Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | goran olujić | PRAVILNIK, Članak 20. | Strašan je sadašnji način podnošenja prigovora: učenik donese u školu pripremljeni prigovor, ispitni mu koordinator udijeli obrazac na kojem u mali pravokutnik mora ručno prepisivati ono što je već donio tiskano na papiru, a onda ispitni koordinator to mora unositi u računalo (!). Radnja pisanja prigovora ponavlja se tri puta, a da se ne spominje to da ispitni koordinator može skratiti ili izmijeniti sadržaj prigovora pri unošenju u računalo. U stavku 7. nedostaje rok za izjavljivanje žalbe (pohvalno je uvođenje ovog instituta) i rok za odlučivanje o žalbi. Rok je iz stavka 6. predug jer se odgovori svode na dvije do tri neobrazložene rečenice, npr. "ponovnim uvidom u test utvrđeno je da nema nepravilnosti pri bodovanju" ili "učenikov odgovor nije točan" itd. | Djelomično prihvaćen | Odredba će se doraditi na način da će se utvrditi rok za podnošenje prigovora učenika i za odlučivanje na prigovor. Što se tiče roka iz stavka 6. navedeni nije predugačak s obzirom na broj prigovora po kojima se postupa. |
| 2 | Josip Jelčić | PRAVILNIK, Članak 20. | Besmisleno je prigovor na bodovanje ispita podnositi ispitnom povjerenstvu jer ono ne ocjenjuje i ne boduje ispite te nije stručno donositi odluke o opravdanosti prigovora. | Djelomično prihvaćen | Ispitno povjerenstvo odlučuje samo o opravdanosti razloga podnošenja prigovora, a ne o samom bodovanju. Odredba će se jasnije napisati. |
| 3 | KREŠIMIR BIRŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 20. | U stavku 2. članka 43. predlažem promjenu i da glasi: "Učenik pisani prigovor podnosi ispitnome povjerenstvu u školi koje prigovor prosljeđuje Centru, a pristupnici iz članka 2. i 3. Centru." Stavak 3. članka 43. - neka se briše. Obrazloženje: mišljenje školskog ispitnog povjerenstva ne možemo biti mjerodavno niti stručno i nema nikakve pravne težine, jer konačnu odluku donosi Centar. Npr. u prigovoru iz bodovanja na ispitu iz kemije školsko ispitno povjerenstvo ne može dati svoje mišljenje jer je moguće da u povjerenstvu nema nastavnika iz kemije, koji bi jedini bio stručan dati svoje mišljenje. Školsko ispitno povjerenstvo nije stručno tijelo za svaki predmet te niti zbog toga ne može dati svoje mišljenje o stručnim stvarima o kojima ništa ne zna. | Djelomično prihvaćen | Ispitno povjerenstvo odlučuje samo o opravdanosti razloga podnošenja prigovora, a ne o samom bodovanju. Odredba će se jasnije napisati. |
| 4 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK, Članak 18. | U slučaju spriječenosti ispitnog koordinatora, ispitni materijal preuzima i pohranjuje zamjenik ispitnog koordinatora ili naravno predsjednik ispitnog povjerenstva (sam ravnatelj). | Nije prihvaćen | Ravnatelj Centra imenuje osobu koja zamjenjuje ispitnoga koordinatora na prijedlog ravnatelja školske ustanove koji zadužuje nastavnike vodeći računa o kvaliteti provedbe polaganja ispita državne mature te je upravo i smisao zamjenika da obavlja poslove ispitnog koordinatora ako je isti spriječen isto odraditi. U suprotnome, institucija zamjenika gubi smisao. |
| 5 | Josip Jelčić | PRAVILNIK, Članak 18. | Iza riječi "koordinatora" dodati riječi: "ili predsjednik ispitnoga povjerenstva". Budući da su ispitni koordinator i njegov zamjenik nastavnici (koji možda rade i u više škola), veća je vjerojatnost da će upravo oni biti spriječeni (npr. zbog nastave u drugoj školi) nego ravnatelj. | Nije prihvaćen | Ravnatelj Centra imenuje osobu koja zamjenjuje ispitnoga koordinatora na prijedlog ravnatelja školske ustanove koji zadužuje nastavnike vodeći računa o kvaliteti provedbe polaganja ispita državne mature te je upravo i smisao zamjenika da obavlja poslove ispitnog koordinatora ako je isti spriječen isto odraditi. U suprotnome, institucija zamjenika gubi smisao. |
| 6 | goran olujić | PRAVILNIK, Članak 16. | Ne može o vremenu utvrđenja nedozvoljenih ponašanja iz stavka 1. točaka 8.-11. (jesu li ona utvrđena za vrijeme ili nakon polaganja ispita) ovisiti hoće li se učeniku/pristupniku poništiti jedan ili svi (uz zabranu plaganja) ispiti. To je vanjski faktor, izvan sfere utjecaja učenika/pristupnika koji čini nedozvoljeno ponašanje. Važno je da su oba (i onaj koji je uhvaćen in flagranti i onaj koji je otkriven naknadno) odgovorna za isto nedozvoljeno ponašanje, pa im treba izreći istu mjeru. Standardu je od riječi "nedozvoljen" bliža riječ "nedopušten", a i općenito bi bolji naziv za "nedozvoljena ponašanja" bio "stegovni prijestupi" ili "stegovni prekršaji" ili najopćenitije "stegovna djela" ili najbolje "povrede pravila ponašanja". Prema predloženom tekstu, ako su kod nekoga pronađeni ispitni materijali, koje je neovlašteno (bolje od "nedozvoljeno") posjedovao, prije no što je polagao prvi ispit, njemu se nikakva mjera ne može izreći (trebalo bi izreći mjeru zabrane polaganja ispita) jer se nema što prekinuti (st. 2.) niti je povreda utvrđena nakon polaganja ispita (st. 3.). | Prihvaćen | Za nedozvoljena ponašanja iz stavka 1. točke 8. do 11. propisat će se jedinstvena mjera neovisno jesu li primijećena prije, tijekom ili nakon polaganja ispita državne mature ili tijekom ocjenjivanja |
| 7 | IVICA BORIĆ | PRAVILNIK, Članak 16. | Ukoliko je učenik prepisao ili dopustio prepisivanje, rezultat ispita se može promijeniti pa smatram ne primjerenim tako ponašanje kazniti samo opomenom, a tek nakon eventualnog ponavljanja nedopuštene radnje prekinuti ispit za učenika. Prepisivanje je teška povreda ispitnog procesa i prekid ispita je jedina ispravna mjera. | Nije prihvaćen | Pravilnikom se propisuje postupnost u donošenju mjera vezanih uz nedozvoljena ponašanja za vrijeme polaganja ispita državne mature. |
| 8 | Unione Italiana | PRAVILNIK, Članak 13. | U školama talijanske nacionalne manjine, kako u osnovnim, tako u srednjim, prisutan je znatan broj inojezičara, znači učenika koji ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Smatramo da bi isti trebali imati pravo na prilagodbu pri polaganju hrvatskog jezika na maturi, jer bez obzira na njihovo uključivanje u dodatnu i dopunsku nastavu za učenike inojezičare, znanje hrvatskog jezika koji oni tako ostvaruju, tijekom jedne ili više godina školovanja u Republici Hrvatskoj, ne može nikako biti dostatno za uspješno polaganje hrvatskog jezika kao materinjeg na maturi. Smatramo da bi ti učenici trebali biti vrednovani i ocjenjivani po drugačijim kriterijima. | Nije prihvaćen | Podsjećamo da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa mogućnost dopunske nastave za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Stavak 3., članka 43. Zakona navodi kako radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. Na temelju članka 43. stavka 10. navedenog Zakona donosi se Odluka o programu hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Također, na temelju članka 43. stavka 10. i članka 44. stavka 3. donosi se Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika koji propisuje način provođenja programa učenja hrvatskog jezika te provjere znanja za učenike koji imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik kao i stjecanje znanja iz materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Slijedom svega navedenoga, razvidno je da je učenicima kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika. Stavak 6. članka 13. ovog Pravilnika govori o tome da pravo na prilagodbu navedeni pristupnici ostvaruju na temelju procjene i odluke NCVVO-a. Napominjemo da se ispit iz Hrvatskoga jezika u sklopu obveznog dijela državne mature ne polaže kao ispit iz materinskog jezika već kao ispit iz obveznoga nastavnog predmeta koji je dio svih nastavnih planova i programa/kurikuluma u RH te službenog jezika RH. Isto tako, napominjemo da su kriteriji ocjenjivanja isti za sve pristupnike u RH jer se ispiti državne mature na standardizirani način provode u cijeloj državi u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve učenike, odnosno pristupnike te ne mogu biti drukčiji za pripadnike nacionalnih manjina. |
