Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji s Obrascem prijedloga iskaza o procjeni učinaka propisa

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Maja Pokrovac II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom O potrebi donošenja održivog rješenja problema financiranja, Obnovljivi izvori energije Hrvatske predlaže model pod radnim nazivom model "Transparentno" zbog nužnosti promjena u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz OIEiVUK kako bi se uskladio sa europskim direktivama i smjernicama te dugoročno stvorili preduvjeti za ulaganja i izgradnju novih postrojenja za proizvodnju električne energije iz OIEiVUK, sukladno preuzetim obvezama i ciljevima Vlade Republike Hrvatske i Ministarstva zaštite okoliša i energetike. Postojeći sustav naknade za OIE i obvezni otkup ukazuje na manjak transparentnosti jer iznos naknade ne pokazuje dovoljno podataka potrošaču o stvarnoj cijeni koštanja poticaja za OIEiVUK po kWh te je rizičan jer se oslanja na predviđanja kada i koliko projekata sa ugovorom ulazi u sustav. Ono što je ključno je da postojeći sustav jako teško omogućava nove projekte jer se bazira na predviđanju i novom podizanju naknade za OIEiVUK te korekciji cijene reguliranog otkupa. Nadalje, teško se može uskladiti s novim EU direktivama i napuštanjem FiT sustava te uvođenjem FiP ili sličnog sustava, a akumulacija i manjak sredstava uzrokuju poteškoće u radu operatora tržišta energijom te nadležnog ministarstva. Model "Transparentno" predlaže ukidanje dosadašnjeg modela naknade za OIE za cielokupnu potrošenu električnu energiju u kWh. Na računima potrošača se iskazuje udio energije iz OIE (u sustavu poticanja) sa svojim udjelom i cijenom za taj mjesec po kWh; ako uđu svi ugovoreni projekti koje HROTE ima ugovorene, statistika bi bila sljedeća: udio potrošnje iz OIE u ukupnoj potrošnji ≈19% te prosječna godišnja cijena poticanja ≈0,86 kn/kWh (uključujući i VUK). Ono što je važno napomenuti je kako se ovim modelom ne zadire u tržište, niti se isto ugrožava. Opskrbljivači imaju svoj dio u ukupnom udjelu potrošnje električne energije, odnosno oko 80%-85% ukupnog tržišta, opskrbljivačima se ukida obveza reguliranog otkupa te se potrošačima jasno prikazuje cijena koštanja proizvedene električne energije iz OIEiVUK. Ciljevi uvođenja predloženog modela „Transparentno“ su otvaranje novih investicije u OIEiVUK, značajna zapošljavanja visoko obrazovnog kadra, veća uključenost lokalne zajednice i stanovništva u OIE, direktan utjecaj na rast BDP-a i smanjenje ovisnosti o uvozu električne energije, ostvarenje klimatskih i energetskih ciljeva do 2030./2050. te stabilnost cijene električne energije po kWh potrošene iz OIEiVUK. Primljeno na znanje S obzirom na svrhu koja se predmetnim izmjenama i dopunama žei postići, predloženi model u ovom trenutku nije moguće usvojiti te se prima na znanje i razmatranje za eventualne buduće izmjene zakona.
2 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 37. Članice Zajednice OIE HGK mišljenja su kako odredbe EKO bilančne grupe ostaju i dalje vrlo općenite definirane. Također smatraju kako bi Pravila vođenja EKO bilančne grupe trebala zaživjeti te smatraju kako: a. Svaki dodatni trošak, koji nije bio poznat u času zaključivanja financiranja i izgradnje, projektima u pogonu predstavlja značajan problem, posebno sa stanovišta sklopljenih ugovora (ne samo s HROTE-om) b. Članstvo u EKO bilančnoj grupi nosi financijsku obavezu za proizvođače, kao i obavezu dostave podataka, no proizvođač gotovo nimalo ne utječe na kvalitetu prognoze / planiranja proizvodnje c. Bitno je da se nastali trošak minimizira kvalitetnim izračunima, a nadalje da se trošak računa i naplaćuje transparentno i pravedno. Članice Zajednice OIE ističu kako Pravila vođenja EKO bilančne grupe trebaju biti pravovremeno objavljena. Trenutno naime, u stavku 6. članka 46. važećeg Zakona ne stoji rok kada ih treba objaviti. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 31. u odnosu na točku 4. članice Zajednice OIE HGK uočile su da je u citiranom članku određen način plaćanja uravnoteženja u kn/kWh. Takav način ne motivira proizvođače na planiranje proizvodnje, a dodatno, kod proizvodnje manje od planirane količine energije, oni proizvođači koji pogrešno planiraju (prijave veće količine energije od stvarno proizvedene) neće za pogrešno planiranje biti penalizirani, a operater će energiju morati nabaviti na tržištu po nepoznatoj cijeni. Članice Zajednice OIE stoga predlažu da se utvrdi način plaćanja uravnoteženja energije koji će proizvođačima omogućiti pravilno planiranje i isporuku energije, a onim s lošim planiranjem naplatiti razliku u isporučenoj energiji. Naplata energije uravnoteženja treba ovisiti i o tržišnim uvjetima u vrijeme potrebe za uravnoteženjem i sukladno planovima proizvodnje i mogućnostima planiranog prihvata u mrežu. Članice Zajednice OIE smatraju kako proizvođači s ugovorima o otkupu nisu imali ovu stavku u ugovoru, a njom se izravno smanjuje cijena koju dobivaju za isporučenu energiju s obzirom da se naplaćuje po proizvedenom kWh. Posebno se to odnosi na one koji su potpisali ugovor prema Pravilniku iz 2007. godine jer je tada izričito navedeno da se iz sredstava naknade za korištenje obnovljivih izvora dio izdvaja operateru za uravnoteženje energije te članice Zajednice OIE nisu blagonaklone na prebacivanje ove obaveze na proizvođača Primljeno na znanje Odredbom članka 31. točkom 4. Nacrta prijedloga zakona dopunjuju se izvori iz kojih se prikupljaju novčana sredstva za isplatu poticaja. Međutim, predmetna primjedba odnosi na odredu članka 46. stavka 7. Zakona te se ista prima na znanje.
4 E.ON Hrvatska d.o.o. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 100/15) jasno je propisano ukidanje obveze reguliranog otkupa po kojemu su opskrbljivači dužni od HROTE-a otkupljivati električnu energiju, nakon 1. siječnja 2017. godine. U tu svrhu, a sa ciljem stvaranja preduvjeta za funkcioniranje tržišta na kojemu se proizvodnja električne energije proizvedene u postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitim kogeneracijama prodaje na tržištu kroz EKO bilančnu grupu, promijenjen je s 1. siječnja i niz podzakonskih akata vezanih uz organizaciju tržišta i uravnoteženje sustava. S obzirom da je obveza otkupa produžena dva puta i to neposredno prije početka poslovne godine (28. prosinca 2016. i 29. prosinca 2017.) svim opskrbljivačima, a posebice HEP d.d. nanesene su milijunske direktne i indirektne štete. Direktne štete odnose se na činjenicu da su opskrbljivači, kao tržišna djelatnost, ad hoc odlukama ponovo dovedeni u poziciju da otkupljuju energiju po reguliranoj cijeni znatno višoj od tržišne. Indirektne štete nastale su iz razloga da su opskrbljivači, u dobroj vjeri da će država poštivati vlastiti zakon, u trenutku donošenja odluke već osigurali energiju za vlastite kupce, formirali cijenu uz pretpostavku ukidanja obveze otkupa, a produljenjem obveze otkupa su dovedeni u poziciju da su dužni otkupiti energiju koju nemaju kome prodati i po cijeni višoj od tržišne pa ju po istoj nikako ne mogu prodati i ako nađu kupca. Isto tako indirektne štete nanesene su opskrbljivačima i drugim sudionicima na tržištu iz razloga da su svi podzakonski akti prilagođeni tržištu s EKO bilančnom grupom koja je između ostalog trebala snositi i troškove uravnoteženja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije. Zbog odgode primjene zakona, podzakonski akti postali su operativno potpuno neprikladni, te ih se moralo mijenjati a direktna posljedica je da su troškovi uravnoteženja obnovljivih izvora energije prebačeni na opskrbljivače. Na ovaj način RH izložena je riziku sudskih tužbi zbog kršenja Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitim kogeneracijama, a sukladno članku 14. Zakona o sustavu državne uprave i člancima 1045. i 1046. Zakona o obveznim odnosima. Primljeno na znanje Osim održanja i razvoja sustava obnovljivih izvora energije, cilj ovih izmjena i dopuna je uspostava funkcionalnog zakonodavnog okvira koji će uvažiti interese opskrbljivača te interese sustava obnovljivih izvora energije, stoga je tendencija ovoga zakona uspostava ravnoteže navedenih interesa te smanjenje obveze reguliranog otkupa opskrbljivačima električne energije.
5 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 26. U članku 32. stavku 3. umjesto „mjesec“ pisati „kalendarski mjesec“. U članku 32. stavku 4. umjesto „iznose maksimalnih referentnih vrijednosti“ pisati „iznose referentnih vrijednosti“. U članku 33. stavku 1. s obzirom na nedavne promjene po visini priključne snage (kategorizacija do 20 kW umjesto 30 kW), predlaže se u stavku 1. umjesto 30 kW pisati 20 kW. U članku 33. stavku 2. i 4. brisati „neto“ je kod ove kategorije nema netiranja, instalirano je samo jedno obračunsko mjerno mjesto, odvojeno se registrira smjer predaje u mrežu i smjer preuzimanja iz mreže, koji se ne ostvaruju istovremeno u pojedinom obračunskom intervalu Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
6 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 9. Vezano uz članak 15. koji se mijenja Prema Uredbi o osnivanju prava građenja i prava služnosti na nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 10/14) pravo građenja za OIE se donosi za rok koji ne može biti dulji od 30 godina. Prema RED (osim reverzibilnih) su OIE (bez obzira da li se potiču samo manje od xx MW), a njihov životni vijek je duži. U 30 godina se ne može ostvariti niti povrat investicije za veliku HE. Posljedično ovakvoj nekoordinaciji jedan propis automatski onemogućuje realizaciju primjerice projekata koji se navode u drugim dokumentima nadležnih tijela. Vrijede i Opće primjedbe vezano uz mehanizme gradnje postrojenja na OIE na državnom zemljištu. Primljeno na znanje Primjedba je opće naravi i nema konkretnog prijedloga.
7 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 7. Kometar vezano uz akcijski plan koji se spominje u članku 9. koji se mijenja Objavljen je samo Akcijski plan iz 2013. godine koji nije realan jer nisu stvoreni preduvjeti na državnoj razini kroz dokumente/mehanizme koji su tada bili u nadležnosti drugih resora da bi se primjerice do 2020. godine realiziralo novih 300 MW u velikim HE. Iako je izrada Plana upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. tada bila u nadležnost drugog resora (Hrvatske vode su bile pod Ministarstvom poljoprivrede) ovaj Akcijski plan donosi Vlada Republike Hrvatske što automatski upućuje na intenzivnu suradnju različitih ministarstva kako postizanje ciljeva koje je na različitim područjima preuzela Republika Hrvatska ne bi bilo u koliziji odnosno da bi se kolizija svela na najmanju moguću razinu. Sada su energetika, zaštite okoliša i prirode, te upravljanje vodama pod istim ministarstvom pa bi ta suradnje trebala biti olakšana. Komentar vezano uz potpore koji se spominju u članku 9. koji se mijenja Potporu iz nacionalne blagajne mogu dobivati subjekti čija se energija i troši na nacionalnom teritoriju, kako se ne bi dogodio već od ranije poznati fenomen "izvoza nacionalnih poticaja". To se može kompenzirati „prodajom“ jamstava podrijetla kako bi se „zelena energija“ prodavala po višoj cijeni. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
8 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 6. Vezno uz članak 7. koji se mijenja Metodologija (tek se najavljuje njezino donošenje) za utvrđivanje udjela energije iz OIE u ukupnoj neposrednoj potrošnji (konačnoj bruto potrošnji energije) mora, kako je to definirano člankom 5. RES Direktive biti usklađena sa onom iz Uredbe (EZ) br. 1099/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. (S.L. 304, 14.11.2008., str. 11) o energetskoj statistici. Primljeno na znanje Primljeno na znanje, pitanja Metodologije detaljno će se urediti podzakonskim propisom.
9 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Kroz prijedlog RED II se uvode novi pojmovi vezano uz goriva dobivena iz biomase tako da je potrebno razlikovati: a) biotekućine („bioliquids“) – tekuće gorivo proizvedeno iz biomase koje se koristi za energetske potrebe, uključujući i električnu, toplinsku i rashladnu energiju, osim one koja se koristi u transportu, b) biogoriva („biofuels“) – tekuće gorivo proizvedeno iz biomase namijenjeno za korištenje u transportu, c) goriva iz biomase („biomassfuels“) – kruto ili plinovito gorivo proizvedeno iz biomase, uključuje i otpad i ostatke (npr. drvni ostatak, ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva ili šumarstva). Predlažemo dopune članka 4. stavka 2.: Članak 4. stavak 2. točka 2. Predlaže se definiciju „biotekućina“ uskladiti s prijedlogom RED II. biotekućine („bioliquids“) – tekuće gorivo proizvedeno iz biomase koje se koristi za energetske potrebe, uključujući i električnu, toplinsku i rashladnu energiju, osim one koja se koristi u transportu. Članak 4. stavak 2. točka 8. Što ako dijelom koriste kao gorivo obnovljivi izvor energije, a dijelom neko konvencionalno gorivo? Sukladno RED priznaje se samo energetski udio iz OIE. I iz definicije „biomase“ navedene u ovom Zakonu proizlazi da se obnovljivim izvorom energije smatra samo „biorazgradivi dio industrijskoga i komunalnog otpada“. S time u vezi je i članak 22. (1)(n) RED koji kaže da izvješće koje svaka zemlja članica podnosi Europskoj komisiji sadrži i informacije o tome kako je procijenjen udio biorazgradivog otpada u otpadu koji se upotrebljava za proizvodnju energije te što je poduzeto da se te procjene poboljšaju i provjere. U tom smislu, te općenito, predlaže se konzultirati i definiciju „energije iz obnovljivih izvora“ iz točke 1.3. (11) iz Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020., a vezano uz Mjere potpora obuhvaćene Smjernicama. Članak 4. stavak 2. - iza točke 10. se predlaže ubaciti točku 11., tako da sadašnja točka 11. postaje točka 12. Pojam „krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom" nije definiran Direktivama, ali ako se uvodi trebalo bi prije točke 10. ubaciti i definiciju krajnjeg kupca sukladno Direktivi o EE: „Krajnji kupac – fizička ili pravna osoba koja kupuje energiju za vlastitu krajnju potrošnju“ Članak 4. stavak 2. točka 15. Kako je pokrivena rekonstrukcija postojećih postrojenja koje primjerice uvode novo gorivo koje se smatra biomasom ili se recimo radi o povećanju kapaciteta? Da li je sve pokriveno pojmom „građenje“? Ovo možda treba povezati s člankom 12. RED koji govori o „povećanju kapaciteta“. Članak 4. stavak 2. točka 16. Ovdje se ne nabrajaju obnovljivi izvori energije već se izmjenjuje nabrajanje obnovljivih izvora energije i tipova energije. Pojam energija iz obnovljivih izvora definiran je čl. 2. RES direktive te je isto potrebno uskladiti. Dostupan je prijevod na hrvatski jezik – vidjeti: http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/ALL/?uri=CELEX%3A32009L0028 Što znači certificirani otpad? Sukladno RED MZOIE mora pokazati da se radi o otpadu koji se može smatrati „Biomasom“ kako je definira RED što je i prenijeto u definicije pojmova u ovom Zakonu. Članak 4. stavak 2. točka 22. Ako je proizvodna jedinica unutar postrojenja kako je definirano ovim Zakonom, kako se onda pojam proizvodna jedinica definira kao postrojenje? Što ako unutar navedenog proizvodnog postrojenja (definiranog točkom 22.) postoji više proizvodnih jedinica pri čemu ne moraju koristiti isti izvor energije? Primjerice Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13 i 153/13) donosi sljedeće definicije vezano uz postrojenje: 44. Područje postrojenja označava cijelo područje koje je pod kontrolom operatera i u kojem su prisutne opasne tvari u jednom ili više postrojenja, uključujući zajedničku ili s njima povezanu infrastrukturu ili djelatnosti, 45. Pogon u smislu ovoga zakona je posebna jedinica unutar postrojenja ili pogon kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona, 46. Postrojenje u smislu ovoga zakona je nepokretna tehnička jedinica u kojoj se odvija jedna ili više djelatnosti prema prilozima iz provedbenih propisa ovoga Zakona, kao i bilo koja druga izravno povezana aktivnost na istoj lokaciji koja je tehnički povezana s aktivnostima iz tih priloga i koja bi mogla imati utjecaj na industrijske emisije i s njima povezanog onečišćenja, ili kako se određuje prema provedbenim propisima ovoga zakona, 47. Postrojenje za izgaranje je svaki tehnički uređaj u kojem goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina, 48. Postrojenje za spaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica, te oprema namijenjena toplinskoj obradi otpada, sa ili bez oporabe topline proizvedene izgaranjem, putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju, 49. Postrojenje za suspaljivanje otpada je nepokretna ili pokretna tehnička jedinica kojoj je osnovna svrha proizvodnja energije ili proizvoda i koja koristi otpad kao redovno ili dodatno gorivo ili u kojoj se otpad termički obrađuje u svrhu njegova zbrinjavanja putem spaljivanja oksidacijom otpada kao i ostalim postupcima toplinske obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju. Članak 4. stavak 2. točka 25. Pokriva li se kod definicije „projekta korištenja obnovljivih izvora energije i viskoučinkovite kogeneracije“ terminom „građenje“ i rekonstukcija postojećih postrojenja i primjerice njihova prilagodba za korištenje obnovljivih energenata? Članak 4. stavak 2. točka 27. Kod obrazlaganja pojma „statističkih prijenosa među državama članicama“ se predlaže uskladiti sa terminologijom RED (čl. 6. Hrvatskog prijevoda RED). Radi se o tome u čijoj se POTROŠNJI administrira energija iz OIE. Članak 4. stavak 2. točka 29. RED-om je definirano što je ukupna potrošnje energije odnosno što je „konačna bruto potrošnja energije“ (čl. 2. hrvatskog prijevoda RED). Dokument koji je na stranicama Europske komisije i nacionalni propisi bi trebali koristiti istu terminologiju. Predlaže se izmjena točke 29. tako da glasi: „ 29. konačna bruto potrošnja energije – količina energije isporučena za energetske potrebe krajnjih kupaca u industriji, prijevozu, kućanstvima, uslugama, uključujući javne usluge, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, uključujući potrošnju energije u energetskom sektoru za potrebe proizvodnje električne i toplinske energije, kao i za gubitke električne i toplinske energije u prijenosu i distribuciji energije“ Predlažemo u članku 4. stavku 2. ZOIE i VUK dopuniti ili ispraviti sljedeće pojmove: - „jednostavna građevina“ – pozvati se na definiciju iz „Pravlnika o jednostavnim i drugim građevinama“ s obzirom da se ista višestruko navodi u ZOTE i VUK. - „korisna toplina“ - umjesto izraza „proizvedena u postupku kogeneracije“ pisati “isporučena toplinska energija u mrežu iz proizvodnje u postupku kogeneracije. - „neto isporučena električna energija“ – dodati rečenicu: Neto isporučena električna energija odnosi se na povlaštenog proizvođača koji ima sklopljen Ugovor o otkupu za isporučenu električnu energiju kroz sustav poticanja ili Ugovor o tržišnoj premiji s operatorom tržišta električne energije. Brisati navod „a u slučaju kupca s vlastitom proizvodnjom umanjena za svu potrošnju krajnjeg kupca“. Za izradu obračuna neto isporučene električne energije zaduženi su operator prijenosnog i/ili operator distribucijskog sustava ovisno o naponskim razinama predmetnih priključaka za koje se izračunava obračun neto isporučene električne energije. - „povlašteni proizvođač električne energije“ - dodati rečenicu: Povlašten status podrazumijeva pravo proizvođača na prioritetnu isporuku električne energije u mrežu s ciljem ostvarenja proizvodnje koju nije moguće vremenski odgoditi (jer nije moguće skladištiti obnovljivi izvor proizvodnog postrojenja ili nije moguće ostvariti ili ostvariti zahtijevani kriterij visokoučinkovite kogeneracije). - „ukupna učinkovitost“ umjesto izraza „i bruto proizvodnju“ pisati „utrošenog za bruto proizvodnju“. - „vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja“ – umjesto izraza „ili se preuzima“ pisati „i/ili se preuzima“. Napomena (ne pisati u definiciji pojma): Velike proizvodne jedinice ili veliki blokovi s obzirom na kriteriji sigurnosti pogona proizvodnog postrojenja, istodobno (i/ili) preuzimaju električnu energiju za vlastitu potrošnju s odcjepa generatora ili blok transformatora i s transformatora vlastite potrošnje iz mreže. - "rekonstruirano proizvodno postrojenje" – proizvodno postrojenje koje je primjenom novih tehničko-tehnoloških rješenja, uslijed nužnosti zamjene ili revitalizacije primarne opreme i obnove pripadajućih građevina elektrane, uz posljedično povećanje stupnja djelovanja i povećanje priključne snage, ishodilo pravo ponovnog priključenja na prijenosnu i/ili distribucijsku mrežu temeljem prethodno ishođenih dozvola i suglasnosti. Primljeno na znanje Prijedlog RED II nije predmet ovih izmjena i dopuna zakona te će nakon donošenja RED II u prijelaznom razdoblju Republika Hrvatska kao i druge države članice uskladiti svoje zakonodavstvo s direktivom. U pojmovima zakona propisat će se definicija jednostavne građevine. Nije potrebno posebno uvoditi pojam rekonstruirano postrojenje, jer je isto obuhvaćeno kroz propise u području građenja te u smislu poticaja određeno člankom 30. važećeg Zakona.
