Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Prijedlogu nacionalnog kurikuluma predmeta Srpski jezik- model A
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | Komentar na rečenicu "U četvrtom i petom ciklusu u završnoj procjeni najveću težinu imaju elementi vrednovanja Književnost i Lektira po 25 %, zatim domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo sa 20 %, domena Jezik 20 % i Kultura i mediji 10%": Četvrti i peti ciklus, ako je dobro shvaćeno, odnose se na srednjoškolsko obrazovanje. Rad na jeziku i kreativnoj upotrebi jezika treba imati veće težište, osnovna škola nudi tek temelje koje narednih godina treba razraditi. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja U tekstu se nalazila greška: umjesto pojma “element vrednovanja Kultura izražavanja i stvaralaštvo” pisalo je “domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo”. Umjesto pojma “element vrednovanja Jezik” pisalo je “Domena Jezik”. Uočene greške su ispravljene. Dalje, elementi vrednovanja ne odnose se na vrijeme provedeno radeći na jeziku i njegovoj kreativnoj upotrebi. Osim u okviru domene “Jezik” , na jeziku i njegovoj kreativnoj upotrebi radi se na svakom našem satu i u okviru domena “Književnost” ,“Kultura izražavanja i stvaralaštvo” i u okviru domene “Kultura i mediji”. Ovdje se govori o udjelu elemenata vrednovanja u završnoj procjeni- u završnoj procjeni (zaključnoj ocjeni) element Jezik učestvuje sa 20 %, ali jezik se svakako ocjenjuje i kroz druge elemente vrednovanja, posebno njegova kreativna upotreba kroz element “Kultura izražavanja i stvaralaštvo”. |
| 2 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | Komentar na rečenicu "Kroz element Jezik vrednuje se primjena jezičnih znanja i vještina u različitim komunikacijskim situacijama.": Ovaj se dio čini nedorečen i ne diferencira Jezik od Kulture izražavanja i stvaralaštva, odnosno ne naznačuje što ta obrazovna domena nudi u odnosu na Kulturu izražavanja i stvaralaštva. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Jezik, odnosno primjena jezičnih znanja i vještina u različitim komunikacijskim situacijama, ne može se u potpunosti diferencirati ni od domene Kulture izražavanja i stvaralaštvo niti od Književnosti i Kultura i medija, budući da se predmet Srpski jezik, a samim tim i sve njegove domene, temelji na komunikacijskom pristupu koji podrazumijeva konstantnu primjenu jezičnih znanja i vještina u svim komunikacijskim situacijama. Također, sve domene su povezane i međusobno isprepletene što je vidljivo ne samo u grafičkom prikazu predmeta, već u njihovom opisu. Dakle, u detaljnijem opisu svake domene zasebno očito je šta ih međusobno diferencira. Iz komentara nije jasno da li je sporna razlika između domena ili elemenata vrednovanja. Prema tome navedena rečenica je izmijenjena i glasi: “Kroz element Jezik vrednuje se primjena usvojenih gramatičkih i pravopisnih znanja i jezičnih vještina pri analizi i oblikovanju teksta i u različitim komunikacijskim situacijama. Kroz elemente Usmeno izražavanje i stvaralaštvo, Pismeno izražavanje i stvaralaštvo, odnosno Kultura izražavanja i stvaralaštvo vrednuju se različite vrste čitanja kao i različiti oblici učenikovog kreativnog stvaralaštva te razumijevanje književnog teksta u različitim oblicima usmenog i pismenog izražavanja, a u okviru svega toga primjena jezičnih znanja i vještina.” |
| 3 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod A.3.5. (Učenik razvija čitalačku naviku), preciznije na natuknicu "procjenjuje namjeru autora": U nju nema uvida, osim ako je autor/-ica nije negdje naveo/-la ili se da naslutiti iz njegova/njezina života i vrijednosti koje je zastupao/-la. Ali treba razmatrati efekte književnoga djela, načine na koje ga je moguće tumačiti. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Natuknicu "procjenjuje namjeru autora" zamijeniti sa idejom i porukom djela |
| 4 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskoga ishoda A.4.3. (Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća), natuknice "opisuje pojam ´suvremenost´": Kao i ´postmoderne´ koja se razvija od 1990-tih na ovamo, zatim i kritičkih čitanja postmodernoga stvaralaštva, njezinih uzroka i razloga u književnosti i znanosti. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Natuknica "opisuje pojam ´suvremenost´" nadopunjuje se sa “i postmoderne”. Dio koji se odnosi na “kritička čitanja postmodernoga stvaralaštva, njezinih uzroka i razloga u književnosti i znanosti” izlazi iz okvira ishoda i njegove razrade |
| 5 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.4.3. (Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća): Nedostaje stvaralaštvo u periodu SFRJ-a. Navesti i obraditi relevantna djela. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Relevanta djela iz doba SFRJ i njihovi autori navedeni su u predloženom popisu književnih djela iza tebele ishoda. Natuknicа u razradi ishoda “kritički promišlja o suvremenosti književnosti s kraja 20. stoljeća” preformulirana u “kritički promišlja o suvremenosti književnosti neposredno nakon Drugog svjetskog rata i onih nastalih do kraja 20. stoljeća” |
| 6 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U četvrtom razredu četverogodišnje srednje škole komentar na ishod A.4.1. (Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva svjetska rata), konkretnije na natuknicu "navodi književnike i druge umjetnike koji su sudjelovali u ratu": Uvesti u nastavu one književnike/-ice i umjetnike/-ice sa snažnom antiratnom porukom i koji su kritički propitivali događanja. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Natuknica “navodi književnike i druge umjetnike koji su sudjelovali u ratu” izmjenjena je i glasi: “prepoznaje i tumači antiratne poruke književnika i drugih umjetnika koji su sudjelovali u ratu” Književnici/-ice i umjetnici/-ice sa snažnom antiratnom porukom i koji su kritički propitivali događanja sa svojim djelima su navedeni na predloženom popisu književnih djela iza tabela sa ishodima te se podrazumeva da će se “uvesti u nastavu” |
| 7 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.3.6. (Učenik razvija čitalačku naviku), konkretnije na natuknicu "procjenjuje namjeru autora": U nju nema uvida, osim ako je autor/-ica nije negdje naveo/-la ili se da naslutiti iz njegova/njezina života i vrijednosti koje je zastupao/-la. Ali treba razmatrati efekte književnoga djela, načine na koje ga je moguće tumačiti. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Natuknica "procjenjuje namjeru autora" zamjena je sa idejom i porukom djela. |
| 8 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda D.8.1. (Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju), natuknice "istražuje različite reklamne panoe i spotove": I reklame u drugim oblicima. Primjerice, treba posebno obratiti pozornost na tzv. naturalizirane reklame - reklame koje izgledaju kao vijest ili informativni članak. Zatim, "product placement" koji podrazumijeva umetnute reklame za proizvode u glazbenim spotovima, filmovima i drugim sadržajima kojima su učenici izloženi. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja Cilj ovog ishoda je prepoznati uvjeravanje, poticanje, manipulaciju, predrasude i stereotipe u reklamama, na primjeru reklamnih spotova i panoa jer su oni djeci možda najzanimljiviji. Važno je kod učenika osvijestiti na koji način mediji utječu na naše ponašanje, stavove, osvijestiti negativne utjecaje medija, a ne proučavanje reklame kao takve. Ipak, u razradu ishoda ubačena je natuknica: “upoznaje se s pojmom: prikriveno reklamiranje (product placement) |
| 9 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.8.4. (Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova), u natuknicama u rubrikama za "zadovoljavajuću" i "dobru ocjenu" pojavljuju se sintagme "uz veća odstupanja" i "uz povremene pogreške": Ishodi nisu pogreške i propusti učenika, nego pomna nadogradnja znanja iz razreda u razred, iz cjeline u cjelinu. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Brisan dio natuknice (“čineći manji broj grešaka”). |
| 10 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda C.7.2. (Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti), konkretnije natuknice "čita tekst, izvodi zaključke i tumači značenje teksta u cjelini": Prati argumentacijski lanac, analizira i može argumentirati vlastito stajalište, pokazati put kojim dolazi do zaključka. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično usvojen nadopunom u razradi ishoda: “ čita tekst, argumentirano dokazuje…” kao i u razinama usvojenosti. Ostalo je u vertikali predmetnog kurikuluma predviđeno za stariji uzrast. |
| 11 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda B.7.3. (Učenik analizira složenu rečenicu), natuknice "povezuje jednostavne rečenice u složenu": I obrnuto, analizira složene rečenice u jednostavne. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelimično usvaja Razrada ishoda je modificirana. |
| 12 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U imenu se ishoda C.6.2. (Učenik razvija vještine istraživačkog i interpretativnog čitanja...) ističe "istraživačko čitanje", ali se ne razrađuje dalje u tablici. Može se potaknuti time što će se učenike uputiti na neku temu za koju će potražiti relevantne izvore, pratiti neku misao kroz različite tekstove i vidjeti kako se gradila između različitih autora i historijskih trenutaka. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja Ishod je nadopunjen u razradi ishoda: “istražuje i obrađuje podatke iz relevantnih izvora, prati misao (motive, ideje) kroz različite tekstove. Nadopuna razrade prati i razine usvojenosti. Drugi dio prijedloga “i vidjeti kako se gradila između različitih autora i historijskih trenutaka”, s obzirom na uzrast učenika i postavljene aktivnosti u okviru istog ishoda za stariji uzrast (npr. C. 7.2, C.8.2 i SŠ), se odbacuje. |
| 13 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na B.6.4. (Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji), na natuknicu "primjenjuje pravopisna pravila u vezi s glasovnim alternacijama, pisanjem velikog slova, znakova interpunkcije i glagolskih oblika čineći manji broj pogrešaka": Ishodi ne mogu biti pogreške i propusti učenika. Skalarni prikaz u kurikulumu (od zadovoljavajuće ocjene do odlične) traži praćenje izgradnje znanja i vještina učenika (što zna, a ne što ne zna). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Brisan dio natuknice (“čineći manji broj grešaka”). |
| 14 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda B.6.2. (Učenik razlikuje odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici i/ili tekstu), natuknice "razlikuje osnovna značenja i građenje neličnih glagolskih oblika (infinitiv, glagolski pridjev radni i trpni ), a glagolske priloge prepoznaje": I glagolske imenice čija izgradnja počiva na glagolskome pridjevu trpnome. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Razrada ishoda modificirana. |
| 15 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.6.1. (Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), komentar uz natuknicu "razlikuje naglašene i nenaglašene riječi": Uz svijest o tome koje mjesto u rečenici mogu zauzeti. S (ne)naglašenošću riječi susreće se i u prethodnim razredima pri savladavanju glagolskih vremena (prezenta gl. biti i htjeti i složenih vremena poput perfekta). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Razrada ishoda i razine usvojenosti modificirani |
| 16 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda B.6.1. (Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), dijela koji se odnosi na tvorbu riječi: Prepoznaje što je korijen, što su tvorbena osnova, tvorbena porodica. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Razrada ishoda i razine usvojenosti modificirani. |
| 17 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda B.6.1. (Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), točnije natuknice "razlikuje jednostavne riječi od tvorenica te prema zadanom modelu gradi nove riječi": I razgraničava tvorbu riječi od klasične gramatike odnosno tvorbene od gramatičkih nastavaka. Učenik ovladava tvorbenim načinima u srpskome jeziku. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Razrada ishoda i razine usvojenosti modificirani |
| 18 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.6.1. (Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), komentar na natuknicu "razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije te ih uz česte pogreške upotrebljava u komunikaciji": Očekivane pogreške ne mogu biti ishod. U razradama ishoda pokazuje se učenikovo napredovanje, što treba znati za koju ocjenu (a ne što ne zna). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Razine usvojenosti modificirane. |
| 19 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.6.5. (Učenik razvija čitalačku naviku), komentar na natuknicu "argumentirano obrazlaže svoj izbor književnog teksta": Nije samo pitanje zašto je tekst odabran nego što se dogodilo jednom kada je pročitan, kako se učenik s njime povezao ili nije povezao i zašto (inzistirati na argumentaciji tvrdnji i stavova). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično usvojen dopunjavanjem natuknice: “argumentirano obrazlaže svoje tvrdnje i stavove koji proizlaze iz tumačenja teksta kao i svoj izbor književnog teksta”. |
| 20 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.5.2. (Učenik razlikuje grafičke elemente i uočava postupke kojima se postiže...), komentar na natuknicu "razlikuje grafičke elemente i postupke pomoću kojih se kod primatelja postiže željeni utjecaj (npr. veličina slova, naslov, izbor fotografije)": Učenik treba razlikovati novinske vrste (vijest, izvještaj, reportaža), od kojih treba lučiti reklame (naturalizirane u obliku vijesti, sponzorirani sadržaj). S učenicima treba predvidjeti i elementarnu analizu sadržaja - sposobnost prepoznavanja aktera i odnosa među akterima, uspoređivati istu vijest obrađenu u različitim novinama i primjećivati obrise uredničkih pristupa (čiji su odraz onda i odabir fotografija i naslova). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja U razradu ishoda D.5.2. ubačena natuknica: “razlikuje jednostavnije novinske vrste (vijest, izvještaj, intervju, članak)”. Reportaža je prezahtjevna za ovaj uzrast. Razliku između događaja i njegovog (različitog) predstavljanja u različitim medijima učenik proučava u 7. razredu. Reklama je prezahtjevna za ovaj uzrast; obrađuje se i proučava njen utjecaj u 8. razredu (ishod D.8.1.). Ishodi ove domene zamišljeni su i organizirani tako da budu primjereni uzrastu učenika, njihovom iskustvu i znanju. |
| 21 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.5.2. (Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja), na natuknicu "prepoznaje neknjiževne riječi i zamjenjuje ih jezičnim standardom": I standardni oblici i nestandardni kao i riječi tvorene na temelju postojećega leksika i riječi posuđene iz drugih jezika stječu svoju funkciju u jeziku. Nijedna riječ ne smeta drugoj. Vježbom zamjene učenik može steći dojam da su nestandardni oblici i riječi posuđene iz drugih jezika višak, redudantne. One samo imaju drugačiju funkciju od riječi koje su standardne. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se usvaja u mjeri u kojoj se odnosi na navedeni ishod C. 5.2. (Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo) i to na način da je prema nazivu ishoda (Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja) i razradi ishoda, spomenuti sadržaj prebačen u fokus domene Jezik Ishod B.5.1 modificiran u razradi i razinama usvojenosti |
| 22 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda C.5.2. (Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja), odnosno natuknice "učenik u tekstu razlikuje sinonime i antonime": U petome se razredu savladava i polisemija na koju se zbog upotrebe metafore i metonimije u tvorbi značenja valja posebno osvrnuti. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se usvaja u mjeri u kojoj se odnosi na navedeni ishod C. 5.2. (Domena Kultura izražavanja i stvaralaštvo) i to na način da je prema nazivu ishoda (Učenik razvija vještinu izražajnog i istraživačkog čitanja) i razradi ishoda, spomenuti sadržaj prebačen u fokus domene Jezik (ishodi B.5.1. i B.6.1) |
| 23 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuniti natuknicu "uočava određeni i neodređeni oblik pridjeva u tekstu" u ishodu B.5.2. (Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu) s "I razumije tvorbu i primjenu oba oblika.". | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Promjena razrade ishoda (uočava u uspoređuje). Ovako definirana natuknica podrazumijeva da učenik razumije tvorbu i primjenu oba oblika. |
| 24 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.1. (Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), komentar na natuknicu "zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i posuđenice": I standardni oblici i nestandardni kao i riječi tvorene na temelju postojećega leksika i riječi posuđene iz drugih jezika stječu svoju funkciju u jeziku. Nijedna riječ ne smeta drugoj. Vježbom zamjene učenik može steći dojam da su nestandardni oblici i riječi posuđene iz drugih jezika višak, redudantne. One samo imaju drugačiju funkciju od riječi koje su standardne. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog djelomično usvojen. Modifikovana razrada ishoda i nivoi usvojenosti. Svakako da jezik ne može biti ukaluplјen i zatvoren u granice bez mogućnosti dodira sa drugim jezicima, pa iako se radi o jednom procesu bogaćenja izraza, ipak treba da postoji određena mera. Očuvanje maternjeg jezika pretpostavlјa davanje prednosti postojećoj domaćoj reči u odnosu na stranu ili pronalaženje adekvatne “domaće” reči za neki novi pojam umesto preuzimanje strane. Najčešće se radi o anglizmima koji se uzimaju bez razmišlјanja o tome da li postoji mogućnost zamene rečju maternjeg jezika. Jezičko pomodarstvo (snobizam) je odavno prisutno (latinski, francuski, nemački, a danas engleski jezik). Borba protiv konformizma i umetanja “prestižnih” reču u govor svakako ne sme prestati. Postoji veliki broj primera da i učenici mlađih razreda u svakodnevnom govoru koriste veliki broj tuđica, a da čak i nisu potpuno svesni njihovog značenja. Samo će razvijena svest o važnosti i vrednosti maternjeg jezika onemogućiti štetno delovanje, a tek tada se može govoriti o pozitivnoj jezičkoj interferenciji. U razradi ishoda se nastojalo ukazati na taj problem. |
| 25 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.5.5. Učenik razvija čitalačku naviku), točnije na natuknicu "obrazlaže razloge vlastitoga izbora književnog teksta i poticaje za čitanje (preporuka knjižničara , prijatelja, roditelja, nastavnika, film i drugo)": Zašto taj tekst (sadržajno, supstancijalno), što ga je privuklo tomu tekstu, ne samo mogući inicijalni poticaji. Preporuka je razlog zašto je učenik možda čuo za neku knjigu ili je uzeo u obzir, ali zašto ju je pročitao i ostao s njom do kraja valja tražiti drugdje | Djelomično prihvaćen | Prijedlog djelomično usvojen Kroz ostale natuknice u razradi ishoda ponuđene su mogućnosti u kojima učenik može pokazati što ga je privuklo i zadržalo u čitanju te navelo da pročitani tekst predstavi i preporuči drugim učenicima. Također u razinama usvojenosti navedeno je da učenik bira književni tekst prema svom interesovanju i predstavlja ga. Konstrukcija rečenice preoblikovana je u: “Učenik predstavlja književni tekst, obrazlaže razloge vlastitog izbora i eventualne poticaje za čitanje. |
| 26 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.4.1. (Učenik aktivno sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i stavove), nadopuna natuknice "sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi svoje mišljenje i uvažava tuđe)": Argumentira svoj stav i posjeduje alate za seciranje argumenata drugih, na temelju čega kritički razmatra vlastitu poziciju, težeći zajedno s drugima prema spoznaji fenomena o kojem se raspravlja (primjereno uzrastu). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Dopuna razrade ishoda: -sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje) |
| 27 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.4.3. (Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst), konkretnije na natuknicu "razlikuje rečenice po značenju i obliku te ih preoblikuje": Kakva vrsta preoblikovanja? Po kojim kriterijima? Što se preoblikovanjem nastoji postići? | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Promjena izvršena u razinama usvojenosti. |
| 28 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.4.2. (Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve)), natuknicu "prepoznaje i razlikuje vrste riječi te glagolska vremena", nadopuniti s razumijevanjem mehanizama tvorbe pojedinih glagolskih vremena. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Dopuna razine usvojenosti natuknicom ”pretvara glagolska vremena iz prezenta i perfekta u futur i obrnuto”. |
| 29 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na zadnji dio općega ishoda B.4.1. (Učenik razlikuje značenje riječi i izraza te gradi nove riječi): Tvorba riječi / značenja izostaje u razradi ishoda. Jedina natuknica koja je asocirana uz tvorbu riječi je zamjenjuje jezičnim standardom... pri čemu ta vježba zatire proceseproširivanja i produbljivanja leksika koji se kreću u dva osnovna smjeru: a) prema upotrebi postojećega jezičnoga materijala i b) prema posuđivanju. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Iz ishoda brisano “i gradi nove reči”. Dopuna razrade ishoda sa natuknicom “izvodi nove reči od drugih reči npr. imenice od prideva i glagola i obrnuto”. U razradi ishoda se polazi od toga da učenik na osnovu konteksta razlikuje značenja ili da su pojedine reči deo njegovog aktivnog rečnika. Takođe, učenik zapaža osnovno i preneseno značenje reči. |