| 9 | Irena Penko | PRAVILNIK, Članak 13. | Učenici odnosno pristupnici s teškoćama iz stavka 3. ovog članka, a koji se obrazuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ostvaruju pravo na prilagodbu na jeziku i pismu na kojem se obrazuju. U tom smislu, ukoliko učenik odnosno pristupnik ima pravo na osobnog pomagača, angažira se osobni pomagač koji potpuno vlada jezikom i pismom nacionalne manjine. | Primljeno na znanje | Stavak 6. članka 13. ovog Pravilnika govori o tome da pravo na prilagodbu navedeni pristupnici ostvaruju na temelju procjene i odluke NCVVO-a. |
| 10 | Irena Penko | PRAVILNIK, Članak 13. | Predlaže se da pravo na prilagodbu imaju i učenici odnosno pristupnici koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik. Radi se o učenicima odnosno pristupnicima koji se tijekom cjelokupnog obrazovanja nisu školovali na hrvatskom jeziku, a imaju obvezu i pravo polaganja državne mature i ispita državne mature. | Primljeno na znanje | Prijedlog nije jasan. Napominjemo da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa mogućnost dopunske nastave za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Učenicima je kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika. Također, upravo se stavkom 6. navedenog članka govori o tome da pravo na prilagodbu navedeni pristupnici ostvaruju na temelju procjene i odluke NCVVO-a. |
| 11 | Debora Radolović | PRAVILNIK, Članak 13. | U školama talijanske nacionalne manjine pojavljuje se problem inojezičara o kojem smo se već više puta bezuspješno očitovali NCVVO-u. Naime, u našim školama ima sve više inojezičara koji su se tek u srednjoj školi prvi put susreli s hrvatskim jezikom. Nažalost, njihov status na državnoj maturi nije riješen u smislu posebnih kriterija ocjenjivanja. Smatramo da njihov ispit iz hrvatskog jezika na državnoj maturi nije pravedno ocjenjivati prema kriterijima koji vrijede za učenike koji su već tijekom osnovnoškolskog obrazovanja učili hrvatski jezik. Navedeni problem osobito dolazi do izražaja u pisanju eseja, koji su gotovo uvijek interpretativni, što takvim učenicima dodatno otežava gotovo nemoguću situaciju gdje su često nakon samo nekoliko godina učenja hrvatskog jezika prisiljeni pisati esej od 400 riječi na književnu temu. Premda su takvim učenicima omogućeni dodatni sati učenja hrvatskog jezika u školi, mišljenja smo da je to nedovoljno s obzirom na kriterije koji se primjenjuju na državnoj maturi. Ovakav je sustav ocjenjivanja prema njima nepravedan jer ne uvažava njihov status niti im omogućava posebne kriterije ocjenjivanja. Zbog navedenog su problema mnogi od njih prisiljeni više puta ponavljati maturu bez koje ne mogu završiti srednjoškolsko obrazovanje. Radi se o učenicima koji nisu imali jednake uvjete za polaganje hrvatskog jezika na državnoj maturi kao i njihovi kolege iz većinskih škola. Njihovo je pravo i obaveza da na državnoj maturi pokažu koliko vladaju ne samo materinskim, već i službenim jezikom države u kojoj se školuju, no pod uvjetima koji uvažavaju njihove specifičnosti u školovanju | Nije prihvaćen | Podsjećamo da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa mogućnost dopunske nastave za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Stavak 3., članka 43. Zakona navodi kako radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. Na temelju članka 43. stavka 10. navedenog Zakona donosi se Odluka o programu hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Također, na temelju članka 43. stavka 10. i članka 44. stavka 3. donosi se Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika koji propisuje način provođenja programa učenja hrvatskog jezika te provjere znanja za učenike koji imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik kao i stjecanje znanja iz materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Slijedom svega navedenoga, razvidno je da je učenicima kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika. Isto tako, napominjemo da su kriteriji ocjenjivanja isti za sve pristupnike u RH jer se ispiti državne mature na standardizirani način provode u cijeloj državi u isto vrijeme i pod jednakim uvjetima i kriterijima za sve učenike, odnosno pristupnike te ne mogu biti drukčiji za pripadnike nacionalnih manjina. |
| 12 | Elda Pliško Horvat | PRAVILNIK, Članak 13. | (1)precizirati i detaljno pojasniti: "postupak ostvarivanja prava na prilagodbu i polaganju ispita za učenike s teškoćama učenja, poremećajima u ponašanju i emocionalnim problemima" - odrediti mehanizme kojima će se utvđivati stupanj i vrsta teškoća, mjerodavna tijela, vrsta prilagodbe, objasniti u čemu se sastoji prilagodba, odnosi li se isključivo na prilagodbu materijalnih uvjeta provedbe mature ili i sadržajnu prilagodbu (neka, uvjetno rečeno, C inačica) (3)- "s teškoćama uvjetovanim kulturalnim i jezičnim čimbenicima"- predlažem korištenje izraza inojezičari za one učenike koji nemaju dovoljan ukupan broj sati nastave Hrvatskog jezika tijekom cjelokupnog školovanja u RH (9) Ovaj stavak BRISATI! - osim materijalnih uvjeta predvidjeti i prilagodbu ispitnog materijala | Nije prihvaćen | Pristupnici s teškoćama ostvaruju pravo na prilagodbu na temelju procjene i odluke NCVVO-a koje donosi upute o prilagodbi. S obzirom na broj i vrste poteškoća, Pravilnikom nije moguće propisati sve oblike prilagodbe. Napominjemo da se prilagodbe ispitne tehnologije ne odnose na sadržaj ispita jer je on isti za sve pristupnike. Termin “Inojezičari” nije sukladan zakonskim i podzakonskim propisima. |
| 13 | Vito Paoletić | PRAVILNIK, Članak 13. | Što se tiče polaganja ispita na jezicima i pismu nacionalnih manjina u školama koje provode nastavu na manjinskom jeziku bitno je da se učenicima koji ispite polažu nakon prva dva roka omogući i dozvoli da ispite polažu u svojoj (bivšoj) matičnoj školi te na jeziku na kojem su se školovali. | Nije prihvaćen | Odredbom stavka 9. upravo je i dana mogućnost odabira pristupnicima koji su završili obrazovanje prije kalendarske godine u kojoj polažu ispite da ispite polažu na jeziku i pismu nacionalne manjine na kojem su završili srednje obrazovanje, što do sada nisu mogli već su ispite polagali na hrvatskome jeziku. Što se tiče prijedloga da se polaganje ispita omogući u bivšoj školi, samo redovni učenici polažu ispite u školama koje pohađaju dok svi ostali kandidati ispite polažu na ispitnim mjestima koje određuje NCVVO. |
