebalo definirati ovlaštenje i za "ovlaštene procjenitelje". B) Republika Hrvatska se nalazi pred ispunjenjem obveze izrade velikog broja upravljačkih i planerskih akata za upravljanje zaštićenim područjima prirode. Ovi akti su visoko stručni dokumenti provedba kojih ima značajne posljedice (pravne, financijske i životne) za sve korisnike zaštićenih prostora (javne i privatne; pravne i fizičke osobe). Bez jasno definiranih kriterija koje treba zadovoljavati pravna osoba koja ima mogućnost/pravo/stručni i organizacijski kapacitet da izrađuje ovakve dokumente i provodi postupak njihove izrade Republika Hrvatska se izlaže riziku uspostave neodgovarajućeg i štetnog sustava upravljanja zaštićenim područjima prirode. Radi gore navedenog mišljenja smo da je potrebno odrediti uvjete koje moraju zadovoljavati pravne osobe koje izrađuju ove planerske akte, formirati ovlaštenje za "izradu planova upravljanja zaštićenim područjima, područjima ekološke mreže i strogo zaštićenim vrstama te izradu akcijskih planova" te odrediti kaznene odgovornosti za Protuzakonit rad. Nije prihvaćen Posebnim propisima iz područja zaštite prirode nije propisana obveza izrada navedenih dokumenata od strane ovlaštenika.
51 ANT d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Ponukani informacijom koju smo zaprimili o održavanju ovog savjetovanja, u nastavku navodimo naše mišljenje. Ne slažemo se sa novim prijedlogom te predlažemo da članak 42. stavak 1. ostane nepromijenjen kao što glasi u aktualnom zakonu: „Članak 42. (1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.“ umjesto sada predloženog: „Članak 42. (1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.“ Razlog tome je što nema valjanog i opravdanog razloga da se poduzetnicima, koji svojim stručnim kadrom zadovoljavaju uvjete za ishođenje suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla, ovim prijedlogom koji ne podržavamo, onemogući ishođenje ovlaštenja za pojedini stručni posao. Također, usvajanje predmetnog prijedloga izmjene navedenog članka, negativno će utjecati na konkurentnost na tržištu, a moglo bi uzrokovati i direktan negativan utjecaj na poslovanja poduzeća koja u ovom trenutku imaju ovlaštenja za pojedine stručne poslove, a nemaju odgovarajuće uvjete za dobiti ovlaštenje za cjelokupnu grupu stručnih poslova. ANT d.o.o. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
52 ZAVOD ZA ISPITIVANJE KVALITETE d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 35. U slučaju usvajanja predloženih izmjena i dopuna Zakona, ostaje nejasna pravna valjanost do sada izdanih ovlaštenja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, odnosno u prijelaznim i završnim odredbama nije predviđen rok za usklađivanje s predloženim izmjenama Zakona. Nije prihvaćen Postojeće suglasnosti za obavljanje pojedinog stručnog posla temeljem važećeg Zakona o zaštiti okoliša važe do isteka roka na koji su izdane.
53 ZAVOD ZA ISPITIVANJE KVALITETE d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Mišljenja smo da ne treba mijenjati čl. 40. važećeg Zakona, odnosno da treba ostati mogućnost ovlašćivanja za pojedine stručne poslove kao i do sada. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
54 Kontrol biro d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Grupiranjem poslova koji niti nisu usko povezani većina manjih tvrtki će izgubiti ovlaštenja koja su do sada izdavana prema poslovima stoga smo mišljenja da članak 40. ne treba mijenjati Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Detaljni način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika o izdanim suglasnostima te druga pitanja s tim u vezi pobliže će biti propisana pravilnicima, kao i program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita, provjera, upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile stručni ispit.
55 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI U a) Ocjeni stanja navedeno je: Također provedbom zakona, u praksi pokazalo se da određene odredbe nisu dovoljno jasno i precizno propisale određena područja, primjerice postupak strateške procjene utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. U c) Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona navedeno je: Donošenjem Prijedloga zakona postiže se usklađenje s odredbama posebnog propisa iz područja zaštite prirode, dodatno uređuje područje ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode uvođenjem grupa poslova s obzirom na složenost, ujednačavanjem roka važenja i preciznijim definiranjem načina ukidanja izdanih suglasnosti za stručne poslove. - Ovakvim Prijedlogom izmjena koje se odnose na postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, to područje nije dodatno uređeno uvođenjem grupa poslova, već se ponavlja problematika tumačenja izdavanja suglasnosti u smislu izdaje li se suglasnost za grupu poslove ili se može izdavati suglasnost za pojedine poslove iz različitih grupa poslova? To je posebno nejasno stoga što je u čl. 41. st. 1 navedeno da u Zahtjevu za izdavanje suglasnosti pravna osoba, odnosno ovlaštenik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost, a u člankom 42. stavku 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. • Ako se ispred izraza ODNOSNO nalazi zarez tada to znači da se prethodni izraz pojašnjava tekstom iza zareza – ODNOSNO u dijelu rečenice pravna osoba, odnosno ovlaštenik znači da je pravna osoba ovlaštenik. To je točno samo kada pravna osoba traži izmjenu suglasnosti, ali kada suglasnost zatraži prvi puta tada zahtjev podnosi kao pravna osoba, a ne ovlaštenik. Navedeno proizlazi iz definicije pod točkom 48. koja glasi: ,,48. ovlaštenik je pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode''. Dakle u ovom slučaju ispred izraza odnosno ne treba stajati zarez i tada bi značilo da pravna osoba (ako zahtjev podnosi prvi puta) ili ovlaštenik ( kada već ima suglasnost i traži neku izmjenu) podnosi zahtjev. • ODNOSNO u dijelu rečenice – nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost – znači da se u zahtjevu navodi naziv stručnih poslova – to bi značilo pojedini poslovi iz različitih grupa ili jednu ili više grupa poslova. Ako se mogu navoditi pojedini poslovi iz različitih grupa tada ovaj članak nije u skladu s člankom 42. stavkom 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. – ovdje se ne daje mogućnost podnošenja zahtjeva za pojedine poslove. Nije prihvaćen Člankom 4. Izmjena i dopuna jasno je navedeno da ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova. Predložene Izmjene i dopune Zakona nomotehnički su uređene sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15).