| 30 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod C.3.3. (Učenik razvija vještinu kreativnoga pisanja): Ako je ishod kreativno pisanje, među ishodima i njihovim razradama treba dati prostora poticanju imaginacije, istraživanju mogućnosti koje jezik nudi. Ovdje su uglavnom zadaci kontrolirani tematski i formalno s nizom već postavljenih očekivanja i pravila. Stvaralaštvo je preokretanje uhodanih konvencija, preoblikovanje i reorganiziranje jezičnih oblika u pokušaju pomicanja perspektive i modifikacije načina razumijevanja fenomena koji se u jeziku materijaliziraju. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Ovako naslovlјen ishod se premešta u razradu ishoda i glasi “-razvija vještinu kreativnog pisanja (prepričava tekst s promjenom gramatičkog lica, dopunjava priče, dopisuje priče, postavlja pitanja na dane odgovore, piše na slobodnu temu i sl.) “ Kreativnost je složen fenomen o kom postoje brojne definicije i teorije. Naravno, kreativnost zahteva radoznalost, posmatranje i uočavanje, divergentno mišlјenje, stvaralačko nadahnuće, traganje za novim i neponovlјivim, ali i uporno vežbanje. Kreativno pisanje je svako pisanje kojim pojedinac izražava vlastite misli, osećanja i ideje na maštovit, neponovlјiv (originalan način) tj. ono je u funkciji potrebe da se zabeleži neko neponovlјivo i značajno lično iskustvo i potrebe da se to iskustvo podeli sa drugima. Svakako da nastava jezika i književnosti treba da pruži kreativnost i stvori “uslove za jezičko stvaralaštvo kako u receptivnoj oblasti tj. čitanju, doživlјavanju i razumevanju, tako i u produktivnoj - govorenju i pisanju, i to u svim aspektima - semantičkom, sintaksičkom, leksičkom, fonemskom, grafemskom” (Marinković, Simeun, Metodika kreativne nastave srpskog jezika i književnosti, 2000: 19), a učenik svakako mora da poseduje i određena znanja. |
| 31 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Dopuna ishoda C.3.2. (Učenik izražajno čita i analizira različite vrste tekstova), tj. natuknice "izražava vlastiti doživljaj o pročitanom": Objašnjavajući, argumentirajući doživljaj. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Navedeno u razradi ishoda “izražava vlastiti doživlјaj o pročitanom argumentujući ga navodima iz teksta”. |
| 32 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Prijedlog dodatka u ishod C.3.1. (Učenik sluša i analizira tuđi govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove), vezan uz natuknicu "sudjeluje u raspravi (poštujući temu iznosi svoje mišljenje i uvažava tuđe)": Sposobnost ekstrakcije temeljnih poruka u govoru i tekstu, argumenata i zaključaka, sposobnost uočavanja (ne)konzistentnosti u argumentaciji i kontradikcija te praćenje načina na koji se argumentacija raspetljava u govoru (što iz čega proizilazi, zašto). Potrebno je argumentaciju polako uvoditi kao temu (primjereno uzrastu) kroz obrazovni proces jer analiza argumenata omogućava učenicima da kritički vrednuju poruke kojima su izloženi (reklame, mediji...). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Dopuna razrade ishoda “(poštujući temu iznosi vlastito mišljenje potkrepljujući ga dokazima; uvažava tuđe mišljenje)” |
| 33 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Dodati u ishod B.3.2. (Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve)), uz dio koji se odnosi na glagole, i razlikovanje lica. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Lice i broj glagola se obrađuje i u četvrtom razredu. Pogledati razradu ishoda B.4.2. |
| 34 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.3.1. (Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost), natuknicu "prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst": Da se radi o dužem proznom tekstu, svakako je jedna od karakteristika romana, ali ima i relevantnijih komponenti (kvalitativnih, supstancijalnih) koje bi trebale biti istaknute kao primarni ishod u njegovome razumijevanju (pripovjedna dinamika, složenost i slojevitost radnje i odnosa među likovima). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Dopunjena razrada ishoda: Prepoznaje dječji roman kao duži prozni tekst u kom je prikazan život ili dio života neke ličnosti. Ostale natuknice navedene u komentaru su prezahtjevne s obzirom na to da učenik “roman prepoznaje”. |
| 35 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.2.4. (Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila), dodati i razradu i refeksa jata u srpskome (ekavski i ijekavski izgovor i, sukladnom tomu, zapis). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. U razradu ishoda, ali domene B.2.1. dodati - “prepoznaje ekavski i ijekavski izgovor”. |
| 36 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.1 (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), na natuknicu "prepoznaje nove riječi u tekstu, pronalazi njihovo značenje, ali ih ne primjenjuje često u svakodnevnim razgovornim situacijama ": Ovaj ishod je otežano vrednovati, čak i da učitelj /-ica opetovano kreira situacije u kojima očekuje upotrebu riječi, jezik obiluje nizom mogućnosti i učenik se može odlučiti za bilo koju od njih postižući isti komunikacijski cilj. Učenik treba znati primijeniti novu riječ u odgovarajućem kontekstu pokazavši da je time savladao značenje riječi i njezine gramatičke zahtjeve (npr. pronaći traži dopunu što). | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Brišе se natuknicа: primjeren uzrastu . Izvršene su izmjene u razinama usvojenosti: zadovolјavajuća - “prepoznaje nove riječi u tekstu i uz pomoć učitelјa pronalazi njihovo značenje te njima dopunjuje rečenice (jednostavni primjeri)”. |
| 37 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Uz D.1.2. (Učenik prepoznaje kazališnu predstavu) i natuknicu "identificira likove u lutkarskoj predstavi i uspoređuje njihove izrazite osobine", potrebno je svakako scenarije koji se odigravaju na ekranu ili u književnome / dramskome tekstu povezati sa življenim iskustvom djeteta. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Nadopuna novom natuknicom u izvrsnoj razini usvojenosti: “uspoređuje osobine likova i njihove postupke sa vlastitim postupcima”. |
| 38 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.1.1 (Učenik prepoznaje animirani film), proširiti natuknicu "identificira likove u filmu i uspoređuje njihove izrazite osobine": Koje povezuje s vlastitim viđenjem sebe, svojim interesima, potrebama, mislima i osjećajima, promišlja svijet i odnose u svijetu kroz optiku filma. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Razrada ishoda navedena prema ovim odrednicama bi bila previše zahtjevna. Nadopuna novom natuknicom u izvrsnoj razini usvojenosti: “uspoređuje osobine likova i njihove postupke sa vlastitim postupcima”. |
| 39 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.1.1. (Učenik sluša govor/tekst i sudjeluje u razgovoru izražavajući svoje misli, osjećaje i želje), konketno natuknicu "snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama (pozdravljanje i predstavljanje u telefonskom razgovoru)": U prvome razredu treba aktivno poticati spontani govor kako bi se vježbalo ulančavanje i umrežavanje riječi i rečenica u složenije strukture (od četiri do pet rečenica). To su vježbe govora o sebi, o svojoj obitelji, o hrani, odjeći, životnim navikama. Vježba telefonskoga razgovora ne služi samo usvajanju karakterističnih konstrukcija ("halo, dobar dan, izvolite") nego i izmjene uloga sugovornika i govornika, postavljanja pitanja i odgovaranja, razgovijetnosti, jasnosti i informativnosti govora. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Sve naznačeno u komentaru je navedeno u spomenutom ishodu (vježbe govorenja o sebi i drugima pri čemu izražava svoje misli, osjećanja i želјe). Nadopuna natuknice “snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama (pozdravlјanje i predstavlјanje u telefonskom razgovoru)” koja glasi: snalazi se u svakodnevnim govornim situacijama (pozdravlјanje, predstavlјanje, oblikovanje pitanja i odgovora u telefonskom razgovoru sa vršnjacima, razgovoru u trgovini, razgovoru u biblioteci, razgovoru kod ljekara i sl.) ili zamišlјenim govornim situacijama (razgovor sa igračkom, kućnim lјubimcem, likom iz književno umjetničkog teksta, omilјenim sportašem i sl.). |
| 40 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U prvome razredu OŠ, razrada ishoda "prepoznaje i razlikuje dramski tekst od drugih njemu poznatih tekstova": Nema razlike između ´prepoznaje dramski tekst´ (zadovoljavajuće) i ´prepoznaje dramski tekst od drugih njemu poznatih tekstova´ (dobar). Sintagma ´od drugih njemu poznatih tekstova´ nije distinktivna jer sam čin prepoznavanja dramskoga teksta traži prepoznavanje razlike prema drugim tekstovima. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično usvaja. Nivoi usvojenosti modificirani. |
| 41 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Nadopuniti odlomak "...usmjeren je na razvoj ljubavi prema čitanju, na usvajanje pravila dobre komunikacije i lijepog ponašanja..." s "... na razvoj sposobnosti izražavanja, razumljivost iskaza i objašanjavanje svojih stavova...". | Djelomično prihvaćen | Odlomak je nadopunjen s “na razvoj sposobnosti izražavanja” s obzirom na uvjetovanost brojem riječi pri oblikovanju pojedinih poglavlja. |
| 42 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | Komentar koji se odnosi na tri pristupa vrednovanju: "Vrednovanje za učenje" može poslužiti i za evaluaciju kurikuluma, odnosno moguće je osnovati komisiju koja će nadzirati provedbu i prikupljati podatke od nastavnika/-ica i škola (s terena) što bi trebalo mijenjati ili prilagoditi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Evaluacija kurikuluma nije u nadležnosti SRS za izradu Prijedloga kurikuluma predmeta Srpski jezik. |
| 43 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | Komentar na elemente generičkih kompetencija, na dio koji se odnosi na odgovornost: U zagradama se, osim odgovornosti za školske obaveze, treba istaknuti i odgovornost prema kojoj su školske obaveze usmjerene, koja je trojaka: društvena (analiza i razmatranje društvenih strujanja u jeziku i oblikovanih jezikom), interpersonalna (komunikacija s drugima, argumentacija) i osobna (oblikovanje misli, osjećaja i potreba). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Učitelj procjenjuje one generičke kompetencije koje su važne za nastavu i samog učenika: u zagradi nije samo odgovornost za školske obveze, već i npr. za vlastito učenje i ponašanje. “Komunikacija s drugima, argumentacija” procjenjuje se kroz generičku kompetenciju “komunikacija i suradnja”. Odgovornost prema društvu te osobna odgovornost tako kako je navedena, nije predmet procjene učitelja. |
| 44 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | Nadopuna dijela "... opisuje što učenik zna i može, u kojim elementima je posebno uspješan, a u kojima treba podršku.": I planira kako tu podršku oblikovati i realizirati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Ovaj dio teksta govori o pisanju kvalitativnog osvrta na postignuća učenika, a učiteljevo planiranje nije tema niti je određeno ovim dokumentom. |
| 45 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, G.VREDNOVANJE ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA | Komentar na segment "... vrednovanje medijskih poruka te razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava.": Pri čemu treba shvatiti kulturu kao društveni proces, način gledanja društvenih odnosa na kreativne načine, načine koji destabiliziraju uhodane perspektive i otvaraju nove mogućnosti. Učenik razumijeva društvene sadržaje i pojave raščlanjivanjem kulturnih. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 46 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na odlomak "Određeno vrijeme", uz rečenicu "U prva tri ciklusa planirano je godišnje 140 sati kao i za predmet Hrvatski jezik u modelu A": Jedna od primjedbi jest da se gradivo udvostručuje odnosno da učenici identične teme obrađuju i na nastavi srpskoga i nastavi hrvatskoga. Potrebno je usporediti kurikulume, planove i programe za srpski i hrvatski jezik i uskladiti ih. Odnosno produbiti teme i proširiti ih ili nadopuniti, koordinirano ih i komplementarno predstaviti učenicima. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U nadležnosti SRS za izradu Prijedloga kurikuluma predmeta Srpski jezik nije mijenjanje satnice niti usklađivanje sa predmetom Hrvatski jezik. |
| 47 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na rečenicu "Za učenje i poučavanje upotrebljavaju se udžbenici iz Republike Hrvatske i iz Republike Srbije koji su odobreni od strane ministarstva nadležnog za poslove odgoja i obrazovanja u vladi Republike Hrvatske. ": Jesu li već dostupni udžbenici i nastavni materijali koji bi se koristili? Navesti na kraju popis literature za učenike i nastavnike (iznad su samo lektirni naslovi). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 48 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na odlomak "Uloga učitelja u osnovnoj i srednjoj školi", uz rečenicu "Učitelju je, u organizaciji nastavnog procesa, dodijeljena uloga usmjerivača, animatora i pokretača učeničkih aktivnosti, kreativnih i stvaralačkih potencijala pa bira metode....": Osim od učitelja/-ice, nastavnika/-ice, učenice/-i uče i jedni/-e od drugih. Znanje cirkulira razredom i time se potiču suradnja i solidarnost. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Poglavlje se odnosi na ulogu učitelja u nastavi, a navedeni prijedlog se bavi ulogom učenika. |
| 49 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na rečenicu "Posjećujući različite kulturne i vjerske institucije, događaje i manifestacije , uključuje se u kulturni i društveni život...": Posjet vjerskim ustanovama i vjerskim događajima treba počivati na jasnim kriterijima njihove povezanosti uz srpski jezik, književnost, arhitekturu, likovno stvaralaštvo... Posjet vjerskim ustanovama i vjerskim događanjima nepotkrijepljen transparentnim odnosom s jezikom i kulturom ostaviti nastavi Vjeronauka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 50 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na dio "Učenik se potiče na razumijevanje različitih kulturoloških sadržaja i pojava, kao i na njegovanje svoje kulture, identiteta, običaja i tradicije.": I kultura i tradicija i običaji i identitet konstrukti su koje učenik uz podršku učitelja/-ice, nastavnika/-ice (primjereno uzrastu) treba moći razložiti i razumjeti kako se oblikuju u političkim, historijskim, ekonomskim i općedruštvenim odrednicama stvarnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 51 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na rečenicu "Stvaralaštvo se izražava i u ostalim domenama kroz samostalnu interpretaciju umjetničkog djela u domeni Književnost, kroz dramatizaciju tekstova, scenski prikaz narodnih običaja....": Dramatizacija prije svega treba služiti propitivanju društvene stvarnosti i društvenih odnosa, kroz nju se učenik uči empatiji i nastoji ´ući u tuđe cipele´, kao i pomnije pogledati u vlastito iskustvo i njegove implikacije. (Prijedlog: upotreba Boalova teatra potlačenih kao edukativnoga alata.) | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U navedenom komentaru data je definicija dramatizacije što bi ovdje bilo suvišno jer se podrazumijeva. Upotrebu edukativnih alata treba prepustiti na izbor svakom nastavniku ponaosob |
| 52 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na segment "učenike treba poticati na čitanje sa uživanjem i razvijanje čitalačke navike": Sa sviješću o tome da učenici ne budu zagušeni priljevom knjiga koja će se površno obraditi. Procijeniti koliko se knjiga može pročitati tijekom godine u kontekstu obaveznoga programa, bez pritiska i stresa, s vremenom za vraćanje pojedinim odlomcima i angažirani pristup djelu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 53 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na rečenicu "Književni tekstovi namijenjeni cjelovitom čitanju odabiru se prema umjetničkoj vrijednosti te kao reprezentativni primjeri žanra, poetike i epohe...": Estetska i umjetnička vrijednost teksta svakako trebaju biti dvama relevantnim kriterijima, ali podjednako težište treba biti na temama, pitanjima, dilemama, problemima kojima se tekst bavi. Književnost uči misliti i osjećati. Čak i kada se okreće estetskoj i umjetničkoj vrijednosti, radi se okretanju osjećaju riječi, osjećaju jezika. Književnost treba doprinijeti razvoju kognitivnih i emocionalnih vještina, imaginacije i kreativne jezične upotrebe. Moguće je reći da estetska i umjetnička vrijednost iz toga i proizilaze. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Navedeni stavovi su točni, ali su dio definicije književnosti kao umjetnosti i nema potrebe da se to posebno naglašava. Sve navedeno je zapravo obuhvaćeno u datoj rečenici. |
| 54 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na segment "kako bi se gradila svijest o razvojnom tijeku vlastite nacionalne književnosti i umjetnosti, kulturi, tradiciji i podrijetlu": Okrenuti se kritičkome promišljanju i propitivanju nacije, tradicije i identiteta kao i razlaganju društvene stvarnosti koju učenik/-ica živi čitan/-a kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 55 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na dio vezan uz identitet i kulturu u rečenici "Učeći materinski jezik i proučavajući književnost i kulturu svog naroda, učenik gradi vlastiti identitet, njeguje svoju kulturu...": U skladu s ranijim komentarima, škola bi trebala odgajati učenike kao odgovorne članove društva i okrenuti njegovo promišljanje prema kontekstu u kojem se nalazi i strukturama koje podižu taj kontekst. Učenicima treba ponuditi alate za analizu i kritičko sagledavanje svijeta, ali i sebe u svijetu (rad na sebi). Ovdje se inzistira na perspektivi da je identitet nešto što je individualno, urođeno i što kreće od pojedinca prema van, umjesto da se sagledaju politički, ekonomski, historijski uvjeti njegova oblikovanja u potrazi za emancipacijom i slobodom. Kultura je dinamični i slojeviti proces koji nije homogen i koji isto tako kao i identitet nije zadan i općenit, primjenjiv na neku unaprijed postojeću grupu u jednome obliku i na jedan način. Uloga je učitelja/-ica, nastavnika/-ica da ponude učenicima sadržaje koji bi ih mogli inspirirati, osnažiti, potaknuti na promišljanje i analizu, na propitivanje svijeta i vlastitih iskustava u njemu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Budući da je riječ o učenju materinskog jezika i proučavanju književnosti i kulture svog naroda, odnosno o učenju predmeta Srpski jezik, identitet se prvenstveno dovodi u vezi sa tim. Odrednica materinski jezik znači jezik koje dijete prvo nauči, u svome domu, u svojoj obitelji te u tome kontekstu jeste nešto što je individualno. Točna je tvrdnja “Kultura je dinamični i slojeviti proces koji nije homogen i koji isto tako kao i identitet nije zadan i općenit, primjenjiv na neku unaprijed postojeću grupu u jednome obliku i na jedan način. Uloga je učitelja/-ica, nastavnika/-ica da ponude učenicima sadržaje koji bi ih mogli inspirirati, osnažiti, potaknuti na promišljanje i analizu, na propitivanje svijeta i vlastitih iskustava u njemu”, ali u našoj konstrukciji se to ni na koji način ne isključuje niti se podrazumijeva. |
| 56 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, E.POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA | Komentar na rečenicu "Kvalitetna komunikacija, tolerancija, razvoj odgovornosti pojedinca, vlastitog i društvenog identiteta povezuju predmet s međupredmetnom temom Građanski odgoj i obrazovanje.": Predmet treba prije svega povezati s Građanskim odgojem i obrazovanjem na način da se otvaraju i seciraju društveni problemi i sagledavaju iz različitih uglova. Uz društvenu odgovornost, ključne su riječi solidarnost i empatija, sposobnost pomicanja iz vlastita iskustva prema tuđem, osjećaj za pravednost i podrška onima koji su najranjiviji i koji su izloženi nasilju u društvu. Poticati kroz stvaralački rad promišljanje mogućih odgovora na probleme i zamišljanje alternativa. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 57 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, E.POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA | Komentar na rečenicu: "Kreativnost, inicijativa, samostalnost i samopouzdanje, sposobnost organizacije, upravljanje projektima, rad u timu, obrazlaganje vlastitih ideja i praktična primjena, poveznica su s međupredmetnom temom Poduzetništvo.": Ako je Poduzetništvo već nezaobilazno s obzirom na ideju kurikularne reforme, onda treba obuhvatiti i radničko organiziranje i radnička prava, npr. kroz analizu kolektivnoga ugovora (kao jednog od tekstova na Kulturi i medijima) ili razmatranje ekonomskih odnosa u društvu kroz relevantne književne predloške. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 58 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na napomenu "Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i/ili vjerske ustanove ili događaje....", koja se nalazi u dodatku s prijedlozima kulturnih aktivnosti nakon opisa srednjoškolskoga programa: Posjet vjerskim ustanovama tokom nastave srpskoga jezika i književnosti ima smisla samo ako se radi o građevinama osobite arhitektonske vrijednosti, ako se u njima čuvaju relevantna likovna i kiparska ostvarenja, ako se u njima dogodilo nešto izrazito relevantno za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj. No, vjerske ustanove i vjerski događaji posjećivani zbog predznaka vjerskoga trebaju biti ostavljeni nastavi Vjeronauka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 59 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu D.3.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar koji se odnosi na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 60 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cjeloviti srednjoškolski ishod D.3.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 61 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod A.3.2. (Učenik interpretira poetiku suvremene književnosti): Zamjetan je ovdje skok s avangarde na suvremenost. Naime, u četverogodišnjim programima 20. stoljeće se razrađuje i s obzirom na oba svjetska rata. Trogodišnje obrazovanje ne znači ispuštanje nekih dijelova nego samo njihovo obrađivanje na drugačiji način. I tokom četverogodišnjega i trogodišnjega obrazovanja učenici/-ice trebaju imati cjeloviti pregled toga kako se književnost (sukladno historijskim i političkim prilikama) mijenjala kroz vrijeme. Otvoriti temu stvaralaštva na srpskome jeziku i za vrijeme SFRJ-a i književnost koja se osvrće na rat devedesetih (ona djela koja kritički propituju i nose snažnu antiratnu, mirovnu poruku). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje U okviru razrade ishoda A.3.1. stoji „istražuje, promišlja i interpretira društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova između dva rata“, a u okviru razrade ishoda A.3.2. stoji „razlikuje i uspoređuje dva razdoblja u suvremenoj srpskoj književnosti“ te se time razrađuje cjelokupno književno stvaranje između dva rata, neposredno poslije Drugog svjetsog rata i do kraja 20. stoljeća. Zbog skučenosti u vremenu nije detaljnije razrađeno kao u četverogodišnjem programu, ali je prisutno i učenici imaju cjeloviti pregled toga kako se književnost (sukladno historijskim i političkim prilikama) mijenjala kroz vrijeme te ne dolazi do ispuštanja nekih dijelova u trogodišnjem obrazovanju, već se zaista samo obrađuju na drugačiji način. |