10 Berislav Botinčan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 30. Potrebno je navesti rok za donošenje Uredbe. Primljeno na znanje Rok je utvrđen u završnim odredbama izmjena i dopuna.
11 Ivan Komušanac Korištenje sredstava za isplatu poticaja, Članak 40. Na temelju ranijeg komentara vezanog uz ugovore o otkupu električne energije (engl. Power Purchase Agreement), operator tržišta električne energije bi osim prodavanja električne energije na tržištu električne energije, morao imati i mogućnost prodavanja električne energije tvrtkama koje su potpisale ugovor o otkupu električne energije s proizvođačem električne energije koji (a) posjeduje ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom s operatorom tržišta električne energije (b) ugovor o tržišnoj premiji s operatorom tržišta električne energije (c) ne posjeduje ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom ili ugovor o tržišnoj premiji s operatorom tržišta električne energije. Izrazito je bitno da se ostavi mogućnost kombiniranja tržišne premije (ili zajamčenom cijenom otkupa električne energije) zajedno s prihodima ugovorenim između dviju ili više pravnih osoba. Primljeno na znanje Pravilima prodaje električne energije iz članka 40. stavka 2. Zakona uređuje se prodaja neto isporučene električne energije otkupljene od povlaštenih proizvođača sukladno planiranoj proizvodnji EKO bilančne grupe. Operator tržišta električne energije može prodavati električnu energiju na tržištu električne energije: aukcijom, na burzi električne energije i putem okvirnih sporazuma.
12 Ivan Komušanac Natječaj za dodjelu tržišne premije, Članak 31. Prema draft verziji nove Europske direktive za promicanje uporabe energije iz obnovljivih izvora energije (2016/0382 (COD), članak 6, paragraf 1a - zemlje članice se obvezuju objaviti plan održavanja natječaja za dodjelu tržišne premije (minimalno plan od 5 godina) koji će saržavati planirani iznos subvencija za svaki natječaj. Stoga bi se u članku 31., paragraf 1 trebala dodati rečenica: Operator tržišta električne energije obvezuje se objaviti plan natječaja kroz idućih pet (5) godina zajedno s planiranim iznosom subvencija za svaki natječaj. Primljeno na znanje Direktiva nije još izmijenjena, te je ista u postupku izmjene i o istoj još uvijek raspravlja na razini Europskog parlamenta, te će po donošenju iste Republika Hrvatska kao i ostale države članice imati prijelazni rok u kojem će svoje zakonodavstvo uskladiti s EU direktivom.
13 EKO d.o.o PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 9. Nije logično ni pravedno da javno tijelo raspisuje natječaj za nečije poduzetničke ideje – to je potpuno obeshrabrujuće za investitore i stoga neučinkovito! EU Komisija je u više dokumenata naglasila da propisi ne bi smjeli umanjivati interes za razvoj i izgradnju obnovljivih izvora – nego poticati taj interes investitora. Propisi bi trebali poticati ideje, inovacije, investicije. To se ne može postići “krađom“ ideja i raspisivanjem natječaja za nečiju poduzetničku ideju. Natječaj bi bio logičan samo u slučaju kada bi javno tijelo (nadležno ministarstvo ili drugo nadležno tijelo) samostalno došlo do ideje da je na nekoj lokaciji dobro razvijati projekt pa onda da za detaljno opisan projekt na takvoj lokaciji raspiše natječaj. Nadalje, ovakav prijedlog o natječaju za zemljište u državnom vlasništvu je suprotan intenciji i ciljevima o izgradnji elektroenergetskog sustava koji je javni interes po najmanjim mogućim troškovima isporuke energije (EU Energy Union COM(2015)80 final). Zbog toga natječaj ne može biti da država traži povećanje troška projekta – država je stoga u sukobu interesa. Natječaj za zemljište u državnom vlasništvu za potrebe izgradnje OIE smanjuje konkurentnost hrvatskih projekata u EU. Dakle, povezano uz korištenje državnog zemljišta za izgradnju OIE, PEO (prethodno energetsko odobrenje) model (ili sličan model gdje se cijeni poduzetnička ideja i daje mogućnost za realizaciju iste) bi bio opravdan i u skladu s navedenim ciljevima. Državni interes dodatno štiti prostorno planiranje, propisi o zaštiti okoliša, odabir najbolje tehnologije, i posebno natječaj za premiju. Naknada za korištenje državnog zemljišta za izgradnju OIE (koji je ispunjenje državnog interesa!) mora biti propisana unaprijed i jednaka za sve! Slijedom navedenog predlažemo izmjenu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o OIEiVUK kojom bi se revidirala glava III. Zakona o OIEiVUK na način da se potpuno izbace odredbe o natječaju za zemljište u vlasništvu RH i da se propiše model PEO (ili sličan). Također, potrebno je osigurati mogućnost da se u slučaju rekonstrukcije postrojenja u skladu s odredbama čl. 30. st.6. trajanje imovinskih prava na zemljištu u vlasništvu RH produlji. Djelomično prihvaćen Pitanja javnog natječajnog postupka u ovom zakonu usklađena su sa zakonodavnim okvirima koji uređuju raspolaganje s zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske. Obzirom na pravnu prirodu prava vlasništva i ustavna jamstva vezana za pravo vlasništva, raspolaganje državnim zemljištem ostaje u nadležnosti Republike Hrvatske. Javnim natječajnim postupkom ni na koji način neće biti umanjene poduzetničke ideje zainteresiranih investitora niti se predmetni natječajni postupak provodi za poduzetničku ideju već radi ostvarivanja prava na osnivanje prava služnosti i/ili prava građenja na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske. Sva ostala pitanja vezana za provedbu natječaja uredit će se uredbom koju donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva. Prihvaća se prijedlog da se u slučaju rekonstrukcije postrojenja u skladu s odredbom članka 30. stavka 6. Zakona trajanje imovinskih prava na zemljištu u vlasništvu RH produži.
14 Greenpeace PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. Prijedlog izmjena postojećeg članka 44. Zakona (članak 35. Prijedloga) u stavku 5. zadržava postojeći način neto-obračuna za kategoriju poduzetništva, što djeluje destimulativno, posebno za sektor turizma koji ima goleme potencijale za korištenje solarne energije i može biti predvodnik hrvatske energetske tranzicije. Predlažemo uvođenje stimulativnijeg obračuna, koji će nagrađivati a ne de facto sankcionirati povećanu proizvodnju električne energije. U stavku 7 stoji odredba: „Ukoliko ukupni iznos za višak proizvedene električne energije koju opskrbljivač otkupljuje dostigne iznos kojeg opskrbljivač naplaćuje kupcu za električnu energiju preuzetu iz mreže, ostatak isporučene energije otkupljuje se bez naknade.“ Iz formulacije „otkupljuje se bez naknade“ nije do kraja jasno je li riječ o preuzimanju ostatka isporučene energije bez naknade (tj. besplatno) ili se hoće reći da se na taj dio ne obračunava naknada za obnovljive izvore energije. Stoga treba pojasniti. Nadalje u vezi s člankom 44 (dosadašnji stavak 7 koji postaje stavak 9), predlažemo promjenu obračunskog razdoblja u jednu godinu. Naime, Zakon definira mjesečno obračunsko razdoblje, čime se ne prepoznaje značajna godišnja varijacija u proizvodnji solarne energije (ljeti više, zimi manje). Ako krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom (npr. obiteljska kuća) dimenzionira sustav na takav način da može prosječno godišnje proizvesti onoliko energije koliko prosječno godišnje troši, uz mjesečni obračun i relativno ujednačenu godišnju potrošnju, stvarat će se veliki viškovi ljeti i znatni manjkovi zimi, što investiciju u sustav čini manje isplativom. Godišnji obračun umjesto mjesečnog smanjuje vrijeme povrata investicije za 5-15%, olakšava dimenzioniranje sustava i omogućava veću fleksibilnost u potrošnji električne energije. Djelomično prihvaćen Primjedba u dijelu koji se odnosi na višak proizvedene električne energije se usvaja, dok se u pogledu promjene obračunskog razdoblja na godinu dana prijedlog odbija jer godina pogoduje povremenim i sezonskim korisnicima te pogoršava negativne aspekte net meteringa. .
15 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. U stavku 1. brisati tekst „te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja“. U stavku 8. Ispred riječi „mišljenje“ dodati riječ „preliminarno“. Djelomično prihvaćen Predloženi stavak odnosi se na pravnu ili fizičku osobu koja je zainteresirana za gradnju proizvodnog postrojenja te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja koje mogu biti u nadležnosti operatora distribucijskog sustava i/ili operatora prijenosnog sustava, kao i vlasništvu pravnih/fizičkih osoba. Praksa je pokazala kako dio infrastrukturne građevine je u vlasništvu pravne/fizičke osobe, a drugi dio u vlasništvu npr. operatora prijenosnog sustava. Prihvaća se prijedlog da se u članku 10. stavku 8. Nacrta prijedloga zakona ispred riječi „mišljenje“ doda riječ „preliminarno.
16 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. U ovom prijedlogu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona OIE i VUK predlaže se brisanje sljedeće odredbe članka 35. stavka 7. (Obrazloženje: Brisanje omogućava članak 79. stavak 6. Zakona o PDV-u (samoizdavanje računa)): „Ukoliko ukupni iznos za višak proizvedene električne energije koju opskrbljivač otkupljuje dostigne iznos kojeg opskrbljivač naplaćuje kupcu za električnu energiju preuzetu iz mreže, ostatak isporučene energije otkupljuje se bez naknade.“ te se predlažu dodatne promjene tako da članak 35. stavak 7. glasi: „(7) Kod obračuna potrošnje električne energije te naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju krajnjih kupaca s vlastitom proizvodnjom iz stavka 1. ovoga članka kategorije kućanstva, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač je dužan preuzeti po cijeni: CiVT =0,8*CpVT, CiNT=0,8*CpNT, gdje je: – CpVT =cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CpNT =cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiVT =cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiNT =cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh“. Dodatno u članku 44. stavku 5. postojećeg ZOIE i VUK, potrebno je dio stavka koji glasi: „gdje je: – Epi=ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja i, izražena u kn/kWh – Eii=ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja i, izražena u kn/kWh“ izmijeniti tako da glasi: „gdje je: – Epi=ukupna električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca unutar obračunskog razdoblja i, izražena u kWh – Eii=ukupna električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca, unutar obračunskog razdoblja i, izražena u kWh Dodatno u članku 44. stavku 1. postojećeg ZOIE i VUK predlažemo brisati točku 1., jer bi priznavanje statusa povlaštenog proizvođača krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom dodatno usložnjavalo predmetnu problematiku. Također krajnji kupac je priključen na mrežu po odredbama za krajnjeg kupca, odnosno zahtjevi na njegov priključak su različiti od zahtjeva kod priključenja proizvođača. Djelomično prihvaćen Prihvaća se brisanje odredbe koja se odnosi na iznos za višak proizvedene električne energije koju opskrbljivač otkupljuje dostigne iznos kojeg opskrbljivač naplaćuje kupcu za električnu energiju preuzetu iz mreže. U važećem zakonu riječi „kn/kWh“ zamjenjuje se riječju „kWh“. Odbija se prijedlog vezan za odredbu članka 44. stavka 1. važećeg Zakona kako bi se osiguralo vođenje kvalitetne evidencije te potreba izvještavanja prema Europskoj uniji.
17 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. U članku 40.a stavku 3. umjesto „koju su povlašteni proizvođači isporučili“ pisati koju je „EKO bilančna grupa isporučila“. Odredbu članka 40.a stavka 7. treba mijenjati u smislu da je opskrbljivač dužan izdati bjanko zadužnice a u cilju smanjenja troškova. Naime opskrbljivač već ima dodatne troškove zbog otkupa električne energije od HROTE-a. Odredba članka 40.a stavka 8. je poptuno nejasna, nije jasno što to operativno znači i kako se provodi. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba vezana za odredbu članka 40.a stavak 3. U odnosu na primjedbu o sredstvima osiguranja plaćanja, ista nije opravdana budući da je Zakonom određeno da Operator tržišta sklapa ugovor s povlaštenim proizvođačem, u kojem se ugovoru uređuju vrste osiguranja plaćanja. Slijedom navedenog, nije potrebno isto navoditi u zakonskoj odredbi.
18 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. U novom članku 40. stavku 5. umjesto “plana proizvodnje povlaštenih proizvođača“ pisati „plana proizvodnje EKO bilančne grupe“. Vezano za promjene u članku 40. stavak 4. Mehanizme vezano za obvezu otkupa energije po definiranoj cijeni od 0,42 kn/kWh određuje HROTE temeljem plana svojih prihoda i rashoda za predstojeću godinu. Što će biti neučinkovitiji, i što će manje uprihoditi od jamstava podrijetla, ti će biti veći udio obveznog otkupa po reguliranoj cijeni za opskrbljivače. Najveći opskrbljivači (HEP-Opskrba i HEP-Elektra) će imati zadaću to komunicirati prema krajnjim potrošačima. Najgore će proći HEP-Elektra. Također postoji i zakonska odredba da ukoliko opskrbljivač ne preuzme od operatora tržišta električne energije, električnu energiju povlaštenih proizvođača sukladno udjelu tog opskrbljivača na tržištu električne energije, po reguliranoj cijeni od 0,42 kn/kWh plaća kaznu od 20.000,00 – 50.000,00 kn. U slučaju ostvarenje projekcija samog HROTE krajnji kupci će plaćati ekstra profite povlaštenim proizvođačima. Djelomično prihvaćen Prihvaća se primjedba vezana za „plan proizvodnje“. U ostalom dijelu primjedba je opće naravi bez konkretnog prijedloga.
19 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 11. U dodanom članku 16.a stavku 8. točki 1. predlažemo dodati točku 1.a „osnovne značajke toplinskog konzuma i mogućnosti povećanja toplinskog konzuma za područje na kojem je moguća izgradnja visokoučinkovite kogeneracije“. U dodanom članku 16.a stavku 14. brisati izraz „do izgradnje proizvodnog postrojenja“ ili isti preciznije napisati „do početka izgradnje proizvodnog postrojenja“. Navedenim izrazom „do ishođenja akta kojim se odobrava uporaba proizvodnog postrojenja“ je cjelovito, vremenski definirana obveza. Vezano za predloženi članak 16.a Rok za podnošenje prijave za natječaj je 2 – 4 mjeseca. U ovom roku ne može nitko tko vidi natječaj napraviti poslovni plan i procijeniti isplativost nekog imalo ozbiljnijeg projekta, pa se zapravo može pretpostaviti da će natječaj i dobiti onaj tko je iskazao interes i platio predujam. Čemu onda natječaj? Vezano za predloženi članak 16.a stavak 12. S obzirom da se u Republici Hrvatskoj po putu do ishođenja lokacijske, građavinske i uporabne dozvole javljaju raznorazne zapreke Ministarstvo bi moglo doći u priliku „dobro zaraditi“ na instrumentima osiguranja. Što ako Ministarstvo raspisivanjem natječaja da „zeleno svjetlo projektu“, a onda se kroz postupke PUO, OPEM, vodopravne uvjete i sl. u kasnijoj fazi jave problemi koje je nadležno tijelo trebalo detektirati na početku. Investitor može izgubiti vrijeme i novac i još treba platiti jamčevinu. Vezano za predloženi članak 16.a stavak 13. Dakle može se produžiti rok i preko 10 godina, ali investitor ostaje bez jamčevine tako da Ministarstvo uvijek „dobro prođe“. Pa ako se dozvoli produljenje roka onda je na to Ministarstvo pristalo i ne bi trebalo aktivirati jamčevinu (osim po isteku i tog produljenog roka ako postrojenje ne krene s radom). Vezano za predloženi članak 16.a stavak 14. Tu treba riješiti i pitanje vraćanja predujma jednog investitora drugome ukoliko onaj tko iskaže interes i plati predujem ne bude pobjednik na natječaju Djelomično prihvaćen Odredbom članka 16.a stavka 8. propisani su minimalni kriteriji za utvrđivanje uvjeta javnog natječajnog postupka koji se mogu primijeniti za sve obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju. Stoga se prijedlog koji se odnosi na dodavanje nove točke 1.a odbija, ali se isti ujedno prima na znanje i razmatranje kod izrade uredbe kojom će se propisati detaljniji kriteriji ovisno o vrsti proizvodnog postrojenja. Isto tako raspolaganje/vraćanje predujma bit će uređeno uredbom. Prihvaća se prijedlog vezan za odredbu članka 16.a stavka 14. te će se tekst zakona uskladiti s prijedlogom.