56 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM U a) Ocjeni stanja navedeno je: Također provedbom zakona, u praksi pokazalo se da određene odredbe nisu dovoljno jasno i precizno propisale određena područja, primjerice postupak strateške procjene utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. U c) Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona navedeno je: Donošenjem Prijedloga zakona postiže se usklađenje s odredbama posebnog propisa iz područja zaštite prirode, dodatno uređuje područje ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode uvođenjem grupa poslova s obzirom na složenost, ujednačavanjem roka važenja i preciznijim definiranjem načina ukidanja izdanih suglasnosti za stručne poslove. - Ovakvim Prijedlogom izmjena koje se odnose na postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, to područje nije dodatno uređeno uvođenjem grupa poslova, već se ponavlja problematika tumačenja izdavanja suglasnosti u smislu izdaje li se suglasnost za grupu poslove ili se može izdavati suglasnost za pojedine poslove iz različitih grupa poslova? To je posebno nejasno stoga što je u čl. 41. st. 1 navedeno da u Zahtjevu za izdavanje suglasnosti pravna osoba, odnosno ovlaštenik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost, a u člankom 42. stavku 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. • Ako se ispred izraza ODNOSNO nalazi zarez tada to znači da se prethodni izraz pojašnjava tekstom iza zareza – ODNOSNO u dijelu rečenice pravna osoba, odnosno ovlaštenik znači da je pravna osoba ovlaštenik. To je točno samo kada pravna osoba traži izmjenu suglasnosti, ali kada suglasnost zatraži prvi puta tada zahtjev podnosi kao pravna osoba, a ne ovlaštenik. Navedeno proizlazi iz definicije pod točkom 48. koja glasi: ,,48. ovlaštenik je pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode''. Dakle u ovom slučaju ispred izraza odnosno ne treba stajati zarez i tada bi značilo da pravna osoba (ako zahtjev podnosi prvi puta) ili ovlaštenik ( kada već ima suglasnost i traži neku izmjenu) podnosi zahtjev. • ODNOSNO u dijelu rečenice – nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost – znači da se u zahtjevu navodi naziv stručnih poslova – to bi značilo pojedini poslovi iz različitih grupa ili jednu ili više grupa poslova. Ako se mogu navoditi pojedini poslovi iz različitih grupa tada ovaj članak nije u skladu s člankom 42. stavkom 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. – ovdje se ne daje mogućnost podnošenja zahtjeva za pojedine poslove. U 2. GRUPI poslova navedeno su poslovi izrade i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša u Zakonu se nigdje ne navodi potreba izrade ovih elaborata niti njihov sadržaj. Ta dokumentacija (elaborat) se sada protuzakonito propisuje u postupcima procjene utjecaja na okoliš s opravdanjem da služi za provjeru kako su mjere iz rješenja o prihvatljivosti zahvata provedene u glavnom projektu. U članku 89.a važećeg Zakona utvrđeno je: Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.«. U građevinskim dozvolama koje se izdaju prema Zakonu o gradnji nisu navedene mjere zaštite okoliša, jer nema potrebe. Mjere iz rješenja o prihvatljivosti zahvata se propisuju za izradu glavnog projekta, a građevinska se izdaje na temelju tih projekata. Dakle mjere moraju biti ugrađene u glavni projekt, a ne u dozvolu. 8. GRUPA – izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene. Da li to znači da ovlaštenik koji ima suglasnost iz 2. grupe poslova ne može obavljati poslove iz 8. grupe , ako za tu grupu nije zatražio suglasnost? Nije prihvaćen Člankom 4. Izmjena i dopuna jasno je navedeno da ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova. Predložene Izmjene i dopune Zakona nomotehnički su uređene sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15). Članak 2., grupa 2., ne propisuje izradu elaborata o usklađenosti nego dokumentacije. Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole pa se time podrazumijeva da su mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša obvezni sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu. Građevinska dozvola nije jedini akt kojim se dopušta provedba zahvata. Ovlaštenik može obavljati one stručne poslove za koje je ishodio suglasnost.
57 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. U 2. GRUPI poslova navedeni su poslovi izrade i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša u Zakonu se nigdje ne navodi potreba izrade ovih elaborata niti njihov sadržaj. Ta dokumentacija (elaborat) se sada protuzakonito propisuje u postupcima procjene utjecaja na okoliš s opravdanjem da služi za provjeru kako su mjere iz rješenja o prihvatljivosti zahvata provedene u glavnom projektu. U članku 89.a važećeg Zakona utvrđeno je: Mjere i/ili program praćenja stanja okoliša utvrđeni rješenjem o prihvatljivosti zahvata za okoliš obvezni su sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu.«. U građevinskim dozvolama koje se izdaju prema Zakonu o gradnji nisu navedene mjere zaštite okoliša, jer nema potrebe. Mjere iz rješenja o prihvatljivosti zahvata se propisuju za izradu glavnog projekta, a građevinska se izdaje na temelju tih projekata. Dakle mjere moraju biti ugrađene u glavni projekt, a ne u dozvolu. 8. GRUPA – izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene. Da li to znači da ovlaštenik koji ima suglasnost iz 2. grupe poslova ne može obavljati poslove iz 8. grupe , ako za tu grupu nije zatražio suglasnost? Nije prihvaćen Članak 2., grupa 2., ne propisuje izradu elaborata o usklađenosti nego dokumentacije. Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole pa se time podrazumijeva da su mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša obvezni sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu. Građevinska dozvola nije jedini akt kojim se dopušta provedba zahvata. Ovlaštenik može obavljati one stručne poslove za koje je ishodio suglasnost.