| 62 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod D.2.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet), preciznije na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 63 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cjelokupni srednjoškolski ishod D.2.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 64 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskome ishodu D.2.1. (Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture) kritički razložiti pojmove ´visoke´ i masovne kulture. U toj opreci ´visina´ kulture iskazuje se kao kultura elita, kultura koju prihvaćaju obrazovane, ekonomski privilegirane grupe (naspram masa, naroda). Da je sud o tome što je ´visoka´ , a što ´niska´ kultura varirao kroz vrijeme, pokazuje i to da djela koja su nastajala u narodu ili koja su cijenjena u narodu s vremenom mogla prijeći tu granicu i postati dijelom visokovrednovane kulture (npr. usmena književnost, epska poezija), i obrnuto, ono čemu je u nekom historijskome kontekstu pridavana važnost kasnije je može izgubiti. Treba sagledati zašto su neka književna djela uvelike čitana i prevođena u nekom trenutku, što utječe na recepciju i kako. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Razrade ishoda uvjetovane su metodološkim priručnikom i u njima nema prostora za objašnjavanje pojma visoke kulture ili nekog drugog pojma. Učitelji bi trebalo da konsultuju stručnu literaturu. U ovom ishodu učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja visoke kulture te masovne književne produkcije, kao i komercijalne književnosti, koja također može biti i elitna, tj.pripadati “visokoj” kulturi. Nigde se ne spominje masovna kultura, niti se pod “masom” misli na “narod”, već se govori o masovnoj produkciji. Učitelj svakako treba da upozna učenike sa različitim shvatanjima i tumačenjima književnosti visoke kulture i komercijalne književnosti. |
| 65 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.2.4. (Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti...), na natuknicu "kao pripadnik nacionalne manjine uviđa važnost materinskog jezika kao temelja kulturnog i nacionalnog identiteta ": Odmaknuti naglasak s identiteta i razgovarati s učenicima o njihovome iskustvu kulture. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 66 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar srednjoškolskoga ishoda B.2.4. (Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti...): Jezična kultura nije singularni i homogeni koncept, promatrati s učenicima/-ama načine na koji se pregovaraju odrednice i okolnosti javne komunikacije. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 67 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Još jedna nadopuna ishoda A.2.2. (Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva), preciznije natuknice "povezuje njegov rad s društveno-povijesnim kontekstom, zauzima kritički stav o različitim recepcijama Vukovog rada": Usporediti s učenicima reformatorske napore u drugim zemljama i načine na koji je Vuk pristupio jeziku i pismu naspram npr. Jana Husa u Češkoj, Ljudevita Gaja u Hrvatskoj. Razgovarati o mogućim utjecajima, susretima i razilaženjima. Mrkaljev i Vukov rad se nadovezivao i na koncepcije nekih jezikoslovaca izvan slavenskoga okružja, npr. Johanna Adelunga. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Kurikulum ne određuje na koji način će se ostvariti određeni ishod. Taj dio (nastavni principi, metode, oblici rada, nastavna sredstva i dr.) prepušten je svakom nastavniku na izbor. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 68 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskoga ishoda A.2.2. (Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva), zapravo natuknice "interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad": Dotaknuti se i djelovanja Save Mrkalja koji je uspostavio temelje za Vukov rad na ćiriličnome pismu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Predloženi zahtjev je već ispunjen u domeni Jezik, ishod B.2.4. “Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovine 18. do druge polovine 19. vekka kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. veka” sa razradom „-istražuje društveno-istorijski kontekst koji je doveo do upotrebe više jezika (od polovine 18 do polovine 19. veka) -hronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, te posebno Mrkalja i Vuka) -objašnjava razloge protivljenja jezičkoj reformi od strane Matice srpske i Crkve -raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)“ |
| 69 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskome ishodu D.1.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 70 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cjeloviti srednjoškolski ishod D.1.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 71 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskome ishodu D.1.1. (Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova), komentar na natuknicu "prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe": Koje razumijeva kao otiske načina na koji je moć distribuirana u društvu među pojedinim grupama čitanim kroz optiku rase, etniciteta, roda... | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 72 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.1.2. (Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta), konkretnije na natuknicu "raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine": Učeniku treba pokazati da su nacija i etnicitet konstrukti sustava kroz koje je promatran i koji modeliraju njegovo iskustvo. U tome razmatranju razlika dolazi odozgo, ne odozdo. Ne iz toga što postoje inherentne razlike između Srba i Hrvata nego iz toga što sustav - vidi - Srbe i Hrvate u koje onda razvrstava ljude i tretira ih drugačije ovisno o pripisanome etnicitetu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 73 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.1.2. (Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta): . Kroz cijeli dokument se provlači ideja da je jedan od primarnih razloga zašto djeca uče srpski jezik da izgrade nacionalni identitet odnosno utvrđuje se neraskidivost spone jezika i nacije. Jezik ne treba naciju, ona se nadograđuje na njega, puni se jezikom, književnošću i kulturom kao supstancijom. Taj čvor treba razjasniti na nastavi i ukazati na vrijednost koju jezik ima sam po sebi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 74 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.1.5. (Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti), konkretnije natuknice "poznaje povijesni kontekst srednjeg vijeka te povezuje djela sa povijesnim zbivanjima": Koncentrira se na načine na koje srednjovjekovna književnost oblikuje razumijevanje povijesnih događaja u tome periodu, promišlja zašto i kako. Isto tako, iz pogleda današnjice razmatra načine na koji je moguće pristupiti tim djelima. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Navedeni prijedlog zapravo je sadržan u navedenim natuknicama - razlikuje žanrove srednjovjekovne književnosti - ističe značaj djela i rada Svetog Save - interpretira djela koja grade kult Nemanjića i kneza Lazara - pronalazi aluzije na srednjevjekovnu književnost u djelima suvremenih književnika |
| 75 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.1.4. (Učenik interpretira poetiku narodne književnosti), zapravo natuknice "interpretira epske narodne pjesme i uočava aluzije na određene povijesne događaje...": Načine na koji se oblikuju povijesni događaji i tumače, usporediti prikaz povijesnih događaja u epskome djelu s onim u historiografskim izvorima ili literaturi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Naveden prijedlog “načine na koji se oblikuju povijesni događaji i tumače, usporediti prikaz povijesnih događaja u epskome djelu s onim u historiografskim izvorima ili literaturi” obuhvaćen je u razinama usvojenosti |
| 76 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na napomenu koja se spominje u dodatku s prijedlozima kulturnih aktivnosti (nakon ishoda za četvrti razred srednje škole), "Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i vjerske događaje...": Posjet vjerskim ustanovama u kontekstu nastave Srpskoga jezika i književnosti smislen je samo ako se radi o građevinama koje su važne za razumijevanje jezične, književne, likovne, kiparske i/ili arhitektonske historije Srba u Hrvatskoj. Obilazak vjerskih događaja pripada više pod sat Pravoslavnoga vjeronauka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 77 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na dodatak (nakon četvrtoga razreda srednje škole) koji nabraja prijedloge kulturnih aktivnosti: Sistematizirati prijedloge prema područjima, temama i formama s kojima se učenike/-ice želi upoznati te ih zatim organizirati po razredima. Time se omogućava raznolikost i ujednačen tempo sadržaja. Npr. ako su tema bajke, odlazak Etnografskome muzeju može biti jedna od crtica u tablici, gdje se onda zna na koji način taj odlazak uokviriti i što se njime želi dobiti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Sve navedene kulturne ustanove i događaji su samo prijedlozi. Učitelj određene sadržaje i bira tako da ih najbolje uklopi u svoj godišnji plan, vodeći računa o temama i sadržaju. Na ovaj način zadržava određenu slobodu u planiranju svojih aktivnosti. Kurikulum srpskog jezika ne zadire u artikulaciju sata učitelja, bez obzira da li se radi o satu u školi ili terenskoj nastavi. Zato smo mišljenja da je sasvim dostatna sistematizacija prijedloga po razredima, kako je i dato. |
| 78 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu D.4.2. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet...), komentar na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 79 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cjelokupuni srednjoškolski ishod D.4.2. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 80 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu C.4.3. (Učenik piše različite tekstove i eseje primjenjujući pravopisna pravila...), pojavljuju se sintagme "uz povremene pogreške" i "uz manje rijetke pogreške". Ishodi nisu pogreške i propusti, već u razredama treba pokazati suptilnu nadogradnju znanja učenika/-ica, očekivane pomake i spoznaje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se usvaja Modificirane razine usvojenosti ishoda. |
| 81 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu C.4.1. (Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka kompromisu), komentar koji se odnosi na natuknicu "umjereno i učinkovito se služi humorom i ironijom": S naglaskom na umjereno kada je u pitanju ironija, potrebno je prevenirati moguće povrede i nasilje u razredu. Važno je da učenik/-ica prepoznaje ironiju, ali ne nužno da je upotrebljava. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U četvrtom razredu potrebno je da učenik zna i upotrijebiti ironiju, a ne samo da je prepozna. Prevencija mogućih povreda i nasilja omogućena je u ostatku ishoda – jasno je naglašeno da razgovor usmjerava ka kompromisu, primjenjuje kulturu komunikacije i asertivno se odnosi prema sugovorniku. |
| 82 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.4.4. (Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat)): Ne treba ni izbjegavati razgovor o odnosu između standardnih jezika odvojenih nakon devedesetih (srpskome, hrvatskom, crnogorskom, bosanskome), uostalom, učenici/-ice pohađaju paralelno nastavu srpskoga i hrvatskog jezika. Potaknuti učenike/-ice na raspravu i promišljanje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 83 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar koji se odnosi na ishod u četvrtome razredu srednje škole B.4.4. (Učenik promišlja o jezičnoj srodnosti (materinskog i stranog/stranih jezika s kojima je upoznat)), konkretnije natuknicu "uočava različite aspekte jezične srodnosti (genetsku, arealnu, tipološku i funkcionalnu) i jezične univerzalije u različitim jezicima....": Uvjetne univerzalije (pravih ima malo i stalno su propitivane). Ukazati na druge porodice osim indoeuropske i ilustrirati neka njihova obilježja kako bi se izbjeglo eurocentrično shvaćanje jezika i jezičnih obilježja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Konkretne jezičke univerzalije su navedene u zagradi u razradi ishoda te nema potrebe da se govori o uvjetnim univerzalijama i njihovom propitivanju. Ni u ishodu, ni u razradi ishoda, niti u razinama usvojenosti nije navedeno da se misli samo na indoeuropsku porodicu jezika te samim tim nije prisutno ni eurocentrično shvaćanje jezika i jezičnih obilježja. |
| 84 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli srednjoškolski ishod A.4.3. (Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova u drugoj polovici 20. stoljeća): Iako se eksplicitno spominju Drugi svjetski rat i kraj četrdesetih kao prekretni momenti u književnosti i kulturi, ne spominje se rat devedesetih koji je uvelike oblikovao stvarnost Srba/-kinja u Hrvatskoj. Suvremenost je širok i ambivalentan pojam u koji je moguće svašta utrpati, ali i svašta izostaviti ili letimično ogrebati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 85 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu za treći razred srednje škole D.3.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 86 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar cijeloga srednjoškolskog ishoda D.3.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 87 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu D.2.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "istražuje ili dramatizira narodne običaje vezane uz krsnu slavu i druge vjerske običaje": Narodne običaje koji mogu i ne moraju imati vjersku ili obrednu ulogu. Ako se ne radi o običajima koji su iznimno utjecali na srpsku kulturu, sadržaje vjerske prirode ostaviti nastavi Vjeronauka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 88 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod D.2.3. (Učenik razvija svoj kulturni i nacionalni identitet), konkretnije na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 89 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli srednjoškolski ishod D.2.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 90 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu D.2.2. (Učenik istražuje utjecaj medija razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda kod mladeži), komentar na natuknicu "osuđuje i zauzima kritički stav prema rasnim, nacionalnim, vjerskim i drugim predrasudama": Učenik pritom razumije da su predrasude jednim jezično očitovanim aspektom djelovanja složenijih i asptraktnijih matrica koje se protežu u različite sfere života (što je moguće analizirati u relaciji prema iskustvu učenika koji svjedoče nasilju na etničkim i vjerskim osnovama). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 91 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu "Učenik istražuje utjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda kod mladeži", komentar na natuknicu "promišlja koje su društvene grupe najugroženije (marginalne društvene grupe, manjinske etničke i vjerske grupe)": Promišlja koje su društvene grupe najugroženije implicira da se radi o točno odredivim grupama stabilnima kroz vrijeme i promjene političkoga i ekonomskog konteksta. Umjesto okretanja grupama, okrenuti se načinima na koji rasizam, nacionalizam, patrijahat kao historijski sustavi funkcioniraju i proizvode društvene odnose. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 92 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Još jedan komentar na ishod D.2.2. (Učenik istražuje utjecaj medija na razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda kod mladeži): Nacionalnost (etnicitet) - kultura - vjera slijed je koji uspostavlja razmatranje nasilja iz socijalizirane i življene perspektive oko koje se nastava primarno plete. No, o nasilju treba razgovarati (i zbog poticanja empatije i solidarnosti kao i poštivanja toga da su iskustva nasilja koje učenici imaju, nažalost, nerijetko višestruka i slojevita) imajući u vidu i rod, konstrukt rase, teškoće s tjelesnim i mentalnim zdravljem, osobe s invaliditetom, migracije i azil... | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 93 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod D.2.2. (Učenik istražuje utjecaj medijana razvoj rasnih, nacionalnih, vjerskih i kulturoloških predrasuda kod mladeži): Mlade osobe nisu specifične po tome pitanju. Nisu nužno progresivnije ni reakcionarnije od ostatka društva. Sve što je moguće pronaći u društvu kao takvome moguće je pronaći i među mladima jer su odagajani i odrastaju u tome istom društvu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 94 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu D.2.1. (Učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture), komentar na natuknicu "objašnjava razliku između ostvarenja visoke i masovne kulture": Kritički razložiti pojmove ´visoke´ i masovne kulture. U toj opreci ´visina´ kulture iskazuje se kao kultura elita, kultura koju prihvaćaju obrazovane, ekonomski privilegirane grupe (naspram masa, naroda). Da je sud o tome što je ´visoka´ , a što ´niska´ kultura varirao kroz vrijeme, pokazuje i to da djela koja su nastajala u narodu ili koja su cijenjena u narodu s vremenom mogla prijeći tu granicu i postati dijelom visokovrednovane kulture (npr. usmena književnost, epska poezija), i obrnuto, ono čemu je u nekom historijskome kontekstu pridavana važnost kasnije je može izgubiti. Treba sagledati zašto su neka književna djela uvelike čitana i prevođena u nekom trenutku, što utječe na recepciju i kako. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Razrade ishoda uvjetovane su metodološkim priručnikom i u njima nema prostora za objašnjavanje pojma visoke kulture ili nekog drugog pojma. Učitelji bi trebalo da konsultuju stručnu literaturu. U ovom ishodu učenik istražuje razliku između književnih ostvarenja visoke kulture te masovne književne produkcije, kao i komercijalne književnosti, koja također može biti i elitna, tj.pripadati “visokoj” kulturi. Nigdje se ne spominje masovna kultura, niti se pod “masom” misli na “narod”, već se govori o masovnoj produkciji. Učitelj svakako treba da upozna učenike sa različitim shvatanjima i tumačenjima književnosti visoke kulture i komercijalne književnosti |
| 95 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.2.3. (Učenik raspravlja o jezičnoj kulturi, toleranciji i ravnopravnosti te ih primjenjuje u svakodnevnoj komunikaciji): Jezična kultura nije singularni i homogeni koncept. U njoj se isprepliću različite vrijednosne pozicije i pogledi te s učenicima/-ama treba promatrati načine na koji se pregovaraju odrednice i okolnosti javne komunikacije. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 96 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.2.5. (Učenik interpretira poetiku romantizma), konkretnije na natuknicu ".... zaključuje o odlikama epohe romantizma: subjektivizmu, tipu suvišnog čovjeka, buđenju nacionalne svijesti, interesu za egzotiku i folklor i drugo": Ta egzotizacija bila je vezana uz daleke zemlje i daleke kulture, ljude koji su bili drugačiji po izgledu ili načinu života, stoga se ne smije propustiti razgovor o europskome imperijalizmu i rasizmu te posljedicama i ekstenzijama danas u jeku migracija i potrage za sigurnošću, azilom s kojima su i Hrvatska i Srbija suočene. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 97 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.2.4. (Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva), konkretnije natuknice "navodi različite recepcije njegovog rada": Usporediti s učenicima reformatorske napore u drugim zemljama i načine na koji je Vuk pristupio jeziku i pismu naspram npr. Jana Husa u Češkoj, Ljudevita Gaja u Hrvatskoj. Razgovarati o mogućim utjecajima, susretima i razilaženjima. Mrkaljev i Vukov rad se nadovezivao i na koncepcije nekih jezikoslovaca izvan slavenskoga okružja, npr. Johanna Adelunga. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Kurikulum ne određuje na koji način će se ostvariti određeni ishod. Taj dio (nastavni principi, metode, oblici rada, nastavna sredstva i dr.) prepušten je svakom učitelju na izbor. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 98 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskog ishoda A.2.4. (Učenik objašnjava i procjenjuje značaj rada Vuka Karadžića za srpski jezik i kulturu na temelju čitalačkog iskustva), konkretnije natuknice "interpretira djela Vuka Karadžića i istražuje njegov rad": Dotaknuti se i djelovanja Save Mrkalja koji je uspostavio temelje za Vukov rad na ćiriličnome pismu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Predloženi zahtev je već ispunjen u domeni Jezik, ishod B.2.4. “Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovine 18. do druge polovine 19. veka kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. veka” sa razradom „-istražuje društveno-istorijski kontekst koji je doveo do upotrebe više jezika (od polovine 18 do polovine 19. veka) -hronološki proučava reformu jezika i pisma (Venclović, Orfelin, Dositej, te posebno Mrkalja i Vuka) -objašnjava razloge protivljenja jezičkoj reformi od strane Matice srpske i Crkve -raspravlja o ulozi Vuka Karadžića u reformi jezika i pisma u kontekstu rada njegovih prethodnika (s naglaskom na značaj Save Mrkalja)“ |