| 14 | Vito Paoletić | PRAVILNIK, Članak 13. | Točka 9 ovog članka u kontradikciji je s točkom 8 istog članka pa se predlaže da se ona briše. Iz čl. 8 je vidljivo da učenici koji su se obrazovali na jeziku i pismu nacionalne manjine ispite državne mature obavezno polažu na jeziku i pismu na kojem su se obrazovali. To je za opstanak manjina ključan faktor koji opravdava i postojanje školstva i obrazovanja na manjinskim jezicima, čime se Hrvatska može i mora ponositi. | Nije prihvaćen | Stavak 8. odnosi se na učenike koji polažu ispite u kalendarskoj godini u kojoj završavaju svoje obrazovanje. Odredbom stavka 9. dana je mogućnost odabira pristupnicima koji su završili obrazovanje prije kalendarske godine u kojoj polažu ispite da ispite polažu na jeziku i pismu nacionalne manjine na kojem su završili srednje obrazovanje, što do sada nisu mogli već su spite polagali na hrvatskome jeziku. |
| 15 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK, Članak 13. | Mislim da nije potrebno izdvajati posebno nacionalne manjine, jer smo svi mi građani Republike Hrvatske i samim time bismo trebali poštivati i pohađati škole u kojima se nastava izvodi na službenom jeziku te države. A nitko ne oduzima pravo nacionalnim manjinama da usporedno pohađaju i škole na svom materinjskom jeziku. Primjere možemo naći u školstvu europskih zemalja, npr. Njemačka. Kako bismo onda odredili pravila za učenike koji su možda u 2. ili 3. razredu srednje škole došli iz inozemstva u Hrvatsku, ovdje pohađali nastavu i uza sve to imaju velike probleme s Hrvatskim jezikom? | Nije prihvaćen | Navedene odredbe postoje u Pravilniku od njegova donošenja 2008. te 2013. godine te je njima Ministarstvo uvažilo mišljenje predstavnika nacionalnih manjina. |
| 16 | SUZANA ŠKOJO | PRAVILNIK, Članak 13. | Učenici odnosno pristupnici s teškoćama ispite državne mature polažu uz primjenu prilagođene ispitne tehnologije, (potrebno je jasno definirati što obuhvaća primjena prilagođene ispitne tehnologiji: prilagođen sadržaj, uporabu određenih pomoćnih materijala i sl.) | Nije prihvaćen | NCVVO donosi odluku o vrsti prilagođene ispitne tehnologije te, s obzirom na broj i vrste mogućih teškoća nije moguće pravilnikom precizno popisati sve prilagodbe. |
| 17 | KREŠIMIR BIRŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 12. | Predlažem da se mogućnost polaganja bez novčane naknade odredi i za kalendarsku godinu koja slijedi nakon godine kad su učenici gimnazija završavali svoje srednjoškolsko obrazovanje, a nisu prijavili i polagali ispite u godini kad su završavali svoje srednjoškolsko obrazovanje. Obrazloženje: za razliku od učenika strukovnih škola učenici gimnazija završavaju svoje srednjoškolsko obrazovanje polaganjem državne mature, pa bi im se to barem prvi puta trebalo omogućiti bez naknade i u slijedećoj školskoj godini. | Nije prihvaćen | Naime, prema članku 66. Zakona o odgoju i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj škola učeniku koji je završio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa, ali nije položio državnu maturu, odnosno nije izradio i obranio završni rad, status redovitog učenika prestaje godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa. Sukladno navedenome, upravo je ovaj prijedlog i predložen ovim izmjenama u članku 12. stavku 5., ali samo onima koji nisu pristupili polaganju ispita u godini kada su završili srednje obrazovanje iz opravdanih razloga. |
| 18 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK, Članak 12. | Zbog čega se radi diskriminacija učenika strukovnih škola? Zašto oni učenici koji su u tekućoj godini završili školovanje ne moraju plaćati novčanu naknadu, a oni koji su završili prije godinu dana moraju? Predlažem da i za takve učenike polaganje ispita državne mature (prvo polaganje) bude besplatno. Stoga predlažem da se 2. stavak članka 20. nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o polaganju državne mature dopuni riječima "osim pristupnika koji su najmanje četverogodišnje srednje obrazovanje završili u Republici Hrvatskoj za polaganje ispita državne mature po prvi puta". | Nije prihvaćen | Prema članku 66. Zakona o odgoju I obrazovanje u osnovnoj i srednjoj škola učeniku koji je završio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa, ali nije položio državnu maturu, odnosno nije izradio i obranio završni rad, status redovitog učenika prestaje godinu dana nakon završetka školske godine u kojoj je završio zadnji razred upisanoga obrazovnog programa. Sukladno navedenome, upravo je ovaj prijedlog i predložen ovim izmjenama u članku 12. stavku 5., ali samo onima koji nisu pristupili polaganju ispita u godini kada su završili srednje obrazovanje iz opravdanih razloga te se odnosi i na pristupnike koji su završili gimnazije i strukovne škole. |
| 19 | Josip Jelčić | PRAVILNIK, Članak 11. | Bilo bi dobro uskladiti vremenske rokove za promjenu i odjavu prijavljenih ispita, tako da rok za obje radnje bude najkasnije 30 dana prije početka ljetnoga ispitnog roka i 15 dana prije početka jesenskoga ispitnog roka, a ne kao do sada 30 dana za promjenu i 20 za odjavu. | Prihvaćen | Navedeni rok će se uskladiti s rokom iz članka 17. |
| 20 | KREŠIMIR BIRŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 11. | Predlažem da se stavak 1. članka 18. promijeni i da glasi: "Polaganje prijavljenih ispita može se odjaviti najkasnije 30 dana prije početka ljetnog ispitnoga roka, a 15 dana prije početka jesenskog ispitnoga roka." | Prihvaćen | Navedeni rok će se uskladiti s rokom iz članka 17. |
| 21 | Anđela Gojević | PRAVILNIK, Članak 10. | Vremenski intervala za odjavu ispita je predugačak i treba ga obavezno skratiti. Mislim da bi 45 dana ili čak 60 dana prije početka ljetnog ispitnom ljetnog roka bio dostatni rok. Učenici mogu odjaviti ispite bez opravdanih razloga pa smatram da im ne treba toliko vremena za odluku, pogotovo što imaju 2,5 mjeseca za prijavu ispita državne mature. Promjena prijavljenih ispita ili naknadna prijava su pojedinačni slučajevi i učenici moraju imati opravdani razlog za promjenu pa smatram do za to može biti i dulji rok. | Prihvaćen | Navedeni rok će se uskladiti s rokom iz članka 17. |
| 22 | ANITA KRAJAČ | PRAVILNIK, Članak 10. | Slažem se kao i mnogi ispitni koordinatori da bi rok za odjavu trebalo skratiti na najmanje 30 dana prije početka ljetnog roka, što se više pristupnicima državne mature daje vremena to više čekaju zadnje dane. Pretpostavljam da svi koji su uključeni u organizaciju i provedbu ispita državne mature očekuju da će ovim Pravilnikom skratiti vrijeme odjave. | Prihvaćen | Navedeni rok će se uskladiti s rokom iz članka 17. |