58 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. U a) Ocjeni stanja navedeno je: Također provedbom zakona, u praksi pokazalo se da određene odredbe nisu dovoljno jasno i precizno propisale određena područja, primjerice postupak strateške procjene utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. U c) Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona navedeno je: Donošenjem Prijedloga zakona postiže se usklađenje s odredbama posebnog propisa iz područja zaštite prirode, dodatno uređuje područje ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode uvođenjem grupa poslova s obzirom na složenost, ujednačavanjem roka važenja i preciznijim definiranjem načina ukidanja izdanih suglasnosti za stručne poslove. - Ovakvim Prijedlogom izmjena koje se odnose na postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, to područje nije dodatno uređeno uvođenjem grupa poslova, već se ponavlja problematika tumačenja izdavanja suglasnosti u smislu izdaje li se suglasnost za grupu poslove ili se može izdavati suglasnost za pojedine poslove iz različitih grupa poslova? To je posebno nejasno stoga što je u čl. 41. st. 1 navedeno da u Zahtjevu za izdavanje suglasnosti pravna osoba, odnosno ovlaštenik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost, a u člankom 42. stavku 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. • Ako se ispred izraza ODNOSNO nalazi zarez tada to znači da se prethodni izraz pojašnjava tekstom iza zareza – ODNOSNO u dijelu rečenice pravna osoba, odnosno ovlaštenik znači da je pravna osoba ovlaštenik. To je točno samo kada pravna osoba traži izmjenu suglasnosti, ali kada suglasnost zatraži prvi puta tada zahtjev podnosi kao pravna osoba, a ne ovlaštenik. Navedeno proizlazi iz definicije pod točkom 48. koja glasi: ,,48. ovlaštenik je pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode''. Dakle u ovom slučaju ispred izraza odnosno ne treba stajati zarez i tada bi značilo da pravna osoba (ako zahtjev podnosi prvi puta) ili ovlaštenik ( kada već ima suglasnost i traži neku izmjenu) podnosi zahtjev. • ODNOSNO u dijelu rečenice – nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost – znači da se u zahtjevu navodi naziv stručnih poslova – to bi značilo pojedini poslovi iz različitih grupa ili jednu ili više grupa poslova. Ako se mogu navoditi pojedini poslovi iz različitih grupa tada ovaj članak nije u skladu s člankom 42. stavkom 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. – ovdje se ne daje mogućnost podnošenja zahtjeva za pojedine poslove. Nije prihvaćen Člankom 4. predmetnih Izmjena i dopuna jasno je navedeno da ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupe stručnih poslova. Predložene Izmjene i dopune Zakona nomotehnički su uređene sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15). Ovlaštenik može obavljati one stručne poslove za koje je ishodio suglasnost.
59 LIDIJA RUNKO-LUTTENBERGER IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. U a) Ocjeni stanja navedeno je: Također provedbom zakona, u praksi pokazalo se da određene odredbe nisu dovoljno jasno i precizno propisale određena područja, primjerice postupak strateške procjene utjecaja strategija, planova i programa na okoliš, te postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša. U c) Posljedicama koje će proisteći donošenjem Zakona navedeno je: Donošenjem Prijedloga zakona postiže se usklađenje s odredbama posebnog propisa iz područja zaštite prirode, dodatno uređuje područje ovlašćivanja pravnih osoba za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode uvođenjem grupa poslova s obzirom na složenost, ujednačavanjem roka važenja i preciznijim definiranjem načina ukidanja izdanih suglasnosti za stručne poslove. - Ovakvim Prijedlogom izmjena koje se odnose na postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, to područje nije dodatno uređeno uvođenjem grupa poslova, već se ponavlja problematika tumačenja izdavanja suglasnosti u smislu izdaje li se suglasnost za grupu poslove ili se može izdavati suglasnost za pojedine poslove iz različitih grupa poslova? To je posebno nejasno stoga što je u čl. 41. st. 1 navedeno da u Zahtjevu za izdavanje suglasnosti pravna osoba, odnosno ovlaštenik mora navesti nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost, a u člankom 42. stavku 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. • Ako se ispred izraza ODNOSNO nalazi zarez tada to znači da se prethodni izraz pojašnjava tekstom iza zareza – ODNOSNO u dijelu rečenice pravna osoba, odnosno ovlaštenik znači da je pravna osoba ovlaštenik. To je točno samo kada pravna osoba traži izmjenu suglasnosti, ali kada suglasnost zatraži prvi puta tada zahtjev podnosi kao pravna osoba, a ne ovlaštenik. Navedeno proizlazi iz definicije pod točkom 48. koja glasi: ,,48. ovlaštenik je pravna osoba koja posjeduje suglasnost za obavljanje stručnih poslova iz područja zaštite okoliša i prirode''. Dakle u ovom slučaju ispred izraza odnosno ne treba stajati zarez i tada bi značilo da pravna osoba (ako zahtjev podnosi prvi puta) ili ovlaštenik ( kada već ima suglasnost i traži neku izmjenu) podnosi zahtjev. • ODNOSNO u dijelu rečenice – nazive stručnih poslova odnosno grupu/grupe poslova za koje traži suglasnost – znači da se u zahtjevu navodi naziv stručnih poslova – to bi značilo pojedini poslovi iz različitih grupa ili jednu ili više grupa poslova. Ako se mogu navoditi pojedini poslovi iz različitih grupa tada ovaj članak nije u skladu s člankom 42. stavkom 1. ,,(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih. – ovdje se ne daje mogućnost podnošenja zahtjeva za pojedine poslove. Nije prihvaćen Članak 2., grupa 2., ne propisuje izradu elaborata o usklađenosti nego dokumentacije. Glavni projekt je sastavni dio građevinske dozvole pa se time podrazumijeva da su mjere zaštite okoliša i/ili program praćenja stanja okoliša obvezni sadržaj dozvola za provedbu zahvata koje se izdaju prema posebnom zakonu. Građevinska dozvola nije jedini akt kojim se dopušta provedba zahvata. Predložene Izmjene i dopune Zakona nomotehnički su uređene sukladno Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (Narodne novine, broj 74/15). Ovlaštenik može obavljati one stručne poslove za koje je ishodio suglasnost.
60 WWF Adria IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. podržavamo prijedlog da se članak 93. stavak 3. p izmjeni na način da se briše dio odredbe "na zahtjev nositelja zahvata". Smatramo da u slučaju iz članka 93. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša mora postojati mogućnost izmjene i/ili dopune mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja i od strane Ministarstva.ž Nije prihvaćen Člankom 240. Zakona o zaštiti okoliša određeno je postupanje u slučaju da nadležno tijelo nadzorom utvrdi potrebu ishođenja rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
61 WWF Adria IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Podržavamo komentar kojim se predlaže vraćanje odredbe članka 40. stavka 7. važećeg Zakona o zaštiti okoliša "Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš." Iako ovo nije jedan od većih problema u sustavu izrade studija i elaborata, ipak nije logično da postoji mogućnost da "nadzor" nad podatcima i zaključcima iz Studije može provesti isti ovlaštenik koji je i izradio tu Studiju. Nije prihvaćen Savjetodavno stručno povjerenstvo na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17) donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kojim nadležnom tijelu predlaže mjere zaštite okoliša, program praćenja stanja okoliša i plana provedbe. Na temelju toga nadležno tijelo u upravnom postupku propisuje mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša te je ono odgovorno za propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
62 Međimurje ZAING doo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Mišljenja smo da bi članak 42. trebao zadržati formulaciju iz sadašnjeg Zakona („(1) Ovlaštenik može pribaviti suglasnost za obavljanje pojedinog stručnog posla, grupe stručnih poslova ili više grupa stručnih poslova.“), jer bi u protivnom usvajanje ovakve nove formulacije imalo direktan negativan utjecaj na poslovanje mnogih poduzeća koja imaju ovlaštenja za obavljanje pojedinog stručnog posla, bez obzira na to dali mogu i/ili žele aplicirati za ostale stručne poslove koji uopće nisu usko vezani za ostale poslove iste grupe. Naime, prema navedenoj formulaciji ovlaštenik koji ima ovlaštenje za izradu elaborata zaštite okoliša-ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš u proteklih 10 godina više neće moći izrađivati iste iz razloga što su razvrstani u 2. grupu poslova a koja sadrži i poslove izrade studije o utjecaju zahvata na okoliš . Također pretpostavljamo da bi usvajanje navedenog prijedloga direktno pogodovalo samo poduzećima koja imaju ili će imati ishođena ovlaštenja za obavljanje cijele grupe stručnih poslova, što bi za posljedicu imalo negativan utjecaj na konkurentnost tržišta. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa, pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Detaljni način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika o izdanim suglasnostima te druga pitanja s tim u vezi pobliže će biti propisana pravilnicima, kao i program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita, provjera, upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile stručni ispit.
63 INA Industrija nafte d.d. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 274. Postavlja se pitanje što je sa fizičkim osobama koji su radile na stručnim poslovima iz područja zaštite okoliša kod operatera postrojenja? Nije prihvaćen ODBIJEN Postojećim zakonom kao niti predloženim izmjenama ne regulira se status fizičkih osoba koje rade na stručnim poslovima iz područja zaštite okoliša kod operatera postrojenja.
64 INA Industrija nafte d.d. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 111. Članak 111. stavak (2) Kvalitetna izrada temeljnog izvješća ponekad traje minimalno dvije godine. Zbog toga bi se trebalo dopustiti da se okolišna dozvola izda operateru uz uvjet da temeljno izvješće završi prema dinamici koju mu je izdalo Ministarstvo. Ukoliko operater ne napravi Temeljno izvješće u razumnom roku, okolišna dozvola mu se može ukinuti. Članak 111. stavak (3) Ministarstvo bi trebalo dati točne upute koje analize žele prilikom analiziranja tla i podzemnih voda. Tako da operater može uspoređivati to početno stanje s analizama koje će propisati nadležno tijelo u okolišnoj dozvoli. Ministarstvo bi trebalo donijeti zakon kojim propisuje maksimalno dozvoljene koncentracije opasnih tvari u industrijskom zemljištu. Takav zakon trenutno postoji samo za poljoprivredna zemljišta, a praksa koje se maksimalna koncentracija za pojedine tvari koristi nije ujednačena (neko koristi nizozemski, a neko njemački pravilnik). Nije prihvaćen Izrada Temeljnog Izvješća određena je Smjernicama Europske komisije koje se odnose na temeljna izvješća u skladu s člankom 22. stavkom 2. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (2014/C 136/03), a člankom 38. Uredbe o okolišnoj dozvoli, propisana je primjena predmetnih smjernica. Stavak 2. članka 111. Zakona o zaštiti okoliša potrebno je tumačiti u kontekstu smjernica za izradu Temeljnog izvješća, koje zahtijevaju faznost izrade. Temeljno izvješće se odgovarajuće povezuje s okolišnom dozvolom, ali tek nakon što je napravljeno sukladno smjernicama za njegovu izradu. .
65 INA Industrija nafte d.d. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 72. Članak 72. stavak (4) Nema predstavnika gospodarstvenika, odnosno industrije. Mišljenja smo kako bi trebalo uključiti u rad povjerenstva i jednog predstavnika gospodarstva. Nije prihvaćen Članovi Povjerenstva određuju se ovisno o obuhvatu i drugim značajkama strategije, plana ili programa za koji se provodi strateška procjena. Sastav članova povjerenstva propisan je čl. 15. Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (Narodne novine, 3/17)
66 INA Industrija nafte d.d. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 40. Članak 40. točka 8. Izradu dokumentacije vezano za izradu elaborata gospodarenja otpadom za dobivanje Dozvole za gospodarenja otpadom. Prvo bi se trebao izraditi elaborat gospodarenja otpadom, nakon toga na osnovu njega okolišna dozvola i temeljno izvješće. Uglavnom, trenutna je praksa takva da sve što se nalazi u elaboratu mora biti u potpunosti jednako onim uvjetima u okolišnoj dozvoli. U okolišnoj moraju biti i godišnje količine sakupljenog, odnosno oporabljenog otpada određenog ključnog broja otpada. Ukoliko Ministarstvo zaštita okoliša i energetike koje je zaduženo za izdavanje dozvole za gospodarenje otpadom odbije sakupljanje ili obradu otpada nekog ključnog broja otpada, ili sam operater odustane od dijela elaborata gospodarenja otpadom, ili se promijeni godišnja količina otpada mora se ponovno mijenjati okolišna dozvola. A dok okolišna dozvola nije pravomoćna Ministarstvo ne može izdati Dozvolu za gospodarenjem otpadom što sam postupak dobivanja pravomoćne dozvole izuzetno produžuje. Nije prihvaćen Postupak izdavanja dozvola za gospodarenje otpadom određen je posebnim propisom iz područja održivog gospodarenja otpadom.
67 INA Industrija nafte d.d. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 60. Kako se suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša može dati samo pravnoj osobi, osoba koja položi ispit sa istim ne može apsolutno ništa dok se ne zaposli kod ovlaštenika koji ima firmu i suglasnost od strane Ministarstva zaštite okoliša. Smatrano da to nije dobro rješenje jer ispada da će se okolišem baviti samo ovlaštenici i za to će ih operateri postrojenja morati plaćati bez obzira na vlastite ljude koji rade slične poslove i imaju dovoljno znanja za navedene poslove Nije prihvaćen Za stjecanje suglasnosti za obavljanje pojedinih stručnih poslova, ovlaštenici moraju ispunjavati određene uvjete, koje propisuje ministar pravilnikom. Svi poslovi zaštite okoliša su visoko stručni poslovi, za čije obavljanje je potrebno iskustvo u različitim segmentima zaštite okoliše te kojima treba pristupiti multidisciplinarno s obzirom na različite vrste zahvata, razne sastavnice okoliša i opterećenja okoliša te koji zahtijevaju cjeloživotno usavršavanje. Osim toga stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti su za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
68 INA Industrija nafte d.d. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU, Članak 47. Mišljenja smo kako ovaj članak nije potpuno jasan. Ujedno su brisane odredbe da voditelj stručnih poslova i stručnog suradnika treba biti zaposlen kod ovlaštenika da bi mogao polagati stručni ispit. Kako se suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša može dati samo pravnoj osobi, osoba koja položi ispit sa istim ne može apsolutno ništa dok se ne zaposli kod ovlaštenika koji ima firmu i suglasnost od strane Ministarstva zaštite okoliša. Smatramo da je to nije dobro rješenje jer ispada da će se okolišem baviti samo ovlaštenici i za to će ih operateri postrojenja morati plaćati bez obzira na vlastite ljude koji rade slične poslove i imaju dovoljno znanja za navedene poslove. Osim zaposlenika ovlaštenika navedeni ispit morali bi položiti djelatnici ministarstva koji rade s ovlaštenicima, kao i ostali djelatnici državnih službi (nadležnog upravnog tijela) koji daju očitovanja na projekte (npr. službenici grada Zagreba, županije, Hrvatske vode itd.). Nije prihvaćen Člankom 1. Izmjena i dopuna jasno je određena definicija stručne osobe ovlaštenika odnosno uloge voditelja stručnih poslova i stručnog suradnika.
69 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Nije jasna obveza cjeloživotnog usavršavanja iz točke II.b, budući se kasnije ne razrađuje. Smatramo je važnom, budući bi i ona služila kao regulatorni čimbenik u održavanju ovlaštenja. No, to će vjerojatno biti kako se navodi u Čl.8. razrađeno u novom pravilniku koji tek treba biti donesen... Pretpostavljamo da se radi o sakupljanju određenih bodova kako bi se održala licenca za svakog pojedinog u ovlaštenju imenovanog stručnjaka, putem radionica, seminara ili čak obnove ispita. Obrazloženje Pokušali bismo ponovno istaknuti problem nemogućnosti samostalnog izrađivanja Izvješća o sigurnosti. I dalje smo mišljenja, u našem slučaju barem, da zbog specifičnosti područja postrojenja najbolje sami poznajemo radne procese i tehnologiju, a s time i rizike, te posjedujemo licencirane softwerske alate, jedinstvene na području RH i regije. Smatramo da će vjerodostojnost IoS uvjetovati više čimbenika: motiviranost stručnjaka ali i kompanije u cjelini koja želi zadržati svoje ovlaštenje, učestali inspekcijski nadzori s provjerom zadovoljavanja uvjeta Zakona koji se propisuju za ovlaštenika, i naposljetku stručno vijeće koje sudjeluje u valorizaciji dokumenata (referentni centri). Općenito, nismo zadovoljni s dosadašnjim radom ovlaštenika koji su nam ovjeravali Izvješća o sigurnosti. Pokazali su nepoznavanje tehnologije, neprepoznavanje rizika, nepoznavanje kvantitativne metode procjene rizika. Koriste free-download neeuropske softverske alate. Smatramo da Ina, d.d. kao operater u potpunosti svojom stručnošću zadovoljava uvjete za obavljanje strukovnih poslova iz Grupe 6. Nije prihvaćen Detaljni način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika o izdanim suglasnostima te druga pitanja s tim u vezi pobliže će biti propisana pravilnicima, kao i program, uvjeti i način polaganja stručnog ispita, provjera, upotpunjavanje i usavršavanje znanja osoba koje su položile stručni ispit. Zakonom o zaštiti okoliša i provedbenim propisima jasno su određene i definirane uloge pojedinih sudionika u različitim postupcima (nositelj zahvata, ovlaštenik, operater, zainteresirana javnost, jedinice lokalne samouprave i dr.), a sve u cilju kako bi se osigurala objektivnost i učinkovitost neophodna za cjelovito očuvanje kakvoće okoliša koji je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije za najpovoljniji način za okoliš kao uvjet zdravog života i temelj koncepta održivog razvitka.
70 INA Industrija nafte d.d. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. 1. Budući je u Ocjeni stanja (točka II.a) navedeno da je jedan od razloga donošenja Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama ZOZO to što se u praksi pokazalo kako određene odredbe nisu dovoljno jasno i precizno propisale određena područja, primjerice postupak ovlašćivanja za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša, i dalje imamo komentar na Čl.2. točka (8): (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač studije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona.“ Zato predlažemo izuzeće u ovoj točki (8), kako slijedi: Iznimno od stavka 2.ovog članka, ovlaštenik za stručne poslove Grupe 6. može biti operater u svojstvu ovlaštenika, ako dokaže da svojom stručnošću i neovisnošću zadovoljava odredbe Zakona. Nije prihvaćen Zakonom o zaštiti okoliša i provedbenim propisima jasno su određene i definirane uloge pojedinih sudionika u različitim postupcima (nositelj zahvata, ovlaštenik, operater, zainteresirana javnost, jedinice lokalne samouprave i dr.), a sve u cilju kako bi se osigurala objektivnost i učinkovitost neophodna za cjelovito očuvanje kakvoće okoliša koji je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, racionalno korištenje prirodnih dobara i energije za najpovoljniji način za okoliš kao uvjet zdravog života i temelj koncepta održivog razvitka.