| 99 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod A.2.3. (Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća), u biti natuknicu "zaključuje o interesu Zapada za naše krajeve i narodnu književnost": Vjerojatno je ovdje riječ o recepciji srpske književnosti u zapadnoeuropskim zemljama. Ona bi se mogla ilustrirati kraćim tekstovima, prikazima, osvrtima kako bi učenici mogli kritički proučiti načine na koji se isprepliću konteksti kroz razmjenu i prijevode književnosti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Kurikulum ne određuje na koji način će se ostvariti određeni ishod. Taj dio (nastavni principi, metode, oblici rada, nastavna sredstva i dr.) prepušten je svakom nastavniku na izbor. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 100 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.2.3. (Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst tekstova nastalih na sredini i u drugoj polovici 19. stoljeća), odnosno natuknice "raspravlja o buđenju nacionalne svijesti": U ovome dijelu razgovarati o tome kako nastaje ideja nacije, odakle prodire i zašto se gradi, koje su posljedice i implikacije tada i danas. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 101 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu A.2.2. (Učenik interpretira poetiku klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva), komentar na natuknicu "uspoređuje vrste i književne postupke klasicizma i antičke književnosti ": Pokazati razvoj društvenoga konteksta koji otvara književnost utjecaju klasične, antičke književnosti, uzroke i razloge koji dovode do obrata u kulturnim paradigmama. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prijedlog da se pokaže “razvoj društvenoga konteksta koji otvara književnost utjecaju klasične, antičke književnosti, uzroke i razloge koji dovode do obrata u kulturnim paradigmama” zapravo je obuhvaćen prethodnim ishodom A.2.1. koji glasi “A.2.1. Učenik opisuje društveno-povijesni i kulturni kontekst književnih tekstova iz 18. i s početka 19. stoljeća” |
| 102 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.2.2. (Učenik interpretira poetiku klasicizma, baroka i prosvjetiteljstva), točnije na natuknicu "raspravlja o idejama važnosti obrazovanja i pravilnog odgoja , slobodne volje i vjerske tolerancije": U kontekstu cjelovite kurikularne reforme i o svemu što se pisalo o obrazovanju proteklih mjeseci i godina te činjenice da se radi o srednjoškolcima/-kama, ovdje se nalazi prilika za razgovor s učenicima o tome kako oni vide obrazovanje i način na koji bi trebalo funkcionirati. U razredu konstruirati debatu s timovima koji će zastupati različita gledišta. Sve nabrojeno može biti dobrom temom za raspravu i usavršavanje argumentacijskih vještina, vještina aktivnoga slušanja sugovornika/-ice (slobodna volja, vjerska tolerancija). Nastavno na natuknicu, što bi bio pravilan odgoj? Ideja se pravilnoga odgoja razlikuje od razdoblja do razdoblja, od kulture do kulture, od pedagoške škole do pedagoške škole, od autora/-ice do autora/-ice. Može se razgovarati o tome koje vrijednosti uvode klasicizam, barok i prosvjetiteljstvo u odgoj i sagledavati te vrijednosti s obzirom na vrijeme kada su uvedene i na danas. Što se mijenjalo, kako i zašto. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 103 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U srednjoškolskom ishodu D.1.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 104 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli srednjoškolski ishod D.1.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 105 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod D.1.1. (Učenik procjenjuje utjecaj različitih medija i medijskih tekstova na razvoj mišljenja i stavova), konkretnije na natuknicu "prepoznaje i objašnjava senzacionalizam, predrasude i stereotipe": Koje razumijeva kao otiske načina na koji je moć distribuirana u društvu među pojedinim grupama čitanim kroz optiku rase, etniciteta, roda... | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 106 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.1.2. u srednjoj školi (Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta), komentar na natuknicu "identificira nepravilnosti u svom idiolektu": Učenike je potrebno osnažiti da se ne boje govoriti, da se ne srame obilježja svojih dijalekata i mjesnih govora. Naravno da standardni jezik valja savladati, ali na način da se razumije u kojim se domenama koristi i da se ne radi o idiomu koji je ´bolji´, ´pravilniji´ od drugih. Upotreba srpskoga jezika u Hrvatskoj (i jezika koji se doživljava srpskim) prožeta je stigmom, diskriminacijom, izguravanjem iz javnoga prostora. Nastava srpskoga rasteže prostor govora i omogućava govornicima da istraže svoj jezik, eksperimentiraju s njim, traže skrivene mogućnosti u njemu, preobrću ga i preokreću, dajući mu na elastičnosti i snazi. Radom na jeziku radi se na samopouzdanju i kreativnosti učenika te ih se ohrabruje da komuniciraju svoje potrebe i svoja iskustva. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 107 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.1.2. u srednjoj školi (Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta), preciznije na natuknicu "raspravlja o jeziku kao komponenti nacionalnog identiteta na temelju osobnog iskustva kao pripadnika nacionalne manjine": Učeniku treba pokazati da su nacija i etnicitet konstrukti sustava kroz koje je promatran i koji modeliraju njegovo iskustvo. U tome razmatranju razlika dolazi odozgo, ne odozdo. Ne iz toga što postoje inherentne razlike između Srba i Hrvata nego iz toga što sustav - vidi - Srbe i Hrvate u koje onda razvrstava ljude i tretira ih drugačije ovisno o pripisanome etnicitetu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 108 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod B.1.2. u srednjoj školi (Učenik razlikuje standardni jezik od dijalekta, sociolekta i idiolekta te objašnjava kako je jezik komponenta nacionalnog identiteta): Kroz cijeli dokument se provlači ideja da je jedan od primarnih razloga zašto djeca uče srpski jezik da izgrade nacionalni identitet odnosno utvrđuje se neraskidivost spone jezika i nacije. Jezik ne treba naciju, ona se nadograđuje na njega, puni se jezikom, književnošću i kulturom kao supstancijom. Taj čvor treba razjasniti na nastavi, pokazati da jezik ima vrijednost po sebi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 109 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.1.5. (Učenik procjenjuje etičke vrijednosti iznesene u djelima narodne književnosti), konkretnije na natuknicu "uočava likove kao nositelje etičkih vrijednosti (žrtvovanje, plemenitost, borbu za zaštitu narodnih prava, čuvanje tradicije i moralnih vrijednosti, obranu časti, ponosa, vjere i slobode...)": Nabrojene su etičke vrijednosti po ključu pozitivnosti i poželjnosti (plemenitost, poticanje na složnost...) s kojima se pojavljuju borba za narodna prava, čuvanje tradicije i moralnih vrijednosti, obrana časti, ponosa, vjere i slobode. Što bi to konkretno ovdje značila obrana časti, ponosa i vjere, na što se misli? Školanijesamo mjesto odgajanjanacije. Učenike treba podučiti da se bore protiv nepravde i nasilja (i da su u stanju prepoznati nepravdu i nasilje), ne za etničke / nacionalne interese. Treba socijalizirati solidarnost s onima koji su najranjiviji u društvu, solidarnost na temelju težnje prema boljem i uključivijem društvu, empatije i poštovanja, ne na temelju izvana propisane pripadnosti ovoj ili onoj grupi. Borba za slobode Srba u Hrvatskoj nema veze s identitetom (ili ne bi trebala imati) nego sa sviješću o tome da se radi o grupi koja je izložena sustavnome nasilju i da je borba za slobode manjina borba za slobode svih, cjelokupnoga društva. Dužnost otpora nasilju leži na svima, Srbima, Hrvatima. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 110 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Prelaskom na srednju školu, komentar na ishod A.1.1. (Učenik opisuje književnost kao umjetnost i uspoređuje je s drugim umjetnostima), konkretnije na natuknicu "raspravlja o nazivima ove umjetnosti i znanostima koje se bave njezinim proučavanjem": Radije disciplinama, strukama koje sačinjavaju znanost o književnosti kao posebno područje orijentirano na teoriju, analizu i tumačenje književnih djela? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Dati prijedlog koji se odnosi na discipline i struke koje sačinjavaju znanost o književnosti obuhvaćen je izrazom znanosti o književnosti. Drugi dio prijedloga gdje se kaže da se raspravlja samo o disciplinama kao posebnim područjima orijentiranim na teoriju, analizu i tumačenje književnih djela odnosi se samo na jednu znanost, a to je teorija književnosti, dok su druge dvije - književna kritika i povijest književnosti zanemarene, a od učenika se traži da raspravlja o svim znanostima. Dakle, tijekom raspravljanja o teoriji književnosti svakako će biti riječi i o tome, ali nužno je da se uključe i ostale znanosti koje se ne mogu svesti samo na pojedine discipline. |
| 111 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar napomene istaknute na kraju tablice za 8. razred OŠ "Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i/ili vjerske događaje...": Posjet vjerskim ustanovama tokom nastave srpskoga jezika i književnosti ima smisla samo ako se radi o građevinama osobite arhitektonske vrijednosti, ako se u njima čuvaju relevantna likovna i kiparska ostvarenja, ako se u njima dogodilo nešto izrazito relevantno za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj. No, vjerske ustanove i vjerski događaji posjećivani primarno zbog predznaka vjerskoga trebaju biti ostavljeni nastavi Vjeronauka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 112 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.8.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), komenatar na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 113 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.8.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 114 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.8.1. (Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju), na natuknicu "prepoznaje i objašnjava predrasude i stereotipe (način prikazivanja žene, npr.) i zauzima stav prema njima": Pritom, predrasude i stereotipe treba povezati s ekonomskim, političkim i društvenim aspektima rodnih odnosa (npr. rodna je raspodjela rada perpetuirana nerijetko reklamama (žena koja reklamira deterdžent za rublje ili sredstvo za čišćenje). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 115 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.8.1. (Učenik istražuje utjecaj reklamnog panoa i reklamnog spota na širu populaciju), komentar na natuknicu "objašnjava posrednost u reklami (lik žene ili djeteta)": Vjerojatno je u brzini pisanja navedena posrednost umjesto neposrednosti, intimnosti. Žena i dijete u reklami omogućavaju identifikaciju i približavaju proizvod svakodnevnici konzumenta/-ice. Uz neposrednost i intimnost, dotaknuti se i druge prevalentne strategije u reklamama; upotrebu autoriteta (npr. zubar koji preporučuje novu pastu za zube) ili osoba koje imaju neku dozu prepoznatljivosti u javnome prostoru (slavna glumica na reklami za maskaru). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Nema greške u razradi ishoda. Pod posrednošću misli se na korištenje žene ili djeteta kao posrednika između npr. proizvođača i kupca odnosno konzumenta nekog proizvoda. Važno je kod učenika osvijestiti na koji način mediji utječu na naše ponašanje, stavove, osvijestiti negativne utjecaje medija, a ne proučavanje reklame kao takve. |
| 116 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Još jedan komentar na ishod B.8.4. (Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova), na natuknicu "u vlastitom i tuđem govoru i pisanju uočava i ispravlja odstupanja od pravopisne norme u cilju kvalitetnije komunikacije": Učenik treba temeljito savladati pravopisnu normu, ali uz promišljanje te norme, posebice u odabiru pravopisnih rješenja koja ne proizilaze iz eksplicitnoga pravila nego su pitanje smisla. Dakle, učenik treba znati eksplicitna pravila koja kazuju gdje staviti zarez, a gdje ga izostaviti, ali i prepoznati i implicitne potrebe za njegovom upotrebom određene strukturom i funkcijom rečenice. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Komentar se odnosi na pripremu učitelјa i artikulaciju nastavnog sata. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. Inače, književno umjetnički tekst je predložak na kojem se promatraju i analiziraju jezičke zakonitosti što je navedeno u ishodu, ali i istaknuto u opisu domene Jezik. |
| 117 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.8.4. (Učenik primjenjuje pravopisnu normu u različitim vrstama tekstova), konkretno na natuknicu "u vlastitom i tuđem govoru i pisanju uočava i ispravlja odstupanja od pravopisne norme u cilju kvalitetnije komunikacije": Prosuđivanje tuđega govora može kreirati neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti spontani govor suzbijajući željeni ishod (razvoj govorničkih vještina, argumentaciju, sposobnost uvezivanja rečenica u smisleni diskurs). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Komentar inicira indiferentan odnos prema pogrešno izgovorenom ili napisanom u društvu vršnjaka. To u konačnici vodi situaciji, pogotovo kad je i uočena u komunikaciji, da svako govori kako hoće. Nadalјe, poznato je tzv. suradničko učenje u kom učenici daju pozitivne primjere, savjete i sugestije svojim vršnjacima koji su tada “prijemčiviji” nego kad im na to ukaže učitelј |
| 118 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar ishoda B.8.2. (Učenik analizira odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici...), konkretnije natuknice "uočava strane riječi za koje postoje odgovarajuće riječi u srpskom jeziku i zamjenjuje ih": Posuđivanje iz drugih jezika način je na koji dva ili više jezika ulaze u dijalog, dok posuđenice iz drugih vremena svjedoče o dijeljenim iskustvima i isprepletenim životima govornika različitih idioma (što može biti modelom za interkulturni pristup jeziku u razredu razmatranjem toponima, riječi u književnim djelima). Vježba zamjene može sugerirati višak, redudantnost stranih riječi. One se nalaze u jeziku s razlogom. Njima su govornici nastojali popuniti neke pukotine ili prošiti niti razumijevanja nekoga fenomena u novim smjerovima, rasvijetliti ga iz nekoga drugog ugla. Uostalom, u jeziku nema (ili ima vrlo malo) pravih sinonima. Rječi se nužno međusobno diferenciraju s vremenom, stoga će i riječ proistekla iz srpskoga leksika i posuđenica naći svoje mjesto ne ometajući jedna drugu (na što još Jakobson upućuje). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Naznačeno je dijelom natuknice “za koje postoje odgovarajuće riječi u srpskom jeziku”. Inače, odgovor na komentar sličan kao i u ishodu B.5.1. Svakako da jezik ne može biti ukaluplјen i zatvoren u granice bez mogućnosti dodira sa drugim jezicima, pa iako se radi o jednom procesu bogaćenja izraza, ipak treba da postoji određena mjera. Očuvanje maternjeg jezika pretpostavlјa davanje prednosti postojećoj domaćoj riječi u odnosu na stranu ili pronalaženje adekvatne “domaće” riječi za neki novi pojam umjesto preuzimanje strane. Najčešće se radi o anglizmima koji se uzimaju bez razmišlјanja o tome da li postoji mogućnost zamjene riječju maternjeg jezika. Jezično pomodarstvo (snobizam) je odavno prisutno (latinski, francuski, njemački, a danas engleski jezik). Borba protiv konformizma i umetanja “prestižnih” riječi u govor svakako ne smije prestati. Postoji veliki broj primjera da i učenici u svakodnevnom govoru koriste veliki broj tuđica, a da čak i nisu potpuno svjesni njihovog značenja. Samo će razvijena svest o važnosti i vrijednosti maternjeg jezika onemogućiti štetno djelovanje, a tek tada se može govoriti o pozitivnoj jezičnoj interferenciji. U razradi ishoda se nastojalo ukazati na taj problem. |
| 119 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda B.8.1. (Učenik objašnjava, razlikuje, povezuje i primjenjuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), točnije natuknice "objašnjava značenje ustaljenih izraza i frazeologizama s kojima se sreće u školi i svakodnevnoj komunikaciji": Učenik usvaja razliku između kolokacije i frazema te imenuje i primjenjuje kriterije za prepoznavanje frazemskih konstrukcija. Razgovarati i o frazemskoj sinonimiji, antonimiji i polisemiji. Frazeme treba sagledati i sa stajališta njihove strukture odnosno uočiti da su ukorijenjeni uz različite domene znanja (o životinjama, prirodi...). Leksičkosemantičke kategorije pogodne su i za uvježbavanje i razumijevanje ideje definicije na koju će učenici nailaziti (i nailaze) i u nastavi jezika i u nastavi drugih predmeta. Potrebno je pokazati da definicija ne iscrpljuje sva moguća značenja upisana u neki fenomen te uputiti na razliku između znanja o svijetu (enciklopedijskoga znanja) i znanja o jeziku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Komentar je metodički usmjeren i odnosi se na artikulaciju sata. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 120 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.8.1. (Učenik razlikuje ključne stilske, strukturne i estetske značajke književnog teksta), konkretnije natuknice "razlikuje znanstvenopopularne, informativne i književne tekstove": Znanstvenopopularne od znanstvenih tekstova (primjerenih dobi). Npr. usporediti znanstvenopopularni tekst na nekome internetskome portalu ili letku sa znanstvenim tekstom u udžbeniku biologije ili geografije. Uputiti na načine provjere znanstvenih podataka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Prijedlog se odnosi na metodičke pripreme i oblike rada svakog nastavnika, na artikulaciju nastavnog sata, put kojim se dolazi do ostvarenja ishoda, što kurikulum ne treba i ne smije određivati. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 121 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.7.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), konketnije na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća strukturama koje proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historije u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba zauzeti drugačije razumijevanje tradicije i običaja, tražiti u njima načine na koji su ljudi preživljavali i gradili solidarnost i međusobnu podršku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 122 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.7.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. |
| 123 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na D.7.2. (Učenik razlikuje visoku i popularnu kulturu), na razlikovanje između visoke i popularne kulture: Treba biti oprezan u vrednovanju odnosa između ´visoke´ i popularne kulture. Naime, brojni su autori (posebno razvojem kulturalnih studija) ukazali na to da se radi o opreci koja se prelama specifičnim modelima distribucije društvene moći. Visoka je kultura (ili elitna) pripadala ekonomski prosperitetnijem kontekstu i prigrljavana je tradicionalno u akademskom kontekstu, dok se nisku kulturu (ili narodnu, pučku) odbacivalo ili promatralo manje vrijednom proučavanja. Visoka je kultura proizvod ekonomskih, političkih i općedruštvenih kretanja, paradigmi mišljenja i razumijevanja svijeta u nekome historijskome kontekstu. Npr. epska pjesma nastala u narodu zasigurno nije u trenutku nastanka pripadala visokoj kulturi, iako se danas integrira u obrazovni proces i tkaje u književni kanon. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje U ishodu D.7.2. Učenik upoređuje visoku i popularnu kulturu, ne visoku i trivijalnu ili masovnu književnost. Akcenat je na muzici i filmu (na njihovim tekstovima). Nigdje u dokumentu ne spominje se “niska” kultura, a pod tim se nikako ne bi podrazumevala narodna književnost. Naša narodna književnost spada u sam vrh evropske književnosti, što je prepoznao još Gete. Srednjoškolski Ishod D.2.1. posvećen je istraživanju razlike između književnih ostvarenja masovne kulture i tzv. visoke kulture. U svakom slučaju, domena kultura i mediji svim ovim temama prilazi strogo vodeći računa o uzrastu, iskustvu i spoznajnim mogućnostima učenika. Složenije i dublje analize ostavljamo kulturnim studijima. |