20 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. Umjesto predložene promjene u članku 16. stavka 8. „dati mišljenje o mogućnosti priključenja“ pisati „dati preliminarno mišljenje o mogućnosti priključenja“. Napomena: “preliminarno“ s obzirom da je priključak moguće realizirati s više opcija, u ovoj fazi postupka još nije konkretizirana opcija priključenja. Vezano uz članak 16. koji se mijenja Vrijede i Opće primjedbe vezano uz mehanizme gradnje postrojenja na OIE na državnom zemljištu. Inače se postavlja pitanje tko i na koji način određuje predujam? Ako se kroz predujam u roku od 90 dana propitkuje je li na nekoj lokaciji moguće ili nije realizirati određeni projekt postavlja se pitanje čemu služi i je li zakazao mehanizam prostornog planiranja i korak strateške procjene utjecaja na okoliš koji bi se trebao provoditi u fazi izrade Nacrta strateških/planskih/programskih dokumenata. Najveći naglasak je još uvijek na mogućnosti priključenja, iako je iz prakse vidljivo da to nije jedini kriterij za odlučivanje je li neki projekt provediv ili nije na nekoj lokaciji. Ključnu ulogu igraju i ekološka mreža, zaštićena područja, mjere iz Plana upravljanja vodnim područjima, posebno za segment hidroenergetike… Nigdje nije propisan mahanizam kako investitor na čiji se račun istražuje može li neko postrojenje biti na nekoj lokaciji ili ne, ostvaruje povrat tih sredstava ukoliko on ne dobije na natječaju kojeg raspisuje Ministarstvo. Trebala bi stajati odredba da onaj tko pobjedi na natječaju vraća onome tko je dao taj "predujam" iznos tog predujma i ostalih troškova utvrđivanja mogućnosti realizacije zahvata na tim lokacijama. Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se u članku 10. stavku 8. Nacrta prijedloga zakona ispred riječi „mišljenje“ doda riječ „preliminarno". Sukladno stavku 10. ovoga članka Nacrta prijedloga zakona navedeno je kako će se raspolaganje predujmom utvrditi uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
21 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5. Vezano uz članak 6. koji se mijenja Predlaže se u članak 6. ubaciti i ostale oblike energije iz OIE nabrojane u definiciji OIE iz članka 4. ovog Zakona bez obzira da li ih Republika Hrvatska danas koristi ili ne. Npr. aerotermalna energija, hidreotermalna energija, energija mora, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda. Kod promjene u članku 6. stavak 3. umjesto navedenog „instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja“, predlažemo pisati „priključnoj snazi proizvodnog postrojenja“, s obzirom da se instalirana izražava u MVA a priključna u MW te je ista definirana na sučelju s mrežom. Djelomično prihvaćen Instalirana snaga zamjenjuje se priključnom snagom, dok su stale primjedbe primljene na znanje te će se razmotriti kod izrade uredbe iz članka 36. ovoga Zakona.
22 Berislav Botinčan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. Nije jasno zbog čega je u formuli za cijenu umjesto korekcijskog faktora 0,9 (kako je to regulirano važećim Zakonom) uveden korekcijski faktor u iznosu od 0,8. Naime, po prirodi stvari navedeni korekcijski faktor jest mjera troškova preuzimanja električne energije (trošak regulacije elektroenergetskog sustava, trošak mreže…) pa bi zbog toga valjalo iznos korekcijskog faktora dimenzionirati u skladu s stvarnim troškovima elektroenergetskog sustava, a ne paušalnim iznosima koji usto i destimuliraju proizvodnju električne energije iz OIE i VUK. Stavak „Ukoliko ukupni iznos za višak proizvedene električne energije koju opskrbljivač otkupljuje dostigne iznos kojeg opskrbljivač naplaćuje kupcu za električnu energiju preuzetu iz mreže, ostatak isporučene energije otkupljuje se bez naknade.“ valja brisati. Naime, hrvatskim potrošačima električne energije isporučuje se i značajan dio električne energije proizveden iz fosilnih goriva. Ovakvom restriktivnom stavkom de facto se destimulira proizvodnja električne energije iz OIE, a stimulira se proizvodne električne energije iz fosilnih goriva što je u suprotnosti s intencijom ovog Zakona. Djelomično prihvaćen Nema konkretnog prijedloga, a primjedba u dijelu koji se odnosi na višak proizvedene električne energije se usvaja .
23 Marijan Kalea PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. Nije riješeno kolika će energija biti osnova (a) za obračun naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže te (b) za obračun naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogeneracije. Djelomično prihvaćen Odbijeno u prijedlogu pod b) obzirom odredba uređuje navedeno pitanje.
24 Maja Pokrovac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Obnovljivi izvori energije Hrvatske smatraju kako je uvođenje novih pravila u sustav u kojem OIE projekti izlaze iz poticanog sustava, a neki još nisu ni ušli diskriminirajući jer svi proizvođači EE iz OIE ulaze u poticani sustav pod istim uvjetima. Nije prihvaćen Radi se o općoj primjedbi na sustav poticanja, koja je u suprotnosti s pravilima o državnim potporama te Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020. (2014/C 200/01).
25 EKO d.o.o Osnivanje EKO bilančne grupe, Članak 48. Važećim odredbama članka 52. Zakona propisana je obveza sklapanja ugovora o članstvu u EKO bilančnoj grupi te (u slučaju neispunjenja odnosne obveze) sankcija raskida ugovora o otkupu električne energije. Predloženim izmjenama Zakona (čl. 40.), izbrisao bi se članak 52. uz istovremeno donošenje još ”strože” odredbe (čl. 48. predloženog Zakona o izmjenama Zakona o OIEiVUK) prema kojoj stupanjem na snagu tog zakona svi povlašteni proizvođači i nositelji projekata za proizvodna postrojenja, odnosno proizvodne jedinice priključne snage preko 30 kW koji na dan stupanja na snagu Zakona imaju sklopljen valjani ugovor o otkupu električne energije s operatorom tržišta električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), postaju članovi EKO bilančne grupe te su dužni plaćati mjesečnu naknadu iz članka 46. stavka 7. podstavka 2. Zakona i pridržavati se Pravila vođenja EKO bilančne grupe iz članka 46. stavka 4. Zakona. Prekršajne odredbe sadrže sankcije (novčane kazne) za nepostupanje u skladu s pravilima vođenja EKO bilančne grupe te neizvršavanje ostalih obveza proisteklih iz članstva u istoj kao i mjere zabrane obavljanja djelatnosti u slučaju ponovljenog propuštanja ispunjenja odnosnih obveza. Navedene (predložene) promjene u suštini ne mijenjaju poziciju spomenutih povlaštenih proizvođača koji imaju izgrađena postrojenja snage veće od 30 kW s ugovorom o otkupu u primjeni u odnosu na onu koju imaju sukladno važećim odredbama zakona. Naime, prijeteći raskid ugovora o otkupu ne razlikuje se bitno od zabrane obavljanja djelatnosti koja u konačnici može rezultirati gubitkom statusa povlaštenog proizvođača el. E te posljedično raskidom ugovora o otkupu. Slijedom navedenog predloženim izmjenama Zakon o OIEiVUK bi i dalje ostao u suprotnosti s Ustavom Republike Hrvatske, poglavito s odredbom članka 90. stavka 3. Ustava Republike Hrvatske kojom je propisano da zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Radi otklanjanja spomenute neustavnosti, predlažemo u potpunosti izbaciti predloženu odredbu čl. 48. st. 3. iz Zakona o izmjenama Zakona o OIEiVUK. Nije prihvaćen Radi osnivanja i funkcioniranja te postizanja svrhe EKO bilančne grupe nužno je pitanje članstva urediti na način kako je predeloženo predmetnim nacrtom prijedloga zakona. U konkretnom slučaju normativno uređenje kakvo se predlaže ovom odredbom ne predstavlja retroaktivnu primjenu propisa, obzirom predmetna odredba djeluje ubuduće, odnosno tek ispunjenjem propisanih uvjeta odnosno stjecanjem članstva u EKO bilančnoj grupi, članovi EKO bilančne grupe steći će i određene obveze.
26 CRODUX PLIN d.o.o. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Ovom prilikom kao jedan od preostalih tržišnih opskrbljivača električnom energijom želimo izraziti veliko nezadovoljstvo i protivljenje na sadržaj i postupak izmjena i dopuna Zakona. Kao prvo, smatramo neprimjerenim i tendecioznim odabirom termina provedbe e-savjetovanja (20.07. – 19.08.) što je uobičajni period korištenja kolektivnih godišnjih odmora. Nadalje kao što ste i u tekstu Ocjene stanja naveli, Vlada RH je u dva navrata putem instituta uredbe sa zakonskom snagom na zadnjim sjednicama u kalendarskoj godini odgađala primjenu Zakona, bez ikakve javne ili parlamentarne rasprave, a što je prema našoj ocjeni potpuno neopravdano. Upravo je sam Zakon ostavio primjereni rok od 15 mjeseci za pripremu i organizaciju novog sustava prikupljanja dijela sredstava za financiranje otkupa od povlaštenih proizvođača (CROPEX; HROTE-Eko bilančna skupina; HOPS; Opskrbljivači,…). CRODUX PLIN je kao i svi ostali tržišni opskrbljivači zbog odgode primjene Zakona pretrpio vrlo značajnu financijsku štetu koja se mjeri u miljunskim iznosima. Osim direktne financijske štete, naknadno nametnuti obvezatni otkup po značajno višoj cijeni od tržišne prouzročio nam je nemogućnost planiranog rasta prodaje, što je u konačnici djelatnost opskrbe električnom energijom učinilo neprofitabilnom. U dosadašnjem razdoblju CRODUX PLIN je samostalno i u okviru Koordinacije opskrbljivača višekratno upozoravao na štetan utjecaj nametanja obvezatnog otkupa opskrbljivačima na opstojnost tržišta električne energije kao i na daljnji razvoj istog. Ukoliko se osvrnemo na najnovije stanje na tržištu električne energije u RH može se zaključiti da trenutno još aktivno sudjeluje svega 4 do 5 opskrbljivača, a veći broj ili je već odustao ili su u postupku povlačenja sa tržišta. Prema nekim neslužbenim informacijama moguće je da će do konca godine odustati i još neki privatni opskrbljivači što bi u najgorem scenariju moglo značiti potpuno zatvaranje tržišta. Predmetni model prikupljanja sredstava za financiranje većeg dijela otkupa od povlaštenih proizvođača (cca 60%) od strane opskrbljivača, po znatno većoj cijeni od tržišne ne može biti na dalje održiv iz jednostavnog razloga što profitabilnost djelatnosti opskrbe ne omogućava dovoljnu akumulaciju koja bi pokrivala dodatni trošak nabave po višoj cijeni. Prema navedenim izmjenama i dopunama Vlada će svake godine određivati obvezne kvote za otkup opskrbljivačima ovisno o količini prikupljenih sredstava putem prodaje na burzi. Naša pretpostavka da bi za 2019.g. naša obveza bila na razini cca 85-90 %, što uzimajući u obzir povećanje količine od novih povlaštenih proizvođača, obvezna količina otkupa će se kretati oko 20%. Ukoliko bi cijene na burzi bile niže od projekcija za 2019. tada bi se razlika ponovno korigirala na strani opskrbljivača. Zapravo ovim izmjenama pozicija opskrbljivača bitno se ne mijenja, drugim riječima ovdje nema govora o kompromisnom rješenju i ravnomjernoj raspodjeli na sve sudionike. Model prikupljanja sredstava koji je predviđen ovim Zakonom putem prodaje na burzi u praksi se uopće ne primjenjuje, već se i dalje svodi na obvezatni otkup od strane opskrbljivača. Ovakvoj analizi i kalkulaciji netko bi mogao postaviti vrlo logično pitanje o uračunavanju troškova obvezatnog otkupa u jedinične maloprodajne cijene čime bi se sam taj trošak naplatio od krajnjeg kupca. Međutim, u praksi postoji nelojalna konkurencija od strane dominantnog opskrbljivača kao člana vertikalno integriranog energetskog subjekta, koji zbog netransparentnog poslovanja koristi monopolistički položaj čime prema našim pretpostavkama troškove obvezatnog otkupa energije iz OIEiVUK kompenzira kroz regulirane djelatnosti. Ovdje se dodatno otvara pitanje neopravdanog financiranja javnim novcem stranih privatnih investicija. Zaključno, naš prijedlog da se budući model financiranja proizvodnje električne energije od strane povlaštenih proizvođača u potpunosti oslobodi dodatnih troškova za opskrbljivače kako to i sam postojeći zakon predviđa. Kao mogući način modela prikupljanja dijela sredstava za otkup proizvodnje iz OIE predlažemo slijedeće: 1) Prodaja 50% proizvedene električne energije putem burze CROPEX 2) Obvezatni otkup električne energije od 50% od strane opskrbljivača uz istovremeno uvođenje obvezne obračunske stavke krajnjim kupcima: „Obvezni otkup energije iz OIEiVUK=0,42 kn/kWh“ 3) Uvođenje kompenzacijske mjere za krajnje kupce kroz odgovarajuće smanjenje naknada za korištenje mreže Također predlažemo da se predmetno e-savjetovanje produlji do konca mjeseca rujna, te da se u tom razdoblju provede stručno savjetovanje-okrugli stol svih zainteresiranih strana. Na taj način bi se dala mogućnost svim sudionicima da u neposrednoj raspravi iznesu svoja stajališta i prijedloge za rješavanje vrlo značajnog područja u cilju opstanka tržišta električne energije te daljnjeg energetskog razvoja RH. Nije prihvaćen Radi se o općoj primjedbi na formalnu proceduru koja je, u ovom slučaju, u potpunosti u skladu s zakonom. Također, ističemo kako je tendencija ovih izmjena i dopuna da se opskrbljivačima smanji obaveza reguliranog otkupa.
27 Zelena energetska zadruga (ZEZ) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 24. Kroz sustav poticaja (Članak 28) navesti Program potpore Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za poticaje kupcima sa vlastitom proizvodnjom. Obrazloženje: Prema internim izračunima, investicija u fotonaponsku elektranu postaje isplativa za kategoriju kućanstvu ukoliko se radi o a) godišnjem obračunu viškova električne energije ili b) subvenciji Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Nije prihvaćen Predloženo je nepotrebno navoditi u predmetnim izmjenama i dopunama.
28 Zelena energetska zadruga (ZEZ) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 24. U Članak 28 dodati da Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, uredbom će utvrditi kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020. godine za projekte „energetskih zajednica“ za veličine do 500 kW. Nije prihvaćen Vlada Republike Hrvatske kvote će utvrditi uredbom, no ne na način da pojedini subjekti imaju povlašteni status prilikom nadmetanja.
29 Zelena energetska zadruga (ZEZ) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 24. U članku 27 stavak 2 se mijenja tako da glasi: „Republika Hrvatska osigurava da projekti koji koriste inovativne tehnologije i/ili projekti u čijoj su vlasničkoj strukturi i/ili u koje ulažu pravne i fizičke osobe koje prebivaju, imaju sjedište i obavljaju samostalnu, nesamostalnu ili gospodarsku djelatnost na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se provodi projekt, koje dokazano učinkovitije koriste potencijal obnovljive energije, doprinose razvoju lokalne sredine i koje su kao takve dobile potporu za razvoj u okviru Europske unije, ostvare pravo na poticaje, sukladno uvjetima i kriterijima propisanim odredbama ovoga Zakona i uredbe iz članka 36. ovoga Zakona .“ Obrazloženje Potrebno je osigurati da projekti ne budu samo tehnološki inovativni, nego da ostvaruju i društvenu i ekonomsku korist za lokalnu zajednicu, što se može osigurati uključenjem građana i lokalne zajednice u vlasničku strukturu projekata i/ili u investiranje u iste. Primjer je nedavno realizirani projekt Križevački sunčani krovovi pokrenut od strane Zelene energetske zadruge i Grada Križevci, u sklopu kojega je provedena kampanja za grupno investiranje u sunčanu elektrane koju je podržalo 50ak fizičkih i pravnih osoba – malih investitora. Nije prihvaćen Dio predložene izmjene stavka 2. izlazi iz okvira ovoga Zakona.
30 Zelena energetska zadruga (ZEZ) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 11. Predlaže se promjena u Članka 16a (8) u točki 3. tako da glasi Visinu naknade jedinici lokalne samouprave i/ili udio u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba koje prebivaju, imaju sjedište i obavljaju samostalnu, nesamostalnu ili gospodarsku djelatnost na području jedinice lokalne samouprave na kojoj se nalazi nekretnina za koju se provodi natječaj. Obrazloženje Ne donose svi projekti na području energije iz obnovljivih izvora dodanu vrijednost lokalnim zajednicama. Uključenje građana i lokalne zajednice u vlasničku strukturu projekata omogućuje raspodjelu dobiti među članovima i samim time zadržavanje dobiti u lokalnoj zajednici. Nije prihvaćen Prijedlog promjene članka 16.a stavka 8. točke 3. Nacrta prijedloga se odbija iz razloga što je navedeni prijedlog već sadrži sve navedeno samo u jednostavnijem izričaju.
31 Zelena energetska zadruga (ZEZ) PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Predlaže se dopuna Članka 4 sa pojmom "energetske zajednice" sukladno definiciji koja je predložena u najnovijem prijedlogu EU Direktive o energiji iz obnovljivih izvora (lipanj 2018). Obrazloženje Direktiva definira pojam energetske zajednice (en. Renewable energy community) kao pravne osobe koja se (i) bazira na dragovoljnom i otvorenom članstvu, koja je autonomna, i kojom upravljaju dioničari ili članovi koji se nalaze u neposrednoj blizini projekta obnovljvih izvora energije koji su u vlasništvu ili su razvijeni od strane te zajednice, (ii) gdje su dioničari ili članovi fizičke osobe, tijela lokalne vlasti, uključujući gradove, općine, ili mala i srednja poduzeća, (iii) čija je osnovna uloga omogućiti okolišne, ekonomske ili društvene koristi svojim članovima ili lokalnoj zajednici unutar koje djeuluju, a ne stjecanje financijske dobiti. Na ovaj način se projekti koji pokreću energetske zadruge i/ili druge pravne osobe koje zadovoljavaju kriterije društvenog poduzetnika i djeluju lokalno diferenciraju od klasičnih projekata koji pokreću privatni investitori. Nije prihvaćen Nositelji projekata postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora mogu biti fizičke osobe, društva s ograničenom odgovornošću, dionička društva, razni obrti, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, zadruge itd., stoga nema potrebe za posebnim izdvajanjem.
