Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj.

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 IVANA LOVIĆ ŠTENC ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Nejasno mi je kako se ovom Odlukom može donijeti kurikulum za međupredmetnu temu kada taj isti kurikulum još nije prošao cijelu eksperimentalnu provedbu i kada djelatnici eksperimentalnih škola na njega još nisu dali svoje osvrte, savjete i dopune, a na koje bi se opet (možda) trebala provesti stručna ili barem javna rasprava. Zar se kurikulumi ne bi trebali donijeti tek nakon eksperimentalne provedbe i detaljne analize? Isti upit sam stavila na sve nastavne predmete razredne nastave te međupredmetne teme, obzirom da razredna nastava podrazumijeva njihovu integraciju i kompletnu provedbu. Potrebno je izraditi detaljnu analizu o novim sadržajnim promjenama u odnosu na postojeći Nastavni plan i program, planiranje integracije, organizaciju i ograničenost satnice te mogućnost cjelovite provedbe. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na vašem doprinosu javnoj raspravi. Kurikulumski dokumenti prošli su stručnu i javnu raspravu te međunarodne recenzije, a njihovu primjenjivost u realnim uvjetima potvrdilo je 95 % učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja. (Izvor, evaluacija Škole za život https://skolazazivot.hr/category/evaluacija/ ) Svi kurikulumi donose se u skladu s procedurom koju propisuje Zakon o odgoju i obrazovanju.
2 Marko Šolić Prijedlog kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije, D. Odgojno-obrazovna očekivanja po odgojno-obrazovnim ciklusima i organizacijskim područjima te ključni sadržaji Problem je u domeni Ikt D 3.4, citat: "... preuzima odgovornost za objavljivanje i dijeljenje vlastitih sadržaja pod različitim licencama i vodi računa o postavljanju primjernih oznaka autorskih prava" Manji problem je lapsus ("primjernih" umjesto "primjerenih"), dok veći problem predstavlja činjenica da različite licence za sadržaje nisu poznate u zakonu o autorskom i srodnim pravima, kao ni u bilo kojem drugom dijelu hrvatskog zakonodavstva koji se odnosi na navedenu problematiku. "Različite licence" su termin preuzet iz strane literature, najčešće se pritom misli na Creative Commons (CC) licence, koje hrvatskog zakonodavstvo ne poznaje. Potrebno je izbaciti rečenicu o različitim licencama iz dokumenta. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Iako Zakon o autorskim i srodnim pravima ne navodi pojam licence, one se ne kose s njim niti ga na bilo koji način umanjuju. Štoviše, one pružaju korisniku mogućnost da zadrži sva svoja prava nad vlastitim digitalnim radom, a ujedno dopusti drugima da se tim radom koriste na način kako autor dopušta. Navedene licence su u uporabi u hrvatskom sustavu obrazovanja omogućavajući uporabu otvorenih obrazovnih sadržaja (SRCE, CARNET, Sveučilišta RH).
3 Državni zavod za intelektualno vlasništvo ODLUKU O DONOŠENJU KURIKULUMA ZA MEĐUPREDMETNU TEMU UPORABA INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE ZA OSNOVNE ŠKOLE I GIMNAZIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ Slijedom najvažnijih ciljeva kurikularne reforme usmjerenih uspostavljanju usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, te shodno tome razmatrajući mogućnosti dodatnog uključivanja ili povezivanja elemenata nastavne građe koja bi se odnosila na područje intelektualnog vlasništva, u postupku javnog savjetovanja Državni zavod za intelektualno vlasništvo očituje se kako slijedi. U objavljenim kurikularnim dokumentima nalazimo veći broj unaprjeđenja u području učenja o važnosti zaštite i poštovanja prava intelektualnog vlasništva. Dodatno se predlaže da se kroz odgovarajuće kurikulume uvrsti i učenje o tome što se sve štiti u okviru intelektualnog vlasništva (autorsko i srodna prava, patent, žig, industrijski dizajn, oznake zemljopisnog podrijetla i oznake izvornosti proizvoda i usluga te poslovne tajne) te koja su osnovna obilježja ovih prava i što je njihov predmet zaštite. Time bi učenici trebali steći osnovna znanja o tome kako zaštititi svoje intelektualno vlasništvo odnosno potencijalne predmete zaštite koji nastaju u okviru određene poduzetničke aktivnosti (npr. izum koji se štiti patentom, vanjski izgled proizvoda koji se štiti registracijom industrijskoga dizajna, računalni program ili baza podataka koji se štite u okviru autorskoga prava itd.). Kao model uspješne komercijalizacije inovacija u hrvatskim okvirima, u nastavi se mogu primjerice opisati i pojedini slučajevi patenata koji su se pokazali uspješnima, a neki od njih i svjetski poznatima. Također, učenicima se može ukazati i na brojne primjere uspješnih žigova hrvatskih nositelja, koji su u velikoj mjeri doprinijeli prepoznatljivosti proizvoda koji se označavaju tim žigovima na hrvatskom, ali i na svjetskom tržištu. U kontekstu poštovanja prava intelektualnog vlasništva učenicima bi trebalo naglasiti važnost prihvaćanja zakonitih modela ponašanja odnosno poslovanja, u smislu da osoba u svojem poslovanju, a niti u privatnom životu, ne naručuje i ne kupuje krivotvorene i piratske proizvode odnosno proizvode kojima se povrjeđuju prava intelektualnog vlasništva (npr. putem nelegalnih internetskih servisa ili putem drugih kanala) i da prepoznaje važnost opskrbe proizvodima i uslugama iz provjerenog i zakonitog lanca distribucije. To bi u širem kontekstu značilo i prihvaćanje svjesnog i promišljenog izbora poslovnih modela i poslovne suradnje, te brigu o zaštiti potrošača. Kao korisne izvore, posebno za metodičke priručnike za nastavnike, uz već navedene poveznice na mrežne stranice ovoga Zavoda, Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) te Ureda Europske unije za intelektualno vlasništvo (EUIPO), upućujemo i na portal Stop krivotvorinama i piratstvu (http://www.stop-krivotvorinama-i-piratstvu.hr/). Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na Vašem doprinosu javnoj raspravi. Detaljnija razrada prijedloga sadržaja bit će obuhvaćena metodičkim priručnikom, a u skladu s vašim prijedlogom dopunjeni su ključni pojmovi u D 2.4. i D 3.4.