| 124 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.7.2. (Učenik istraživački čita, procjenjuje tekst i razvija svoje izražajne govorne sposobnosti), konkretnije na natuknicu "izdvaja stilski upečatljive rečenice, dijelove teksta i uočava jezično stilske postupke koji doprinose estetici književnog teksta": Pritom se književni tekst ne smije reducirati na svoju estetsku dimenziju. Treba promatrati kako se u njemu oblikuju ideje ili natruhe ideja, razgovarati o odnosu između znanosti i književnosti (književnost je nadahnjivala znanost i otvarala teme prije nego što će postati znanstvene, npr. tehnologija u znanstvenofenatastičnim romanima). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Pod pojmom “procjenjuje” podrazumijeva se oblikovanje ideja i “natruha” ideja. Ostatak komentara smatramo zahtjevom neprimjerenom uzrastu i čitalačkom iskustvu sedmaka. |
| 125 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda A.7.5. (Učenik razlikuje pjesmu u stihu i pjesmu u prozi, analizira ulogu stilskih izražajnih sredstava u književnom djelu), točnije natuknice "uočava značajke ljubavne, elegične i refleksivne pjesme te posleničke narodne pjesme (pjesme o radu): I teme te ih asocira uz suvremeni društveni kontekst. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Prijedlog se odbacuje jer određivanje teme ulazi u pojam "značajke", a asociranje na suvremeni društveni kontekst je dio koji se odnosi na artikulaciju nastavnog sata i metodičke pripreme i oblike rada učitelja što kurikulum ne određuje. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 126 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.6.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), komentar na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Manjine se nerijetko nastoji zatvoriti u neku daleku prošlost koja više nije opasna i prijeteća onima koji proizvode nasilje. Tradicija i običaji depolitiziraju se i izvlače iz historijskoga konteksta u kojoj su nastali, pa se od manjina očekuje da se bave foklorom i gastronomijom, ali ne i politikom i društvenim pitanjima. Treba obrnuti tu paradigmu, ne je poticati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. |
| 127 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.6.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 128 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda D.6.2. (Učenik objašnjava kako se pomoću grafičkih elemenata postiže željeni utjecaj na primatelje poruka tiskanih medija), konkretno natuknice "objašnjava kako se upečatljivim naslovima privlači šira publika": I vizualnom opremom (fotografijama, fontom). Ovdje bi trebalo omogućiti učenicima da usporede jednu vijest u različitim dnevnim novinama ili na različitim portalima kako bi osvijestili načine na koji je jezikom moguće manipulirati stvarnošću, modificirati i mijenjati je. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Fotografija i font jesu grafički elementi tiskanih medija. Razliku između događaja i njegovog (različitog) predstavljanja u različitim medijima učenik proučava u 7.razredu. Manipulaciju u reklami, npr. učenik istražuje u 8. razredu. |
| 129 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda D.6.1. (Učenik pronalazi i odabire najkorisnije i/ili njemu najzanimljivije informacije...), točnije natuknice "osuđuje uvredljive i neprimjerene poruke na koje nailazi u različitim tekstovima, u tiskanim ili digitalnim izvorima informacija": Razgovarati o nasilju u jeziku (ili onome što se u pravu koncipira kao govor mržnje) i načinu na koji targetira ranjive grupe. To je prilika i za analizu emocionalnih sadržaja u tekstu, kako se oblikuju i kako je emocije moguće uobličiti bez povrede drugoga. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 130 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.6.1. (Učenik razgovara i raspravlja o različitim temama primjenjujući vještine aktivnog slušanja i pristojne komunikacije), komentar na natuknicu "uočava neknjiževne riječi u govoru drugih učenika ili u svom okruženju": Neknjiževne riječi ne treba izdvajati i odgurivati. To su riječi koje se nisu zahvatile za standardni jezik, ali koje imaju potencijal da jednoga dana budu (snagom uzusa) njegovim dijelom. Nestandardni oblici imaju drugačiju funkciju od standardnih i upotrebljavaju se u drugim komunikacijskim domenama (a nerijetko i koegzistiraju). Učenik treba osvijestiti da širenje palete riječi i oblika u jeziku obogaćuje mogućnosti komuniciranja o svijetu i konceptualizacije iskustava. Svaka riječ s vremenom stječe neku značenjsku specifičnost koja nudi nešto što druge riječi ne. Učenike treba ohrabriti da govore i izbjegavati međusobno prozivanje, cenzuriranje zbog tobože ´nepravilnih, pogrešnih´ riječi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 131 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.6.5. (Učenik istražuje osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika), komentar na natuknicu "istražuje osnovne podatke značajne za razvoj srpskog jezika (seobe Slavena, utjecaj Ćirila i Metoda u razvoju pismenosti kod Srba: glagoljica, ćirilica)": Prikazati daljnju historiju glagoljice i ćirilice na ovim prostorima (kako je došlo do toga da danas na nastavi hrvatskoga učenici pišu latinicom, a na nastavi srpskoga pretežno ćirilicom), iako su Ćiril i Metod djelovali na općeslavenskome prostoru. Razgovarati o ćirilici danas, analizirati s učenicima današnji kontekst. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U šestom razredu učenik istražuje samo osnovne podatke o podrijetlu i razvoju srpskog jezika, a dalje se kroz vertikalu (u ishodima B.7.5. Učenik pronalazi podatke o počecima srpske pismenosti iz glagoljskih i ćiriličkih spomenika srpske kulture B.8.5. Učenik pronalazi, povezuje i interpretira podatke o razvoju srpske pismenosti A.1.7. Učenik interpretira poetiku srednjovjekovne književnosti B.2.4. Učenik analizira reformu srpskog jezika od polovine 18. do druge polovine 19. vijeka kao i njegovu standardizaciju od 19. do kraja 20. vijeka) prati njegov razvitak pa tako i daljnja povijest glagoljice i ćirilice na općeslavenskom prostoru te se razgovara i o današnjem stanju. |
| 132 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U B.6.3. (Učenik razlikuje, analizira i oblikuje jednostavne rečenice u govoru i pisanju), nadopuna natuknice "vlada strukturom jednostavne rečenice (neproširene i proširene)": I analizira rečenične strukture (korpuno utemeljene ili izvučene iz novina ili književnoga predloška) uočavajući sve njezine do sada obrađene segmente. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Komentar se odnosi na pripremu učitelјa i artikulaciju nastavnog časa. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 133 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.6.5. (Učenik razvija čitalačku naviku), komentar na natuknicu "povezuje književni tekst sa suvremenim i osobnim kontekstom, navodi sličnosti i razlike": Političkim, ekonomskim, demografskim, općedruštvenim koji se grana u osobna iskustva i u odnosu prema kojem treba razumjeti osobna iskustva. Povezivanje se treba odvijati historijski (analiza teksta s obzirom na povijesni događaj koji obrađuje, analiza teksta s obzirom na recepciju u vrijeme nastanka djela i s obzirom na recepciju danas). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. |
| 134 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.6.5. (Učenik razvija čitalačku naviku), komentar na natuknicu "uz pomoć učitelja predstavlja odabrani književni tekst i obrazlaže vlastiti izbor": Uz obrazlaganje zašto je knjiga odabrana, govori o tekstu i argumentira svoj doživljaj. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje “Učenik predstavlja književni tekst “ znači da odabire način na koji će ga izložiti (izlagati usmeno, prezentirati, možda nešto odglumiti, uklopiti isječke iz filma ako postoji i slično). U poglavlju E Vrednovanje odgojno-obrazovnih ishoda pojašnjen je pojam “predstavljanje” odabranog književnog teksta. U razradi ishoda pod prvom natuknicom stoji da učenik izražava svoj doživljaj teksta. Učenik ima pravo na svoj doživljaj teksta, a argumentirati bi trebao svoje tvrdnje i stavove, što je također naznačeno u razradi ishoda. |
| 135 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.6.2. (Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima), na natuknicu "razlikuje etičko i neetičko ponašanje likova koje osuđuje": Usvajanjem etičkih načela, učenicima uvidom u književne predloške pokazati da likovi nisu crno-bijeli, da se radi o dihotomiji karakterističnoj za epsku poeziju (junak koji nadvladava prijetnju). Upravo iz izostanka jasno pročišćenih situacija i odnosa među ljudima, proizilaze sukobi i dileme koje etika nastoji razriješiti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 136 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.6.2. (Učenik tumači književno djelo i iskazuje svoj doživljaj potkrepljujući ga primjerima), konkretnije na natuknicu "učenik prepoznaje etičke vrijednosti pjesama kosovskog ciklusa i ciklusa pjesama o Marku Kraljeviću i osuđuje neetičko ponašanje": Kao i pjesme pretkosovskoga ciklusa, tako i pjesme kosovskoga uputno je analizirati s obzirom na: a) historijski kontekst u kojem se događaj koji opjevavaju odvio, b) vrijeme u koje je pjesma napisana i funkciju koju je pjesma imala tada i c) današnji kontekst, koja značenja u njemu stječu u ovim političkim, ekonomskim, demografskim i općedruštvenim odrednicama? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. |
| 137 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.5.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 138 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.5.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), na natuknicu "njeguje svoju tradiciju i običaje": Njeguje se ono što je već stasalo i što samo treba zadržati u tome obliku, što ne ostavlja prostora kritičkome čitanju tradicije i njezinome razmatranju, preuzimanju onih elemenata u kojima učenik vidi svoje iskustvo ili u kojima nalazi emocionalnu i intelektualnu vrijednost. Tradicija i običaji uzimaju se kao gotovi proizvodi u koje će učenik uroniti kako bi stekao identitet. Oni su unaprijed zadani i pripremljeni (učitelj/-ica, nastavnik/-ica prezentira tradiciju i običaje), iako se inzistira na pripadnosti te iste tradicije i običaja učeniku (svoju tradiciju). Učenicima/-ama treba pristupiti kao kreativnim činiteljima/-icama, osobama koje promišljaju tradiciju i običaje i koji/-e aktivno grade vlastitu predodžbu sebe. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 139 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.5.1. (Učenik pronalazi informacije u skladu sa svojim zadacima), komentar na natuknicu "uz pomoć učitelja prepoznaje negativne medijske sadržaje (rasizam, predrasude i slično) i osuđuje ih": Ovaj ishod treba razraditi u narednim stupcima; što su to stereotipi, a što predrasude, kako se proizvode u jeziku. Isto tako, treba rastvoriti odnos između rasizma, mizoginije, nacionalizma i jezika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 140 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.5.3. (Učenik razvija vještinu pravilnog i kreativnog pisanja), komentar na natuknicu "piše: vijest, privatno pismo prema općim pravilima o pismu kao sastavu i obliku općenja i popunjava formulare poput upitnika, ankete i slično ": Uz klasično pismo na papiru, ako je u školi učenicima na raspolaganju informatička oprema, savladati i pisanje e-maila (upit, molba, isprika, zahvala) jer se radi o raširenijem modelu komunikacije za kojim će postojati potreba sve ranije. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Tako formuliran ishod ne isključuje korištenje informatičke opreme. U poglavlju E. Povezanost s drugim odgojno- obrazovnim područjima i međupredmetnim temama naglašena je potreba za “efikasnim, funkcionalnim i odgovornim korištenjem sredstava informacijsko-komunikacijskih tehnologija u procesu učenja, istraživanju, pronalaženju i procjenjivanju informacija i rješavanju problema” Učenik u okviru iste domene C (Kultura izražavanja i stvaralaštvo) u: -6. razredu “uočava razliku između pravila o privatnoj i službenoj korespondenciji” -7. razredu: “ piše čestitku, pozivnicu, zahvalnicu, službeno pismo, e-mail poruku” |
| 141 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.5.1. (Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja), odnosno na natuknicu "uočava poštapalice, nepravilan izgovor glasova u govoru drugih učenika ili u svom okruženju": Međusobno ispravljanje može kreirati neugodnu situaciju u razredu i obeshrabriti učenike da govore (a radi se o djeci koja su već obrashrabrena vrednovanjem riječi kao manje ili više prihvatljivih u javnome prostoru s obzirom na stigmu i diskriminaciju s kojima su suočeni kao govornici srpskoga jezika u Hrvatskoj). Učenike treba osnažiti da se usude govoriti, da upotrebljavaju riječi za koje osjećaju da najbolje komuniciraju njihova iskustva i da pristupe jeziku kao kreativnome resursu koji mogu oblikovati modificirajući svijet oko sebe. Poštapalice su oslonac koje učenici koriste u govoru, a da bi nestale, učenicima je potrebna neosuđujuća i strpljiva podrška učitelja/-ica, nastavnika/-ica. S druge strane, ono što se doživljava ´nepravilnim izgovorom´ može biti specifičnom odlikom govora nekoga mjesta ili pak teškoćom koja iziskuje uključenje logopeda/-tkinje i/ili fonetskoga/-e rehabilitatora/-ice. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 142 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Dodati u ishod B.5.4. (Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji), točnije u natuknicu "piše zarez uz vokativ i apoziciju": Kada se vokativ nalazi unutar rečenice i kada se apozicija nalazi nakon subjekta. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. 1. “V o k a t i v je gramatički izdvojen iz rečenice i stoji izvan njenog i subjekatskog i predikatskog dela. Kao takav on se i intonaciono izdvaja iz celine rečenice kada se ona izgovara, i u pisanju i z d v aj a s e zapetom - bez obzira na to na kojem mestu u rečenici se nalazi - na početku, u sredini ili na kraju. Pravilo o izdvajanju vokativa zapetom vredi i za oslovlјavanje u pismima: Poštovani gospodine Petroviću, Drago nam je što smo mogli da Vam uputimo naš poziv ... .” (Pravopis SJ, 2010: 103); (2) “A p o z i c ij a, tj. drugi naziv nekog pojma, kad ima karakter naknadnog imenovanja toga pojma, a nazivi se razlikuju po širini značenja tako što je jedan širi i opštiji, a drugi uži i konkretniji (individualniji) - odvaja s e z a p e t o m onda kada širi (opštiji) pojam dolazi p o s l e užeg: Graždanica je uvedena volјom Petra Velikog, ruskog cara - reformatora. - Jovan Petrović, poznati advokat, otvorio je novu kancelariju. - Iridijum, srebrnastobijeli metal, ima veliku primjenu u elektrotehnici (Pravopis SJ, 2010: 103). |
| 143 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.4. (Učenik primjenjuje pravopisnu normu u komunikaciji), komentar na natuknicu "piše zarez ispred veznika (a, ali)": S tim da treba razlučiti u kojim sintaktičkim okruženjima i ispred kojih veznika ide zarez, ispred kojih ne ide i ispred kojih može, ali i ne mora ići. Suprotni veznici traže zarez poput a, ali, no ako se obrađuju veznici u rečenici općenito, tada treba znati kako se ponašaju i da se mogu ponašati na različite načine. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Komentar je prezahtjevan za učenike ovog uzrasta. Natuknica se briše i prebacuje u sedmi razred. |
| 144 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.2. (Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu), komentar na natuknicu "razlikuje normativne od nenormativnih oblika riječi, posebno padežne oblike": Na što se točno misli pod normativne i nenormativne? Standardne i nestandardne? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Nije dat komentar niti sugestija, već je postavljeno pitanje. Prema Rečniku srpskog jezika mogu se posmatrati kao sinonim. Dakle, natuknica “razlikuje normativne od nenormativnih oblika reči” podrazumeva da učenik razlikuje normativne kvalifikatore ( ”nepravilno”, “ne preporučuje se”; “pravilno”, “preporučuje se”, “dopušta se” i sl.). Primer: nepravilno je reći “u Bačkoj Palanki”, “na reci Vuci” i sl. |
| 145 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.5.1. (Učenik razlikuje osnovne leksičkosemantičke kategorije), konkretnije na natuknicu "razlikuje jednoznačnost i višeznačnost": Ukazati na razliku između homonimnih i polisemnih riječi (motiviranost značenja). Polisemija je model tvorbe značenja (jedno značenje proizilazi iz drugoga oslanjanjem na mehanizme metafore i metonimije pomičući se od prvotnoga koncepta prema drugima, nadilazeći i konceptualne domene), uz sinonimiju (značenja asocirana uz jedan koncept granaju se pokrivajući njegove različite karakteristike, promatrajući ga iz raznih kuteva) prema kojoj je treba sagledati. Homonimija i sinonimija se prema kurikulumu obrađuju u 3. razredu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Sadržaji koje su učenici već obrađivali u mlađim razredima, u petom razredu se usložnjavaju, odnosno prvo se proverava stepen usvojenosti i sposobnost primene prethodno obrađenih sadržaja, a potom sledi nadogradnja uvežbavanjem na novim, složenijim primerima. Na taj način se ostvaruje princip postupnosti i sistematičnosti (povezivanje novih sadržaja sa postojećim znanjima) kao i princip trajnosti znanja i umenja. Dakle, poštujućij princip postupnosti planirano je ostvarenje navedenog zahteva u šestom razredu, a što je vidljivo iz ishoda B.6.1. Svakako da podsticajne primere treba uzeti iz književnoumetničkog teksta da bi učenici sagledali situacionu primenu jezičke pojave, a nakon toga se prelazi na istraživanje višeznačnosti. Svaka višeznačna reč ima osnovno značenje (navodi se u rečniku pored reči kao njeno prvo značenje), a ostala značenja najčešće nastaju od njega (prenesena značenja). Primer: zub m 1.anat. jedna od klinastih ili pločastih koščica u vilicama čoveka i većine kičmenjaka koje služe za kidanje i sitnjenje hrane. 2. oštriji izrezak ili zarezak na raznim predmetima (testeri, češlјu i sl.). 3. oštra izbočina stene nalik na zub [...] brusiti, oštriti zube 1) pokazivati veliku želјu za nečim. 2) (na nekome) napadati nekoga, govoriti loše o nekome. do zuba se naoružati potpuno se naoružati. držati jezik za zubima ne govotiri nikome ništa. zub za zub istom merom (uzvraćati), na isti način (vratiti, osvetiti se). zubima i noktima svim silama, svim sredstvima [...] (RSJ, 2007: 441) |
| 146 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu A.5.2. (Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj), komentar na natuknicu "prepoznaje etičke vrijednosti pjesama pretkosovskog ciklusa i osuđuje neetičko ponašanje negativnih likova": Pjesme pretkosovskoga ciklusa treba vrednovati prema tri osnovna pitanja: 1.) što je značio događaj u pjesmi u vremenu kada se odvio, koji su bili njegovi (politički, ekonomski, demografski, općedruštveni) uzroci i posljedice, 2.) kako se događaj razumijevao u vremenu kada je pjesma napisana, koja je bila funkcija pripovijedanja o tome događaju tada te 3.) kako se događaj razumijeva danas i koje su funkcije koje stječe u ovim političkim, ekonomskim, demografskim i općedruštvenim odrednicama? | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 147 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.5.2. (Učenik tumači književno djelo i izražava svoj doživljaj), konkretnije na natuknicu "potvrđuje citatima iz teksta visoka moralna načela likova i negativne osobine likova koje osuđuje": Pretpostavlja se da je visina moralnih načela zadana (učenik ih samo treba potvrditi citatima), odnosno da ono što tekst pokazuje visokomoralnim i što pokazuje negativnim učenik samo treba prihvatiti bez prethodne analize i kritičkoga vrednovanja, rasijecanja konteksta u kojima se pjesme razumijevaju. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 148 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na napomenu u 4. razredu (na samom kraju ishoda za to obrazovno razdoblje) "Kulturne ustanove i događaji su navedeni kao prijedlozi, a učitelj bira kulturne i vjerske događaje...": Posjet vjerskim ustanovama tokom nastave srpskoga jezika i književnosti ima smisla samo ako se radi o građevinama osobite arhitektonske vrijednosti, ako se u njima čuvaju relevantna likovna i kiparska ostvarenja, ako se u njima dogodilo nešto izrazito relevantno za srpski jezik i književnost u Hrvatskoj. No, vjerske ustanove i vjerski događaji posjećivani primarno zbog predznaka vjerskoga trebaju biti ostavljeni nastavi Vjeronauka. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 149 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.4.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati nesamo o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 150 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.4.3. (Učenik razvija vještinu kreativnoga pisanja), komentar na natuknicu "oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat)": Potrebno razvijati kritički odnos prema reklamnim sadržajima i razumijevanje kako reklama oblikuje potrebe u suvremenome društvu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Komentar se tiče realizacije cilјeva sata. S reklamama i plakatima (bilbord) te njihovom utjecaju i oblikovanju pojedinca i društva učenik se na osnovnom nivou upoznaje u prvom ciklusu, te kroz međupredmetne teme, a zatim u ishodu D.8.1. na višem nivou. |