32 Greenpeace PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Predmetni zakonski prijedlog treba odražavati izmjene Direktive EU o obnovljivim izvorima energije iz lipnja 2018. kojima se utvrđuje pravo građana i „energetskih zajednica (eng. Renewable energy communities) na proizvodnju, potrošnju, prodaju i pohranu vlastite energije iz obnovljivih izvora, bez velikih nameta i kompliciranih birokratskih procedura. Osim pojedinačno, građani sada imaju pravo nastupati i kolektivno, npr. kao stanari stambene zgrade kakvih je u Hrvatskoj mnogo. S obzirom na to da izmijenjena Direktiva jamči svakom građaninu pravo da postane proizvođač energije, izmjenama i dopunama Zakona o OIEVUK treba urediti i ovu kategoriju nositelja građanske energije, konkretno omogućavanjem virtualnog neto-mjerenja (gdje se obračunata proizvodnja i potrošnja ne nalaze nužno na istom mjestu), kako bi se uključilo i one građane koji žive u stanovima, zaštićenim gradskim jezgrama, nisu vlasnici nekretnine i sl. Isto tako, izmjenama i dopunama Zakona o OIEVUK potrebno je urediti pojam „energetske zajednice“ kako bi se kroz natječajne postupke stimulirali projekti čiji su nositelji pravne osobe kojom upravljaju članovi koji se nalaze u neposrednoj blizini projekata, koje su zasnovane na otvorenom i dobrovoljnom članstvu te koje primarno zadovoljavaju potrebe svojih članova i lokalne zajednice (npr. projekti energetskih zadruga odnosno drugih društvenih poduzetnika). U sklopu predmetnog zakonskog prijedloga, poticaj takvim projektima može se dati kroz adekvatniju formulaciju kriterija javnih natječaja za dodjelu projekata na državnom zemljištvu (Članak 16a (8)) i/ili kroz Program državnih potpora (Članak 27 (2). Nadalje, predlažemo dopunu članka 28. odredbom: „Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, uredbom će utvrditi kvote za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja za razdoblje od 2016. do 2020. godine za projekte energetskih zajednica odnosno građanske energije iz obnovljivih izvora.“ U vezi s člankom 49. Prijedloga Zakona, potrebno je skratiti rok od 6 mjeseci za donošenje uredbi Vlade RH, pogotovo one iz članka 25. Naime, premda je donesen prije gotovo tri godine, aktualni zakon ostao je praktički neprovediv jer nikada nisu doneseni potrebni podzakonski akti (ranije Pravilnik, sada Uredba). Kako se ne bi izgubila još jedna godina, predlažemo skraćivanje svih rokova na 3 mjeseca. Nije prihvaćen Navedena direktiva je u postupku izmjene te se o istoj još uvijek raspravlja na razini Europskog parlamenta, te će po donošenju iste Republika Hrvatska, kao i ostale države članice, imati prijelazni rok u kojem će svoje zakonodavstvo uskladiti s direktivom. Nadalje, ne postoji, niti je bilo prepreka da zadruge budu nositelji razvoja energetskih projekata i/ili energetskih postrojenja, te da obavljaju druge djelatnosti iz energetskog sektora ukoliko su za to ishodili dozvolu Hrvatske energetske regulatorne agencije. Sukladno pozitivnim energetskim propisima, zadruge, kao i bilo koja druga pravna ili fizička osoba mogu razvijati energetske projekte uključivo projekte postrojenja na obnovljive izvore energije.
33 AAT Geothermae d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 26. Prijedlozi izmjena i dopuna članaka 30., 31. i 32. Zakona od strane društva AAT Geothermae Razlozi Činjenica je kako se razvoj geotermalnih energetskih projekata u Republici Hrvatskoj nije pokrenuo, već je zastao, unatoč velikim potencijalima RH koji leže u geotermalnim energetskim resursima kao i mogućnostima da se ta vrsta resursa upotrijebi za znatno povečanje proizvodnje energije iz vlastitih obnovljivih izvora stabilnog i dugoročnog karaktera. Pozitivan učinak iskorištenja geotermalnog potencijala RH jednoznačan je i neupitnog pozitivnog karaktera na energetsku bilancu RH, s učinkom smanjenja uvoza energenata kao i poticanja znatnog utjecaja na razvoj šireg okruženja, koje takve vrste elektrana potiču na gospodarskom, turističkom i socijalnom području. Smatramo kako u postojećem Zakonu tako i u predloženoj izmjeni Zakona, bitne prepreke za razvoj geotermalnih energetskih projekata nisu otklonjenje već i dalje postoje te samim time i negativno utječu na razvojne procese istih. 1) Iznimka u stjecanju prava na sklapanje ugovora o tržišnoj premiji za geotermalne elektrane Obrazloženje Osnovna karakteristika razvoja geotermalnih elektrana su visoki troškovi i rizici istraživanja i utvrđivanja rezervi geotermalnih voda kako u samoj istražnoj fazi takao i u izvedbi eksploatacijske faze. Ranije navedeno vrijedi isključivo za geotermalne izvore energije dok za sve ostale izvore energije na području OIE to nije slučaj. Po drugoj strani pravo na sklapanje ugovora o tržišnoj premiji prema, prijedlogu Zakona i ostalim zakonskim rješenjima, stječe se, uz ispunjenje svih ostalih uvjeta, tek nakon ishođenja koncesije za eksploataciju geotermalne vode, a do kojeg statusa troškovi ulaganja mogu postići već 20 do 30% svih ukupnih ulaganja u projekte geotermalnih elektrana. Tako visoki rizici rijetko su prihvatljivi za bilo koje izvore financiranja zbog neodređenosti osnovnih značajki prihodovne strane investicijskih projekata. Uz te, bitne nepoznanice i neodređenosti, investitorima (nositeljima projekata) u geotermalane elektrane preostaju još uvijek i svi ostali rizici pronalaženja i pridobivanja količine i kvalitete geotermalne vode. To se posebno odnosi na geotermalne projekte koji uvode inovativne tehnologije a imaju puno širi utjecaj na razvoj gospodarstva, turizma i socijalnih kategorija u okruženju. Njihovi rizici i potrebna ulaganja u razvojnoj fazi, a prije nego što su stekli uvjete za sklapanje ugovora o tržišnoj premiji, prema sadašnjem Zakonu, su još znatno veći. U svom prijedlogu odnosimo se i na Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ("NN", br. 52/18), koji uređuje istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda. Naime, izdavanje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda provodi se na temelju jedinstvenog postupka nadmetanja koji započinje postupkom za izdavanje dozvole za istraživanje geotermalnih voda i završava sklapanjem ugovora o eksploataciji geotermalnih voda. S obzirom da je barem na tom području prepoznata važnost jedinstvenog postupka za barem djelomično smanjenje rizika nositelja projekata, smatramo kako taj postupak treba ujediniti s postupkom stjecanja prava na sklapanje ugovora o tržišnoj premiji za geotermalne elektrane u ovom Zakonu. Stoga apeliramo da se nadmetanje predviđeno Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika uredi kao temelj za dodjelu tržišne premije za te vrste elektrana jer bez toga, nositelji projekata geotermalnih elektrana neće biti u mogućnosti financirati tako visokorizične projekte.   Slijedno ranije navedenom predlažemo zakonsko rješenje u kojemu bi izdavanje rješenja za istraživanje geotermalnih voda za nositelje projekata geotermalnih elektrana predstavljalo i temelj za istovremeno ostvarivanje prava na sklapanje ugovora o tržišnoj premiji, kako slijedi: Izmjene i dopune članka 30. U članku 30. dodaje se novi dodatni stavak 9., koji glasi: "(9) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju proizvodnih postrojenja koja koriste geotermalnu energiju, ostvarivanje prava na sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka temelji se na ishođenju dozvole za istraživanje geotermalnih voda ili dozvole za pridobivanje geotermalnih voda sukladno propisima kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda." Izmjene i dopune u članku 31. U članku 31. stavku 1. iza riječi: „javnim prikupljanjem ponuda“ dodaju se riječi: „i nositelji projekata navedeni u članku 30. stavku 9. temeljem odluke iz članka 32.a stavka 2. Ovoga Zakona“. /čistopis: (1) Pravo na sklapanje ugovora o premiji ostvaruju nositelji projekata koji su izbrani kao najpovoljniji ponuđači na javnom natječaju koji priprema i provodi operator tržišta električne energije najmanje jednom godišnje, javnim prikupljanjem ponuda i nositelji projekata navedeni u članku 30. stavku 9. temeljem odluke iz članka 32.a stavka 2.ovoga Zakona. Izmjene i dopune u članku 32. U članku 32. stavku 1. iza riječi: „iz članka 31. stavka 3.“ dodaju se riječi: „ili odluke iz članka 32.a stavka 2.“. /čistopis: (1) Temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača iz članka 31. stavka 3. ili odluke iz članka 32.a stavka 2. ovoga Zakona operator tržišta električne energije sklapa ugovor o tržišnoj premiji s nositeljem projekta./ Dodavanje novog članka 32.a Iza članka 32. dodaje se članak 32.a koji glasi: "(1) U slučaju proizvodnih postrojenja iz članka 30. stavka 9. ovoga Zakona, nositelj projekta može podnijeti operatoru tržišta električne energije zahtjev za sklapanjem ugovora o tržišnoj premiji. (2) Na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka operator tržišta električne energije, sukladno raspoloživim kvotama za poticanje, donosi odluku o sklapanju ugovora o tržišnoj premiji u kojoj se određuje referentna vrijednost električne energije za potrebe ugovora o tržišnoj premiji, iskazana u kn/kWh. (3) Referentnu vrijednost električne energije iz stavka 2. ovoga članka, operator tržišta električne energije određuje sukladno metodologiji iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na temelju podataka o projektu koje je nositelj projekta dužan priložiti zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka. "   2) Korekcije referentne vrijednosti električne energije za elektrane koje ostvaruju veću razinu zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije i šire pozitivne gospodarske i socijalne učinke sa uvođenjem tehnologija visokog stupnja inovativnosti Obrazloženje Sukladno ciljevima Republike Hrvatske u području energetike, utvrđene Strategijom energetskog razvitka Republike Hrvatske i ovim Zakonom kao i sukladno strategiji niskougljičnog razvoja, Smjernicama EU o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (2014/C 200/01) i strateškim razvojnim ciljevima RH, za pojedine tehnologije ili pojedina proizvodna postrojenja, koja ostvaruju veću razinu zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije i šire pozitivne gospodarske i socijalne učinke sa uvođenjem tehnologija visokog stupnja inovativnosti, a koja su prepoznata i od strane EU i Europske Komisije, a usmjerenje ka tome prepoznato je i sa uvođenjem inovativnosti kao bitnog elementa razvoja u sektoru OIE u članku 27. stavku (2) prijedloga ovoga Zakona, potrebno je osigurati dodatni poticaj. Smatramo kako je za projekte, koji su od posebne složenosti, a sve u svrhu kako lakše realizacije tako i cjelovitog financiranja na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala, potrebno osigurati dodatak na referentnu vrijednost električne energije. Spomenute dodatne poticaje (dodatak na referentnu vrijednost električne energije) potrebno je odrediti sukladno dodatnim ulaganjima te razvojnim, poslovnim i tehnološkim rizicima koji su potrebni da bi se ostvarila ta dodatna razina zaštite okoliša ili boljeg iskorištenja obnovljivog izvora energije i uvođenja tehnologije visokog stupnja inovativnosti, a samim time i širi pozitivni utjecaj na gospodarski, turistički, socijalni razvoj kao i zaštitu okoliša u okruženju. Izmjene članka 32. Zakona (članak 26. Prijedloga) Iza članka 32. stavka 12. dodaju se novi stavci 13., 14. i 15. koji glase: "(13) Referentna vrijednost električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji, može se mijenjati korektivnim koeficijentima vezanim uz energetsku učinkovitost i inovativnost proizvodnog postrojenja na način određen uredbom iz članka 25. ovoga Zakona. (14) Referentna vrijednost električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji, može se uvećati ako se ostvaruje veća razina zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije ili ako se uvodi tehnologija visokog stupnja inovativnosti na području korištenja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, sukladno uvjetima iz uredbe iz članka 36. ovoga Zakona, pri čemu iznos uvećanja određuje operator tržišta električne energije sukladno metodologiji iz stavka 4. ovoga članka za dodatna ulaganja potrebna za veću razinu razina zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije ili razvoja i uvođenja tehnologije visokog stupnja inovativnosti sukladno odredbama iz članka 27. stavka (2) ovoga Zakona. (15) Zahtjev za uvećanje referentne vrijednosti električne energije iz stavka 14. ovoga članka podnosi se operatoru tržišta električne energije najkasnije do podnošenja zahtjeva za sklapanje ugovora o tržišnoj premiji.“   3) Posebni uvjeti za priznavanje rekonstrukcije proizvodnog postrojenja za geotermalne elektrane Obrazloženje Za projekte elektrana koje uvode tehnologije visokog stupnja inovativnosti, a koje se razvijaju i nadograđuju i u fazi proizvodnje, što je i suština inovativnosti i stalnog unapređenja tehnologije, potrebno je osigurati lakši pristup produženju proizvodnje i poslovanja i nakon isteka roka trajanja ugovora o tržišnoj premiji sa nižim pragom, upravo zbog uvođenja inovativnih rješenja te unapređenja istih. Ulaganja u razvoj i implementaciju inovativnih tehnologija, koje dokazano učinkovitije koriste potencijal obnovljive energije i koje to dokazuju i time, da su kao takve dobile i potporu za razvoj u okviru Europske unije, predstavljaju projekte visokog rizika i visokih inicijalnih ulaganja kao i stalnog ulaganja u unapređenje tehnologije, a koji mogu zbog svoje naprednosti i demonstracijske vrijednosti maksimalno doprinijeti multiplikativnim učincima u razvoju energetskog sektora, gospodarstva i društva u cjelini. Zbog rizika i visine ulaganja u takve projekte inovativnih tehnologija, potrebno je osigurati mogućnost produženja poslovanja na osnovu prilagođene tržišne premije i nakon isteka roka osnovnog ugovora o tržišnoj premiji, kako bi se visoka ulaganja i prije svega rizici u unapređenje tehnologije elektrana visokog stupnja inovativnosti povratili s dostatnim prinosom za mogućnosti financiranja inovativnih projekata lociranih u Republici Hrvatskoj na domaćem i međunarodnom tržištu kapitala. Zbog toga predlažemo, da se elektranama koje koriste inovativne tehnologije omogući odnosno olakša produženje roka proizvodnje i nakon amortizacije osnovnih ulaganja i ponovnog ulaganja u unapređenje uz prilagođenu tržišnu premiju i nakon roka isteka osnovnog ugovora o tržišnoj premiji, na slijedeći način: Izmjene i dopune članka 30. Zakona (nova izmjena i dopuna) U članku 30. stavku 6. točki 1. iza riječi: „u obračunskom razdoblju od sedam godina“ dodaju se riječi: „odnosno od tri godine za elektrane, koje koriste inovativne tehnologije, koje dokazano učinkovitije koriste potencijal obnovljive energije“. /čistopis: 1. da ukupni trošak rekonstrukcije iznosi najmanje 100 % ukupnih planiranih prihoda proizvodnog postrojenja u obračunskom razdoblju od sedam godina odnosno od tri godine za elektrane, koje koriste inovativne tehnologije, koje dokazano učinkovitije koriste potencijal obnovljive energije, što se detaljno propisuje u Uredbi iz članka 25.ovoga Zakona i U članku 30. stavku 6. točki 2. nakon sedme alineje dodaje se nova osma alineja, koja glasi: „– elektrana koja koristi inovativne tehnologije, koje dokazano učinkovitije koriste potencijal obnovljive energije starija od 14 godina“ Nije prihvaćen U odnosu na prijedlog da izdavanje rješenja za istraživanje geotermalnih voda za nositelje projekata geotermalnih elektrana predstavlja i temelj za istovremeno ostvarivanje prava na sklapanje ugovora o tržišnoj premiji, ističe se kako se isti prijedlog odbija jer je riječ o dva potpuno različita postupka: prvi se odnosi na istraživanje potencijala geotermalne vode u energetske svrhe, a drugi na tržišnu premiju tj. mogućnost dobivanja državne potpore. Dodavanje novog članka 32.a se odbija jer će se izračun referentne tržišne cijene definirati metodologijom kako je navedeno u ovome članku. U odnosu na predloženu izmjenu članka 32. Zakona kojim se dodaju stavci 13., 14. i 15. – odbija se jer će je isto predmet uređenja provedbenih propisa Zakona.
34 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. Vezano na odredbu stavka 8. članice HGK iz Zajednice OIE misle da bi bilo dobro dopustiti da netko od kupaca koji želi biti ekološki svjestan preuzme veću količinu energije i sve skupa povezati s jamstvima pdrijetla. Naime, naše članice drže logičnim da ako je operator taj koji preuzima jamstva podrijetla, svatko kome prodaje obnovljivu energiju (u ovom slučaju opskrbljivač) preuzima jamstvo podrijetla i može ga dalje prodavati svojim kupcima sve do njegovog isteka roka (12 mjeseci od proizvodnje udjela energije iz OIE). S druge strane, jamstva koje je operater prodao trećoj strani, trebala bi se izuzimati iz naplate opskrbljivačima jer u suprotnom stvara dvostruku naplatu (i po jamstvima podrijetla i po naplati naknade za poticanje OIE od krajnjih korisnika). Nije prihvaćen Odbija se primjedba obzirom kako za udio električne energije koja se prodaje iz EKO bilančne grupe na tržištu električne energije (nevezano je li to putem dražbe ili CROPEX), a znajući da se ne može pratiti tko će kupiti takvu energiju, usporedno je potrebno organizirati tržišnu prodaju jamstva podrijetla za tu količinu energije. Naime, kao što električnu energiju mogu kupiti svi tržišni sudionici, samim time i opskrbljivači, jamstva podrijetla će se prodavati na tržištu svim zainteresiranim tržišnim sudionicima. Za preostalu energiju iz EKO bilančne grupe, koja će se mandatorno dodjeljivati opskrbljivačima električne energije kao što je to slučaj i danas, za tu će se količinu energije „pozeleniti“ njihov udio energije s kojom opskrbljuju svoje kupce. Zaključno, nije moguće povezati energiju koja se prodaje iz EKO bilančne grupe na tržištu energije i jamstva za takvu energiju.
35 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. Članice Zajednice OIE ističu da nije navedeno koliki udio su opskrbljivači dužni preuzeti te smatraju da je ovaj članak potrebno povezati s novim člankom 40.a (čl. 34. ovoga NPZ). Naše članice drže da taj udio treba biti sukladan tržišnom udjelu opskrbljivača i udjelu preuzete energije povlaštenih proizvođača u ukupnoj potrošnji. Članice Zajednice OIE smatraju da ako se opskrbljivači na ovaj način obavezuju, onda bi im trebalo prepustiti i odgovarajuća jamstva podrijetla uz napomenu da sva proizvedena energija ne može dobiti jamstvo porijekla (postrojenja manja od 1MW nemaju pravo na to). Nije prihvaćen Udio se propisuje Uredbom Vlade Republike Hrvatske u skladu s ovim zakonom.
36 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. Članice Zajednice OIE mišljenja su kako je potrebno osigurati mogućnost da žalba na odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja ne predviđa da žalba bespotrebno ili predugo ne zaustavlja cijeli postupak. Članice Zajednice OIE stoga predlažu da se stavcima 8. ili 9. predvide rokovi u kojima Ministarstvo treba donijeti rješenje. Nije prihvaćen Odgodni učinak žalbe je u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku. Rok za donošenje odluke u žalbenim postupcima propisani su odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
37 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 27. Članice Zajednice OIE HGK mišljenja su kako je uz izmjene članka 34. potrebno izmijeniti i članak 33. važećega Zakona kojim su definirane granice priključne snage do koje je omogućeno sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom s operatorom tržišta električne energije. Članice Zajednice OIE predlažu izmjenu na način da se granica priključne snage „do uključujući 30 kW“ izmijeni i glasi „do uključujući 500 kW“ što bi bilo i razumno usklađenje sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energetiku za razdoblje 2014.-2020. za predloženi model sustava poticanja. Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer se smatra da se granicom priključne snage „do uključujući 30 kW“ omogućava da se zajamčenom cijenom, u okviru raspoložive ukupne priključne snage koja će se poticati, potiče veći broj postrojenja s manjom priključnom snagom.