| 23 | KREŠIMIR BIRŠIĆ | PRAVILNIK, Članak 10. | U stavku 1. članka 17. predlažem da se umjesto predloženih 30 dana prije početka ljetnog ispitnog roka ispiti mogu odjaviti i prijaviti drugi najkasnije 45 dana prije početka ljetnog ispitnog roka. Obrazloženje: učenici imaju dovoljno vremena za prijavu ispita nakon što su studijski programi objavili uvjete za upise za slijedeću akademsku godinu, a i nakon 15.veljače do negdje sredine travnja (ovisno o tome kad počinje ljetni ispitni rok) oni bi mogli odjavljivati ispite i prijavljivati nove ispite uz opravdane razloge. Ispitni sam koordinator već devet godina i iz iskustva znam da je učenicima dovoljno vremena za bilo kakve promjene i 60 dana prije ljetnog ispitnog roka, a NCVVO-u bi se izišlo u susret u organizaciji provedbe ispita državne mature. | Nije prihvaćen | Rok odjave ispita i prijave drugog ispita usklađen je s vremenom potrebnim za tiskanje ispitnih materijala. |
| 24 | Iva Polić | PRAVILNIK, Članak 10. | Primjećujem da članak 18. nije mijenjan u kontekstu odjave ispita. Smatram da bi rok za odjavu trebalo skratiti na najmanje 30 dana prije početka ljetnog roka. Vjerujem da su se svi koji su uključeni u organizaciju i provedbu ispita državne mature nadali da će ovim Pravilnikom taj rok biti skraćen. | Prihvaćen | Navedeni rok će se uskladiti s rokom iz članka 17. |
| 25 | Svjetlana Bebić | PRAVILNIK, Članak 10. | A što ako se opravdani razlozi dogode unutar tih 30 dana? | Primljeno na znanje | Navedeno pitanje nije jasno te ne predstavlja prijedlog. |
| 26 | Debora Radolović | PRAVILNIK, Članak 9. | Vremenik državne mature treba predvidjeti da se ispiti iz SVIH OBVEZNIH PREDMETA održe nakon završetka nastavne godine | Nije prihvaćen | Navedeni komentar ne predstavlja prijedlog za izmjenu Pravilnika jer se Pravilnikom ne propisuju točni datumi i polaganje ispita državne mature već se isto propisuje Kalendarom. Zbog organizacijskih te ograničenih vremenskih rokova, a koji uzimaju u obzir i rokove za upis na visoka učilišta nije moguće organizirati polaganje svih ispita nakon nastavne godine, no svakako će se nastojati polaganje obveznih ispita u što većoj mjeri organizirati nakon završetka nastavne godine. |
| 27 | Josip Jelčić | PRAVILNIK, Članak 9. | Kalendar polaganja ispita državne mature donosi se prerano i u vrlo nezgodno vrijeme, neposredno pred početak ispitnoga roka, što često dovodi do zbunjivanja učenika i nastavnika. Možda bi bolje bilo objaviti kalendar po završetku ljetnoga roka ili na početku školske godine. Nejasno je zašto se kalendar objavljuje više od godinu dana unaprijed, dok se ispitni katalozi objave tek u drugom polugodištu, dakle, nekoliko mjeseci prije polaganja ispita. Osim toga, kada je riječ o jesenskome roku, bilo bi dobro razmisliti o drugim terminima jer pisati ispite (i to obvezne) u prvom tjednu nove nastavne godine, a posebno prvoga dana nastave,vrlo je kaotično, kako za učenike, tako i za ispitno povjerenstvo. | Nije prihvaćen | Kalendar se objavljuje najkasnije 15. svibnja za iduću školsku godinu, a u skladu s Odlukom o početku i završetku nastavne godine, broju radnih dana i trajanju odmora učenika osnovnih i srednjih škola, koja se donosi u drugom kvartalu kalendarske godine za iduću školsku godinu. Također, donošenje Kalendara nešto manje od godine dana unaprijed omogućuje školama i NCVVO-u bolje planiranje i organizaciju rada. |
| 28 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK, Članak 9. | Ne može jedna osoba samostalno, makar bila ona i ministar, davati suglasnost nekom od tijela u sustavu odgoja i obrazovanja. To može učiniti samo središnje tijelo državne uprave zaduženo za sustav odgoja i obrazovanja, dakle Ministarstvo. Stoga predlažem u čl. 9. Nacrta pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o polaganju državne mature na oba mjesta gdje se pojavljuju riječi "Ministra" zamijeniti riječima "Ministarstva". | Nije prihvaćen | Nije osnovan navod da „Ne može jedna osoba samostalno, makar bila ona i ministar, davati suglasnost nekom od tijela u sustavu odgoja i obrazovanja. To može učiniti samo središnje tijelo državne uprave zaduženo za sustav odgoja i obrazovanja, dakle Ministarstvo.“ budući da i sam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) u pojedinim odredbama propisuje pravo ministra da daje suglasnost. Tako je, primjerice, člankom 9. stavkom 10. navedenoga Zakona propisano da školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Također, sukladno odredbi članka 82. stavka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja je odredba pravni temelj za donošenje predmetnoga Pravilnika, sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar. Stoga, budući da je ministru Zakonom dana ovlast za donošenje Pravilnika, osnovano je odredbama u odnosu na koje su dane predmetne primjedbe utvrditi da je za pojedina pitanja regulirana istim odredbama potrebna prethodna suglasnost ministra. |
| 29 | Josip Jelčić | PRAVILNIK, Članak 7. | U članku 13. stavku 1. brisati podstavak 9. | Nije prihvaćen | Navedenim prijedlogom željelo se pripadnicima nacionalnih manjina koji su završili svoje obrazovanje prije kalendarske godine u kojoj polažu ispite državne mature omogućiti isto pravo polaganja, ako to žele, kao i učenicima koji polažu ispite u godini u kojoj završavaju srednje obrazovanje. |
| 30 | Irena Penko | PRAVILNIK, Članak 6. | Kod donošenja odluke o ispitnim centrima uzeti u obzir i poštovati čl. 13., st. 8. i 9. ovog pravilnika. | Nije prihvaćen | Prijedlog nije jasan – naime, odluka o ispitnim centrima nema izravne povezanosti s omogućavanjem polaganja ispita državne mature pripadnika nacionalnih manjina već ista samo predstavlja odluku o mjestu polaganja ispita državne mature. |
| 31 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK, Članak 6. | Suglasnost na Odluku o ispitnim centrima ne može dati jedna osoba samostalno, odnosno ministar. Suglasnost može dati središnje tijelo u čijoj je nadležnosti sustav odgoja i obrazovanja, dakle Ministarstvo. Stoga predlažem u čl. 6. nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama pravilnika o polaganju državne mature riječ "Ministra" zamijeniti riječju "Ministarstva". | Nije prihvaćen | Nije osnovan navod da „Suglasnost na Odluku o ispitnim centrima ne može dati jedna osoba samostalno, odnosno ministar. Suglasnost može dati središnje tijelo u čijoj je nadležnosti sustav odgoja i obrazovanja, dakle Ministarstvo.“ budući da i sam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) u pojedinim odredbama propisuje pravo ministra da daje suglasnost. Tako je, primjerice, člankom 9. stavkom 10. navedenoga Zakona propisano da školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Također, sukladno odredbi članka 82. stavka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja je odredba pravni temelj za donošenje predmetnoga Pravilnika, sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar. Stoga, budući da je ministru Zakonom dana ovlast za donošenje Pravilnika, osnovano je odredbama u odnosu na koje su dane predmetne primjedbe utvrditi da je za pojedina pitanja regulirana istim odredbama potrebna prethodna suglasnost ministra. |