| 151 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.4.5. (Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku), komentar na natuknicu "razlikuje i pojmove službeni jezik i jezik u službenoj uporabi i obrazlaže svoje mišljenje na temelju predočenih argumenata o važnosti jezika u očuvanju identiteta": Učitelj/-ica, nastavnik/-ica podrška je djeci da propitaju odakle dolazi identitet, što ga konstruira, čemu služi, kako funkcionira u društvu danas (na temelju toga što učenici zamjećuju i koja su njihova iskustva). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 152 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.4.5. (Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku), na natuknicu "uočava važnost jezika u očuvanju identiteta": Potrebno je pomaknuti fokus s identiteta (kojipretpostavlja da razlika potječe od pojedinca – ja se identificiram...) na društvene odnose kojima se uistinu proizvodi etnicitet, u koji su pojedinci disciplinirani institucionaliziranim simboličkim praksama (pa i obrazovnim) (primarno jezičnim koje zato treba konstantno i rastvarati i propitivati). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 153 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.4.5. (Učenik razlikuje osnovne pojmove o srpskom jeziku), komentar na natuknicu "uočava društvenu uvjetovanost jezika": S obzirom na to da govorimo o srpskome jeziku u Hrvatskoj, valja zadrijeti u življenu upotrebu srpskoga jezika danas. Govoriti o tome kako izgleda srpski jezik u Slavoniji u odnosu na srpski na Baniji, Kordunu i u Lici, srpski jezik u gradovima u odnosu na srpski u selima te o tome kako srpski jezik u Hrvatskoj razumijevati u odnosu prema srpskome i hrvatskom standardnom jeziku. Potrebno je zagrebati teškoće s kojima se govornici susreću (oslanjajući se na iskustva učenika), problematizirati te teškoće i potražiti s učenicima moguća rješenja. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Navedeni komentar se odnosi na smjernice i metodičke preporuke za rad učitelјa. CITAT: “Ishodi u predmetnom kurikulumu trebaju biti općenitiji, širi i složeniji. Jedan od osnovnih razloga...omogućuje...odgojno-obrazovnim ustanovama i radnicima veću autonomiju u određivanju konkretnih aktivnosti i sadržaja, materijala za učenje, metoda poučavanja i učenja kojima će ih ostvariti." Izvor: “Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma”, str. 20. |
| 154 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.4.3. (Učenik razlikuje rečenice i povezuje ih u smislen, cjelovit tekst), natuknicu nadopuniti "prepoznaje zavisne rečenične članove proširene rečenice (objekt kao dodatak predikatu i atribut kao dodatak subjektu ) priložnim oznakama. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Sve predviđeno za ovaj uzrast je navedeno u razradi ishoda. Priloške oznake su navedene u ishodu B.5.3. |
| 155 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.4.2. (Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole, pridjeve, osobne zamjenice i brojeve)), komentar na natuknicu "uočava zbirne imenice": Samo se ovdje spominju zbirne imenice, kasnije ne. Učenik treba znati i mehanizme izgradnje zbirnih imenica kao i glasovne promjene koje nastaju u tvorbenim procesima (gran + je, jotacija). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Zahtjev da učenici poznaju mehanizme izgradnje zbirnih imenica nije primjeren uzrastu učenika. Učenici tek u 5. razredu stječu znanja o glasovnim promjenama. |
| 156 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na B.4.1. (Učenik razlikuje značenje riječi i izraza te gradi nove riječi), na natuknicu "zamjenjuje jezičnim standardom neknjiževne riječi i tuđice": I standardni oblici i nestandardni kao i riječi tvorene na temelju postojećega leksika i riječi posuđene iz drugih jezika stječu svoju funkciju u jeziku. Nijedna riječ ne smeta drugoj. Vježbom zamjene učenik može steći dojam da su nestandardni oblici i riječi posuđene iz drugih jezika višak, redudantne. One samo imaju drugačiju funkciju od riječi koje su standardne. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Svakako da jezik ne može biti ukaluplјen i zatvoren u granice bez mogućnosti dodira sa drugim jezicima, pa iako se radi o jednom procesu bogaćenja izraza, ipak treba da postoji određena mera. Očuvanje maternjeg jezika pretpostavlјa davanje prednosti postojećoj domaćoj reči u odnosu na stranu ili pronalaženje adekvatne “domaće” reči za neki novi pojam umesto preuzimanja strane. Najčešće se radi o anglizmima koji se uzimaju bez razmišlјanja o tome da li postoji mogućnost zamene rečju maternjeg jezika. Jezičko pomodarstvo (snobizam) je odavno prisutno (latinski, francuski, nemački, a danas engleski jezik). Borba protiv konformizma i umetanja “prestižnih” reču u govor svakako ne sme prestati. Postoji veliki broj primera da i učenici mlađih razreda u svakodnevnom govoru koriste veliki broj tuđica, a da čak i nisu potpuno svesni njihovog značenja. Samo će razvijena svest o važnosti i vrednosti maternjeg jezika onemogućiti štetno delovanje, a tek tada se može govoriti o pozitivnoj jezičkoj interferenciji. U razradi ishoda se nastojalo ukazati na taj problem. |
| 157 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.3.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. |
| 158 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.3.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet), na natuknicu "njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme)": Njeguje se ono što je već doseglo željeni oblik i što onda treba samo zadržavati, čuvati u tome obliku. To je dodatno intonirano naglaskom na prošlost (običaji, dječje narodne pjesme). Ono što je bilo nekada trebalo analizirati, promatrati i tumačiti u kontekstu u kojem se dogodilo i s obzirom na posljedice koje ima danas. Učenje je dinamično baratanje dinamičnim fenomenima kao što su kultura, jezik, umjetnost. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 159 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.3.1., konkretnije natuknicu "prepoznaje osnovna obilježja igranog filma (scenarist, režiser, filmska priča, filmsko vrijeme, glumci, kaskaderi/dvojnici i statisti)": Iako usporedno konceptu autorstva u književnosti, treba istaknuti scenariste, režisere... ovdje je ključan način upotrebe vizuala i promišljanje odnosa između vizuala i teksta u filmu. Prostor i vrijeme su svakako iduća stavka koja se ne smije zanemariti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Kao što ishod govori učenik upoznaje osnovna obilježja igranog filma. O prostoru, vremenu, vizualu...na starijem uzrastu. |
| 160 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.3.3. (Učenik razvija vještinu kreativnoga pisanja), komentar na natuknicu: "oblikuje kraću pisanu poruku (reklama i plakat; jednostavniji primjeri)": Iako se nešto i ranije spominje oglas, ovdje se prvi put uvodi reklama. Potrebno razvijati kritički odnos prema reklamnim sadržajima i razumijevanje kako reklama oblikuje potrebe u suvremenome društvu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Komentar se tiče realizacije cilјeva časa. S reklamama i njihovim uticajem na oblikovanje pojedinca i društva učenik se na osnovnom nivou upoznaje u prvom ciklusu, te kroz međupredmetne teme, a zatim u ishodu D.8.1. na višem nivou. |
| 161 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.3.1. (Učenik sluša i analizira tuđi govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove), konkretnije na natuknicu "aktivno sluša i analizira govor sugovornika": Aktivno slušanje temeljeno na parafraziranju i postavljanju otvorenih pitanja (načela nenasilne komunikacije), uz upotrebu ja-govora. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Aktivno slušanje uklјučuje navedeno |
| 162 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.3.4. (Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila), komentar koji se odnosi na natuknicu "- upotrebljava pravilo pisanja dvije tačke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnik a u pisanju upravnog govora (osnovni oblik)": Zašto piščev? Pisac nije identičan s pripovjedačem, a može se raditi o i govoru lika u tekstu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Objašnjenje isto kao i za komentar na ishod B.3.3. |
| 163 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.3.4. (Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila), dodati u natuknici "upotrebljava pravilo pisanja dvije tačke (dvotočke) i zareza u nabrajanju te navodnika u pisanju upravnog govora (osnovni oblik)" dopunu uz "navodnika": "dvostrukih i jednostrukih". | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Traženi zahtjev nije primjeren uzrastu |
| 164 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.3.3. (Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove), komentar na natuknicu "razlikuje piščev govor od upravnog govora i označava ga": Zašto piščev? Pisac nije identičan s pripovjedačem, a može se raditi o i govoru lika u tekstu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. 1. Razrada ishoda je preoblikovana. 2. U izdavačkoj i školskoj praksi u vezi s obeležavanjem upravnog govora pod piščevim govorom/rečima se podrazumeva onaj koji govori (iza piščevih reči se stavlјaju dve tačke). Takva određenja delova upravnog govora nalazimo još u udžbenicima jezika Vuka Milatovića i Slavice Jovanović pa dr Duške Klikovac, Radmile Žeželј Ralić, Rajne Dragičević i mnogih drugih. Dakle, ne misli se na pronalaženje odgovora na pitanja: Ko pripoveda, sa kojim znanjem i u kom licu? U kom položaju je pripovedač - da li je akter događaja ili posmatrač? Da li njegovom pripovedanju možemo da verujemo ili ne? (A što proučava naratologija i što nije primenjivo u praksi na ovom školskom uzrastu). 3. Razlika pisac-pripovedač upoznaje se u petom razredu - ishod A.5.3. |
| 165 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.3.2. (Učenik razlikuje vrste riječi (imenice, glagole i pridjeve)): Izgleda da se prilozi nigdje ne pojavljuju u tekstu i njihove karakteristike. Potrebno nadopuniti tekst kurikuluma. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prilozi se ne obrađuju u trećem razredu, već u petom razredu, ishod B.5.2. |
| 166 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Pitanje vezano uz ishod B.3.1. (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), točnije uz natuknicu "razlikuje riječi različitog oblika, a istog ili sličnog značenja od riječi istog oblika, a različitog značenja": Zašto je toliki jaz između perioda kada učenik savladava razliku između sinonima i homonima (3. razred 0Š) do trenutka kada se obrađuje polisemija (5. razred OŠ)? Naime, prema ishodima navedenima do 5. razreda 0Š, već se potiče istančavanje vokabulara (izrada rječnika, učenje novih riječi). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Poštuje se princip postupnosti. |
| 167 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.2.3. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne samo o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 168 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Dopuna ishoda D.2.1. (Učenik razlikuje kazališnu predstavu od animiranih filmova), igranje uloga dramskoga teksta: S razumijevanjem, emocionalno se unoseći i iskorištavajući prostor, scenografiju, predmete oko sebe na kreativan način. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ishod je povezan sa ishodom C.2.1. (prilagođava red riječi govornoj situaciji; komunicira neverbalnim znacima; glumi; izražava vlastiti doživlјaj: sviđanja/ nesviđanja (govora/ razgovora/ slušanih ili gledanih emisija/ predstava/ filmova za djecu). |
| 169 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.2.3. (Učenik razvija vještinu pisanja), na natuknicu "piše dnevnik čitanja na zanimljiv i kreativan način": Koliko je zanimljiv dnevnik čitanja osobi koja vrednuje relativna je i subjektivna stvar. Kreativnost dnevnika će pak biti vezana i uz obrazac rada koji je pitanje metodike nastave. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 170 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Natuknicu "komunicira putem zapisane poruke (pismo, čestitka, oglas, plakat)" u ishodu C.2.3. (Učenik razvija vještinu pisanja) povezati s natuknicom o adresi primatelja i pošiljatelja u istome ishodu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Ne postoji mogućnost objedinjavanja jer za oglas i plakat nije potrebna adresa. |
| 171 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.2.3. (Učenik razvija vještinu pisanja), natuknicu "piše adresu (primatelja i pošiljatelja)": Ovo je zadatak koji bi trebao obuhvaćen vještinom pisanja pisma. U suvremenome kontekstu, i pisma pisanoga rukom i pisma pisanoga na kompjuteru (ako je škola dovoljno informatički opremljena). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U drugom razredu se prvenstveno misli na pisanje rukom i uvježbavanje lijepog pisanja pri pisanju čestitke, razglednice, pa i u današnjem vremenu zaboravlјenih pisama. |
| 172 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda C.2.1. (Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove), natuknice "poštujući pravila učtivog ophođenja": S učenicima treba razgovarati što su predrasude i stereotipi te kako jezik može biti povrijeđujuć. Potrebno je djeci dati alate (prikladno uzrastu) kako reagirati na nasilje i kako iskomunicirati potrebe i emocije na nenasilan način (aktivno slušanje, parafraziranje, ja-govor). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U svakom razredu se u okviru ishoda uvodi novina. Predloženo je kao novina uvedeno u prvom razredu. |
| 173 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.2.1. (Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove), odnosno nadopuna natuknice "pristojno razgovara s odraslim sugovornikom u telefonskom razgovoru": I međusobno? Uz odgajanje odnosa prema odraslim osobama, treba odgajati i odnos prema vršnjacima/-kinjama da osluškuju i poštuju potrebe jedni drugih. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Razgovor sa vršnjacima - navedeno u ishodu C.1.1. Kad se jednom savladaju, ishodi se više ne ponavljaju u prijedlogu kurikuluma. Oni su baza koja se dalje kroz vertikalu nadograđuje (podrazumijeva se da se i dalje na njima radi). Dakle, od prvog razreda učenici se upoznaju sa pravilima učtivog ophođenja, prije svega sa vršnjacima, a dalje u različitim komunikativnim situacijama te se njihovo znanje i vještine usložnjavaju. |
| 174 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.2.1. (Učenik sluša, izražava vlastiti doživljaj tuđeg govora i iznosi svoje misli, osjećaje i stavove): konkretno na natuknicu "izražava vlastiti doživljaj: sviđanje/nesviđanje govora ili razgovora u slušanim emisijama za djecu (videozapis)": Uz estetsku ili doživljajnu prosudbu, poticati i objašnjavanje zašto im se nešto sviđa ili ne sviđa. Učenik/-ica treba moći (prikladno uzrastu) obrazložiti svoj stav. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U ishodu i razradi sve je navedeno. Komentar se odnosi na smjernice i metodičke preporuke za rad učitelјa, a ishod pokazuje šta učenik treba da zna. |
| 175 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na B.2.1 (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), natuknicu "poštuje svoj jezik i poštuje druge jezike": "Poštivanje svoga jezika" se ne bi smjelo interpretirati kao "nezadiranje" u jezik, treba poticati kreativnu upotrebu jezika i ukazati na način na koji strukturira društvenu stvarnost. Posebno valja biti pažljiv kada se radi o simboličkim praksama manjinskih grupa. Naime, manjine se dosljedno nastoji odgurnuti u neku neprijeteću, romantiziranu prošlost, ogoljenu od ekonomskih i političkih dimenzija. Od njih se očekuje da se bave tradicijom, folklorom, starim predmetima i običajima. Jezik se ne smije istrgnuti iz toga koja je njegova funkcija i što on znači svojim govornicima danas, oni trebaju biti osnaženi da se njime slobodno služe i stvaraju, pomiču granice koje su im postavljene i propituju ekonomsku i političku stvarnost. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 176 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.1 (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), natuknicu "razlikuje materinski jezik od drugih jezika": Uputnije izostaviti jer nije jasno kako sposobnost razlikovanja svoga jezika od drugih jezika, razgraničenje postignuto naglašavanjem razlike, pozitivno utječe na razvoj ličnosti djeteta. Posebno u kontekstu u kojem se nastava treba odviti, u kojem se između hrvatskoga i srpskog stalno pokušava produbiti ponor. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 177 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.1. (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), konkretnije na natuknice "pronalazi značenje riječi u rječniku i leksikonu" i "sastavlja vlastiti mali rječnik (u svesku)": Uz organizaciju riječi po abecednome slijedu, poticati i druge modele uobličavanja i organiziranja značenja riječi. Poticati izradu maloga tezaurusa (po načelu semantičke srodnosti, npr. ilustrirati veze među pojmovima koji se odnose na obitelj ili na odjeću) ili povezivanje riječi s crtežom ili na neki drugi kreativan način pospješiti i olakšati savladavanje novih pojmova. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Naravno, da se pod ovim ishodom ne podrazumijeva samo numeričko bogaćenje leksičkog fonda učenika. Kako učenici pišu ćirilicom, organizacija riječi u vlastitom malom rječniku može biti samo po azbučnom redu (da ne bi bilo zabune i u prevođenju). Metode rada vezane za objašnjenjem, razumijevanjem i istraživanjem novih riječi te načine vježbanja tj. kako će se nova riječ primjenjivati, odnosno dovoditi u vezu sa drugim riječima ili kakvo će značenje imati u rečenici (morfološka vježbanja), učitelј će operacionalizirati u svojim planovima i dnevnim pripremama. |
| 178 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na cijeli ishod D.1.4. (Učenik gradi svoj kulturni i nacionalni identitet): Treba s učenicima razgovarati ne o identitetu kao inherentnoj vrijednosti nego o iskustvima – što znači biti čitan kao Srbin/Srpkinja u Hrvatskoj, što znači odrastati u kontekstu u kojem se nalazimo, graditi podršku i solidarnost, tražiti i oblikovati alate (primjerene uzrastu) kojima će se djeca moći nositi sa svakodnevnicom i odrastati u osobe koje će je aktivno mijenjati. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 179 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod D.1.4. (Učenik gradi svoj kulturni / nacionalni identitet), točnije na natuknicu "posjećuje i razlikuje kulturne ustanove, dječje kazalište, muzeje, pravoslavne manastire)": Predlažemo da se razradi detaljnije teatrološki, filmski, glazbeni i općevizualni dio (likovna, arhitektonska, kiparska umjetnost). On bi trebao biti usklađen i s nastavom Likovnoga, Glazbenog i Povijesti. Primjer: Ako se s djecom na nastavi čita bajka i razgovora o karakteristikama bajke, potražiti filmske adaptacije čitane bajke ili film s bajkovitim motivima (popis lektire je moguće ostaviti i ponešto fleksibilnim, pogledati program kazališta na početku školske godine). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 180 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Na ishod D.1.4. (Učenik gradi svoj nacionalni / kulturni identitet), komentar uz natuknicu "njeguje običaje (dječje narodne igre i pjesme vezane uz Božić i Uskrs)": To su teme koje više pripadaju Vjeronauku. Moguće je, doduše, pristupiti etnološki fenomenima obilježavanja Božića i Uskrsa, ali u tome slučaju, treba razgovarati i o Bajramu, Hanuci, običajima drugih vjerskih grupa na ovim prostorima. Kao što je slučaj s jezikom, ni vjera ne proizilazi iz etniciteta osobe (netko može imati srpske korijene, ali biti ateist ili agnostik ili neke druge vjeroispovijesti koja nije pravoslavna). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 181 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu D.1.2. (Učenik prepoznaje kazališnu predstavu), u natuknicu "prepoznaje glavne i sporedne likove lutkarske predstave", dodati za cilj i "prepričava radnju odgledane lutkarske predstave". | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Prepričavanje je navedeno u ishodu C.1.1. |
| 182 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Na ishod B.1.2 (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), uz natuknicu "služi se rječnikom u čitanci", komentar: Rječniku treba pristupiti kao riznici iz koje je moguće kreativno crpiti ideje i oblike, pa osim u snalaženju abecednom organizacijom pojmova i njihovom pojašnjenju, poticati svijest o mrežama koje ti pojmovi sačinjavaju, kako su povezani. Npr. kako izgleda "loga", pojam koji Ćopić spominje u Ježevoj kućici ("Dođi na ručak u moju logu, požuri samo, ne žali nogu")? Tko živi u "logi"? Kako se zovu staništa u kojima mogu živjeti različite životinje ("medvjeđi brlog", "vučja jazbina") i kako to utječe na to kako upotrebljavamo jezik (metafore, poslovice)? Koje osobine dajemo životinjima i kako ih vežamo uz osobine ljudi ("lukav kao lija")? Učenik će brzo zaboraviti ili djelomično zapamtiti liste riječi (pogotovo kako budu rasle sa složenijim tekstovima), a zaista naučiti tek kroz razgovor, promišljanje i povezivanje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Naglašava se međusobna isprepletenost i povezanost svih domena (što je vidlјivo i iz grafičkog prikaza predmeta) pa je npr. ovaj ishod vezan uz ishode ostalih domena, a bogaćenja rječnika učenika u cilјu ostvarenja osnovnih funkcija jezika (komunikativne i saznajne). Naravno, da se pod ovim ishodom ne podrazumijeva samo numeričko bogaćenje leksičkog fonda učenika. Potraga za objašnjenjem, razumijevanjem i istraživanjem novih riječi počinje od rječnika u čitanci, a to kako će se nova riječ primjenjivati, odnosno dovoditi u vezu sa drugim riječima ili kakvo će značenje imati u rečenici (morfološka vježbanja), učitelј će operacionalizirati u svojim planovima i dnevnim pripremama. |