71 Zaštitainspekt d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 4. Stavak 1. članka 42. eliminira ovlaštenike koji imaju suglasnost za pojedine stručne poslove, što negativno utječe na konkurentnost tržišta. Nema objektivnog stručnog razloga za ovakvom izmjenom pribavljanja suglasnosti. Ovo će prouzročiti znatno povećanje cijena stručnih poslova, znači ići će na štetu investitora, odnosno za buduća ulaganja. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
72 INA Industrija nafte d.d. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Članak 6. U članku 44. mijenja se stavak 1. Umjesto nabrajanja slučajeva kada će se oduzeti suglasnost ovlašteniku, u važećem Zakonu, u ovom Prijedlogu oduzimanje suglasnosti svedeno je u svega šest alineja od kojih se peta i šesta mogu svesti pod drugu, odnosno treću jer su sadržaji identični, samo je dodano Ministarstvo, odnosno inspekcija, koja bi tu nepravilnost trebala utvrditi. Iako je u obrazloženju navedeno da je izmjenom članka 44. jasnije propisano kada i u kojim slučajevima se ovlašteniku ukida suglasnost, provedba će i dalje predstavljati problem jer ključna odredba za oduzimanje suglasnosti, u alineji 4. nije jasno napisana. Nadalje nisu predviđene stroge sankcije, odnosno trajno oduzimanje suglasnosti za slučaj korištenja netočnih podataka i sličnih postupaka u izradi dokumentacije potrebne za ishođenje rješenja ili dozvola za rad, osobito ako to rezultira većim incidentom i štetom za ljude i okoliš. Događali su se slučajevi namjernog korištenje krivih podataka, ali protiv ovlaštenika nije poduzeto ništa jer su, po tumačenju stručne i pravne službe, propisi bili nedorečeni. Nije prihvaćen Člankom 6. predmetnih Izmjena i dopuna jasno su razdvojeni postupci u kojima se temeljem ovog zakona i njegovih provedbenih propisa ocjenjuje stručna utemeljenost i cjelovitost dokumentacije. Nadzor nad provedbom ostalih dokumenata, propisan je u poglavlju XIII Zakona. Člankom 4. predmetnih Izmjena i dopuna propisano je razdoblje za koje se daje suglasnost za obavljanje stručnih poslova te je navedeni rok i rok u kojem nadležno tijelo razmatra ispunjavanje uvjeta. Člankom 255. Zakona o zaštiti okoliša propisana je mogućnost ukidanja suglasnosti u slučaju da se inspekcijskim nadzorom utvrdi da ovlaštenik pored ostalog stručne poslove zaštite okoliša obavlja protivno ovom Zakonu ili propisima donesenim na temelju ovoga Zakona. Također, člankom 258. Zakona o zaštiti okoliša propisane su postupanja u smislu prekršajnog i kaznenog zakona.
73 INA Industrija nafte d.d. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 3. Članak 3. Opća primjedba Ovim prijedlogom izjednačavaju se uvjeti koje trebaju imati voditelj stručnih poslova i svaki stručni suradnik ovlaštenika. Nije prihvaćen Važećim Zakonom nisu propisani različiti uvjeti s obzirom da se i u postojećem tekstu navode dokazi sukladno pravilniku iz članka 40. Pravilnicima iz članka 40. stavak 9 i članka 47. stavak 5. ovih izmjena bit će utvrđeni između ostalog i način izdavanja odnosno uvjeti i kvalifikacije za voditelje stručnih poslova i stručnog suradnika.
74 INA Industrija nafte d.d. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA Ovim Prijedlogom Zakona, koji se usklađuje sa važećim propisima iz zaštite prirode, definicija ekološke mreže je poboljšana, odnosno detaljnija je u odnosu na onu u važećem Zakonu. U definiciju „ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu“ dodan je i postupak utjecaja strategije, same ili s drugim strategijama, na ciljeve očuvanja i cjelovitosti područja ekološke mreže što je osobito važno za očuvanje i zaštitu okoliša, a izostavljeno je u važećem Zakonu. Ovim Prijedlogom, „ovlaštenik“ može biti samo pravna osoba - fizička osoba to više ne može biti – nije navedeno u obrazloženu iz kojih razloga. Brisana je odredba da ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti tog zahvata za okoliš – neopravdano. Ovom odredbom otvara se ponovo mogućnost da ovlaštenik kroz mjere zaštite okoliša osigurava sebi novi posao. Takvih primjera je u praksi bilo. Mjerili su se određeni parametri bez opravdanog razloga, koristili su se neodgovarajući mjerni uređaji, pa i oni čija je granica detekcije bila iznad očekivanih vrijednosti. Grupiranje stručnih poslova zaštite okoliša na osam grupa, u odnosu na u zakonu propisanih 26, zasigurno će pojednostavniti izdavanje dozvola, ali se postavlja pitanje da li će to biti i olakšanje u primjeni. Nije prihvaćen Člankom 40. Zakona o zaštiti okoliša je propisano da za obavljanje „manje složenih stručnih poslova zaštite okoliša“ ovlaštenik iznimno može biti fizička osoba. Podjela poslova na stručne poslove i „manje složene stručne poslove“ je neosnovano, jer su svi poslovi zaštite okoliša visoko stručni poslovi, za čije obavljanje je potrebno iskustvo u različitim segmentima zaštite okoliše te kojima treba pristupiti multidisciplinarno s obzirom na različite vrste zahvata, razne sastavnice okoliša i opterećenja okoliša. Osim toga stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti su za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa. Za stjecanje suglasnosti za obavljanje pojedinih stručnih poslova, ovlaštenici moraju ispunjavati određene uvjete, koje propisuje ministar pravilnikom. Omogućavanje fizičkim osobama rad na stručnim poslovima zaštite okoliša i prirode kako su regulirani Zakonom je neosnovana diskriminacija u odnosu na pravne osobe za koje vrijede razrađeni uvjeti u pogledu zaposlenih stručnjaka (njihova obrazovanja, iskustva i sl.), poslovnih prostorija i opreme, dok ti isti uvjeti ne vrijede za fizičke osobe, a riječ je o istim stručnim poslovima. Nadalje, od 2013. od kada je omogućeno da i fizičke osobe obavljaju stručne poslove zaštite okoliša ta praksa nije zaživjela, s obzirom da stručnjak za određeno područje kao fizička osoba nije ujedno stručnjak za sve sastavnice okoliša. Tijekom ovog perioda Ministarstvo nije zaprimilo niti jedan zahtjev od stručnjaka – fizičke osobe koji imaju iskustvo na stručnim poslovima zaštite okoliša i znanja za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša što govori u prilog opravdanosti davanja suglasnosti samo pravnim osobama. Savjetodavno stručno povjerenstvo na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine br. 61/14 i 3/17) donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kojim nadležnom tijelu predlaže mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša i plan provedbe. Na temelju toga nadležno tijelo u upravnom postupku propisuje mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša te je ono odgovorno za propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
75 Zaštitainspekt d.o.o. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. iz članka 40. proizlazi da se pogoduje velikim tvrtkama, a da se izbaci male tvrtke koje rade pojedine stručne poslove unutar grupe. članak 40. ne treba mijenjati jer nema nikakvog razloga da se ovlaštenja ne ishode za pojedine poslove. Nije prihvaćen Stručni poslovi grupirani su u skladu s složenošću i vrsti poslova kao i potrebnim kvalifikacijama pojedinih stručnjaka zaštite okoliša, a uzimajući u obzir postupke koji se provode na temelju ovog Zakona i posebnih propisa za pojedine sastavnice i opterećenja okoliša. Ishođenje suglasnosti za pojedine stručne poslove predstavlja nepotrebno administrativno opterećenje s obzirom na to da se radi o istim stručnjacima s istim kvalifikacijama. Grupiranje stručnih poslova ne utječe na konkurentnost pojedinih pravnih osoba jer ovlaštenja ovise o stručnim kvalifikacijama osoba i to upravo iz razloga što su stručni poslovi zaštite prirode i okoliša od važnosti za državu jer im je namjena zaštita javnog interesa.
76 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 32. Dodati pod stavak (1) i točku: ne obavijesti Ministarstvo u roku od 30 dana o prestanku ispunjavanja propisanih uvjeta za suglasnosti odnosno promjenama u uvjetima (članak 43. stavak 2.) Nije prihvaćen Člankom 255. Zakona o zaštiti okoliša propisano je postupanje inspekcije vezano uz neispunjavanje propisanih uvjeta za suglasnost.
77 Hrvatski poslovni savjet za održivi razvoj IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 6. Čl. 44. Zakona treba preformulirati na način da se propiše obveza kontinuiranog nadzora nad izdanim suglasnostima i prekršajne sankcije (unutar čl. 259. i 260. Zakona) u slučaju da se utvrdi da ovlaštenik ne ispunjava uvjete za suglasnost, a o istome nije bez odgode obavijestio Ministarstvo. Naime, u praksi se događa da Ministarstvo ne provjerava ispunjavanje uvjeta za izdavanje suglasnosti nakon što je ista izdana, pri čemu se suglasnosti trenutno izdaju na neodređeno vrijeme, što je dovelo do nereda na mjerodavnom tržištu (veliki broj izdanih suglasnosti na neodređeno vrijeme koje se gotovo uopće ne provjeravaju). Ističemo da, osim što društva moraju zadovoljavati uvjete prilikom dobivanja suglasnosti od strane Ministarstva za pružanjem stručnih poslova zaštite okoliša, pravne osobe kao ovlaštenici za sve vrijeme važenja suglasnosti moraju ispunjavati propisane uvjete slijedom kojih im je izdana suglasnost. Kad se kaže dva postupka – to mogu biti i postupci za dva različita posla iz različitih grupa. Trebalo bi specificirati pa navesti: u dva postupka iz iste grupe poslova ili u dva postupka iz istog stručnog posla – pa će se za odgovarajuću grupu izgubiti suglasnost. Nije prihvaćen Obveza nadzora propisana je člankom 44., a prekršajnim odredbama obuhvaćene su kazne za ne ispunjavanje uvjeta za suglasnost. Člankom 4. predmetnih Izmjena i dopuna propisano je razdoblje za koje se daje suglasnost za obavljanje stručnih poslova te je navedeni rok i rok u kojem nadležno tijelo razmatra ispunjavanje uvjeta. Člankom 6. predmetnih Izmjena i dopuna jasno su razdvojeni postupci u kojima se temeljem ovog zakona i njegovih provedbenih propisa ocjenjuje stručna utemeljenost i cjelovitost dokumentacije. Nadzor nad provedbom ostalih dokumenata, propisan je u poglavlju XIII Zakona.
78 Udruga Biom IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 21. U članku 93. stavku 3. predlažemo izmjenu stavka na način da se briše dio odredbe "na zahtjev nositelja zahvata". Smatramo da u slučaju iz članka 93. stavka 1. Zakona o zaštiti okoliša mora postojati mogućnost izmjene i/ili dopune mjere zaštite okoliša i programa praćenja stanja i od strane Ministarstva. Nije prihvaćen Člankom 240. Zakona o zaštiti okoliša određeno je postupanje u slučaju da nadležno tijelo nadzorom utvrdi potrebu ishođenja rješenja o ocjeni o potrebi procjene utjecaja na okoliš.
79 Udruga Biom IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Predlažemo vraćanje odredbe članka 40. stavka 7. važećeg Zakona o zaštiti okoliša. "Ovlaštenik koji je izradio ili sudjelovao u izradi studije o utjecaju zahvata na okoliš ne može obavljati poslove praćenja stanja okoliša koji su određeni rješenjem o prihvatljivosti toga zahvata za okoliš." Naime, iako ovo nije jedan od većih problema u sustavu izrade studija i elaborata, ipak nije logično da postoji mogućnost da "nadzor" nad podatcima i zaključcima iz Studije može provesti isti ovlaštenik koji je i izradio tu Studiju. Nije prihvaćen Savjetodavno stručno povjerenstvo na temelju članka 16. stavka 1. Uredbe o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (Narodne novine, broj 61/14 i 3/17) donosi mišljenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš kojim nadležnom tijelu predlaže mjere zaštite okoliša, program praćenja stanja okoliša i plana provedbe. Na temelju toga nadležno tijelo u upravnom postupku propisuje mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša te je ono odgovorno za propisane mjere zaštite okoliša i program praćenja stanja okoliša. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije. Odgovornost ovlaštenika u postupku procjene utjecaja na okoliš određena je člankom 85. Zakona o zaštiti okoliša kojim je propisano da je ovlaštenik koji izrađuje studiju o utjecaju zahvata na okoliš odgovoran za istinitost, točnost, stručnu utemeljenost i udovoljavanje propisanim zahtjevima u vezi s izradom i sadržajem studije.
80 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Članak 40, stavak (8) Vjerujemo kako se radi o omašci, umjesto riječi „studije“, trebalo bi stajati „strategije“ Prihvaćen Članak 2. Izmjena i dopuna glasi: Članak 2. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova: 1.GRUPA: –izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) 2.GRUPA: –izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša 3.GRUPA: –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa za ekološku mrežu –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta –izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja zavičajnih divljih vrsta 4.GRUPA: –izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša –izradu programa zaštite okoliša –izradu izvješća o stanju okoliša 5.GRUPA: –praćenje stanja okoliša 6.GRUPA: –izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća –izradu izvješća o sigurnosti –izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća –procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti 7. GRUPA: –izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime –izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš –izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova –izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva –izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša 8. GRUPA: –obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja –izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i znaka EU Ecolabel –izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ –izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene –obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. (3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. (4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova. (5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita zraka. (6) O izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. (7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka. (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (9)Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.
81 HUSZPO IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. 7. GRUPA - obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša...“ trebalo bi izdvojiti obzirom da za dio stručnih poslova iz te grupe treba ishoditi akreditaciju dok su poslovi vezani za Registar značajno jednostavniji te ih ponekad i obveznici sami ispunjavaju bez pomoći ovlaštenika. Predlažemo naći drugačije rješenje za Grupu 7, a obzirom da za izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliša, izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova treba prethodno ishoditi akreditaciju (članak 40, stavak 5)pa će biti nemoguće ishoditi suglasnost za one pravne osobe koje se žele baviti samo poslovima vezanim za Registar koji tematski nije vezan za predmetnu Grupu. Prihvaćen Članak 2. Izmjena i dopuna glasi: Članak 2. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova: 1.GRUPA: –izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) 2.GRUPA: –izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša 3.GRUPA: –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa za ekološku mrežu –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta –izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja zavičajnih divljih vrsta 4.GRUPA: –izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša –izradu programa zaštite okoliša –izradu izvješća o stanju okoliša 5.GRUPA: –praćenje stanja okoliša 6.GRUPA: –izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća –izradu izvješća o sigurnosti –izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća –procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti 7. GRUPA: –izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime –izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš –izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova –izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva –izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša 8. GRUPA: –obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja –izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i znaka EU Ecolabel –izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ –izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene –obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. (3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. (4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova. (5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita zraka. (6) O izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. (7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka. (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (9)Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.
82 INA Industrija nafte d.d. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OKOLIŠA S OBRAZLOŽENJEM, Članak 2. Članak 2. mišljenja smo da je stavak (2), 3.Grupa, prva alineja, nedorečena – potrebno dopuniti, odnosno pojasniti. Prihvaćen Članak 2. Izmjena i dopuna glasi: Članak 2. Članak 40. mijenja se i glasi: (1) Stručne poslove zaštite okoliša i prirode, pod uvjetima propisanim ovim Zakonom, obavlja ovlaštenik. (2) Ovlaštenik pod uvjetima određenim ovim Zakonom i pravilnikom iz stavka 9. ovoga članka može obavljati stručne poslove koji se odnose na sljedeće grupe stručnih poslova: 1.GRUPA: –izradu studija o značajnom utjecaju strategije, plana ili programa na okoliš (u daljnjem tekstu: strateška studija) 2.GRUPA: –izradu studija o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš, dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš i dokumentacije o usklađenosti glavnog projekta s mjerama zaštite okoliša i programom praćenja stanja okoliša 3.GRUPA: –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti strategija, plana ili programa za ekološku mrežu –izradu poglavlja i studija ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu –pripremu i izradu dokumentacije za postupak utvrđivanja prevladavajućeg javnog interesa s prijedlogom kompenzacijskih uvjeta –izradu studija procjene rizika uvođenja i ponovnog uvođenja i uzgoja zavičajnih divljih vrsta 4.GRUPA: –izradu procjene rizika i osjetljivosti za sastavnice okoliša –izradu programa zaštite okoliša –izradu izvješća o stanju okoliša 5.GRUPA: –praćenje stanja okoliša 6.GRUPA: –izradu dokumentacije vezano za postupak izdavanja okolišne dozvole uključujući izradu Temeljnog izvješća –izradu izvješća o sigurnosti –izradu sanacijskih elaborata, programa i sanacijskih izvješća –procjenu šteta nastalih u okolišu uključujući i prijeteće opasnosti 7. GRUPA: –izradu projekcija emisija izvješća o provedbi politike i mjera smanjenja emisija i nacionalnog izvješća o promjeni klime –izradu izvješća o proračunu (inventaru) emisija stakleničkih plinova i drugih emisija onečišćujućih tvari u okoliš –izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova –izradu i/ili verifikaciju izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva i izvješća o emisijama stakleničkih plinova izradu i/ili verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva –izradu i/ili verifikaciju posebnih elaborate, proračuna i projekcija za potrebe sastavnica okoliša 8. GRUPA: –obavljanje stručnih poslova za potrebe sustava upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja –izradu elaborata o usklađenosti proizvoda s mjerilima u postupku ishođenja znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ i znaka EU Ecolabel –izradu elaborata o utvrđivanju mjerila za određenu skupinu proizvoda za dodjelu znaka zaštite okoliša „Prijatelj okoliša“ –izradu elaborata o zaštiti okoliša koji se odnose na zahvate za koje nije propisana obveza procjene utjecaja na okoliš, niti ocjene o potrebi procjene –obavljanje stručnih poslova za potrebe Registra onečišćavanja okoliša. (3) Ovlaštenik za obavljanje stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka mora ispunjavati uvjete sukladno ovom Zakonu i pravilniku iz stavka 9. ovoga članka. (4) Ovlaštenik može započeti obavljati neki od stručnih poslova iz stavka 2. ovoga članka nakon što ishodi suglasnost Ministarstva za obavljanje tih stručnih poslova. (5) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, ovlaštenik za stručne poslove verifikacije izvješća o emisijama stakleničkih plinova iz postrojenja i zrakoplova te verifikacije izvješća o održivosti proizvodnje biogoriva uključujući izvješća o emisijama stakleničkih plinova, te za verifikaciju izvješća o emisijama stakleničkih plinova u životnom vijeku fosilnih goriva mora biti akreditiran sukladno posebnom propisu kojim se uređuje zaštita zraka. (6) O izdanim suglasnostima iz stavka 4. ovoga članka Ministarstvo vodi očevidnik. (7) Ministarstvo redovito ažurira i objavljuje na internetskim stranicama popis izdanih suglasnosti iz stavka 4. ovoga članka. (8) Nositelj zahvata, operater i izrađivač strategije, plana ili programa ne može obavljati stručne poslove zaštite okoliša i prirode u svojstvu ovlaštenika, u istom postupku koji se vodi sukladno odredbama ovoga Zakona. (9)Način izdavanja suglasnosti za obavljanje stručnih poslova, sadržaj i način vođenja očevidnika iz stavka 6. ovoga članka, te druga pitanja s tim u vezi pobliže propisuje ministar pravilnikom.