| 32 | IGOR MEDIĆ | PRAVILNIK, Članak 3. | Nevjerojatno je da se u članku 9. sadašnjega Pravilnika samo dodaje riječ "kurikulumima" uz postojeću riječ "programima". Naime, neodređenost članka 9. već je više puta izazvala opravdane kritike (i medijsku hajku) na račun Centra i Ministarstva jer je Centar postupno uveo praksu sve kasnijega objavljivanja ispitnih kataloga, čak i za obvezatne predmete na državnoj maturi, pa se tako 2018. godine dogodilo da je Ispitni katalog za Hrvatski jezik objavljen tek početkom studenoga, a sadržavao je bitne izmjene u odnosu na prethodnu inačicu i primjenjuje se na generaciju koja u istoj školskoj godini prvi put polaže maturu. Ako se od nastavnika očekuje da svoje godišnje planove predaju do kraja rujna i da se ti planovi osim na službenim planovima i programima predmeta, tj. odsad na predmetnim kurikulima, temelje i na ispitnome katalogu pojedinoga predmeta, neodgovorno je objavljivati takav dokument nakon početka školske godine. Trebalo bi propisati jasan datum do kojega Centar mora objaviti kataloge, barem za obvezatne ispite, i taj datum ne bi smio biti nakon 1. srpnja (premda bi zapravo još normalnje bilo da učenik maturu polaže po katalogu koji je objavljen u školskoj godini u kojoj je upisao 1. razred srednje škole jer ne postoji opravdanje za stalne izmjene kataloga koje su u Centru postale uobičajenom praksom). U tome je smislu najproblematičniji bio upravo katalog za predmet Hrvatski jezik, dakle baš za obvezatan predmet na državnoj maturi, nastava kojega se ionako temelji na pretrpanome programu koji se u postojećoj satnici ne može obraditi. Nužno je barem propisati točan datum i povećati odgovornost Centra kad je riječ o izmjenama i o objavljivanju ispitnih kataloga. | Prihvaćen | Odredba će se doraditi na način da će se propisati konkretan datum kao rok za objavu ispitnih kataloga. |
| 33 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK, Članak 3. | Jednom tijelu u sustavu odgoja i obrazovanja (u ovom slučaju NCVOO) suglasnost može i treba dati isključivo središnje tijelo zaduženo za sustav odgoja i obrazovanja, u ovom slučaju Ministarstvo. Ministar je samo čelnik tijela, osoba koja predstavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje. Stoga ne može ministar kao osoba davati suglasnost, već ga može isključivo potpisati u ime tijela kojem je na čelu. Stoga predlažem u čl. 3. Nacrta pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature iza riječi ""odnosno kurikulumima"" staviti točku i brisati ostatak članka. | Nije prihvaćen | Nije osnovan navod da „Jednom tijelu u sustavu odgoja i obrazovanja (u ovom slučaju NCVOO) suglasnost može i treba dati isključivo središnje tijelo zaduženo za sustav odgoja i obrazovanja, u ovom slučaju Ministarstvo… Stoga, ne može ministar kao osoba davati suglasnost već ga može isključivo potpisati u ime tijela kojem je na čelu .“ jer i sam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) u pojedinim odredbama propisuje pravo ministra da daje suglasnost. Tako je, primjerice, člankom 9. stavkom 10. navedenoga Zakona propisano da školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Također, sukladno odredbi članka 82. stavka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja je odredba pravni temelj za donošenje predmetnoga Pravilnika, sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar. Stoga, budući da je ministru Zakonom dana ovlast za donošenje Pravilnika, osnovano je odredbama u odnosu na koje su dane predmetne primjedbe utvrditi da je za pojedina pitanja regulirana istim odredbama potrebna prethodna suglasnost ministra. |
| 34 | Hrvoje Šlezak | PRAVILNIK, Članak 2. | Članak 7. stavak 2. mora ostati u obliku kakvom je dosad bio. Jednom tijelu u sustavu odgoja i obrazovanja (u ovom slučaju NCVOO) suglasnost može i treba dati središnje tijelo zaduženo za sustav odgoja i obrazovanja, u ovom slučaju Ministarstvo. Ministar je samo čelnik tijela, osoba koja predstavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za obrazovanje. Stoga ne može ministar kao osoba davati suglasnost, već ga može isključivo potpisati u ime tijela kojem je na čelu. Stoga predlažem odbaciti predloženi članak 2. Nacrta pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju državne mature. | Nije prihvaćen | Nije osnovan navod da „Jednom tijelu u sustavu odgoja i obrazovanja (u ovom slučaju NCVOO) suglasnost može i treba dati središnje tijelo zaduženo za sustav odgoja i obrazovanja, u ovom slučaju Ministarstvo… Stoga ne može ministar kao osoba davati suglasnost“, a s obzirom da i sam Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj: 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 7/17 i 68/18) u pojedinim odredbama propisuje pravo ministra da daje suglasnost. Tako je, primjerice, člankom 9. stavkom 10. navedenoga Zakona propisano da školska ustanova uvrštena u mrežu iz stavka 1. ovoga članka može proširiti djelatnost izvođenjem novog programa na temelju odluke koju donosi ministar uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za financije. Također, sukladno odredbi članka 82. stavka 10. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a koja je odredba pravni temelj za donošenje predmetnoga Pravilnika, sadržaj, uvjete, način i postupak polaganja državne mature te izrade i obrane završnog rada, propisuje ministar. Stoga, budući da je ministru Zakonom dana ovlast za donošenje Pravilnika, osnovano je odredbama u odnosu na koje su dane predmetne primjedbe utvrditi da je za pojedina pitanja regulirana istim odredbama potrebna prethodna suglasnost ministra. |
| 35 | INES VENIER | PRAVILNIK | Smatram da je potrebno promijeniti član 4. Pravilnika, iako nije uključen u e-savjetovanju. Naime, kako bi pripadnici nacionalnih manjina imali istovjetna prava s pripadnicima većinskog naroda, potrebno je njima omogućiti polaganje ispita pod istim uvjetima pod kojima iste polažu polaznici škola na hrvatskom jeziku. Diskriminirajuće je da polaznici škola na jeziku i pismu nacionalne manjine moraju polagati i ispit iz hrvatskog jezika i ispit iz jezika na kojem su se školovali; naime, u večini slučajeva polaznici škola na jeziku nacionalne manjine polažu četiri (obavezna) ispita: hrvatski jezik, materinski jezik, matematika,strani jezik, iako jedan (matematika ili strani jezik) rezultira kao izborni, ali postane obaveznim jer to nalažu fakulteti kao uvjet za upis u neke studije. Diskriminacija je još veća kad prilikom upisa na fakultete ispit iz svog materinskog jezika nije priznat odnosno nije bodovan. Pravedno bi bilo da polaznici škola na jeziku i pismu nacionalnih manjina polažu materinski jezik umjesto hrvatskog jezika i kad bi se on priznavao prilikom upisivanja željenog studija. Drugo rješenje bi bilo da se učenicima omogući izborno polaganje ispita iz Hrvatskog jezika, ovisno o tome da li žele studirati u Republici Hrvatskoj (prema „slovenskom modelu“). | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća. Članak 4. nije predmet izmjena i dopuna Pravilnika o polaganju državne mature. Odredbe postojećeg članka 4., koje govore o polaganju ispita državne mature pripadnika nacionalnih manjina na način da polažu, u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno I ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature biraju ispit iz matematike ili iz stranoga jezika te da učenici koji se školuju na jeziku i pismu češke nacionalne manjine, mogu polagati ispite obveznoga dijela državne mature sukladno stavku 1. ili 3. istoga članka, nisu mijenjane od početka provođenja ispita državne mature. Naime, navedene odredbe usuglašavane su s predstavnicima nacionalnih manjina u RH pri izradi pravilnilka iz 2008. te 2010. godine. Isto tako, sukladno članku 6. postojećeg Pravilnika učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu, iznimno u odnosu na sve ostale učenike u RH, u sklopu ispita izbornoga dijela prijaviti ispit iz Matematike ili stranoga jezika te mogu birati razinu istih (iako se radi o izbornome dijelu državne mature gdje ispiti nemaju razina), ako jedan od tih ispita nisu polagali u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature. Napominjemo da se ispit iz Hrvatskoga jezika u sklopu obveznog dijela državne mature ne polaže kao ispit iz materinjskog jezika već kao ispit iz obveznoga nastavnog predmeta koji je dio svih nastavnih planova i programa/kurikuluma u RH te službenog jezika RH. Na dalje, uvjeti upisa na visoka učilišta ne uređuju se ovim pravilnikom, no napominjemo da visoka učilišta temeljem Ustava RH autonomno određuju uvjete upisa za studijske programe te Ministarstvo nema mogućnost utjecaja na iste. Na kraju, podsjećamo da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa mogućnost dopunske nastave za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Stavak 3., članka 43. Zakona navodi kako radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. Na temelju članka 43. stavka 10. navedenog Zakona donosi se Odluka o programu hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Također, na temelju članka 43. stavka 10. i članka 44. stavka 3. donosi se Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika koji propisuje način provođenja programa učenja hrvatskog jezika te provjere znanja za učenike koji imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik kao i stjecanje znanja iz materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Slijedom svega navedenoga, razvidno je da je učenicima kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika. |
| 36 | Unione Italiana | PRAVILNIK | Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina jasno kaže da se zabranjuje bilo kakva diskriminacija temeljena na pripadnosti nacionalnoj manjini. Pripadnicima nacionalnih manjina jamči se jednakost pred zakonom i jednaka pravna zaštita. U istom zakonu piše da Republika Hrvatska osigurava ostvarivanje prava nacionalnoj manjini na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe. Učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalne manjine trebaju imati istovjetna prava kao i učenici većinskih škola. Iz svega toga proizlazi da ne bi, niti u kojem slučaju, smjeli biti u nepovoljnijem položaju od učenika većinskih škola. U tom smjeru smatramo neophodnim, ostvarivanje nekoliko promjena i integracija u ovom Pravilniku o izmjenama i dopunama pravilnika o polaganju Državne mature. Da bi učenici koji su pohađali školu na talijanskom jeziku imali mogućnost polaganja Državne mature pod jednakim uvjetima kao i učenici većinskih škola, bez obzira kada se odlučili polagati Državnu maturu, moraju imati mogućnost polagati istu na svom materinjem jeziku, tj talijanskom. Učenici srednjih škola na talijanskom jeziku nalaze se u znatno nepovoljnijem položaju jer se rezultati talijanskog kao materinskog jezika ne boduju pri upisu na fakultete. | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća. Isto je predloženo ovim izmjenama Pravilnika u čl. 13. st. 8. i 9. gdje je dana mogućnost izbora kandidatima pripadnicima nacionalnh manjina da ispite polažu na jeziku i pismu nacionalne manjine i ako su svoje srednje obrazovanje završili prije kalendarske godine u kojoj polažu ispite državne mature. Međutim, odredbe postojećeg članka 4., koje govore o polaganju ispita državne mature pripadnika nacionalnih manjina na način da polažu, u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno i ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature biraju ispit iz matematike ili iz stranoga jezika te da učenici koji se školuju na jeziku i pismu češke nacionalne manjine, mogu polagati ispite obveznoga dijela državne mature sukladno stavku 1. ili 3. istoga članka, nisu mijenjane od početka provođenja ispita državne mature. Naime, navedene odredbe usuglašavane su s predstavnicima nacionalnih manjina u RH pri izradi pravilnilka iz 2008. te 2013. godine. Isto tako, sukladno članku 6. postojećeg Pravilnika učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu, iznimno u odnosu na sve ostale učenike u RH, u sklopu ispita izbornoga dijela prijaviti ispit iz Matematike ili stranoga jezika te mogu birati razinu istih (iako se radi o izbornome dijelu državne mature gdje ispiti nemaju razina), ako jedan od tih ispita nisu polagali u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature. Napominjemo da se ispit iz Hrvatskoga jezika u sklopu obveznog dijela državne mature ne polaže kao ispit iz materinskog jezika već kao ispit iz obveznoga nastavnog predmeta koji je dio svih nastavnih planova i programa/kurikuluma u RH te službenog jezika RH. Na dalje, uvjeti upisa na visoka učilišta ne uređuju se ovim pravilnikom, no napominjemo da visoka učilišta temeljem Ustava RH autonomno određuju uvjete upisa za studijske programe te Ministarstvo nema mogućnost utjecaja na iste. Na kraju, podsjećamo da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa mogućnost dopunske nastave za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Stavak 3., članka 43. Zakona navodi kako radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. Na temelju članka 43. stavka 10. navedenog Zakona donosi se Odluka o programu hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Također, na temelju članka 43. stavka 10. i članka 44. stavka 3. donosi se Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika koji propisuje način provođenja programa učenja hrvatskog jezika te provjere znanja za učenike koji imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik kao i stjecanje znanja iz materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Slijedom svega navedenoga, razvidno je da je učenicima kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika. |
| 37 | Tedo Vrbanec | PRAVILNIK | Mnogi učenici nisu sasvim sigurni hoće li iz nekog predmeta uspijeti položiti A razinu ili neće. Pored toga, za neke studijske programe za koje su zainteresirani traži se A, a za druge B razina iz nekog predmeta. Ukoliko učenik odabere A razinu pa padne ili ostvari slabi rezultat, on to više ne može nikako ispraviti do jesenskog roka kada je u pravilu kasno odabrati studijski program (jer je isti popunjen). Stoga učenik ili odabere studijski program od preostalih, za koji je znatno manje motiviran, ili čeka jesenski rok te propušta cijelu godinu kako bi upisao željeni studijski program. Treba spomenuti da prilično velik broj učenika nije kriv što su imali loše nastavnike iz ključnih predmeta (matematika!) tijekom školovanja. PRIJEDLOG: Država trenutno financira jedan pokušaj na jednoj razini na jednom ispitnom roku i tako je dobro. Predlažem da se uvede i drugi pokušaj na drugoj razini, koji će plaćati sami učenici-pristupnici. Na taj način učenici dobivaju mnogo više manevarskog prostora, ne propada im jedna godina, a država i profesori koji ispravljaju maturalne zadaće mogu i zaraditi. Win-Win situacija. Svi dobivaju. | Nije prihvaćen | Nije moguće polagati jedan ispit na obje razine u jednom ispitnom roku, s obzirom da se isti polažu na isti datum i u isto vrijeme, zbog ograničenih organizacijskih uvjeta i vremenskih rokova predviđenih za polaganje ispita državne mature. |
| 38 | Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja | PRAVILNIK | Članak 10. stavak 6 ˗ drugi opravdani razlozi obuhvaćaju i prethodna dva a i prostor su za traženje prava na naknadnu prijavu zbog bilo kojeg razloga. Predlažemo da se barem spoje u jedno: ˗ smrt u obitelji, prometna ili druga nesreća ili drugi težak i opravdan razlog kako bi se naznačilo da i drugi opravdani razlozi moraju biti u razini podstavaka 1. i 2. Članak 13. stavak 3 - s teškoćama uvjetovanim kulturalnim i jezičnim čimbenicima Kao što i sama Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (NN 124/2014) navodi obrazovanje je u RH dostupno svakomu, pod jednakim uvjetima, u skladu sa sposobnostima. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi čl. 43. i čl. 44. predviđa dopunsku nastavu za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Stavak 3., članka 43. navodi kako radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. Na temelju članka 43. stavka 10. navedenog Zakona donosi se Odluka o programu hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Također, na temelju članka 43. stavka 10. i članka 44. stavka 3. donosi se Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika koji propisuje način provođenja programa učenja hrvatskog jezika te provjere znanja za učenike koji imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik kao i stjecanje znanja iz materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Slijedom svega navedenoga, učenicima s teškoćama uvjetovanim jezičnim i kulturnim čimbenicima omogućeno je kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada nadvladavanje takvih teškoća. Smatramo da bi samo u izuzetnim slučajevima za navedenu teškoću trebalo osigurati polaganje ispita državne mature uz prilagodbu ispitnog postupka, a na temelju odluke Centra. Članak 14. Smatramo da Članak 24. Pravilnika o polaganju državne mature ne treba brisati. Obrazloženje: Vrlo je važno odrediti potrebnu razinu postignuća u ispitima za pojedinu ocjenu odnosno važno je da se ispiti koji imaju više dijelova smatraju položenima ako su položeni svi njegovi dijelovi. U nekim je ispitima potrebno odrediti samo razinu postignuća dovoljnu za prolaz, tj. odijeliti pad i prolaz, a u nekim, kao što su ispiti državne mature, potrebno je odrediti mjerila za svaku ocjenu. Ispiti državne mature iz stranih jezika sastoje se od čitanja, slušanja i pisanja. Ispit iz Hrvatskoga jezika sastoji se od testa (Književnost i jezik) i školskoga eseja. U testu su zadatci zatvorenoga tipa kojima se ispituje poznavanje jezika i književnosti, a u školskome eseju traži se pisanje opsežnijega teksta Psihometrijske analize dosad provedenih ispita državne mature iz stranih jezika i iz Hrvatskoga jezika pokazuju povezanost različitih dijelova ispita, ali ne pretjerano veliku. To proizlazi iz činjenice da se mjere slični sadržaji koji se ispituju na posve drukčiji način. U skladu s rezultatima provedenih analiza bilo bi opravdano postaviti standard prolaznosti za sva tri dijela ispita u stranim jezicima i oba dijela ispita u ispitu iz Hrvatskoga jezika kako bi se osiguralo zadovoljenje minimalnoga standarda u svakome dijelu ispita za ostvarenje prolazne ocjene u cjelokupnome ispitu. Ako je pojedini učenik izuzetno loš u jednome dijelu ispita, a dobar u drugome, ne može se smatrati da je zadovoljio minimalni standard znanja iz stranoga jezika ili iz Hrvatskoga jezika jer nije zadovoljio u svim temeljnim vještinama. Upravo se u pisanju eseja na Hrvatskom jeziku ispituje vještina pisanja te vještina kritičkoga mišljenja i argumentacije. Ako smatramo da je važno da se ta znanja i vještine stječu u obrazovanu, tada je važno i da kriteriji ispita državne mature podržavaju to nastojanje. Nužno je stoga da se ispit iz Hrvatskoga jezika i ispiti iz stranih jezika smatraju položenim ako su položeni svi dijelovi toga ispita. Za svaki od tih dijelova potrebno je odrediti pragove prolaznosti. Osim toga, brojna ispitivanja pokazuju da učenici postižu bolje rezultate ako znaju što se točno od njih očekuje. Tako se može očekivati da će zadržavanje minimalne razine postignuća rezultirati boljim učinkom u svim dijelovima ispita. Da bi se to doista i ostvarilo, pragovi moraju biti mjerljivi, realistični i dostižni pristupnicima te jasno izraženi u terminima rezultata. Istodobno ističemo da odredba da treba položiti svaki pojedini dio ispita posredno pridonosi smanjenju velikoga broja praznih ispita kojih ima na svakom roku državne mature čime se smanjuju i troškovi provedbe i obrade ispita. Vjerujemo da svrha takvoga pristupa ispitima državne mature trajno unapređenje kvalitete ispita kako bi bili što valjaniji, pouzdaniji i objektivniji mjerni instrument te kako bi državna matura bila relevantan pokazatelj znanja i kompetencija. Članak 21. stavak 1 i 2 Smatramo da je sada već prekasno da bi promijenjeni pravilnik nakon javnoga savjetovanja stupio na snagu već za ovu državnu maturu (Prijave ispita otvorene su do 15. veljače; uplate su također već u tijeku; sustav je potrebno pripremiti za slanje poruka s upozorenjem dužnicima plaćanja; ...). Predlažemo da se Pravilnik uredi i predstavi javnosti za sljedeću generaciju 2019./2020., a promjena koja se odnosi na plaćanje ispita za državljane RH iz drugih država može se za ovu godinu primijeniti Odlukom. | Djelomično prihvaćen | Članak 10. stavak 6. Prijedlog se prihvaća. Članak 13. stavak 3. Prijedlog se ne prihvaća. Naime, upravo se stavkom 6. navedenog članka govori o tome da pravo na prilagodbu navedeni pristupnici ostvaruju na temelju procjene i odluke NCVVO-a. Članak 14. Prijedlog se ne prihvaća. Svaki ispit na državnoj maturi ima jedinstvenu ocjenu i ocjenjuje se putem jednog ispita i jednom ocjenom. Članak 21. Prijedlog se ne prihvaća. Pravilnik će na snagu stupiti dovoljno rano i na vrijeme kako bi se napravile potrebne pirlagodbe. |
| 39 | Irena Penko | PRAVILNIK | Omogućiti svim pristupnicima koji su se školovali na jeziku talijanske nacionalne manjine da polažu ispite državne mature iz obaveznog dijela i ispite izbornog dijela na talijanskom materinskom jeziku, bez obzira na ispitne rokove i školsku godinu. | Prihvaćen | Isto je predloženo ovim izmjenama Pravilnika u čl. 13. st. 8. i 9. gdje je dana mogućnost izbora kandidatima pripadnicima nacionalnih manjina da ispite polažu na jeziku I pismu nacionalne manjine. |
| 40 | Debora Radolović | PRAVILNIK | Treba omogućiti bivšim učenicima koji su pohađali školu talijanske nacionalne manjine da polažu sve ispite Državne mature na materinskom jeziku bez obzira na to kada pristupaju polaganju ispita | Prihvaćen | Isto je predloženo ovim izmjenama Pravilnika u čl. 13. st. 8. i 9. gdje je dana mogućnost izbora kandidatima pripadnicima nacionalnih manjina da ispite polažu na jeziku i pismu nacionalne manjine. |
| 41 | Vito Paoletić | PRAVILNIK | Predlaže se da se u novom Pravilniku posveti više prostora polaganju ispita državne mature za učenike koji se obrazuju na jeziku i pismu nacionalne manjine, o kojima je u ovom nacrtu Pravilnika riječ jedino u dvjema točkama članka 13. Pripadnici nacionalnih manjina svoj identitet iskazuju i proživljavaju prvenstveno izražavanjem na manjinskom, za njih materinskom jeziku. Za pripadnike nacionalnih manjina bitno je očuvanje jezika, a isti opravdava i postojanje manjinskog naroda unutar Hrvatske. Kako bi pripadnici nacionalnih manjina imali istovjetna prava s pripadnicima većinskog naroda, potrebno je njima omogućiti polaganje ispita pod istim uvjetima pod kojima ispite državne mature polažu polaznici škola na hrvatskom jeziku. Nije opravdano i diskriminirajuće je da polaznici škola na jeziku i pismu nacionalne manjine moraju polagati i ispit iz hrvatskog jezika i ispit iz jezika na kojem su se školovali: to u praksi znači da polaznici škola na jeziku nacionalne manjine polažu četiri ispita (materinski jezik, hrvatski jezik, matematika, strani jezik), dok njihovi vršnjaci u većinskim školama polažu tri obvezna ispita (hrvatski jezik, matematika, strani jezik). Štoviše, još je nepravednija činjenica da ispit iz svoh materinskog jezika sveučilišta u RH uopće ne priznaju, odnosno ne boduju. Uslijed navedenog, ispada da su pripadnici nacionalnih manjina koji su se obrazovali na svom jeziku u nepovoljnijem položaju, odnosno dvostruko su omalovažavani: (1) iako su se obrazovali duže, odnosno u većem broju nastavnih sati, jer je njihova tjedna satnica veća za onoliko sati hrvatskog jezika koliko ih imaju njihovi vršnjaci u većinskim školama, (2) te iako su položili jedan obavezan ispit više (iako formalno vrijedi da polažu tri ispita u obaveznom djelu, gotovo svi polažu materinski jezik, hrvatski jezik, matematiku, strani jezik), pri upisu na sveučilište, nitko to ne uzima u obzir, odnosno nitko im to posebno ne priznaje. Situacija bi se rješila i nepravednost bi se odstranila ako bi pri ispitima državne mature polaznici škola na jeziku i pismu nacionalnih manjina polagali materinski jezik UMJESTO hrvatskog jezika (koji uče tijekom cijelog redovnog školovanja, ali u osnovnoj školi i nešto manjem broju sati nego škole na hrvatskom jeziku) te ako bi im se materinski jezik priznavao KAO i UMJESTO hrvatskog jezika prilikom upisivanja željenog studija. Samo ovom formulom možemo manjinskim školama, odnosno njihovim maturantima, jamčiti ista prava kao i maturantima u školama na hrvatskom jeziku. Nadam se da će kompetentne institucije prepoznati bitnost ovog prijedloga i istoga uvažiti kako bi pripadnici koji se školuju na jeziku i pismu pojedinih nacionalnih manjina uistinu bili istovjetni svojim vršnjacima u školama na većinskom jeziku. | Nije prihvaćen | Polaganje ispita državne mature za pripadnike nacionalnih manjina uređeno je čankom 4. važećega Pravilnika koji nije predmet izmjena koje se uređuju ovim Pravilnikom. Međutim, odredbe postojećeg članka 4., koje govore o polaganju ispita državne mature pripadnika nacionalnih manjina na način da polažu, u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature uz ispit iz hrvatskoga jezika, obvezno i ispit iz jezika nacionalne manjine na kojemu se školuju, a kao treći ispit u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature biraju ispit iz matematike ili iz stranoga jezika te da učenici koji se školuju na jeziku i pismu češke nacionalne manjine, mogu polagati ispite obveznoga dijela državne mature sukladno stavku 1. ili 3. istoga članka, nisu mijenjane od početka provođenja ispita državne mature. Naime, navedene odredbe usuglašavane su s predstavnicima nacionalnih manjina u RH pri izradi pravilnika iz 2008. te 2013. godine. Isto tako, sukladno članku 6. postojećeg Pravilnika učenici koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu, iznimno u odnosu na sve ostale učenike u RH, u sklopu ispita izbornoga dijela prijaviti ispit iz Matematike ili stranoga jezika te mogu birati razinu istih (iako se radi o izbornome dijelu državne mature gdje ispiti nemaju razina), ako jedan od tih ispita nisu polagali u sklopu ispita obveznoga dijela državne mature. Napominjemo da se ispit iz Hrvatskoga jezika u sklopu obveznog dijela državne mature ne polaže kao ispit iz materinskog jezika već kao ispit iz obveznoga nastavnog predmeta koji je dio svih nastavnih planova i programa/kurikuluma u RH te službenog jezika RH. Na dalje, uvjeti upisa na visoka učilišta ne uređuju se ovim pravilnikom, no napominjemo da visoka učilišta temeljem Ustava RH autonomno određuju uvjete upisa za studijske programe te Ministarstvo nema mogućnost utjecaja na iste. Na kraju, podsjećamo da Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predviđa mogućnost dopunske nastave za učenike koji započinju odnosno nastavljaju obrazovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno poznaju hrvatski jezik. Stavak 3., članka 43. Zakona navodi kako radi učinkovite integracije učenika škola organizira individualne i skupne oblike neposrednog odgojno-obrazovnog rada kojima se tim učenicima omogućuje učinkovito svladavanje hrvatskog jezika i nadoknađuje nedovoljno znanje u pojedinim nastavnim predmetima. Na temelju članka 43. stavka 10. navedenog Zakona donosi se Odluka o programu hrvatskog jezika za pripremnu nastavu za učenike osnovne i srednje škole koji ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik. Također, na temelju članka 43. stavka 10. i članka 44. stavka 3. donosi se Pravilnik o provođenju pripremne i dopunske nastave za učenike koji ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik i nastave materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika koji propisuje način provođenja programa učenja hrvatskog jezika te provjere znanja za učenike koji imaju pravo na školovanje u Republici Hrvatskoj, a ne znaju ili nedostatno znaju hrvatski jezik kao i stjecanje znanja iz materinskog jezika i kulture države podrijetla učenika. Slijedom svega navedenoga, razvidno je da je učenicima kroz programe i način provedbe neposrednog odgojno-obrazovnog rada omogućeno dodatno učenje hrvatskog jezika. |
| 42 | Josip Jelčić | PRAVILNIK | Članak 38. stavak 5. "Troškove dolaska do ispitnoga mjesta i osiguranje učenika snosi škola, odnosno pristupnik iz članka 1. stavka 4. ovoga Pravilnika." Navedene troškove za učenika za kojega postoji opravdana sumnja na moguće prepisivanje koje su uočili ocjenjivači ne bi trebala snositi škola. | Nije prihvaćen | Mišljenja smo da se učenicima samo na osnovi sumnje u prepisivanje ne može propisati obveza snošenja troškova dolaska na ispitno mjesto. Također, školske ustanove ne snose troškove prijevoza srednjoškolskih učenika, već isto sufinancira Ministarstvo znanosti i obrazovanja Odlukom Vlade RH o kriterijima i načinu financiranja troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola, koja se donosi za svaku školsku godinu. |