| 183 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Na ishod B.1.1 (Učenik vlada elementima početnoga čitanja i pisanja na materinskom jeziku), konkretnije uz natuknicu "prepoznaje da se u obitelji i školi sporazumijeva na materinskom jezku", komentar: Ovaj ishod bi trebalo preoblikovati ili preseliti u neku drugu odgojno-obrazovnu cjelinu. Naime, treba prvo razgovarati s djetetom što je to materinski jezik. Važno je oblikovati svijest o odnosu između standardnoga jezika i dijalekta, mjesnoga govora, ali i odnosu između srpskoga i hrvatskog s obzirom na to da učenici paralelno pohađaju nastavu oba jezika. Ako ne i ranije, upisom u školu primjećuju da su školski predmeti jako slični, kao što upisom u školu primjećuju da odjednom govor koji su upotrebljavali kući nije udomaćen i potican u razredu, treba objasniti zašto i ponuditi im alate kojima će rastvoriti društvene procese (primjereno uzrastu) koji oblikuju poimanje materinskoga jezika. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 184 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Na ishod B.1.1 (Učenik vlada elementima početnoga čitanja i pisanja na materinskom jeziku), konkretno uz natuknicu "pravilno izgovara glasove (ć, č, đ, dž, h i r), suglasničke grupe i brzalice", komentar: Iako se pravilnost ovdje vrednuje u odnosu na otroepsku normu standardnoga srpskog jezika, treba obratiti pažnju na potrebe i mogućnosti učenika. Djeca s govornim teškoćama ne bi smjela biti dovedena u neugodnu situaciju ili kažnjena zbog nemogućnosti približavanja željenome izgovoru, nego im treba biti pružena odgovarajuća logopedska i fonetskorehabilitacijska podrška. Uz učenje i savladavanje srpskoga jezika kao standardnog jezika, s obzirom na to da se radi o srpskome jeziku u Hrvatskoj sa svojim varijantama i specifičnostima, treba razviti svijest o izgovornim (i drugim) posebnostima te ne upasti u zamku označavanja dijalekta ili mjesnoga govora „nepravilnim, pogrešnim“. Učenicima treba iznijeti uporabne razlike između standardnoga jezika i organskih idioma. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Svakako da pri obradi glasa posebnu pažnju treba posvetiti artikulaciji, a naročito artikulaciji onih glasova koji mogu predstavlјati problem. Važno je naglasiti da vježbe artikulacije treba provoditi ne samo u nastavi početnog čitanja i pisanja, nego i kasnije. Ovim ishodom svakako se ne šteti učenicima koji imaju problema sa artikulacijom pojedinih glasova ili glasovnih skupova. Upravo iz tog razloga u mnogim školama se testiranja budućih prvašića vrši krajem maja ili juna da bi se stekao uvid o postojanju tih teškoća pa se na osnovu toga budući prvašići upućuju logopedu, a rezultati dobijeni testiranjem doprinose i bolјoj pripremi učitelјa u budućem radu sa prvašićima. Inače, nekoliko komentara ističe posebnost srpskog jezika u Hrvatskoj što veoma čudi jer srpski standardni jezik je srpski standardni jezik učio se on u Hrvatskoj, Srbiji, Francuskoj ili Kini i upravo kao takav djeluje objedinjujuće jer svim pripadnicima istog naroda daje nešto što je svima zajedničko i nezavisno od dijalekata i mesnog govora pa čak i granične podijelјenosti. Zahtjev za iznošenjem i predočavanjem “uporabne razlike između standardnog jezika i organskih idioma” nije primjeren uzrastu. Učenicima savladavanje čitanja i pisanja na maternjem jeziku, odnosno uvođenje u svet književnosti i jezika treba da pričinjava radost i zadovolјstvo. Uspoređivanja se svakako vrše, ali kasnije. |
| 185 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Uz ishod B.1.1 (Učenik vlada elementima početnoga čitanja i pisanja na materinskom jeziku), konkretno natuknicu "razlikuje glasove, šumove i zvukove", komentar: Radi se o ishodu očekivanome ranije, u predškolskoj dobi. U dobi od četiri godine, djeca nabrajaju riječi koje počinju ili završavaju istim glasom, segmentiraju riječi na glasove (m-a-č-k-a) i sudjeluju u jednostavnim jezičnim igrama koje pobuđuju fonološku svijest i pripremaju djecu za čitanje i pisanje kojima će ovladati dolaskom u školu. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Na osnovu dugogodišnjeg iskustva u radu na početnom čitanju i pisanju, zapaženo je da to još uvijek predstavlјa problem. Postoje mišlјenja da se ovaj ishod može potpuno ostvariti već u predškolskom periodu, ali rezultati u praksi su dijametralno suprotni. Naime, razlikovanje glasova i određivanje položaja glasa u pojedinim riječima predstavlјa psihološku, jezičnu i intelektualnu pripremu učenika za obradu novog slova. Do pojma glasa se dolazi prvenstveno uočavanjem glasa u njegovom prirodnom kontekstu (onomatopeja tj. podražavanjem glasova iz prirode (šuštanje lišća, zvuk vjetra, zujanje pčele…) ili izražavanjem lјudskih osećanja (iznenađenja, straha, radosti ...). Također, izdvajanju glasa može da prethodi neka priča, pjesma, narodna umotvorina, slika, neki doživlјaj učenika i slično. Dakle, na učitelјu je da odabere aktivnost kojom će na najbolјi način postupno voditi učenike da otkrivaju i izdvajaju glas, da ga uočavaju u novim riječima, a tek kada to savladaju može se krenuti na slijedeći korak - otkrivanje znaka za taj glas, odnosno slova. |
| 186 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Uz ishod A.1.3. (Učenik razvija čitalačku naviku), konkretno natuknicu "čita kratko književno djelo primjereno uzrastu (npr. slikovnice)...", komentar: "Priložiti popis slikovnica na srpskome jeziku među kojima učitelji/-ice mogu birati. I slikovnice su varijabilne kvalitete i pri njihovome odabiru treba voditi računa o tome što se slikovnicom želi postići. Npr. na razvoj fonološke svijesti bilo bi moguće utjecati slikovnicom poput "Koka koja je sve gledala svisoka" / "Bik koji je želio biti šik" fonetske rehabilitatorice Dijane Merey Saralije, odnosno pronaći slično koncipirane slikovnice na srpskome jeziku i/ili ćiriličnome pismu. Tu mogu biti korisni i već popisani lektirni naslovi poput Ćopićeve Ježeve kućice koja otvara razgovor o rimi, potiče na uočavanje razlika među glasovima i osobina ("Ježurka Ježić lukavo škilji, pregleda bodlje i svaku šilji"). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. Izbor slikovnica i književnih tekstova namijenjenih za razvijanje čitalačke navike dozvolјava angažiranje učitelјa i bibliotekara (s obzirom na njihove kompetencije) u davanju preporuka i usmjeravanju učenika pa prema tome nije potrebno dodatno proširivati postojeći spisak predloženih tekstova za čitanje. Nadalje, “razgovor o rimi” odnosno upoznavanje s književnoteorijskim pojmom predviđeno je za drugi razred. Inače, tumačenje teksta u prvom razredu je veoma složeno zbog uzrasnih ograničenja u recepciji pa stoga učenike treba motivirati podsticajnim pitanjima u “rješavanju problema” tj. omogućiti im da otkrivaju, uspoređuju, objašnjavaju što djeluje stimulativno i na razvijanje želje da neki tekst pročita. |
| 187 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Uz ishod A.1.2 (Učenik prepoznaje dramski tekst): U prvome razredu treba krenuti i sa spontanom dramatizacijom i improvizacijom koje proizilaze iz dječje igre. Na taj način učenici uče suradnju te razvijaju empatiju i kreativnost, a vrlo je pogodno razvoju govornih i kognitivnih vještina. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. U domeni A se ishodi striktno odnose na književnost te zahtjev da se u ovaj ishod uklјuči “spontana dramatizacija i improvizacija” putem dječje igre ne može biti prihvaćen prvenstveno stoga što je taj ishod u okviru druge domene, domene C, a koja se odnosi na stvaralaštvo i kulturu izražavanja. |
| 188 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U prvome razredu, ishod "uočava vezu između slike i teksta": To se od djeteta očekuje u predškolskoj dobi. Od učenika se u prvome razredu traži nešto veći angažman; da na temelju slike nadopuni ili nastavi priču, zamisli alternativni završetak ili sudjeluje u razgovoru o tome što se događa, kako i zašto na slikama i u tekstu. | Nije prihvaćen | Predlog se odbacuje. To se svakako ne očekuje samo od djeteta predškolske dobi jer dijete predškolske dobi vlada određenim vještinama, ali njima ne vlada volјno već nehotično. Raznovrsnost slikovnica bilo da se radi o tematskoj (živi svet, igra, fantastika, društvo tj. okolina djeteta ili pak usko tematski određene kao npr. azbuka, saobraćaj, bonton i sl.) ili o likovnoj šarolikosti (ilustracije, odnosno crteži umjetnika, ali i djece; fotografije realnog sveta ili fotografije lutaka, i sl.) svakako da traži i angažman malog čitaoca i u povezivanju slike i teksta. Naime i učenik ovog uzrasta treba da uoči tu sinergiju. U predbukvarskom i bukvarskom periodu, odnosno u nastavi početnog čitanja i pisanja polazi se od slika u bukvarima na način da se razgovara o njihovoj sadržini, npr. koji predmet neka slika predstavlјa te se potom sa razgovora o slici predmeta prelazi na imenovanje predmeta i analizu same riječi (uočavanje glasova, izdvajanje glasa). Nadalјe, pri globalnom čitanju također je nezaobilazno povezivanje slike i teksta. U svim bukvarima su nalozi tipa nadopunjavanja, pričanja na osnovu slike, povezivanja slike sa napisanom riječju ili rečenicom i sl. još su uvijek prisutni i nezaobilazni. Komentar je više vezan za artikulaciju nastavnog časa. |
| 189 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Referirajući se na ishod "Učenik gradi svoj kulturni / nacionalni identitet", svrha nastave jezika nije samo socijalizacija djeteta u neku od propisanih ´kutija´ , već s učenicima/-ama treba razgovarati o tome da je riječ o društvenim konstruktima čije funkcije treba razmotiriti kroz analizu historijskoga, ekonomskog, političkog i općedruštvenoga konteksta. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje. |
| 190 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | U odlomku naslovljenome "Jezik", u kojem se spominje "nacionalni identitet", treba paziti da se učenje jezika ne podredi potrebama izgradnje nacionalnoga identiteta. Jezik je vrijedan predmet izučavanja sam po sebi. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 191 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | Kada se nabroje domene i nakon njih izolirano pojmovi "književnost", "jezik"..., nije jasno koja je razlika između prethodno obrađenih natuknica (s predznakom domena) i kasnijih, istoimenih (bez te odrednice). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Kako je pojam“domena” novi pojam koji se javlja umjesto pojma “nastavno područje” potrebno je prvo upoznati učitelje sa novim terminom. Zato se nekadašnja nastavna područja prvi put spominju kao” domena Književnost”, “domena Jezik”, a nadalje samo kao Književnost, Jezik... Dakle, nema razlike između pojmova “Domena Književnost” i “Književnost”. Tako razrađene i opisane domene uvjetovane su Metodološkim priručnikom za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma. |
| 192 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | S obzirom na "uviđa razliku između popularne i visoke kulture", komentar: Ta je razlika sustavno propitivana, posebice unutar kulturnih studija, i na taj način joj treba pristupiti i u obrazovnome procesu. (U ishodima se može naći detaljnije obrazloženje problema.) | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Komentar ne sadrži kritiku, sugestiju, zamjerku niti prijedlog. Razliku između popularne i visoke kulture učenik spoznaje postepeno, primjereno uzrastu |
| 193 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na dio "njeguje tradiciju svog naroda": Tradicija podliježe kritičkome raščlanjivanju i vrednovanju. Ona nije prenošena iz generacije u generaciju u nekom netaknutome, nekontaminiranom obliku. Iz historije su uzete određene naracijske niti obavijene oko koncepata, događaja, ponašanja, vrijednosti i predmeta te interpretirane prema zadanome modelu. Tradicija je svojevrsni kanon izgrađen za potrebe pojedinih grupa u nekom vremenskoprostornom presjeku koji ne treba uzimati zdravo za gotovo i u njega upisivati inherentnu, neprijepornu pozitivnu vrijednost. Učenik/-ica uz podršku učitelja/-ice, nastavnika/-ice razlaže kako se gradi predodžba tradicionalnoga i koje su njezine funkcije, čemu služi. Bilo bi uputnije govoriti o "povijesnome iskustvu, iskustvu povijesnoga nasljeđa". | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 194 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | Odnoseći se na rečenicu "Kultura podrazumijeva sustav vrijednosti i stavova...", ono što nazivamo kulturom proistječe iz konstantnoga pregovaranja društvene stvarnosti. Nema jednoga sustava vrijednosti i stavova koji sačinjava kulturu, već se radi o previranjima između različitih vrijednosti i stavova, o konfliktima i isreplitanjima među njima. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 195 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | Izmijeniti rečenicu: "... prepoznaje i osuđuje govor mržnje..." tako da se "govor mržnje" zamijeni "jezičnim (verbalnim) nasiljem". Naime, govor mržnje je pravni termin, vrlo ograničenoga dosega u promišljanju kako jezik ozljeđuje i ranjava. Važno je moći prepoznati različite načine na koje se jezikom manipulira i materijalne posljedice (po tijela, živote drugih) koje takva upotreba jezika ostavlja za sobom. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 196 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, C.DOMENE U ORGANIZACIJI KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK | Odnoseći se na dio ".Kroz ovu domenu učenik njeguje jezičnu kulturu...", jezična kultura nije nešto statično i zatvoreno što samo treba njegovati i čuvati. Ona se mijenja, prožeta je nekada i kontradiktornim tendencijama. Njezina dijalogičnost obilježje je koje bi učenici/-e trebali/-e uočiti. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 197 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK | U odnosu prema prvome cilju, izostaju kritička analiza i kritičko vrednovanje kulturne baštine, propisanih parametara razumijevanja jezika, kulture, nacije / naroda i identiteta. Od učenika se očekuje da "poštuje i njeguje" (da ne zadire u) uhodani obrazac proizvodnje društvenih odnosa i vrijednosti. Jedino što je dinamično unutar sebe je potencijalno unapređenje, ali i tada se radi o nastavljanju započetoga odnosno nema nikakvih mogućnosti vraćanja na to što je bilo i koja je funkcija toga što je izvučeno iz prošlosti danas, u aktualnome trenutku. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 198 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, B.ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA PREDMETA SRPSKI JEZIK | "Identitet" da naslutiti da je identifikacija individualna i osobna radnja (kako osoba vidi sebe), ali zapravo se identitet oblikuje društvenim strukturama i procesama (kako osobu sustav, društvo vidi). Radije govoriti o "iskustvima Srba/-kinja u Hrvatskoj". Ako "identitet" ipak nalazi mjesto u tekstu, onda barem zamjeniti "nacionalni" s atributom "narodni". Iako je nacionalnost pravni koncept trebalo bi ga samo zadržati u referiranju na zakone i propise ili na situacije koje proizilaze neposredno iz te pravne regulative. U drugim je kontekstima uputnije govoriti o narodu jer se time odmiče fokus s nacije (usko vezane uz državu) kako bi se naglasila odgovornost države u kojoj pojedini narodi žive prema njima, umjesto vezivanja uz naciju i nacionalne države u kojima su dominantnim narodom (što može poslužiti kao odlagalište neželjene odgovornosti prema manjinama). Povezanost ljudi u narod (etnos) proizilazi iz dijeljenih življenih okolnosti u nekim historijskim presjecima, dok nacija označava nerijetko nadogradnju etnosa; asociranost ljudi na nekome prostoru, ucrtanu nerijetko državnim granicama, s nekim teritorijalnim, ekonomskim i/ili administrativnim odrednicama. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 199 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Što se tiče "komunikacijskoga pristupa" na kojem se temelji tekst kurikuluma, Obrazložiti temelje toga pristupa i što on znači u primjeni, ponuditi načela koja će se zatim jasno odraziti u sadržaju pojedinih predmetnih domena. Potrebno je naznačiti kako je odabran sadržaj predmeta, zašto baš te teme i zašto na taj način odnosno ponuditi pregled metodologije izrade kurikuluma. | Nije prihvaćen | Sporna rečenica glasi: “Kao predmet, Srpski je jezik usklađen s potrebama suvremenog društva, temelji se na komunikacijskom pristupu…” Dakle, na komunikacijskom pristupu temelji se predmet Srpski jezik, ne tekst kurikuluma. Metodologija izrade kurikuluma uređena je Metodološkim priručnikom za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma koji je bio obvezujući za sve koji su radili na izradi Prijedloga kurikuluma pojedinih predmeta i njegovo tumačenje nije u nadležnosti SRS-a za izradu predmetnih kurikuluma. U poglavlju Učenje i poučavanje objašnjen je komunikacijski pristup predmeta. |
| 200 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | "Njegovanje" i "čuvanje" prevalentni su u tekstu. Jezik se modelira u govornoj upotrebi i danas i ovdje, a s njim i znanje upisano u njega. Ne treba konzervirati jezik kao ni kulturu i tradiciju odnosno posmatrati učenike/-ice kao njihove pasivne primatelje. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 201 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Izostaviti u dijelu "... potreba za njegovanjem i čuvanjem materinskog jezika kao temeljnog izraza identiteta" atribut "temeljnog" (uz izraz). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 202 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Ubaciti u rečenicu "...poticanje razvoja integriteta i identiteta...", "poticanje razvoja jezične kreativnosti, sposobnosti i vještina relevantnih za samoizražavanje i komunikaciju kao i kritičkoga odnosa prema etnocentrizmu i etničkoj isključivosti u hrvatskome i europskom kontekstu". | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 203 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Odnoseći se na dio u kojem se kaže: "učenje i poučavanje svih predmeta (izuzev hrvatskog jezika) odvija se na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu", iako ćirilica zakonskim aktima stječe primat, i latinica je pismo kojim se bilježi srpski jezik. Ne treba je ostavljati samo nastavi hrvatskoga jezika, već osvijestiti kod učenika da su ćirilica i latinica dijeljeno nasljeđe. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje Komentar se ne odnosi na nastavu modela A već na nasljeđe pisama u srpskom jeziku, a o tome će se raspravljati na satima jezika i kulture izražavanja. CITAT “Pripadnici nacionalnih manjina svoje ustavno pravo na odgoj i obrazovanje ostvaruju trima osnovnim modelima i posebnim oblicima školovanja. MODEL A – nastava na jeziku i pismu nacionalnih manjina MODEL B – dvojezična nastava MODEL C – njegovanje jezika i kulture” izvor: https://mzo.hr/hr/rubrike/obrazovanje-nacionalnih-manjina |
| 204 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Odnoseći se na dio "uvažavati ostale kulture i narode", obrazovanje bi trebalo rastočiti iluziju homogenosti i jasne razdvojenosti koja se suptilno zna utkati u naizgled bezazlene konstrukcije poput "ostali", "drugi", "identitet". Svako je iskustvo splet različitih kulturnih utjecaja i različitih iskustava s različitim ljudima s kojima dolazimo u kontakt. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 205 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | Nadopuniti: svoj narod, svoje POVIJESNO nasljeđe. | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 206 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | U cijelome se odlomku očituje tendencija podređivanja jezika potrebama izgradnje identiteta (etniciteta). Jezik ne proizilazi iz etniciteta i nije jednoznačno uz njega vezan. Vrijedilo bi radije graditi narativ oko neke druge okosnice koja nije identitet - povijesnoga postojanja ili npr. iskustva (iskustvo odrastanja u nekim jezičnim oblicima, značenjima, raspetljavati što konstituira te oblike i značenja i kako ti oblici i značenja konstituiraju učenikovo razumijevanje svijeta u odnosu na neke druge jednakovrijedne oblike i značenja kojima nije ili je u manjoj mjeri izloženo). Jezik treba postaviti prije svega kao alat. Izraz ga ispričava od bilo kakvih vrijednosnih komponenti koje su u njega utkane (drugim riječima, ako je jezik izraz identiteta, stvarnosti nije komplicitan u načinu na koji se identitet, stvarnost grade). | Nije prihvaćen | Prijedlog se odbacuje |
| 207 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na segment "....Kultura i mediji poželjna je primjena projektne nastave (istraživanje običaja, tradicije...": Kritička analiza, promišljanje, ne samo dokumentiranje. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Dodano “Poželjna je primjena projektne nastave (istraživanje običaja, tradicije... te njihova kritička analiza i promišljanje)” |
| 208 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, F.UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA SRPSKI JEZIK | Komentar na dio"naglasak je na komunikacijskom pristupu": Komunikacijski pristup se provlači kroz cijeli dokument, ali se nigdje ne pojašnjava detaljnije ili navodi relevantna literature što ga odlikuje u odnosu na neke druge pristupe obrazovanju. Bitno je ne samo zbog praćenja ideje vodilje u konstrukciji obrazovnih ishoda i metoda rada nego i zbog referentnosti i ujednačenosti primjene kurikuluma. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Dodano “(za razliku od tradicionalne metode u kojima je naglasak na jeziku kao strukturiranu sustavu gramatičkih uzoraka u komunikacijskom pristupu naglasak je na konkretnim komunikacijskim situacijama i prilagodbi nastavnoga procesa potrebama i očekivanjima te jezičnim potreba učenika)” |