38 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 25. Članice Zajednice OIE HGK smatraju da bi uz članak 31. trebalo urediti i članak 28. važećega Zakona koji se poziva na Strategiju energetskog razvoja vezano uz donošenje Uredbe. Članice Zajednice OIE mišljenja su kako se prije usvajanja Strategije ne može usvojiti niti odgovarajuća Uredba što će i dalje uzrokovati blokadu svih novih projekata. Nije prihvaćen Planovi budućeg energetskog razvoja se propisuju strategijom, a sukladno tim planovima se radi plan poticanja razvoja energetskog sektora.
39 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. Članice Zajednice OIE HGK mišljenja su kako je potrebno iz ovih odredbi isključiti postrojenja na fosilna goriva te navedeno uključiti u Zakon o tržištu toplinskom energijom. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija jer je navedeno predmet ovog Zakona.
40 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 19. Članice Zajednice OIE HGK predlažu da se u stavak 4. ugradi rok od 2 mjeseca. Nije prihvaćen Smisao odredbe ne zahtijeva propisivanje roka.
41 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 16. U odnosu na odredbu stavka 3. članice Zajednice OIE HGK ističu sljedeće: kako svatko može kupovati i prodavati jamstva podrijetla, operator je nadležan za njihovo praćenje, a ukoliko je ujedno i vlasnik, tada bi trebao moći trgovati tim jamstvima po načelu dobrog gospodara, a ako je vlasnik jamstava, nema potrebe ovlastiti ga za trgovanje (ne samo prodavanje) on to može samim statusom vlasništva. Vezano na stavak 4. članice Zajednice OIE mišljenja su kako nije potrebno propisivati ograničenja budući da postoje i drugačiji načini prodaje jamstava. Jamstva podrijetla u osnovi prodaje vlasnik, stoga, ukoliko je operator ujedno i vlasnik, jamstva može prodavati po načelu dobre gospodarske politike, ponudi li netko cijenu povoljniju od one na burzi, nema razloga da se jamstvo tako i ne proda. Vezano na stavak 5. članice Zajednice OIE mišljenja su kako ovo predstavlja jedan od načina trgovanja jamstvima podrijetla, dok svaki vlasnik sam određuje način kako će trgovati. Operator je Zakonom o trgovačkim društvima obavezan postupati praksom dobrog gospodara te stoga Članice Zajednice OIE smatraju kako se ovim odredbama operator može dovesti u kontradikciju s predmetnim Zakonom u nekim specifičnim slučajevima. Nije prihvaćen Predloženo je već jasno definirano predmetnim zakonom.
42 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 15. U odnosu na odredbu novog stavka 7. članice Zajednice OIE HGK mišljenju su kako sva energija proizvedena u proizvodnom postrojenju na obnovljive izvore energije kapaciteta većeg od 1MW može dobiti jamstvo podrijetla, a oni sa zatečenim statusom povlaštenog proizvođača prodaju energiju HROTE-u te njihov certifikat o porijeklu može biti prenesen na HROTE. Članice Zajednice OIE mišljenja su kako nema smisla uskratiti mogućnost da HROTE trguje s tim certifikatima i time ostvari sredstva kojima se smanjuje visina naknade za poticanje korištenja obnovljivih izvora energije. Članice Zajednice OIE mišljenja su kako se procedura može bitno pojednostavniti s obzirom na to da je HROTE zadužen za izdavanje certifikata o porijeklu. Članice Zajednice OIE kako je kod trgovanja certifikatima potrebno je voditi računa o bilanci obnovljive energije ukoliko se certifikat prodaje izvan Hrvatske (nije do kraja jasno hoće li se u tom slučaju količina energije navedena u certifikatu pripisati državi iz koje dolazi korisnik certifikata). Nije prihvaćen Predmetno je već uređeno postojećom regulativom. Važno je napomenuti da povlašteni proizvođači nisu samo ona postrojenja koja imaju sa HROTE-om sklopljen ugovor o otkupu električne energije.
43 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. Članice Zajednice OIE HGK zatražile su pojašnjenja vezana uz provedbe natječaja, kao što su: a. Hoće li se natječaji provoditi samo za lokacije na kojima je izražen interes (i plaćen predujam)? b. Ako se radi o lokaciji u razvoju (zatečeni, još nerealizirani projekti koji mogu biti u vrlo visokom stupnju dovršenosti), na kojoj su već ranije uložena sredstva, kako će se regulirati ravnopravnost ponuđača, ako jedna tvrtka snosi trošak? Članice Zajednice OIE HGK smatraju da je navedeno potrebno pojasniti. Nije prihvaćen Prema Prijedlogu nacrta zakona natječaj sukladno odredbama ovoga zakona provodit će se samo ako pravna ili fizička osoba koja je zainteresirana za gradnju proizvodnog postrojenja iskaže interes u pisanom obliku Ministarstvu. Način iskazivanja interesa, postupak ispitivanja mogućnosti gradnje proizvodnog postrojenja, informacije i dokumentacija, kriteriji odabira najpovoljnije ponude i druga pitanja utvrdit će uredbom Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva.
44 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 7. Članice Zajednice OIE HGK smatraju kako je prije članka 9. važećega Zakona potrebno izmijeniti članak 7. Naime, naše članice smatraju da je nacionalni cilj od 20% vrlo upitan s obzirom da je iskazana temeljna godina s udjelom od 22% već tada, prema tome, nacionalni bi cilj bio niži od temeljne godine što je u suprotnosti s metodologijom propisanom Direktivom. Članice Zajednice OIE HGK smatraju kako je nacionalni cilj nužno nedvosmisleno odrediti i na njega se tako referirati. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija jer je nacionalni cilj jasno i nedvojbeno definiran te je isti usklađen s Direktivom. Preostalo navedeno nije predmet ovih izmjena i dopuna zakona.
45 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5. U odnosu na članak 5. kojim se mijenja članak 6. Zakona, članice Zajednice OIE HGK smatraju da je stavak 2. u članku 6. Zakona o OIEiVuK nepotreban jer i ne pripada ovoj tematici, razvrstavanje postrojenja na fosilna goriva nije nužno u Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona propisano je kako će se uredbom detaljno razraditi klasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izora, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja. U predloženom stavku ne navodi se razvrstavanje postrojenja na fosilna goriva.
46 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. Vezano na točku 13. članice Zajednice OIE HGK smatraju kako upis u registar jamstva porijekla- može zatražiti isključivo proizvođač energije, odnosno, ako proizvođač to ne zatraži, treća osoba ne može za to biti odgovorna, već to treba regulirati na drugi način, na pr. Aneksom ugovora o statusu o povlaštenom proizvođaču po kojem se automatizmom traži certifikat o porijeklu koji izdaje operater, uz takvu definiciju može ostati odgovornost operatera za izdavanje jamstava porijekla i upis u odgovarajući registar. Nije prihvaćen Prema važećim zakonskim odredbama povlašteni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije koji imaju pravo na poticajnu cijenu te imaju s operatorom tržišta sklopljen ugovor o otkupu električne energije nemaju pravo upisa u Registar jamstva podrijetla. Nadalje, status povlaštenog proizvođača nije reguliran ugovorom već rješenjem koje je upravni akt, pa stoga nije niti moguće predloženo regulirati aneksom ugovora.
47 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Članice Zajednice OIE HGK smatraju kako definicija ekonomski opravdane potražnje iz točke 4. nije jednoznačna ni jasna te se predlaže dodatno pojasniti i precizirati tu definiciju. Vezano na točku 31. članice Zajednice OIE HGK smatraju kako bi Prilog II trebao biti sastavni dio ovog Zakona, budući da promjenom direktive može doći i do promjene parametara definiranih ovim Zakonom. Ovim bi se Zakonom trebalo navesti uvjete, npr. uvjet rada kogeneracijskog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije i temelji se na 100% korištenju toplinske energije, dakle prema toplinskom učinku a sporedno je dobivena el. energija koja se predaje u elektroenergetski sustav. Sva el. energija troši se na mjestu proizvodnje kogeneracijskog postrojenja a višak predane el. energije ne bi iznosio više od 30%. Nije prihvaćen Pojam ekonomski opravdane potražnje u skladu je s definicijom iz Direktive 2012/27/EU. U predmetnom zakonu nema praktične potrebe preuzimati priloge iz Direktive, ali navedeno se može razmotriti tijekom izrade podzakonskih akata, ukoliko se ukaže potreba za time. Sva pitanja provedbe predmetnog zakona bit će uređena provedbenim propisima.
48 Eko Reciklažni Park d.o.o. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Provedbeni propisi Obzirom da većina zakonskih odredbi nije provediva bez provedbenih propisa, a Zakon se ne provodi od njegovog donošenja već gotovo 3 godine, donošenje svih potrebnih uredbi i pravilnika treba biti u roku 3 mjeseca od dana stupanja na snagu Zakona („u paketu“). Nije prihvaćen Rokovi su definirani.
49 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 1. U odnosu na odredbu stavka 2. članice Zajednice OIE HGK smatraju kako taj stavak nije u skladu s temeljnim načelom donošenja Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji („Narodne novine“, br. 100/15) jer dopušta koristiti bilo koji od primarnih oblika izvora energije na području Republike Hrvatske i/ili visokoučinkovitu kogeneraciju. Dakle, moglo bi se koristiti ugljen ili loživo ulje kao primarni izvor energije, a pozvati se na visokoučinkovitu kogeneraciju te tako dobiti tržišnu premiju i Ugovor za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, kao i sva ostala prava i obveze proistekle ovim Zakonom kojim se uređuju pitanja izgradnje proizvodnog postrojenja te stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije za proizvodna postrojenja. Stoga predlažemo jasnije formuliranje ovog stavka. Nije prihvaćen Temeljem predložene odredbe ne može se „pozvati“ na visokoučinkovitu kogeneraciju jer se učinkovitost dokazuje kroz zakonom utvrđenu proceduru.
50 Eko Reciklažni Park d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. Stavak (3) - Saznanje o udjelu opskrbljivača značajno utječe na planove nabave električne energije za potrebe opskrbe portfelja krajnjih korisnika. Definiranje udjela do 31. listopada za iduću godinu je prekasno u pogledu zaključivanja bilateralnih kupoprodajnih ugovora za narednu godinu - period od preostala dva mjeseca ne ostavlja puno mogućnosti, pogotovo uzevši u obzir godišnju sezonalnost kretanja cijena. S obzirom da se udio određuje temeljem plana prihoda i rashoda operatora tržišta (stavak (4)) koji sadrži i projekciju za najmanje trogodišnje razdoblje, predlažemo da se sukladno tome i objave indikativni udjeli za buduća razdoblja. Ove bi informacije opskrbljivačima uvelike olakšale dugoročno upravljanje portfeljem krajnjih korisnika. Nije prihvaćen Prijedlog određivanja udjela tržišne prodaje iz EKO bilančne grupe na dan 31. listopada određen je do navedenog datuma Operator tržišta električne energije imati točnije projekcije prihoda i rashoda nego na raniji datum.
51 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Članice Zajednice OIE HGK smatraju kao se Zakon usmjerava na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije i ne obuhvaća sve oblike korištenja obnovljive energije (ne obuhvaća korištenje obnovljive energije za proizvodnju toplinske energije-osim u suproizvodnji s električnom). Težište ovog Zakona je planiranje, izgradnja i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije. Stoga su članice Zajednice OIE HGK mišljenja kako se dozvoljeno poticanje treba odnositi samo na mjere za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije. Članice Zajednice OIE HGK smatraju da poticanje visokoučinkovite kogeneracije koja kao gorivo koristi energent fosilnog porijekla ne bi trebao biti predmet ovog Zakona. Takvi se pogoni uglavnom koriste u centralnim toplinskim sustavima te bi se sve odredbe vezane uz ovu tematiku trebale naći u pripadajućem Zakonu (Zakon o tržištu toplinske energije), dok bi se konkretno ovaj Zakon trebao baviti poticanjem proizvodnje toplinske energije isključivo iz obnovljivih izvora energije. Članice Zajednice OIE HGK smatraju da se ovim izmjenama zakonski potvrđuju izmjene uvedene dvjema uredbama Vlade RH i uvode se nove izmjene i dopune. Članice Zajednice OIE HGK također su mišljenja kako donositelj propisa treba razmotriti u budućem razdoblju potencijalno donošenje dvaju zakona. Nije prihvaćen Obzirom je u konkretnom slučaju riječ o izmjenama i dopunama Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, istima se neće mijenjati materija koju uređuje temeljni zakon.
52 E.ON Hrvatska d.o.o. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom Smatramo da donešenje zakona koji uvode kompromisna rješenja kao posljedicu nečinjena odgovornih za primjenu zakona neprihvatljivim i lošim za predlagatelja. Naime, kako je i u ocjeni stanja konstatirano, odgovorni za provedbu zakona svojim su nečinjenjem doveli VRH u poziciju da Odlukama Vlade sa zakonskom snagom mijenja postojeći zakon jer isti nisu "utvrdili drugi modeli financiranja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije po poticajnim cijenama" niti tri godine nakon stupanja zakona na snagu. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona kojim se određuje da da "su opskrbljivači električne energije dužni od HROTE-u ODREĐENI (!?!) udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, a koji udio utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom koju na prijedlog Ministarstva donosi do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu" smatramo nesvrsishodnim jer ponovo odgovorni za primjenu zakona nemaju nikakvu obvezu da poduzmu mjere koje će omogućiti funkcioniranje tržište. Može očekivati da će i slijedećih godina Vlada RH dobiti prijedlog da se udio u obvezi otkupa definira 99,99% s obrazloženjem da nisu pronađeni drugi modeli financiranja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije po poticajnim cijenama. Puno bi svrsishodnije bilo da se zakonom točno definiraju okviri i dinamika stavljanja proizvodnje iz obnovljivih izvora na tržište npr. na način: 50% - 2019 75% - 2020 100% - 2021 Na taj način stvara se jasan stabilan poslovan okvir za opskrbljivače i jasne obveze za ostale obveznike primjene zakona. Isto tako smatramo da ukoliko se zadržava obveza otkupa za opskrbljivače po reguliranoj cijeni, da isto tako treba ovim izmjenama i dopunama definirati da se svakom opskrbljivaču dodjeli kroz sustav jamstva podrijetla i odgovarajuča jamstva sukladno otkupljenom udjelu. Smatramo da je situacija u kojoj je opskrbljivač obvezan otkupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora po reguliranoj cijeni, a za to ne dobije potvrdu o jamstvu podrijetla već ju mora dodatno platiti, neprihvatljivim. Nije prihvaćen Tendencija ovog zakona je smanjenje obveze reguliranog otkupa ospkrbljivačima uz istovremeno uvažavanje sustava obnovljivih izvora energije.
53 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Točka 7. Predlaže se brisanje Obrazloženje:Termin se ne koristi u prijedlogu Zakona. Nije prihvaćen Pojam „isporučena električna energija“ koristi se kroz tekst Zakona.
54 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. U stavku 5. umjesto ''plana proizvodnje'' pisati '' ukupne neto isporučene električne energije'', tako da stavak glasi: (5) Preostali udio u neto isporučenoj električnoj energiji iz stavka 2. ovoga članka jednak je razlici ukupne neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača električne energije i dijela električne energije koje su opskrbljivači obvezni preuzeti sukladno stavku 1. ovog članka. Nije prihvaćen Primjedba se odbija jer će Operator tržišta električne energije kao voditelj EKO bilančne grupe prodavati plan proizvedene električne energije od povlaštenih proizvođača iz EKO bilančne grupe na tržištu.
55 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. ... Nije prihvaćen Nema konkretnog prijedloga.
56 Međimurska energetska agencija d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 26. Izmjene članaka 30. i 32. Zakona 1) Iznimka za geotermalne elektrane Obrazloženje Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika ("Narodne novine", br. 52/18) uređuje istraživanje i eksploataciju geotermalnih voda, pri čemu se izdavanje dozvole za pridobivanje geotermalnih voda provodi na temelju jednog nadmetanja u jedinstvenom postupku koji započinje postupkom odabira najpovoljnijeg ponuditelja za izdavanje dozvole za istraživanje geotermalnih voda, a završava sklapanjem ugovora o eksploataciji geotermalnih voda. Na osnovu međunarodnih iskustava i činjeničnog stanja u razvoju geotermalnih energetskih projekata u RH, ako se želi omogućiti razvoj takve vrste elektrana te valorizacija geotermalnih energetskih resursa u RH, energetski projekti ovog tipa trebali bi biti izuzeti, odnosno oslobođeni provođenja dva odvojena natječajna postupka od kojih se jedan provodi za ostvarivanje prava na tržišnu premiju sukladno ovom Zakonu, a drugi za izdavanje dozvole za istraživanje i pridobivanje (eksploataciju) geotermalnih voda u slučaju geotermalnih elektrana. Zbog iznimno visokih troškova istraživanja potencijala geotermalnih voda kao mineralnih i energetskih sirovina i visokih rizika povezanih s time, već u istražnoj fazi, a i u nastavku razrade eksploatacijske faze, što je svojstveno samo geotermalnim energetskim projektima, nadmetanje predviđeno Zakonom o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebalo bi u iznimnom slučaju za geotermalne elektrane biti ekvivalentno natječaju za dodjelu tržišne premije. Bez toga, nositelji projekata geotermalnih elektrana neće biti u mogućnosti razvijati odnosno financirati visokorizične projekte jer se natječaji i pravo na sklapanje ugovora za dodjelu tržišne premije po postojećem i predloženom novom zakonskom rješenju dodjeljuju u vrlo kasnoj fazi razvoja energetskih projekata geotermalnih izvora, kada su već uložena znatna sredstva što iznosi najmanje 20% svih ukupnih investicijskih troškova geotermalnih energetskih projekata. Takvi rizici nisu prihvatljivi za niti jedan vanjski izvor financiranja jer nisu unaprijed poznati barem osnovni okviri prihodovne strane projekata, iako svi tehnološki rizici, kao i rizici pronalaženja i pridobivanja adekvatne količine i kvalitete geotermalnog resursa još uvijek ostaju na nositeljima projekata. Sukladno navedenom predlaže se rješenje u kojemu bi izdavanje rješenja za istraživanje geotermalnih voda za nositelje projekata geotermalnih elektrana predstavljalo i temelj za istovremeno ostvarivanje prava na sklapanje ugovora o tržišnoj premiji. Stoga, uvažavajući specifičnosti projekata korištenja geotermalne energije i potrebe da se i takvim projektima dodjele poticaji sukladno zakonodavnom okviru predložene su sljedeće izmjene: Izmjene članka 30. U članku 30. dodaje se novi stavak 9. koji glasi: "(9) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, u slučaju proizvodnih postrojenja koja koriste geotermalnu energiju, ostvarivanje prava na sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka temelji se na ishođenju dozvole za istraživanje geotermalnih voda ili dozvole za pridobivanje geotermalnih voda sukladno propisima kojim se uređuje istraživanje i eksploatacija geotermalnih voda." Izmjene u članku 32. U članku 32. stavku 1. iza riječi: „iz članka 31. stavka 3.“ dodaju se riječi: „ili odluke iz članka 32.a stavka 2.“. /čistopis: (1) Temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača iz članka 31. stavka 3. ili odluke iz članka 32.a stavka 2. ovoga Zakona operator tržišta električne energije sklapa ugovor o tržišnoj premiji s nositeljem projekta./ Dodavanje novog članka 32.a Iza članka 32. dodaje se članak 32.a koji glasi: "(1) U slučaju proizvodnih postrojenja iz članka 30. stavka 9. ovoga Zakona, nositelj projekta može podnijeti operatoru tržišta električne energije zahtjev za sklapanjem ugovora o tržišnoj premiji. (2) Na temelju zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka operator tržišta električne energije, sukladno raspoloživim kvotama za poticanje, donosi odluku o sklapanju ugovora o tržišnoj premiji u kojoj se određuje referentna vrijednost električne energije za potrebe ugovora o tržišnoj premiji, iskazana u kn/kWh. (3) Referentnu vrijednost električne energije iz stavka 2. ovoga članka, operator tržišta električne energije određuje sukladno metodologiji iz članka 32. stavka 4. ovoga Zakona na temelju podataka o projektu koje je nositelj projekta dužan priložiti zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka. " 2) Korekcije referentne vrijednosti električne energije Obrazloženje Tarifnim sustavima za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije bili su predviđeni korektivni koeficijenti na poticajnu cijenu ovisno o postignutoj učinkovitosti. Slične korekcije očito predviđa i Zakon propisivanjem sadržaja Uredbe iz članka 25. Zakona. Međutim, predlaže se da se korištenje korekcija navede i u članku 32. Zakona. Za pojedine tehnologije ili pojedina proizvodna postrojenja, koja ostvaruju veću razinu zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije i šire pozitivne gospodarske, socijalne i ekološke učinke u okruženju s uvođenjem tehnologija visokog stupnja inovativnosti, može se dodijeliti dodatak na referentnu vrijednost električne energije sukladno dodatnim ulaganjima i poslovnim i tehnološkim rizicima koji su potrebni da bi se ostvarila ta dodatna razina zaštite okoliša ili boljeg iskorištenja obnovljivog izvora energije i uvođenje tehnologije visokog stupnja inovativnosti. Izmjene članka 32. Zakona (članak 26. Prijedloga) U članku 32. dodaju se novi stavci 13., 14. i 15. koji glase: "(13) Referentna vrijednost električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji, može se mijenjati korektivnim koeficijentima vezanim uz energetsku učinkovitost i inovativnost proizvodnog postrojenja na način određen uredbom iz članka 25. ovoga Zakona. (14) Referentna vrijednost električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji, može se uvećati ako se ostvaruje veća razina zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije ili ako se uvodi tehnologija visokog stupnja inovativnosti na području korištenja obnovljivih izvora energije i zaštite okoliša, sukladno uvjetima uredbe iz članka 36. ovoga Zakona, pri čemu iznos uvećanja određuje operator tržišta električne energije sukladno metodologiji iz stavka 4. ovoga članka za dodatna ulaganja potrebna za veću razinu zaštite okoliša ili znatno bolje iskorištenje obnovljivog izvora energije ili razvoja i uvođenja tehnologije visokog stupnja inovativnosti sukladno odredbama iz članka 27. stavka 2. ovoga Zakona. (15) Zahtjev za uvećanje referentne vrijednosti električne energije iz stavka 14. ovoga članka podnosi se operatoru tržišta električne energije najkasnije do početka primjene ugovora o tržišnoj premiji." Nije prihvaćen Radi se o različitim postupcima.
57 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Točka 14. U definiciji neto isporučene električne energije uveden je pojam obračunski mjerni interval koji nije zasebno definiran a kao pojam ne postoji ni u drugim propisima, a ključan je za utvrđivanje neto isporučene električne energije. Predlažemo definirati pojam obračunski mjerni interval. S obzirom na navedene nejasnoće, u prilogu 1. (dostavit će se e-mailom) ponovno dostavljamo primjedbe i radni materijal vezan za problematiku netiranja električne energije, a koji smo Vam dostavili u prethodnim javnim raspravama. Obrazloženje: U Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN br. 85/15) definiran je pojam obračunsko razdoblje kao vremensko razdoblje na koje se odnosi obračun i minimalno iznosi mjesec dana. U Mrežnim pravilima distribucijskog sustava, koja su donesena 06.08.2018. i u postupku su objave u Narodnim novinama, postoji termin standardni vremenski interval za utvrđivanje vršne radne snage i za utvrđivanje krivulje opterećenja te iznosi 15 minuta. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija, jer odredbom članka 2. stavka 2. točka 22. Opći uvjeta za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (Narodne novine, broj 85/2015) definiran je pojam „obračunski mjerni interval“. Isto tako, u navedenim Mrežnim pravilima distribucijskog sustava (Narodne novine, broj 74/2018) koristi se pojam obračunski mjerni interval.
58 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 38. Vezano za promjene u članku 48. stavak 1., točka 4. koje se odnose na upite Agencije prema povlaštenim proizvođačima električne energije Ne bi se smjele koristiti formulacije da će povlašteni proizvođač plaćati kazne ukoliko ne odgovori na upite Agencije, a bez da je definirano točno koje upite. Sve što se kažnjava treba biti defnirano. Nije prihvaćen Upiti i dostava dokumentacije odnose se na korištenje proizvodnog postrojenja sukladno odredbama Zakona.
59 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 23. U članku 26. u predloženom novom stavku 4. brisati „uvjetovane od strane operatora distribucijskog sustava“ s obzirom da se uvjeti korištenja utvrđuju uredbom Vlade Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva. U dosadašnjem članku 28. stavak 6. umjesto izraza „narušava pouzdanost i sigurnost rada elektroenergetskog sustava“ pisati „sigurnost rada elektroenergetskog sustava“, s obzirom da se pouzdanost izražava brojčano od 0 do 1 ili od 0 do 100%, što ovdje nije slučaj. U dosadašnjem članku 30. stavku 6 umjesto „rekonstrukcija“ pisati „ planirana rekonstrukcija“. Dodati novi članak 30.a koji glasi: „Rekonstruirana proizvodna postrojenja OIE i VUK s ishođenom Uporabnom dozvolom ili jednakovrijednim dokumentom upisuju se izravno u registar jamstva podrijetla bez prethodnog ishođenja statusa povlaštenog proizvođača.“ Napomena: u ZOIE i VUK nužno je razlikovati rekonstruiranua proizvodna postrojenja od proizvodnih postrojenja za koje se planira rekonstrukcija. Nije prihvaćen Obzirom da operator distribucijskog sustava izdaje određeni dokument u kojem navodi ili se poziva na uvjete iz uredbe, znači da je on i postavio uvjete povlaštenom proizvođaču.
60 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. U dosadašnjem članku 24. dosadašnjeg stavka 1. dodati rečenicu: „Promjena toplinskog konzuma ne podrazumijeva se pod promjenama uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice za koju je povlašteni proizvođač dužan ishoditi prethodnu suglasnost na planirane promjene“. U dosadašnjem članku 24. dosadašnjeg stavka 4. umjesto navedenog „na proizvodnom postrojenju“ treba pisati „na proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici“ te umjesto „korištenje proizvodnog postrojenja“ pisati „korištenje proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice“. U dosadašnjem članku 24. dosadašnjeg stavaka 4. u dosadašnjoj točki 4. umjesto navedenog „korištenja postrojenja“ pisati „korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice“. Nije prihvaćen Neovisni regulator odlučuje što se smatra promjenom uvjeta korištenja postrojenja. Sve ostalo što je predloženo je obuhvaćeno predmetnim izmjenama i dopunama.
61 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 16. Vezano za predloženi članak 19.a Potrebno je definirati za što se koriste sredstva prikupljena trgovanjem jamstvima podrijetla - ideja RED II je da se koriste za punjenje blagajne za razvoj postrojenja na OIE. To je na neki način definirano prijedlogom članka 33. (kojim se mijenja postojeći članak 40.). Također treba navesti da HROTE „mora“, a ne da „može“ trgovati jamstvima podrijetla. Naravno da je jednostavnije godišnjim planom poslovanja prebaciti obvezu na opskrbljivače nego se potruditi ustrojiti sustav i uspješno trgovati. Nije prihvaćen Predloženo je već jasno definirano predmetnim zakonom.
62 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 12. Neprimjeren naziv Glave IV Dosadašnji naziv je puno prikladniji jer je to registar postrojenja koje koriste OIE i kogeneracijskih postrojenja, a ne registar obnovljivih izvora. Registar obnovljivih izvora energije bi bila ona inventarizacija potencijala za OIE koji se i traži od zemalja članica kroz prijedlog RED II (vrijede i Opće primjedbe). Ovako zamišljen registar bi se vrlo brzo mogao zapuniti planiranim, a nerealiziranim zahvatima. Mnogi zahvati bi mogli ostati nerealizirani upravo zbog mehanizma kako je zamišljen mehanizam gradnje postrojenja koja koriste OIE na državnom zemljištu Nije prihvaćen Prijedlog se odbija jer je predmetni Zakon na snazi od 1. siječnja 2016. te se predloženi naziv registra u svakodnevnoj primjeni, sadržan je u svim relevantnim službenim dokumentima te izvješćima.
63 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. Vezano uz članak 5. koji se mijenja Velike HE također spadaju u OIE i trebaju ući u sustav jamstva. Onaj tko ne dobiva poticaje ima pravo koristiti jamstva podrijetla kao marketinški alat, a onaj koji dobiva poticaja ne može ujedno raspolagati jamstvima podrijetla već s tim jamstvima trguje HROTE, a prikupljena sredstva trebaju se koristiti za punjenje blagajne za razvoj OIE. Nije prihvaćen Prijedlog se odbija jer je isti već proveden u postojećem sustavu i/ili je već predložen u Nacrtu prijedloga zakona. Velike hidroelektrane nedvojbeno spadaju u obnovljive izvore energije te one imaju pravo ući u sustav jamstva podrijetla.
64 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI Procjena učinka propisa Ključno je pitanje kako osigurati financiranje i transparentno dijeliti novac za sve pokriveno ovim Zakonom (bez obzira ako nije direktno iz proračuna, prihod drugih tijela koja raspoređuju prikupljeni novac taj novac prikupljaju u konačnici od krajnjih potrošača odnosno građana i gospodarskih subjekata) - predlagatelj Zakona bi trebao napraviti sveobuhvatnu analizu učinka tog Zakona i propisa koji se u njemu navode, a kako je to predviđeno Zakonom o procjeni učinka propisa (NN 90/11) i Uredbom o provedbi postupka procjene učinka propisa (NN 66/12). Ozbiljniju analizu i predočavanje svih oblika potpora traži i Europska komisija (npr. točka. 3.2.1.1. i Glava 4. Evaluacija iz Smjernica o održivim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020.). Nemogućnost ocjene cjelovitog paketa propisa Vrlo je teško ocijeniti paket vezano za OIE kada se dosta bitnih stvari rješavaju najavljenim pozakonskim aktima (uglavnom kroz prijedlog Zakona najavljenim uredbama koje donosi Vlada Republike Hrvatske). Dodatni općeniti komentari 1. U cilju poticanja proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, prijedlog Zakona nužno bi trebao predstavljati regulatornu inicijativu koja će, sukladno odluci Europskog parlamenta o paketu Čiste energije, mobilizirati javna i privatna ulaganja za implementiranje mjera kroz naredno razdoblje do 2025. godine. 2. Prijedlogom Zakona trebalo bi definirati okvir razvidnog i jasno razumljivog modela tržišta električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija koji bi obuhvatio tehničke i financijske tokove te osnovne ugovorne stavke u cilju ujednačenja podataka i za potrebe rješavanja sporova. 3. Prijedlogom Zakona trebalo bi jasno definirati sustav prodaje električne energije na tržištu električne energije s obzirom na prednost elektroenergetskog subjekta i/ili druge pravne ili fizičke osobe za proizvodno postrojenje koji ima status povlaštenog proizvođača električne energije ovisno o tome koriste li se obnovljivi izvori energije i/ili otpad ili istodobno proizvodi električna i toplinska energija na visokoučinkovit način, neovisno o snazi proizvodnog postrojenja (osobito u situacijama ograničenja proizvodnje više povlaštenih proizvođača). 4. Prijedlogom Zakona nužno je definirati jednostavan postupak za upis postojećih postrojenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija koja se rekonstruiraju u cilju unaprjeđenja proizvodnje u Registar jamstva podrijetla temeljem Uporabne dozvole ili jednakovrijednog dokumenta. 5. U smislu kriterija za odabir najpovoljnijeg ponuditelja iz javnog natječaja za gradnju na državnom zemljištu predlaže se usklađenje s Pravilima organiziranja tržišta električne energije (NN 121/15, 50/18), Zakonom o tržištu električne energije (NN 22/13, 95/15, 102/15) te podzakonskim aktima koji iz istog proizlaze u sadržajnom i terminološkom smislu, kao i u smislu početka primjene te stupanja na snagu obveza iz Prijedloga Zakona. Upotrebljavanje termina u tijelu Zakona bez pojašnenja njihova značenja Kroz prijedlog RED II se uvode novi pojmovi vezano uz goriva dobivena iz biomase tako da je potrebno razlikovati: a) biotekućine („bioliquids“) – tekuće gorivo proizvedeno iz biomase koje se koristi za energetske potrebe, uključujući i električnu, toplinsku i rashladnu energiju, osim one koja se koristi u transportu, b) biogoriva („biofuels“) – tekuće gorivo proizvedeno iz biomase namijenjeno za korištenje u transportu, c) goriva iz biomase („biomassfuels“) – kruto ili plinovito gorivo proizvedeno iz biomase, uključuje i otpad i ostatke (npr. drvni ostatak, ostaci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva ili šumarstva). Svrha Zakona: provođenje energetske politike Republike Hrvatske Za provođenje energetske politike treba znatno veći broj preduvjeta od ovog Zakona. Prvenstveno nedostaju međusobno usklađeni strateški/programski/planski dokumenti kao npr.: • Nova strategija energetskog razvitka Republike Hrvatske (trenutno u izradi od strane Ministarstva zaštite okoliša i energetike), • Državni plan prostornog razvoja Republike Hrvatske (trenutno u izradi od strane Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja), • Nacionalna razvoja strategija Republike Hrvatske (trenutno u izradi od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije), • Nova Strategija upravljanja vodama (nije nam poznato postoji li namjera o izradi nove), • Plan upravljanja vodnim područjima za razdoblje 2016.-2021. koji je donesen ne ide na ruku hidroenergetskim zakonima, vidjeti primjedbe HEP-a na Plan upravljanja vodnim područjima 2016.-2021. – javno savjetovanje). http://www.voda.hr/sites/default/files/tablica_primjedbi_-_javna_rasprava.pdf (vidjeti primjedbe HEP-a na izmjene i dopune Zakona o vodama 2017.- javno savjetovanje) https://esavjetovanja.gov.hr/Econ/EconReport?EntityId=5869 • Realan Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije, s obzirom da je evidentno da je onaj iz 2013., a koji se odnosi na razdoblje do 2020. neprovediv, • Prostorni planovi usklađeni s današnjim formalno-pravnim okvirom i obvezama koje je Republika Hrvatska preuzela u odnosu pristupanje Europskoj uniji. Strategije/planovi i programi podliježu postupku STRATEŠKE PROCJENE UTJECAJA NA OKOLIŠ što je propisano posebnim propisom (nadležnost za provedbu je na tijelu za koje se donosi strategija/plan ili program), a ima za cilj u ranoj fazi identificirati moguće utjecaje na okoliš koji mogu nastati provođenjem strategije/plana ili programa te time zapravo potencijalnim investitorima daju smjernice i umanjuje mogućnost da se prepreke za realizaciju zahvata pojave u kasnoj fazi razvoja projekta kada je investitor potrošio puno vremena i novaca. Prema prijedlogu nove/revidirane direktive o obnovljivim izvorima (tzv. RED II) zemlje članice trebaju provesti svojevrsnu inventarizaciju potencijala za obnovljive izvore energije. Pri provedbi te inventarizacije potrebno je utvrditi stvarni, a ne tehnički ili teoretski potencijal. Npr. stvarni hidroenergetski potecijal je tehnički potencijal temeljen ne realnim hidrološkim i hidromorfološkim pokazateljima, ali koji je objektivno značajno manji zbog pravila vezanih uz ekološku mrežu (NATURA2000), ciljeva zaštite vode koji proizlaze iz Okvirne direktive o vodama, zahtjeva za preraspodjelom vode na različite korisnike i slično, što možebitno neke lokacije isključuje iz realnog odnosno „dostupnog“ hidroenergetskog potencijala. Dakle, takve lokacije se ne bi smjele „oglašavati“ u prostornim planovima i navoditi investitore u zabludu (vokabularom Europske komisije rečeno radi se o tzv. „asimetričnim informacijama“) kao je to postavljeno sadašnjim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i viskoučinkovitim kogeneracijama (NN 100/15) i ovim prijedlogom njegovih izmjena i dopuna, već bi se u prostorne planove i druge strateške/planske/programske dokumente morale unositi lokacije na kojima je nešto moguće realizirati. Ukoliko Republika Hrvatske bude temeljila planove razvoja novih obnovljivih izvora energije na lokacijama na kojima će se onda kroz različite upravne postupke koji se provode za konkretne zahvate uspostaviti da ih nije moguće realizirati dovest će se u nezgodnu poziciju nemogućnosti ispunjavanja zadanih ciljeva. Navedeno ne doprinosi niti stvaranju pozitivne investicijske klime. Natječaj za gradnju proizvodnog postrojenja koje koristi OIE na državnom zemljištu - obrazloženje Vezano za raspisivanje natječaja na državnom zemljištu predviđeni koncept neće značajno otvoriti prostor investicijama (posebno ne u hidrosegmentu, a velike HE se spominju u Prijedlogu Nacionalnog Akcijskog plana za OIE do 2020. godine iz 2013.). Ako kao primjer uzmemo izgradnju HE onda nedostaje dokument koji bi dao pregled dostupnih hidropotencijala od strane središnjih tijela državne uprave. Dostupnost znači ne samo da ima energenata (u ovom slučaju vode) već da je zahvat moguće provesti uvažavajući sve navedene prepreke koje proizlaze primjerice iz odredbi Zakona o vodama, Zakona o zaštiti prirode, Zakona o zaštiti okoliša.... Sve rijeke su praktički vodno dobro ili javno vodno dobro kako to definira Zakon o vodama. Logičnije je da država oglašava lokacije na kojima je nešto moguće provesti kao što je to uređeno u većini država EU, a ne kao u prijedlogu ovog Zakona da ispituje interes za gradnju na državnom zemljištu i onda zainteresiranog investitora obavještava o zaprekama na lokaciji za koju je zainteresiran. Mehanizam koji se nudi kroz ove izmjene i dopune Zakona iz 2015. godine jest u načelu isti, s nekim dodatnim momentima: a) potencijalni investitor izražava interes i plaća „predujam“ da bi mu nadležno tijelu u roku 90 dana odgovorilo ima li zapreka za realizaciju projekta na toj lokaciji ili projekt može ići dalje; b) ako projekt može ići dalje nadležno tijelo raspisuje natječaj; c) ako na natječaju ne bude izabran investitor koji je dao „predujam“ (čijim se novcem od strane državnih tijela utvrđivalo stanje na lokaciji vezano uz mogućnost razvoja projekta za koji je iskazan interes) nije definiran mehanizam povrata „predujma“ iskazivatelju interesa bilo od strane državnog tijela ili onoga tko je pobijedio na natječaju niti je vidljivo da se ukoliko iskazivatelj interesa pobjedi na natječaju, njemu troškovi daljnjeg postupka umanjuju za „predujam“; d) maksimalni rok za realizaciju investicije odnosno puštanje postrojenja u rad je 10 godina, a za svaki projekt se plaća „jamčevina“. Ako se isti ne realizira aktivira se naplata „jamčevine“, a postoji i odredba kojom se navedeni rok za realizaciju postrojenja može uz odobrenje nadležnog tijela produljiti, ali se bez obzira na to odobrenje opet aktivira naplata „jamčevine“ tako da u svakom slučaju država zaradi, a investitor gubi; e) Posebna opasnost je ukoliko se radnja pod a) obavi površno pa projekt ide dalje, a onda nastupe problemi vezani za postupke procjene utjecaja na okoliš, postupke procjene utjecaja na ekološku mrežu, mjere iz plana upravljanja vodnim područjima, vodopravne uvjete i sl. Naime, mogućnost priključka na mrežu odavno je prestao biti jedini kriterij za procjenu može li se na nekoj lokaciji realizirati neki projekt ili ne može. Obrazloženje: Investitori iskazuju interes temeljem dostupnih podataka npr. temeljem dokumenata prostornog uređenja, a koji primjerice datiraju prije u međuvremenu donesenih Zakona (Zakon o vodama, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša...) koji u nekim slučajevima dezauguriraju odredbe prostornih planova i dovode investitore u zabludu. Takva se praksa ne bi trebala nastaviti i podržati i ovim Zakonom (poglavlje o natječajima na državnom zemljištu). Kako se odabiru lokacije? Tko obavlja sva potrebna istraživanja koja su dovoljna da se projekt ne dovede u pitanje? Primjerice treba razlikovati stratešku procjenu utjecaja na okoliš od procjene utjecaja na okoliš za konkretni zahvat. Što ako investitor iskaže interes na temelju prostornog plana za čije donošenje nije provedena strateška procjena utjecaja na okoliš, pa se onda zahvat u poodmakloj fazi dovede u pitanje zbog u međuvremenu donesenih propisa i obveza koje je ulaskom u EU preuzela Republika Hrvatska. Investitori očekuju izvjesnost i postojanost uvjeta na temelju kojih planiraju ulaganja. Mogućnost priključenja na mrežu nije jedini kriterij temeljem kojeg se određuje provedivost određenog projekta na određenoj lokaciji. Ako već država radi natječaje za izgradnju na državnom zemljištu onda potencijalnim investitorima treba olakšati posao, a ne da se razvijaju projekti koji će se onda možebitno „srušiti“ u primjerice postupku procjene utjecaja na okoliš. Ovo ima veze sa strategijama, prostornim planovima, planovima upravljanja vodnim područjima, planovima upravljanja područjima ekološkom mrežom odnosno suradnjom s drugim resorima. Kriterije vezano uz natječaj za gradnju na državnom zemljištu treba razraditi i između ostalog dovesti u vezu s rezultatima strateške procjene utjecaja na okoliš vezano uz dokument na temelju kojeg je određena lokacija. Predviđenim načinom planiranja projekata na državnom zemljištu doći će do ASIMETRIČNIH INFORMACIJA (pojam definiran u poglavlju 3.2.2.1. Smjernica o održivim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020.) u smislu da ulagači nemaju dovoljno informacija o vjerojatnim povratima i rizicima projekta. Na važnost preduvjeta za izgradnju primjerice HE i povezanost s odredbama Okvirne direktive o vodama ukazuje i činjenica da je pri odobravanju potpora za energiju iz obnovljivih izvora potrebno voditi računa o navedenom u poglavlju 3.3. Smjernica o održivim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.-2020.). Sustav jamstva podrijetla Dobro je da sve HE bez obzira na snagu mogu ući u sustav jamstva podrijetla (osim energije koja se kod reverzibilnih HE koristi za pumpanje vode na višu razinu). Ostaje otvoreno pitanje što znači status povlaštenih proizvođača električne energije za one HE koje nisu u sustavu poticaja. Potrebno je razmotriti opravdanost modela tržišta s institutom statusa povlaštenosti ukoliko svi OIE budu imali pravo biti u sustavu jamstva podrijetla. A prioritetno dispečiranje po novom paketu bit će samo za izvanredne situacije odnosno zagušenja. Ukoliko je neko proizvodno postrojenje već dobilo poticaj (bilo npr. zajamčenom otkupnom cijenom ili prema premijskom modelu), njegova jamstva podrijetla se sukladno prijedlogu RED II stavljaju na dražbe (koje provodi državno tijelo, odnosno prijedlogom ovog Zakona HROTE), a prihod od dražbi se koristi za smanjenje javnih davanja za OIE, odnosno za punjenje blagajne za davanje nacionalnih poticaja za OIE čime se zapravo potiče izgradnju novih postrojenja na OIE. Ostala jamstva podrijetla koriste se za postizanje više cijene energije i lakši izlazak naših energetskih tvrtki na tržište Unije. Time jača nacionalna ekonomija. Ključno je da HROTE bude što uspješniji u punjenju blagajne za isplatu poticaja, jer će se na taj način rasteretiti opskrbljivači koji će prema ovim prijedlozima izmjena i dopuna Zakona ipak i nakon 01.siječnja 2019. biti o obvezi otkupljivati određeni dio „zelene energije“ po cijeni 0,42 kn/kWh. Naime, dio „zelene energije“ koji će otkupljivači biti dužni otkupljivati po cijeni od 0,42 kn/kWh određuje HROTE temeljem projekcija svojih prihoda i rashoda unutar godine dana. Što HROTE „bolje posluje“ to manji je teret preuzetih obveza na opskrbljivačima odnosno krajnjim kupcima. Analiza učinka na zaštitu tržišnog natjecanja Vezano za točku 3.2. Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja navodimo sljedeće komentare: Iako se u članku 2. stavku 3. točka 2. ne mijenja, podsjećamo na primjedbu danu kroz javno savjetovanje provedeno o ZOIEiK u ožujku/travnju 2015. Članak 2. stavak 3. točka 2. Zagovara se korištenje vlastitih energetskih resursa. Primjerice poglavlje 6.3.1. važeće Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske u poglavlju 6.3.1. navodi da „se očekuje da će novoizgrađeni proizvodni kapaciteti u velikim hidroelektranama do 2020. godine iznositi oko 300 MW.“ Postavlja se pitanje da li je te planove moguće realizirati u današnjem formalno-pravnom okviru Republike Hrvatske, a posebno kada se u obzir uzme činjenica da je sukladno članku 4.7. Okvirne direktive o vodama razloge izmjene i modifikacije vodnih tijela potrebno izričito navesti i objasniti u Planu upravljanja vodnim područjima. Dodatni komentari: 1. U Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji (dalje: ZOIE i VUK) treba jasno propisati na koga se primjenjuje i tko izrađuje „obračun ukupne neto isporučene električne energije“ kroz sustav poticanja. Također treba propisati da osim „osiguranja neto obračuna“, operatori mreže su u obvezi dostave neto obračuna i svih mjernih podataka iz pojedinog obračuna neto isporučene električne energije u sustavu poticanja. Predlažemo da se u ZOIE i VUK jasno definira da se obračun ukupno neto isporučene električne energije primjenjuje na sve proizvođače u sustavu poticanja i na sve proizvođače u premijskom modelu, neovisno kada su sklopili Uugovor o otkupu ili ugovor o tržišnoj premiji s operatorom tržišta električne energije, s obzirom da je njihov krajnji učinak neto količina električne energije iz OIE i VUK predana u sustav. Također treba jasno napisati da se neto obračun ne odnosi na povlaštene proizvođače koji nemaju ugovor o otkupu kroz sustava poticanja ili ugovor o tržišnoj premiji, kao niti na kupce s vlastitom proizvodnjom. Status povlaštenosti vezan je uz prioritetno dispečiranje odnosno isporuku proizvodnje u mrežu, neovisno da li se isporuka energije u mrežu temelji na Ugovoru o otkupu s HROTE ili s energetskim subjektom kome povlašteni proizvođač ili krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom može prodavati energiju temeljem Zakona o tržištu električne energije. Također predlažemo da se u ZOIE i VUK brišu odredbe po kojima krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom može steći status povlaštenog proizvođača (vidjeti sadašnji članak 20. stavak 2.), jer bi tada predmetni kupac s vlastitom proizvodnjom trebao prolaziti jednaku proceduru kao što prolazi proizvođač od procedure priključka na mrežu do procedure ishođenje statusa povlaštenog proizvođača. Osim već navedenog u zakonu, da operator prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava mora osigurati neto obračun, treba jasno propisati da operatori mreže izrađuju i dostavljaju HROTE-u „obračun ukupne neto isporučene električne energije“ kao i obvezu dostave svih mjernih podatka na kojima se temelji pojedini obračun neto isporučene električne energije kroz sustav poticanja ili temeljem ugovora tržišnoj premiji. Obrazloženje: Dosadašnja praksa potvrđuje da se konceptualno različito postupalo za proizvođače u sustavu poticanja pri obračunu isporučene električne energije. Pojedinom povlaštenom proizvođaču u sustavu poticanja je plaćeno temeljem obračuna neto isporučene električne energije (npr. blok L u TE-TO Zagreb), dok je većini proizvođača u sustavu poticanja isplaćeno za proizvedenu energiju (smjer predaje u mrežu bez oduzetih količina za smjer preuzimanja iz mreže), tj. bez netiranja s preuzetom električnom energije iz mreže tj. potrošnjom proizvodnog postrojenja „u svakom obračunskom mjernom intervalu, za sva obračunska mjerna mjesta zajedno“. Propisivanjem obveze „ukupno neto isporučene električne energije“ za sve proizvođače u sustavu poticanja ili proizvođače s premijskim modelom, ostvarila bi se jednakost postupanja pri obračunu za sva proizvodna postrojenja u sustavu poticanja te bi se ublažila financijskoj održivost sustava poticanja u Republici Hrvatskoj. 2. Potrebno je ovim prijedlogom zakona obuhvatiti proizvođače koji koriste OIE i VUK u izgrađenim proizvodnim postrojenjima a namjeravaju rekonstruirati proizvodno postrojenje s povlaštenim statusom radi tehnološke zastarjelosti, povećanja priključne snage i/ili povećanja energetske učinkovitosti. (Napomena: Predmetno se odnosi na problematiku bržeg upisa u registar, odnosno ne odnosi se na natjecanje radi uključenja u sustav poticanja ili u premijski sustav). Predlažemo da se ovim ZOIE i VUK definira da rekonstruirana proizvodna postrojenja po pojednostavljenoj proceduri izvrše upis u Registar jamstva podrijetla temeljem Uporabne dozvole ili jednakovrijednog dokumenta. Obrazloženje: Postupak ishođenja statusa povlaštenog proizvođača i upisa starijih i/ili rekonstruiranih proizvodnih postrojenja u Registar jamstva podrijetla do sada je bio vremenski dugotrajan, administrativno zahtjevan i nedovoljno precizan premda predmetna postrojenja imaju Uporabnu dozvolu ili jednakovrijedan dokument iz prethodnih desetljeća. 3. U predmetnom zakonu propisati akt kojim treba definirati koncept rješavanja povremenih zagušenja u slučaju potrebe istovremenog ograničenja proizvodnje više povlaštenih proizvođača. Predlažemo da se definira koncept proporcionalnog ograničenja proizvodnje između povlaštenih proizvođača na području zagušene mreže razmjerno veličini odstupanja (stvarne) proizvodnje u odnosu na planom predviđenu proizvodnju pojedinog povlaštenog proizvođača do ostvarenja željenog rasterećenja dijela preopterećene mreže ili održivosti kriterija sigurnosti N-1. Obrazloženje: Tijekom povoljnih hidroloških okolnosti i istodobno visoke proizvodnje vjetroelektrana, događala su se ograničenja proizvodnje iz OIE s povlaštenim statusom (npr. HE Senj) radi ugroženosti mreže bez istovremenih zahtjeva na ograničenje proizvodnje u električki bliskoj vjetroelektrani (VE Vrataruša). Navedena problematika moguća je u stanju redovne raspoloživosti mreže, a osobito u stanju smanjene raspoloživosti mreže (kvar dalekovoda ili kvar mrežnog transformatora). 4. Kod provedbe javnog natječajnog postupka za gradnju visokoučinkovitih kogeneracija na državnom zemljištu nužno je sagledati sadašnje potrebe toplinskog konzuma kao i objektivne mogućnosti povećanja toplinskog konzuma (ogrjevna toplina i tehnološka para). Predlažemo da se kod postupka javnog natječaja za gradnju visokoučinkovitih kogeneracija (dalje: VUK) na državnom zemljištu vrednuje i plan podmirenja toplinskog konzuma iz spojne proizvodnje VUK-a. Obrazloženje: Analizom sinergijske koristi proizvodnje električne i toplinske energije u visokoučinkovitim kogeneracijskih postrojenjima moguće je doprinijeti povećanju energetske učinkovitosti izbjegavajući višestruke energetske transformacije na područjima gdje postoje ili su izvjesne dodatne potrebe za toplinskom energijom. 5. S obzirom da je ovim zakonom predviđena „prethodna suglasnost Agencije na planirane promjene uvjeta korištenja proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice“ te “izdavanje rješenja o izmjeni rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača“ od Agencije, potrebno je jasno definirati što se podrazumijeva pod izrazom „u slučaju kada se mijenjaju uvjeti korištenja proizvodnog postrojenja i/ili proizvodne jedinice“. Predlažemo da se u ovom zakonu jasno definira opseg obuhvata iz problematike „promjene uvjeta korištenja proizvodnog rješenja“ tj. da se precizno definira kada Agencija izdaje „prethodna suglasnost“ te „rješenje o izmjeni rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača“ za povlaštenog proizvođača koji je ishodio predmetno rješenje. Obrazloženje: Promjena uvjeta korištenja proizvodnog rješenja može biti posljedica promjene toplinskog kozuma, promjene stanja u mreži, promjene energetskog potencijala za proizvodno postrojenje i slično, pa predlažemo da se “promjena uvjeta korištenja obuhvati samo značajke promjene energenata ili promjene tehničkih značajki proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice (unutarnji uzrok). Nije prihvaćen Procjena učinaka predmetnog zakona provedena je primjenom kriterija propisanih Zakonom o procjeni učinaka propisa i Uredbe o provedbi procjene učinaka propisa te je stručni nositelj izradio Iskaz o procjeni učinaka propisa koji je također bio predmetom ovog javnog savjetovanja. Pitanja koja se odnose na gradnju na državnom zemljištu detaljno će se urediti podzakonskim propisom. Preostale primjedbe općenite su naravi te se ne odnose na svrhu koja se ovim izmjenama i dopunama želi postići, već iste primjedbe upućuju općenito na navodne nedostatke i moguća poboljšanja cjelokupnog sustava obnovljivih izvora energije, što stručni nositelj prima na znanje za budući razvoj cjelokupnog sustava.
65 Luka Predragović II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Uvesti plaćanje mrežarine proizvođačima OIE za energiju koju su isporučili preko javne mreže. Posljedica takovih zakonskih rješenja bile bi korisne za operatora mreže i korisnika. Korisnik bi imao daleko manje troškove priključka. Operator mreže bi počeo racionalnije graditi susretna postrojenja i točke priključaka . Nebi se događalo da za susretno postrojenje umjesto jednog objekta grade dva . Jedan pored drugog s predimenzioniranom „tipskom“ opremom prošlosti, a sve na trošak i na imovini korisnika. Ovako bi sve troškove ulaganja u mrežu koja je njegovo vlasništvo on trebao platiti a investicija bi bila dobro promišljena, održiva, dugoročno planirana i sukladna EU normama. Gradila bi se tehnički dobra i racionalna rješenja priključaka od kojih bi operator mreže imao dugoročno koristi. Nebi se na primjer za priključak proizvođača, na pr. 13 MW uvjetovala izgradnja 35/10 kV trafostanice i susretnog postrojenja već bi se moglo ponuditi rješenje priključka na planski izgrađenu 20 kV mrežu preko točke priključka u obliku učinskog rastavljača što je tehnički ispravno i 1000 puta jeftinije rješenje. Operator mreže bi mogao rekonstrukcije i zamjene postojećih mreža graditi EU novcem, ali bi prije toga trebao dokazati održivost i društvenu korist od investicije, ali ovako je lakše na račun korisnika a po „Ad hoc“ rješenjima iz EOTRP-a i bez ikakvog dokazivanja bilo kome po principu „plati ili ostavi“. Rezultati su vidljivi. Vršno opterećenje pada a gubitci u mreži rastu, ali operator mreže ostvaruje dobit? Nije prihvaćen Predloženo nije predmet ovoga zakona.
66 Luka Predragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. čl. 44 u stavku 3. preurediti. Brisati ... 500 kW. upisati: ...ugovorenu priključnu snagu. Dodati novi stavak: d1. Ukupno proizvodena električna energija mora se mjeriti a podatke dostaviti operatoru mreže koji je obvezan podatke proslijediti u državni registar. Stavak 7. Opskrbljivač će u obračunu prvenstveno preuzete viškove po pojedinim tarifama i odbiti od isporučene energije a preostalu razliku viška obračunati prema stavku- postoji stavak 7. već postoji, što je dobro! Vidjeti dodatno obrazloženje Obrazloženje: Investiranje u vlastito proizvodno postrojenje donosi višestruku korist. Od jačanja investicijske klime do povećanja konkurentnosti finalnog proizvoda i neovisnosti o porastu cijena energije. Sadašnje zakonsko rješenje nije omogućavalo praćenje ukupno proizvedene obnovljive energije kod kategorije kupaca s proizvodnjom OIE (najčešće sunčane elektrane) . Na nivou države nije bilo toga podatka u NAP-u (danas se nezna koliko je stvarno proizvedno iz obnovljive energije). Operator mreže nije mogao pratiti ukupno praćenje smjerova energije i planirati rezerve. Energija iz obnovljivih izvora kod kupaca s vlastitom proizvodnjom nije u pogledu prava na jamstava ravnopravna s drugim proizvođačima OIE. Stavak 10. unjeti radi mogućnosti mnogih malih kupaca energije iz gospodarstva i kućanstava s jednofaznom potrošnjom da mogu ravnopravno učestvovati u izgradnji vlastitih sunčanih elektrana ( do 4 kW su 1-fazne a veće su 3-fazne izvedbe). Kod toga će biti izjednačeni postojeći kupci s 1-faznom i 3-faznom potrošnjom i mjerenjem. Treba voditi računa o tržišnoj vrijednost energije potrošene i proizvedene u vremenu pojedinih tarifnih cijena. Nije prihvaćen Obzirom da je priključna snaga do 500 kW granica za priključke na niskom naponu, kao takva je relevantna kao granica za kupce s vlastitom proizvodnjom. Dodavanjem novog stavka d1 uvela bi se nova obveza za krajnje kupce što bi prouzročilo dodatne financijske obveze.
67 Luka Predragović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. Kupac s elektranom: Malobrojni proizvođači energije (od mogućeg potencijala) su ipak investitori koji donose odluke o gradnji OIE, dobro bi bilo taj potencijal iskoristiti. Na zakonodavcu je da im olakša s manje administriranja. Kod kupaca s elektranom na IOE nije jasno zašto ponovno mora tražiti na pr. HEP ODS da mu odobri suglasnost i priključak kad on to već ima. Zakonom o gradnji i Pravilnikom je propisano da mora imati Glavni projekt kojega izrađuje ovlašteni projektant koji se mora držati normi, propisa i zakona. Instalirana snaga Sunčane elektrane je manja od zakupljene i mogućnosti priključka. Graditi može certificirani izvoditelj radova koji mora pribaviti EUcertifikate za ugrađenu opremu uključivo i EUcertifikat sukladnosti izmjenjivača za paralelni rad s javnom mrežom. Sunčana elektrana za vlastitu potrošnju priključuje se na instalaciju korisnika. Koja je onda svrha ulaziti u proceduru s HEP-ODS-om koja je dugotrajna i skupa. Ne bi li bilo dovoljno da postoji Zakonska obveza prijave izgrađene Sunčane elektrane prije puštanja pod napon HEP ODS-u a stručna osoba može imati mogućnost provjere (takova je praksa u Njemačkoj). Kupac s elektranom: Malobrojni proizvođači energije (od mogućeg potencijala) su ipak investitori koji donose odluke o gradnji OIE, dobro bi bilo taj potencijal iskoristiti. Na zakonodavcu je da im olakša s manje administriranja. Kod kupaca s elektranom na OIE nije jasno zašto ponovno mora tražiti na pr. HEP ODS da mu odobri suglasnost i priključak kad on to već ima. Zakonom o gradnji i Pravilnikom je propisano da mora imati Glavni projekt kojega izrađuje ovlašteni projektant koji se mora držati normi, propisa i zakona. Instalirana snaga Sunčane elektrane je manja od zakupljene i mogućnosti priključka. Graditi može certificirani izvoditelj radova koji mora pribaviti EUcertifikate za ugrađenu opremu uključivo i EU certifikat sukladnosti izmjenjivača za paralelni rad s javnom mrežom. Sunčana elektrana za vlastitu potrošnju priključi se na instalaciju korisnika. Koja je onda svrha ulaziti u proceduru s HEP ODS-om koja je dugotrajna i skupa. Ne bi li bilo dovoljno da postoji Zakonska obveza prijave izgrađene Sunčane elektrane prije puštanja pod napon HEP ODS-u a stručna osoba može imati mogućnost provjere (takova je praksa u Njemačkoj). Nije prihvaćen Opća primjedba te ista nije predmet ovoga zakona.
68 Luka Predragović II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja Da se pojam „povlašteni proizvođač briše“ Praksa je pokazala da namjera davanja privilegija u praksi ne postoji a nejasnoća toga pojma unosi zabune pored jasnih pojmova, jer svi koji su prijavljeni u OIEKPP ,trajno priključani na mrežu i mogu trajno isporućivati energiju u mrežu su „povlašteni“. Drugačijih nema. Razlika je u obimu isporuke u mrežu. Ukupnu količini ili višak od vlastite potrošnje. Sadašnjim važećim Zakonom regulirana su pitanja HROTE, HERE, HOPS-a i HEP ODS-a riješeni do nivoa detalja, dok proizvođači energije i kupci s elektranom nedovoljno ili nejasno, skupo, diskiminatorski u pristupu mreži i slobodnim raspolaganjem vlastitog proizvoda-energijom. Takovi su konačno rezultati u praksi. Slabi. Nije prihvaćen U glavi V. predmetnog zakona nedvojbeno su određeni uvjeti za stjecanje statusa povlaštenog proizvođača električne energije, prava i obveze, kao i razlozi zbog kojih se ukida status povlaštenog proizvođača.
69 ŠIME VALIDŽIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Primjedba na Članak 3. Smatram da biomasu i biotekućine ne treba ubrajati u ekološki prihvatljiva goriva niti ih treba ni na koji način poticati jer se zbog njih povećava sječa šuma. Druge europske države često ne koriste otpad iz svojih šuma nego one uvoze sječu iz zemalja u kojima se događa masovno uništavaju tropskih i umjerenih prašuma, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta, genocid protiv starosjedilačkih naroda i ubojstva ekoloških aktivista; to se prvenstveno odnosi na Južnu Ameriku i Jugoistočnu Aziju, ali i na Sjevernu Ameriku, Australiju i Afriku. Biotekućine se uglavnom dobivaju od palminog ulja, a plantaže uljnih palmi u Jugoistočnoj Aziji su uzrok svih navedenih ekoloških i društvenih zala. Solarne fotonaponske ćelije i termalne panele koje se postavljaju na zgrade su najprihvatljiviji izvor energije ali treba u njihovoj proizvodnji izbjegavati minerale koje se dobivaju dječjim radom i/ili tako da se zbog njih ratuje u Africi. Vjetroturbine ne treba postavljati na mjesta gdje mogu izazivati smrt ptica i šišmiša. Nije prihvaćen Upravo se navedena smatraju ekološki prihvatljivim izvorima energije, odnosno ista se smatraju obnovljivim izvorima. Isto tako, odobrenje lokacija na kojim se mogu graditi vjetroelektrane nisu predmet ovog Zakona.
70 Berislav Botinčan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 38. Potrebno je predvidjeti sankcije za odgovorne osobe zbog nedonošenje podzakonskih propisa u propisanim rokovima. Nije prihvaćen Ne postoji mogućnost propisivanja istog u predmetnom zakonu.
71 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. Osnivanje EKO bilančne grupe, Članak 48. Uredbom Vlade, koja se donosi na prijedlog Ministarstva, potrebno je odrediti od kojeg datuma su članovi EKO BG dužni plaćati naknadu. Prijedlog: „Od dana početka rada EKO bilančne grupe članovi EKO bilančne grupe dužni su plaćati naknadu propisanu ovom Uredbom" Nije prihvaćen Predmetni prijedlog odnosi se na materiju koja će se urediti provedbenim propisom.
72 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. Ova odredba mogla bi biti problem u provedbi natječaja za dodjelu tržišne premije i poticanje zajamčenom otkupnom cijenom, budući da se cijeli postupak zaustavlja u slučaju podnošenja žalbe. Prijedlog: Žalba izjavljena na odluku iz članka 31. stavka 3. i članka 34. stavka 2. ovoga Zakona ne sprječava sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, odnosno ugovora o tržišnoj premiji s odabranim ponuditeljem. Nije prihvaćen Odgodni učinak žalbe je u skladu s odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
73 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 27. Predlažemo izmjenu članka 33. Zakona na način da se granica priključne snage „do uključujući 30 kW“ izmijeni na „do uključujući 500 kW“ čime bi priključna snaga za model sustava poticanja zajamčenom otkupnom cijenom bila u korelaciji s priključnom snagom klasifikacije tehnologija u prijedlogu Pravilnika OIEiVUK (buduća Uredba OIEiVUK). Također, ista granica priključne snage je definirana u Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energetiku za razdoblje 2014.-2020. za predloženi model sustava poticanja. S obzirom na upitan plasman električne energije u modelu premijskog sustava za postrojenja male priključne snage (npr. sunčane elektrane 300 kW ili bioplinska postrojenja 250 kW, tipičnim malih postrojenja takvih tehnologija) i veći rizik za nositelje projekata, predlaže se usvajanje prijedloga iz Smjernica o granici priključne snage od 500 kW (ili 300 kW). Nije prihvaćen Prijedlog se ne prihvaća jer se smatra da se granicom priključne snage „do uključujući 30 kW“ omogućava da se zajamčenom cijenom, u okviru raspoložive ukupne priključne snage koja će se poticati, potiče veći broj postrojenja s manjom priključnom snagom.
74 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 23. Stavak 5 je u koliziji sa stavkom 1. ovog članka Nije prihvaćen Nije pojašnjeno iz čega proizlazi navodna kolizija te primjedba ne sadrži konkretan prijedlog
75 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. Predlažemo da se postojeće definicije iz Zakona: „neto mjerenja“ i „vlastite potrošnje“ nepromijenjene zadrže. Naime, u prijedlogu izmjene definicije pojma „neto mjerenja“ izostavljen je pojam „vlastite potrošnje“ koji onda i nema smisla definirati zasebno budući se uopće ne koristi u tekstu Zakona. S druge strane, nigdje se eksplicitno ne navodi da se od bruto proizvedene električne energije oduzima vlastita i opća potrošnja, a što je vrlo bitno prilkom ispravnog tumačenja neto isporučene električne energije za koju se isplaćuju poticaji. Nije prihvaćen Definicije propisane predmetnim Nacrtom prijedloga zakona usklađene su s propisanim modelom tržišta električne energije, a isto tako iz primjedbe na članak 3. ukazivanjem na pojam „neto mjerenja“ nejasno je na koji pojam se upućuje, obzirom isti kao takav nije definiran u članku 4. važećeg Zakona.
76 Ivan Komušanac Obveza preuzimanja električne energije, Članak 51. (NN 123/16, 131/17) (6) Operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava dužni su dostavljati podatke operatoru tržišta električne energije za obračun udjela električne energije koji je obvezan preuzeti pojedini opskrbljivač električne energije, sukladno njegovu, u postotku izraženom, udjelu u ukupnoj opskrbi električnom energijom u Republici Hrvatskoj. Operator prijenosnog sustava se također obvezuje objavljivati dnevne podatke o neto proizvedenoj električnoj energiji, podijeljenu prema tipu tehnologije. Nije prihvaćen Nejasan i neobrazložen prijedlog.
77 Ivan Komušanac PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. Prema regulativi Europskog parlamenta i Vijeća (Governance of the Energy Union, 2016/0375(COD)), države članice moraju uključiti mjere za jamstvo o podrijetlu (engl. Guarantee of Origin) te olakašavanje administrativnih proceduri vezanih za njih. Jamstvo o podrijetlu je iznimno bitno za kompanije koje žele dobivati 100% obnovljivu električnu energiju (u nekim slučajevima i specificiraju da to bude električna energija iz vjetroelektrana), te usko vezano uz ranije spomenute ugovore o kupnji električne energije (engl. Power Purchase Agreement). Stoga bi obskrbljivač električne energije bio dužan omogućiti određenim krajnim korisnicima informacije o podrijetlu električne energije. Nije prihvaćen Primjedba se odbija jer je navedeno obveza opskrbljivačima prema svojim kupcima, da su sukladno metodologiji u obvezi omogućiti krajnjim kupcima informaciju o udjelu zelene energije u ukupnoj korištenoj električnoj energiji.
78 Ivan Komušanac II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom Prema regulativi Europskog parlamenta i Vijeća (Governance of the Energy Union, 2016/0375(COD)), mjere koje opisuju kako povećati broj tzv. ugovora o kupnji električne energije (engl. Power Purchase Agreement), moraju biti uključene u nacionalnom energetskom i klimatskom akcijskom planu. (iz teksta: Specific measures to introduce [ ] one or more contact points, streamline administrative procedures, provide information and training, and [ ] facilitate the uptake of power purchase agreements.) Ugovori o kupnji električne energije su posljednjih mjeseci iznimno vezan uz obnovljive izvore energije u Europi. Najbolji primjeri su ugovor Mercedes Benz-a i poljske vjetroelektrane Taczalin, te zatim Norsk Hydro (Norveški proizvođač aluminija) s vjetroelektranom Överturingen u Švedskoj. Sukladno tim činjenicama, ugovori o kupnji električne energije bi trebali biti uređeni i ovim Zakonu. Nije prihvaćen Prijedlog nije predmet materije koja se uređuje ovim zakonom.
79 Marijan Kalea PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. Dodati novi stavak (8a) koji glasi: "Nije dopušteno izdvajanje neke skupine krajnjih kupaca, po bilo kojoj osnovi, radi opskrbe te skupine proizvedenom električnom energijom isključivo iz poticanih obnovljivih izvora i kogeneracije." Nije prihvaćen Primjedba nije predmet ovoga zakona.
80 Marijan Kalea Sredstva za isplatu poticaja, Članak 37. Članku 37. treba dodati novi stavak (2) - postojeći tekst time postaje stavak (1) - kojim bi se uredila zabrana stvaranja skupina krajnjih kupaca, po bilo kojoj osnovi, kojim skupinama bi se dalo ekskluzivno pravo isključivog korištenja električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i kogeneracija, za čiji su se otkup koristila sredstava iz namjenske naknade za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i kogenergacije (naplaćena od svih kupaca električne energije!). Nije prihvaćen Navedeno nije predmet uređenja ovog zakona.
81 Marijan Kalea II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći Promašaj je ovoga Zakona taj što nije obuhvatio i "osjetan poticaj razvoju" toplinskog iskorištavanja Sunčeve energije (kod kućanstava i poduzetništva), jer 1 četvorni metar kolektora daje prosječno godišnje tri puta više topline nego li što daje četvorni metar fotonaponskog modula električne energije. Nije prihvaćen Ovim prijedlogom nije isključeno poticanje korištenja toplinske energije iz obnovljivih izvora.
82 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. Vezano na odredbu stavka 7. članice Zajednice OIE HGK predlažu pojasniti izraz 'bez naknade'. Ukoliko nema naplate, naše članice smatraju da bi trebalo pisati „preuzima se bez naknade“ jer otkup bez naknade ne postoji. Prihvaćen Dio odredbe koji propisuje otkupljivanje bez naknade brisat će se iz nacrta prijedloga.
83 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 24. Vezaano na stavak 1. članice Zajednice OIE HGK mišljenja su kako bi u ovu odredbu trebalo uključiti i izradu program državnih potpora za proizvodnju drugog oblika energije osim električne energije (npr toplinske energije iz obnovljivih iz energije). U odnosu na odredbu stavka 2. članice Zajednice OIE mišljenja su kako je potrebno navedeno pojasniti budući da nije jasno odnosi li se stavak 2. na projekte iz stavka 1. (dakle, samo na one koji omogućuju proizvodnju električne energije) ili se odnosi na sve tehnologije proizvodnje energije iz obnovljive energije (u tom bi slučaju to bilo dobro i navesti da bude nedvosmisleno). Prihvaćen Predloženo vezano za stavak 1. nije predmet ovoga zakona.
84 HGK PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 11. Članice Zajednice OIE HGK predlažu u stavku 8. dopuniti točku 3. na način da se iza riječi“proizvodno postrojenje“ doda tekst „iz članka 16.“ ili „koje koristi obnovljive izvore energije“ kako se stavak ne bi mogao tumačiti kao primjenljiv na svako proizvodno postrojenje za proizvodnju električne energije. Prihvaćen Prihvaćeno.
85 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 11. U stavku 2. brisati tekst „te infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja“. Dodaju se novi stavci 15. 16 i 17. koji glase: (15) Uvjete izgradnje elektroenergetskih infrastrukturnih objekata koji su neposredno povezani s radom proizvodnog postrojenja iz članka 16. stavka 1. ovog Zakona, određuje operator prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava sukladno Uredbi o izdavanju elektroenergetskih suglasnosti i utvrđivanju uvjeta i rokova priključenja na elektroenergetsku mrežu. (16) Elektroenergetski infrastrukturni objekti iz stavka 15. ovog članka nisu predmet javnog natječajnog postupka iz stavka 1. ovog članka. (17) Investitor elektroenergetskih infrastrukturnih objekata iz stavka 15. ovog članka je operator prijenosnog sustava i/ili operator distribucijskog sustava. Prihvaćen Prihvaćeno.
86 HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 9. Dodaje se novi stavak (4) koji glasi: (4) Za izgradnju elektroenergetskih infrastrukturnih građevina neposredno povezanih s radom proizvodnog postrojenja iz stavka 1. ovog članka, a koja se planiraju izgraditi na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske, ugovor o pravu građenja i/ili prava služnosti sklapa tijelo nadležno za upravljanje zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske sa operatorom prijenosnog sustava i/ili operatorom distribucijskog sustava. Stavak (4) postaje stavak (5). Prihvaćen Prihvaćeno.
87 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 36. Vezano za promjene u članku 45. koje se odnose na demonstracijske projekte Je li ova odredba u suprotnosti s odredbom iz stavka 1.ovog članka koja definira "demonstracijski projekt" kao nekomercijalan projekt kojim se neka tehnologija demonstrira po prvi puta u Europi? Mora se paziti da građani Republike Hrvatske ne bi financirali demonstracijske projekte stranih investitora. Demonstracijski projekti ionako ostvaruju poticanje u okviru državnih potpora za istraživanje i razvoj i programima državnih potpora za inovacije. Dakle oni koji imaju kapitala mogu razvijati demonstracijske projekte na teritoriju RH koje Republika Hrvatska izdašno financira bez uređenja patentnih prava i sl. Prihvaćen Prihvaća se, odredba se briše.
88 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. Umjesto navedenog „za proizvodna postrojenja“ pisati „za proizvodna postrojenja i/ili proizvodne jedinice“. Prihvaćen Prihvaća se.
89 Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 17. U članku 20. stavku 3. umjesto „i za proizvodnu jedinicu“ pisati „i/ili za proizvodnu jedinicu“. Prihvaćen Prihvaćeno.
90 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Pod točkom 3.1 Analiza gospodarskih učinaka: "pretpostavke udjela reguliranog otkupa od strane opskrbljivača u 2019. od 50% po cijeni 0,37 kn/kWh (trenutni iznos očekivane tržišne cijene električne energije u 2019.), te po 0,42 kn/kWh" potrebno je izbrisati dio teksta: "0,37 kn/kWh (trenutni iznos očekivane tržišne cijene električne energije u 2019.), te po" budući da se radi o pogreški u pisanju. Prihvaćen Sadržaj Iskaza uskladit će se s prijedlogom.
91 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI , OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Organiziranje sustava poticanja za proizvodnju biogoriva za prijevoz više nije u nadležnosti HROTE-a Prihvaćen Sadržaj Iskaza uskladit će se s prijedlogom.
92 HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom Pogreška u pisanju dijela teksta: "Stoga se ovim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona predlaže propisati da su opskrbljivači električne energije dužni od HROTE-a otkupljivati određeni udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije, a koji udio utvrđuje Vlada Republike Hrvatske odlukom.." U čl. 33. st.3. Prijedloga zakona, kojim se mjenja članak 40. navodi se da " ...udio iz stavka 1. ovoga članka propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom..." Prihvaćen Prihvaćeno.
93 Marijan Kalea PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 3. U točki 16 ovoga članka i u cijelom tekstu Zakona valja pisati pravopisno jedino pravilno: Sunčeva energija, namjesto nepravilno napisanog: sunčeva energija. Posvojni pridjevi od imena nebeskih tijela pišu se velikim početnim slovom; Zemljin, Sunčev, Mjesečev,... Prihvaćen Prihvaćeno.