| 209 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, E.POVEZANOST SA DRUGIM ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA | Komentar na rečenicu "U tom smislu materinski jezik je vrlo važan, jer omogućava bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u svim ostalim jezicima....": Ne samo pri učenju drugih jezika nego u svim nastavnim predmetima. Vještine stečene na nastavi Srpskoga jezika i književnosti bit će potrebne za pisanje eseja iz geografije ili razumijevanje i razradu problema iz fizike (istančavanje i preciziranje značenja, odlike stručne terminologije, sposobnost povezivanja, argumentacije i zaključivanja). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. “U tom smislu materinski jezik je vrlo važan, jer omogućava bolje razumijevanje, učenje i primjenu postojećih znanja i vještina u svim ostalim jezicima kao i u svim nastavnim predmetima |
| 210 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.3.1. (Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera upotrebljavajući razne sintagme, tipove atributa i razne tipove rečenica poštujuću pravopisnu normu): Uz pravopisnu normu, valja usvojiti i gramatičku (morfološku i sintaktičku). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “i gramatičku” |
| 211 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskoga ishoda C.1.2. (Učenik razvija vještinu interpretativnoga čitanja), konkretnije natuknice "naglašava etičke i estetske vrijednosti teksta, izražavajući svoj doživljaj i stav prema pročitanom": Argumentirajući ga, inzistirati na razvoju argumentacijskih i analitičkih vještina. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “izražava i argumentuje svoj doživljaj dela” |
| 212 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.1.4. (Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnog jezika, raspravlja o njihovom odnosu i upotrebi), a unutar njega na natkunicu "primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju , molbe, žalbe, poslovno pismo...": Nakon osmoga razreda osnovne škole postoji završnost, a u srednjoj školi neka djeca počinju s praktičnom nastavom u pravnim institucijama. Zato, ako se pišu biografija i poslovno pismo, uvježbati prije svega životopis i motivacijsko pismo, potrebne prilikom prijave za posao. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “razume i piše pozivnice, biografiju (CV i europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo” |
| 213 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod C.4.1. (Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka kompromisu...): Radije konsenzusu. Kompromis znači da svatko odustane od dijela svojih uvjerenja i potreba da bi se nešto postiglo ili razriješilo, dok je težnja konsenzusu težnja prema dugotrajnom i posvećenom propitivanju svojih i tuđih argumenata koristeći ih kao gradivna sredstva stalne prilagodbe i transformacije razumijevanja situacije o kojoj se raspravlja. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Kompromis zamijenjen koncenzusom |
| 214 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna ishoda predviđenoga za četvrti razred srednje škole C.4.1. (Učenik aktivno razgovara i kritički promišlja ideje i stavove, usmjerava razgovor ka kompromisu, oblikuje i govori različite tekstove te primjenjuje kulturu komunikacije), preciznije natuknice "priprema se za razgovor pretražujući i prikupljajući informacije": Analizirajući i pripremajući argumente. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “Analizirajući i pripremajući argumente |
| 215 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskoga ishoda B.4.1. (Učenik istražuje značenjske odnose među riječima), odnosno natuknice "otkriva i objašnjava polisemiju i njome se smisleno služi": Shvaća polisemiju kao model tvorbe značenja (motiviranost značenjskih komponenti i granjanje u predividim smjerovima). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Dodano “otkriva i objašnjava polisemiju kao model tvorbe značenja i njome se smisleno služi |
| 216 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod B.4.1. (Učenik istražuje značenjske odnose među riječima), točnije na natuknicu "opisuje odnos sadržaja i značenja leksema": Narav odnosa između sadržaja i značenja leksema nije konsenzualna (varira ovisno o pravcu, školi mišljenja, autoru). Vjerojatno se ovdje misli na odnos između značenja (semantička dimenzija) i smisla (pragmatička dimenzija; riječ u kontekstu). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Natuknica “opisuje odnos sadržaja i značenja leksema" glasi “opisuje odnos značenja (sadržaja) i forme leksema” |
| 217 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskoga ishoda D.3.1. (Učenik vlada osnovnom filmskom terminologijom), točnije natuknice "navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije": I u čemu se konstruira važnost tih imena, po čemu su njihova djela relevantna i što donose sa sobom. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Natuknica dopunjena: “navodi važnija filmska imena svjetske i srpske kinematografije i objašnjava zašto su ona relevantna |
| 218 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuna srednjoškolskoga ishoda B.3.1. (Učenik primjenjuje jezične vještine pri analizi teksta i oblikovanju novih primjera koristeći razne sintagme i tipove atributa poštujuću pravopisnu normu): Osim pravopisne norme, utvrditi i gramatičku (morfološku i sintaktičku). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “i gramatičku” |
| 219 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na srednjoškolski ishod C.2.3. (Učenik piše različite tekstove, komparativne eseje...): U njemu se pojavljuju sintagme u opisu "zadovoljavajuće" i "dobre ocjene" koje glase "uz povremene pogreške" i "uz manje rijetke pogreške". Propusti i pogreške nisu ishodi. Razradama ishoda se prati postupno napredovanje učenika iz razreda u razred, iz cjeline u cjelinu. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Modificirane su razine usvojenosti. |
| 220 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.1. (Učenik primjenjuje jezično znanje o vrsti i službi riječi u rečenici pri analizi teksta), preciznije na natuknicu "uz pomoć učitelja analizira rečenicu na leksičkoj i sintaktičkoj razini": I morfološkoj. Razlikovanje morfoloških i sintaktičkih kategorija predviđeno u prvoj natuknici toga ishoda relevantno je zbog razumijevanja da različite morfološke kategorije mogu imati drugačije funkcije u rečenici (da imenica može biti subjekt, ali i atribut, apozicija ili dio predikata). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “i morfološkoj” |
| 221 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Dopuna srednjoškolskoga ishoda B.1.4. (Učenik razlikuje funkcionalne stilove standardnoga jezika, raspravlja o njihovom odnosu i uporabi), konkretnije natuknice "primjenjuje različite funkcionalne stilove u komunikaciji (razumije i piše pozivnice, biografiju , molbe, žalbe, poslovno pismo...": Nakon osmoga razreda osnovne škole postoji završnost, a u srednjoj školi neka djeca počinju s praktičnom nastavom u pravnim institucijama. Zato, ako se pišu biografija i poslovno pismo, uvježbati prije svega životopis i motivacijsko pismo, potrebne prilikom prijave za posao. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Dodano “razumije i piše pozivnice, biografiju (CV i europass forma, životopis) molbe, motivacijsko pismo, žalbe, poslovno pismo” |
| 222 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.8.5. (Učenik pronalazi, povezuje i interpretira podatke o razvoju srpske pismenosti), konkretno na natuknicu "uočava promjenjivost materinskog jezika pri različitim životnim zahtjevima": Promjenom društvenohistorijskoga konteksta (komunikacijska, društvena funkcija), ali i načina razumijevanja svijeta (kognitivna funkcija). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Ishod zahtjeva dopunu: - uočava promjenjivost materinskog jezika promjenom društveno-povijesnog konteksta i načina razumijevanja svijeta (kategorije istorizama, arhaizama, dijalektizama, neologizama i termina) Jezik je društveno uslovlјen, a njegova važnost upravo potiče iz činjenice da se uči i koristi u komunikaciji, u zajednici sa drugim lјudima. Postoji dijalektički odnos između jezika i društvene stvarnosti – vidlјivo je njihovo međudjelovanje. Jezik ima važnu funkciju u uobličavanju stvarnosti (pruža kategorije za stvaranje pojmova), a stvarnost sa svoje strane oblikuje jezik, kako bi odgovarao potrebama izražavanja. |
| 223 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.8.2. (Učenik analizira odnose promjenjivih i nepromjenjivih riječi u rečenici...), komentar na natuknicu "poznaje osnovna načela transkripcije stranih imena ": Ovdje ukazati i na načine prilagodbe stranih riječi padežnome sustavu srpskoga jezika (grčkih i latinskih, slavenskih, iz drugih indoeuropskih jezika). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Dopuna razine ishoda. |
| 224 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod C.7.3. (Učenik piše tekst složenijih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava), na natuknicu "analizira kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)": V. raniji komentar o osnaživanju učenika da govore i poticanju solidarnosti umjesto natjecanja, rada na sebi umjesto uspoređivanja s drugima u razredu. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Preoblikovano: “analizira kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja) |
| 225 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.7.2. (Učenik tumači književno djelo, iskazuje doživljaj i zauzima vrijednosni stav), konkretno na natuknicu "uz povremene pogreške izdvaja ključne ideje...": Ishodi nisu propusti i pogreške učenika. Razrade trebaju pokazati očekivano napredovanje i produbljivanje znanja. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Formulacija preoblikovana u: -zadovoljavajućoj razini: “ uz pomoć učitelja izdvaja ključne ideje i probleme potkrepljujući ih samostalno primjerima i povezujući sa životom” - dobroj razini: “izdvaja ključne ideje i procjenjuje ih uz pomoć smjernica navodeći primjere iz teksta i života”. |
| 226 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.6.3. (Učenik piše tekst jednostavnih opisnih i pripovjednih struktura i kreativno se izražava), komentar na natuknicu "uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu ili radu drugih učenika)": Radije uzeti vanjske predloške kao uzore, primjere dobrih rješenja nego poticati međusobno uspoređivanje unutar razreda. Učenik treba težiti radu na sebi, a ne uspoređivanju s drugima, poticati solidarnost, ne natjecanje. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Preoblikovano: “uočava i objašnjava kvalitetnija rješenja u pogledu kompozicije, izboru građe, jezika i stila (na vlastitom pisanom radu i/li vanjskim predlošcima kao primjerima dobrih rješenja) |
| 227 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.5.1. (Učenik aktivno sluša i razvija kulturu govorenja), komentar na natuknicu "govori izražajno uočavajući razliku između izražajnog (doživljenog) i „neprirodno“ izražajnog kazivanja": Nespretno oblikovano; samo kazivanje o iskustvima i zamišljenim događajima. Nema ničega manje ili više prirodnoga ni u jednome ili drugom. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Preoblikovano u: “govori izražajno, tečno, u skladu sa svojim doživljajem teksta i prema ortoepskim pravilima” |
| 228 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.5.3. (Učenik razlikuje, oblikuje i preoblikuje jednostavnu rečenicu), natuknici "razlikuje strukturu (...) rečenice (...) (pravi i nepravi objekt, priložne oznake, atribut i apozicija)", s obzirom na to da se pojedine gramatičke kategorije slažu u složenije (sintagme, rečenice), dodati i sročnost. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Promjena razrade ishoda. |
| 229 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Nadopuniti natuknicu "razlikuje pozitiv, komparativ i superlativ pridjeva" u ishodu B.5.2. (Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu) s "I priloga koji se mogu stupnjevati kao i supletivne osnove kod stupnjevanja pridjeva i priloga: dobar –bolji – najbolji / dobro – bolje – najbolje. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Promjena razrade ishoda. |
| 230 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.5.2. (Učenik razlikuje promjenjive i nepromjenjive riječi u rečenici i/ili tekstu), na natuknicu "razlikuje morfološke kategorije glagola (lice i broj) u rečenici i jezičnim situacijama": Uz vrijeme i rod. Glagolska se vremena već ranije obrađuju (u 4. razredu). | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Promjena razrade ishoda |
| 231 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu C.3.1. (Učenik sluša i analizira tuđi govor te izražava svoje misli, osjećaje i stavove), komentar na natuknicu "komunicira neverbalnim znacima (pantomima, imitacije)": S obzirom na opći ishod, trebalo bi staviti naglasak na ekstralingvističke aspekte komunikacije (izrazi lica, geste): prepoznavanje popratne neverbalne komunikacije u razgovoru i njezine funkcije. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Dopuna razine ishoda. |
| 232 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.3.3. (Učenik preoblikuje rečenice i prepoznaje glavne rečenične dijelove), komentar koji se odnosi na natuknicu "prepoznaje osnovni oblik upravnog govora (piščeve riječi na prvom mjestu)": Učenik treba prepoznati i promatrati situacije u tekstu kada je upravni govor okružen pripovjednim tekstom na različite načine (Kaže: „Dođi!“, „Dođi!“, kaže., „Dođi“, kaže, „pokazat ću ti nešto.“). Uostalom, s različitim će se mogućnostima susretati od trenutka kada krene čitati, zato ni nema razloga odgađati podučavanje pojedinih segmenata teme. | Prihvaćen | Preoblikovana razrada ishoda i razine usvojenosti. Prijedlog se usvaja Svakako da su poznata sva tri oblika navođenja tuđih reči, a insistiranje na ovladavanju samo jednog oblika je stoga što učenici čine veliki broja grešaka u pismenom izražavanju. Inače se upravni govor, po još uvek važećem Programu, obrađuje u 4. razredu. |
| 233 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.3.2. (Učenik razvija čitalačku naviku), natuknicu "izražava svoj stav o pročitanom, sviđanje / nesviđanje": Osim estetske i emocionalne prosudbe, treba poticati objašnjavanje, argumentiranje, potkrijepu stavova o knjizi. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Promenjena razina usvojenosti: izražava doživlјaj književnog teksta (sviđanje/nesviđanje) i vlastiti stav o pročitanom potkreplјujući ga navodima iz teksta. |
| 234 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.3.1. (Učenik razlikuje narodnu i autorsku književnost), konkretnije na natuknicu "razlikuje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu i govoru": Preoblikovati, ambivalentno je. Metafore, poredbe ili teme, obilježja usporediva kada se promatraju tekst i govor? | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Razrada ishoda je preoblikovana u “razlikuje onomatopeju i poređenje u tekstu”. |
| 235 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na C.2.2. (Učenik razvija vještinu čitanja i razumijevanja pročitanoga), na natuknicu "pronalazi u tekstu odgovore na postavljena pitanja kao i smiješne riječi i neobične izraze": Potraga za duhovitim i neobičnim izrazima može biti poticaj za razgovor o humoru i poticanje jezične kreativnosti, ali ne vidim to u razradi. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Preoblikovana razrada ishoda glasi: pronalazi u tekstu odgovore na pitanja, smiješne riječi i neobične izraze te razgovara o njima. |
| 236 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.4 (Učenik primjenjuje osnovna pravopisna pravila), na natuknicu "... primjenjuje ih samo uz poticaj čineći veći broj pogrešaka": Propusti nisu ishod. Ishodi bi trebali reći što se očekuje da će učenik naučiti. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Preoblikovana razrada ishoda u razinama (zadovoljavajuća i dobra). |
| 237 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.2 (Učenik prepoznaje imenice i glagole), konkretno natuknicu "preoblikuje imenice u glagole i obrnuto": Napisati drugačije, nije jasno. Misli li se na tvorbu riječi, pa se traži prepoznavanje korijenski povezanih leksema (npr. pisati - pisac) ili specifično na glagolske imenice (pisati - pisanje)? I jedno i drugo se u ovome stadiju može svesti samo na prepoznavanje, mehanizmi tvorbe tek idu kasnije (jer traže razumijevanje glasovnih promjena i morfoloških kategorija poput glagolskoga pridjeva trpnoga (za gl. im.)). Ako se radi o prepoznavanju korijenski povezanih leksema, tvorba riječi je poveće područje, čak i kada se ograniči na odnos između glagola i imenica. Potrebno je precizirati ishod. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Izmijenjena razrada ishoda glasi: izvodi imenice od glagola i glagole od imenica. Svakako da se na ovom uzrastu ne misli na mehanizme tvorbe riječi, poznavanje glasovnih alternacija i morfoloških kategorija. |
| 238 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.2.1 (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), na natuknice "skroman fond riječi" i "fond riječi primjeren uzrastu": Vokabular primjeren uzrastu ne promatra se kao ishod, nego kao razvojna stepenica u jezičnome razvoju. Ako učenik vidno zaostaje pokazajući teškoće u razumijevanju ili proizvodnji riječi, moguće da mu je potrebna dodatna podrška (logopeda, fonetskoga rehabilitatora, učitelja/-ice). Jezične sposobnosti primjerene uzrastu očekivanje su prema kojem se grade programi (i pretpostavka na temelju koje se slažu razredni odjeli od 1. do 8.) i ne bi se trebao vrednovati ocjenom kao ishod. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Brišu se natuknice: skroman i bogat fond riječi. |
| 239 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod A.2.1. (Učenik razlikuje pjesmu, priču, dramski tekst i kratke narodne umotvorine), konkretno na natuknicu "prepoznaje onomatopejske i poredbene sadržaje u tekstu": Preoblikovati, ambivalentno je. Metafore, poredbe ili teme, obilježja usporediva u tekstu? | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Razrada ishoda je preoblikovana u “prepoznaje onomatopeju i poređenje u tekstu”. |
| 240 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | U ishodu B.1.2. (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), na natuknicu "skroman fond riječi", odnosi se ista primjedba kao i na natuknicu "fond riječi primjeren uzrastu". | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Prva natuknica u zadovoljavajućoj razini usvojenosti modificirana - “prepoznaje značenje riječi, ali ih ne primjenjuje u svim razgovornim situacijama”. |
| 241 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Komentar na ishod B.1.2 (Učenik primjereno razvoju obogaćuje fond riječi), konkretnije natuknicu "fond riječi primjeren uzrastu": Vokabular primjeren uzrastu ne promatra se kao ishod, nego kao razvojna stepenica u jezičnome razvoju. Ako učenik vidno zaostaje pokazajući teškoće u razumijevanju ili proizvodnji riječi, moguće da mu je potrebna dodatna podrška (logopeda, fonetskoga rehabilitatora, učitelja/-ice). Jezične sposobnosti primjerene uzrastu očekivanje su prema kojem se grade programi (i pretpostavka na temelju koje se slažu razredni odjeli od 1. do 8.) i ne bi se trebao vrednovati ocjenom kao ishod. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. Brišе se natuknicа: primjeren uzrastu. U Metodološkom priručniku se ističe: “Važno je naglasiti da kategorije i opisi razina usvojenosti pojedinoga ishoda NE PREDSTAVLJAJU ŠKOLSKE OCJENE". Izvor: Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma, str. 24 |
| 242 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Na ishod B.1.1 (Učenik vlada elementima početnoga čitanja i pisanja na materinskom jeziku), konkretno uz natuknicu "prepoznaje jezične elemente (glas, slovo)", komentar: Umjesto "glas", prepoznaje foneme (razlikovne jedinice) - n kao fonem, ali ŋ kao jedan od njegovih alofona (banka). Naravno, nikako se ne očekuje od učenika baratanje ovim pojmovima, ali važno je izbjeći terminološku zbrku jer kurikulum služi učiteljima/-icama, nastavnicima/-ama kojima treba biti jasno što se želi postići. Učenik savladava krovni fonološki konstrukt /n/ pod koji je moguće podvesti i n u banana i n u banka odnosno prepoznaje da su oba glasa /n/, iako ne zvuče i ne izgovaraju se isto. Time što prepoznaje da su oba glasa ostvarenja /n/, kojemu u srpskome odgovaraju grafemi n i н, bilježit će oba glasa na isti način u pismu. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. U djelu “prepoznaje jezične elemente (glas, slovo)” mijenja se u “prepoznaje jezinke elemente (fonem, grafem). |
| 243 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, D.ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI | Na ishod B.1.1. (Učenik vlada elementima početnoga čitanja i pisanja), konkretno uz natuknicu "sluša govorne poruke", komentar: Kao što je napisano za odvajanje glasova od šumova i zvukova, usmjeravanje pažnje djeteta na sugovornika ili izvor govora vježba se od ranoga djetinjstva. Ovdje bi trebalo raditi na aktivnome slušanju i razumijevanju izgovorene riječi. | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja. U djelu “sluša govorne poruke” dodano je “aktivno |
| 244 | Srpsko narodno vijeće | PRIJEDLOG NACIONALNOG KURIKULUMA PREDMETA SRPSKI JEZIK – MODEL A, A.OPIS PREDMETA | U dijelu kod nabrajanja zakonskih propisa, dodati i: "Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina". | Prihvaćen | Prijedlog se usvaja Pri nabrajanju zakonskih propisa dodano i Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina |