Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju nastavnog plana za gimnazijske programe u Republici Hrvatskoj

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 PATRIZIA PITACCO  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Prema članku 1. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, u Republici Hrvatskoj nacionalne manjine ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu u skladu sa Ustavom i Ustavnim zakonima koji jamče to pravo. Za osiguranje tog ustavnog prava, u Republici Hrvatskoj ustrojena su tri modela obrazovanja za potrebe pripadnika nacionalnih manjina: Model A, B i C. U slučaju obrazovnih ustanova prema Modelu A, potrebno je uvesti u nastavni plan predmet: jezik manjine na razinu materinjeg. U slučaju nacionale manjine kojoj pripadam i čiji sustav pratim kao viša savjetnica za talijansku nacionalnu manjinu pri Agenciji za odgoj i obrazovanje, predlažem: - da se u navedeni nastavni plan doda predmet: Talijanski jezik i književnosti – materinski jezik ili - da se izradi i objavi poseban Nastavni plan za osnovne škole na jeziku i pismu nacionalnih manjina koii će sadržati pored svih predmeta koji su zajednički sa svim srednjim školama - gimnazijski programi u Republici Hrvatskoj i naziv predmeta koji se odnosi na o materinski jezik – jezik nacionalne manjine Time će biti jasan status jezika u nastavnom planu - materinski jezik - jezik nacionalne manjine - domovinski jezik – Hrvatski jezik - strani jezici (po slobodnom izboru osnovnih škola) Potrebno je napomenuti da se ne predlaže novina već da se zakonski prati već postojeći ustroj i stanje koje je godinama uhodano. Za predmet Talijanski jezik i književnost - materinski jezik postoji Nastavni plan i program po kojem se trenutno izvodi nastava i izrada Kurikuluma za Talijanski jezik / Talijanski jezik i književnost - materinski jezik i u završnoj fazi izrade. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme.
2 Debora Radolović  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA U nacrtu Odluke za gimnazijske programe nije predviđena nastava Talijanskog jezika i književnosti (tj. nastava talijanskog jezika kao materinskog). Naime, u školama Talijanske nacionalne manjine predmet Talijanski jezik i književnost je jednak predmetu Hrvatski jezik s jednakom satnicom (4 nastavna sata tjedno u gimnazijskim programima) stoga predlažem da se u nastavni plan unese Talijanski jezik i književnost kao obavezan predmet u školama Talijanske nacionalne manjine. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme.
3 Vijeće talijanske autohtone nacionalne manjine Istarske županije - Consiglio della minoranza nazionale italiana autoctona della Regione Istriana  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Uzimajući u obzir povijesnu činjenicu da talijanska komponenta istarskog društva ima kao svoj temeljni konotat autohtonost i da se dvojezičnost na području Istarske županije provodi u skladu sa njezinim Statutom, te sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, smatramo da novi Nastavni plan za gimnazijske programe u Republici Hrvatskoj mora predvidjeti: • izvođenje predmeta Talijanski jezik i književnost (Materinji jezik) kao jezik talijanske nacionalne manjine prema postojećem modelu A obrazovanja u školskim ustanovama s nastavom na jeziku i pismu talijanske nacionalne manjine (u sve gimnazijske programe za sve godine srednjoškolskog obrazovanja) • da predmet Talijanski jezik (temeljem Članka 9. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina) dobije, na području Istarske županije, status jezika društvene sredine, te da se fond sati, u svim srednjoškolskim ustanovama s nastavom na hrvatskom jeziku i pismu Istre, poveća sa dva na tri sata nastave tjedno. Vezano za istu problematiku, predlaže se također da se izradi zaseban dokument Nastavnog plana za škole manjina po modelu A koji će biti sukladan hrvatskim propisima i kurikulumima za pojedine nastavne predmete, ali koji će istovremeno voditi računa o činjenici da Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži i dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine) (Članak 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina). Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme.
4 Unione Italiana  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Smatramo neophodnim integrirati u prijedlog Nastavnog plana i sate nastave materinjeg (manjinskog) jezika za škole u kojima se provodi nastava po modelu A, što bi značilo integraciju sadržaja i broja sati nastave za djecu pripadnike manjina, vodeći pri tome računa da se ne prijeđe maksimalan broj sati kojim se, zakonski, može opteretiti učenike. Vezano za istu problematiku, drugi prijedlog je da se izradi zaseban dokument Nastavnog plana za škole manjina po modelu A u kojem će se, vodeći računa da se ne prijeđe maksimalan broj sati kojim se, zakonski, može opteretiti učenike, izraditi dokument (nastavni plan) koji će biti sukladan hrvatskim propisima i kurikulumima za pojedine nastavne predmete, ali koji će istovremeno voditi računa o činjenici da Nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži i dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost, povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Isto tako je potrebno kako sadržajem, tako i brojem sati nastave razlikovati izvođenje nastave jezika na tri različita nivoa: materinji jezik manjine, domovinski jezik – hrvatski jezik i strani jezik/jezici. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj ostvaruju pravo na odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine u skladu s Ustavom i Ustavnim zakonom. Prema članku 6. Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (N.N., 51/00 i 56/00)., nastavni plan i program odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine uz opći dio obvezno sadrži dio čiji je sadržaj u vezi s posebnošću nacionalne manjine (materinski jezik, književnost povijest, zemljopis i kulturno stvaralaštvo nacionalne manjine). Dakle, izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme.
5 Boris Anić  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Poštovani, postoje još neka pitanja vezana uz organizaciju nastave stranih jezika: - broj učenika u skupini koji pohađa određeni strani jezik, pogotovo kao prvi strani jezik koji nije engleski. Odnosno, koji je minimalni broj učenika za koje je moguće organizirati učenje prvog stranog jezika koji nije engleski? (Budući da su ti učenici relativno rijetki.) - minimalni broj učenika u skupini drugog stranog jezika koji je legitiman za formiranje takve skupine. Treba li obratiti pažnju na učenike koji su zainteresirani za pohađanje nastave, ali zbog nedovoljnog broja grupa ne može biti formirana? Za fakultativne je predmete također dobro odrediti minimalni broj polaznika, odnosno odrediti što ako nakon jedne godine učenja ostane manji broj zainteresiranih za nastavak učenja tog predmeta. Koliki se broj može smatrati opravdanim za opstanak takve skupine? Ova su pitanja utemeljena na Okviru nacionalnoga kurikuluma, poglavlje Načela organizacije odgojno-obrazovnog procesa, 1.d: Omogućavanje djeci i mladim osobama veće mogućnosti izbora aktivnosti i sadržaja i pristupa učenju u skladu s njihovim interesima, sposobnostima i obrazovnim težnjama. S poštovanjem, Boris Anić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Odluku o tome na koji će način škola organizirati učenje stranog jezika donosi svaka škola zasebno, pridržavajući se pri tome nastavnoga plana, nacionalnoga i školskoga kurikuluma te odredaba članak 4. i članak 5. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (2008.) Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011.) fakultativni su predmeti dio školskog kurikuluma, koje sukladno članku 27. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi programski razrađuje škola vodeći pri tome računa o skolnostima i razvojnim mogućnostima učenika, kao i o mogućnostima škole, a posebice o optimalnom opterećenju učenika.
6 Boris Anić  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Poštovani, u tablici je navedeno da je status drugoga stranog jezika u Klasičnoj gimnaziji fakultativan. S obzirom na to da Europska Unija, ali i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, potiče učenje stranih jezika i nastoji od najranije dobi osigurati učenicima obrazovanje na području stranih jezika, molimo da se status drugoga (modernog) stranog jezika u klasičnim gimnazijama promijeni. Klasična gimnazija trenutno nudi engleski, njemački, francuski, talijanski i španjolski najčešće kao drugi, a često i kao treći strani jezik, a ruski, nizozemski te prema mogućnostima ostale jezike najčešće kao treći i više strani jezik. Zakonski temelj za molbu/zahtjev je Članak 51. stavak 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, koji predviđa maksimalno opterećenje učenika od 40 nastavnih sati tjedno, što je u Klasičnoj gimnaziji moguće ispoštovati uvođenjem tražene promjene statusa drugoga stranog jezika u izborni. Osim ovog zakonskog okvira kao primarnog temelja zahtjeva za promjenom statusa drugoga stranog jezika u Klasičnoj gimnaziji, Kurikularnom je reformom predviđena veća autonomija škola i nastavnika, što omogućava i određene intervencije u smislu organizacije nastave. Nastavu u Klasičnoj gimnaziji moguće je, nastupi li predložena promjena, organizirati u skladu sa zakonskim odredbama maksimalnoga opterećenja učenika, kao i do sada. Odnosno, predložena promjena ne uvodi bilo kakvo povećanje sati ili norme nastavnicima niti iziskuje potrebu za novim zapošljavanjem. Stoga, na temelju gore navedenog, upućujemo zahtjev za promjenom statusa drugog stranog jezika, odnosno zahtjev da, kao i u ostalim gimnazijama, drugi (moderni) strani jezik postane obavezan, ali izborni od školske godine 2019./2020. godine. Promjenom statusa Klasična bi gimnazija povećala svoju konkurentnost među školama i dodatno ojačala mogućnosti učenja stranih jezika. Hrvatski obrazovni sustav, u okviru višejezične Europske Unije, nadam se, prepoznat će ovu inicijativu kao pozitivnu i podržati je od sljedeće školske godine, za učenike koji upisuju prvi razred. - S poštovanjem, Boris Anić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za gimnazijske programe izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesečju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme. Drugi strani jezik u klasičnim gimnazijama izvodi se kao fakultativni predmet, što upravo klasičnim gimnazijama daje veliku autonomiju.
7 IVAN DUŠAN  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Predlažem da nastavni predmet etika slušaju svi učenici, a ne samo oni koji ne slušaju vjeronauk. To je idiotski i glupo od one budale, idiota, kretena glupog, svinje koji je uveo nastavni predmet etika za učenike koji ne slušaju vjeronauk. Ako netko želi slušati vjeronauka, neka ga sluša, ali nemojte zamarati učenike koje vjeronauk ne zanima da moraju uzeti glupu etiku. Ili ako želoite etiku, neka etika bude za sve. Predlažem nastavni predemet etika sa postojećom satnicom za sve učenike, a ne kao zamjena za vjeronauk, tj da u programu stoji "vjeronauk", a ne "vjeronauk/etika" Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za gimnazijske programe izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesječju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Zbog usklađivanja odgojno-obrazovnoga standarda za izborni je nastavni predmet Vjeronauk uveden alternativni izborni predmet Etika koji omogućuje stjecanje temeljnih etičko-moralnih kompetencija i znanja za one učenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.
8 IVAN DUŠAN  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Prvo predlažem da se ukinu nastavni predmeti: Logika, Sociologija, Psihologija i Filozofija, a u cilju rasterećenja nastavnog plana i programa. TI predmeti se ne predaju u većini drugih europskih zemalja. Predmeti Logika, sociologija, politika i gospodarstvo i psihologija su nastali 1992 godine, a naslijedili su nastavni predmet koji se je ranije zvao Marksizam i socijalističko samoupravljanje. Od tih predmeta jedino politika i gospodarstvo imaju smisla, ostali nemaju, ja sm ih slušao u školi i bolje ih je ukinuti nego zamarati učenike sa tim gradivom. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za gimnazijske programe izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesečju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Stoga, u ovoj fazi reforme nisu predviđene izmjene vezane uz obvezne i izborne predmete te njihov godišnji broj sati.
9 Goran Hajdin  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Iz tablice je potrebno izbaciti tjedni broj sati. Tablica treba sadržavati samo godišnji broj sati za svaki nastavni predmet, kao što je navedeno u naslovu same tablice. Jedina informacija koju bi bilo poželjno zadržati, a vezana je uz tjedni broj sati, je ukupan broj sati prema odgojno-obrazovnom standardu, kako bi se jasno odredilo ukupno tjedno opterećenje učenika. Prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu kojeg prihvaćamo u cijelosti.
10 JOSIP KLIČINOVIĆ  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Premda se na dva mjesta (u naslovu i u samoj tablici) navodi da je to nastavni plan s godišnjem brojem sati, u tablici je naveden tjedni broj sati. Trebalo bi uskladiti s nastavnim planom u kojem je naveden godišnji broj sati, a i propisivanje godišnjeg broja sati umjesto tjednog broja sati po predmetima, otvorilo bi put drugačijoj organizaciji nastave. Prihvaćen Zahvaljujemo na prijedlogu kojeg prihvaćamo u cijelosti.
11 Srpsko narodno vijeće  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA Potrebno je sagledati satnicu nastave prema modelima A, B i C za manjinsko obrazovanje i vidjeti kako kvalitetno posložiti broj sati da bi se što bolje integrirao obrazovni sadržaj relevantan za obrazovanje djece pripadnika manjina, omogućila što veća kvaliteta nastave i smanjila opterećenost brojem sati provedenih u školi. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Izrada nastavnoga plana i programa odgoja i obrazovanja o kojima je riječ u Zakonu o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme.
12 Srpsko narodno vijeće  , MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA I za međupredmetne teme trebalo bi odrediti očekivani broj sati unutar satnice nastavnih predmeta i sata razrednika kako se ne bi marginalizirale u nastavi u odnosu na predmetne sadržaje. Radi se o temama koje, unatoč njihovome međupredmetnome statusu, imaju izravan utjecaj na boljitak djeteta i društvo u cjelini te, slijedom toga, treba osigurati prostor za njihovu adekvatnu obradu. Broj sati posvećen nekoj temi mjerljiva je varijabla koja kazuje nekim dijelom o tome koliko se do važnosti te teme drži, a omogućuje i sustavniji i transparentniji pristup međupredmetnoj povezanosti. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Prema Nacionalnom okvirnom kurikulumu (2011.) međupredmetne se teme protežu kroz „sve predmete jezgrovnoga i razlikovnoga kurikuluma te kroz školske kurikulume“. Prema odredbama članka 27. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju kurikulumi međupredmetnih tema izvode se u nastavnim predmetima i programima kao dio odgojno-obrazovnog standarda i programa u koje je učenik uključen. To znači da su međupredmetne teme obvezene u svim nastavnim predmetima i svi su ih nositelji odgojno-obrazovne djelatnosti obvezni ostvarivati. U planrianju i ostvarivanju odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetnih tema, odgojno-obrazovni djelatnici imaju poptpunu autonomiju. Uz to, svaka škola u sklopu školskog kurikuluma ima mogućnost i autonomiju razrađivati predložene međupredmetne teme i osmisliti načine na koje će ih i ostvariti.
13 Svjetlana Bebić  , IV. Ovdje bi se također trebalo jasno izreći što s programom stranog jezika u samom početku gimnazijskog školovanja ako je učenik već u osnovnoj školi slušao strani jezik. Dakle do sada je bio običaj u nekim školama da su se takvi bezobzira na to jesu li strani jezik imali u osnovnim školama ili nisu, svrstavali u početnike, a time smo dobili 4 izgubljene godine učenja stranog jezika. Takvi učenici su strani jezik u gimnazijama slušali zajedno sa stvarnim početnicima i praksa je pokazala da bi već do kraja prvog razreda izgubili zanimanje za taj strani jezik jer bi se dosađivali umjesto da napreduju. Dakle jasno izreći je li moguće svrstati učenike u dvije skupine; nastavljače i početnike bez obzira na broj učenika, kako je to već u kurikulu stranog jezika napisano, ali da ne bude glagol "može", nego zaista da to bude jasno izrečeno i da ne ovisi i o volji ravnatelja. Unaprijed hvala . Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Odluku o tome na koji će način škola organizirati učenje stranog jezika donosi svaka škola zasebno, pridržavajući se pri tome nastavnoga plana, nacionalnoga i školskoga kurikuluma te odredaba članka 4. i članka 5. Državnoga pedagoškog standarda srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja (2008.). Za obje kategorije učenika (“nastavljače” i “početnike”) izrađeni su i doneseni odgovarajući kurikulumi. Kurikulumi za učenike osnovnih škola i nastavljače u gimnazijama napisani su kao jedinstvena cjelina. Jednako tako su, kao jedinstvena cjelina, napisani i kurikulumi za učenike početnike učenja stranog jezika u gimnazijama.
14 Tošo Maršić   "Vrijedi li to toga novca"? Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u svojim globalnim preporukama za tjelesnu aktivnost iz 2010. (https://www.who.int/dietphysicalactivity/factsheet_young_people/en/) i svom globalnom akcijskom planu za tjelesnu aktivnost 2018-2030, navodi kao neophodnost najmanje 60 minuta dnevno tjelesne aktivnosti za zdravlje djece i mladih do 17 godina. (https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/272722/9789241514187-eng.pdf) WHO u svojim preporukama naglašava da je svakodnevna 60 minutna primjerena tjelesna aktivnost, pored brojnih zdravstvenih efekata (npr. na srčano žilni sustav, mišićno koštani, metaboličke poremećaje, prevencija pretilosti), povezana i s psihološkim benefitima kod učenika budući mu poboljšava kontrolu simptoma anksioznosti i depresije. Djeluje blagotvorno i na sociološki razvoj (samopouzdanje, socijalna interakcija i integracija). Služi kao korzet od usvajanja nezdravih navika (pušenje, alkohol i druge droge). Te da poboljšava ukupni akademski uspjeh u školi budući dovodi do bolje koncentracije i poboljšava kognitivne funkcije! Također, američki nacionalni Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potiče škole da osiguraju dnevno jedan sat Tjelesne i zdravstvene kulture (TZK)! https://www.cdc.gov/healthyschools/physicalactivity/physical-education.htm Argumentirajući taj poticaj ne samo s brojnim bitnim zdravstvenim efektima redovite tjelesne aktivnosti učenika, nego i istovremenim poboljšanjem ocjena i rezultata u standardiziranim testovima. Navodeći kako istraživanja pokazuju da povećanje broja sati TZK ne utječe negativno na opći školski uspjeh učenika! I WHO i CDC svoje iznad navedene preporuke baziraju na znanstvenim spoznajama i analizama i istih od strane najboljih svjetskih znanstvenika iz ovih područja. Tako da je danas nepobitno znanstveno dokazana potreba učenika za jednim satom TZK svaki dan. Posebno u onim državama kao što je RH, u kojima je ogroman % djece ali i odraslih nedovoljno tjelesno aktivan. Naravno, kod nas se odmah reagira odgovorom kako je ukupna školska satnica i opterećenje učenika i onako preveliko. Te pitanjem kako dodati još 3 sata TZK i dodatno preopteretiti učenike ili kom predmetu oduzeti? TZK nije učenicima dodatno opterećenje nego rasterećenje i ne mora ići na uštrb smanjenja satnice drugih školskih predmeta. Učenici će time u tri dodatna dana samo ostati 45 minuta duže u školi. Jedino opterećenje će biti na troškovima plaćanja profesora TZK za te dodatne sate, pa je pitanje vrijedi li to toga novca? „Zdravlje nije sve … “ rekao je još prije okvirno 200 godina Arthur Schopenhauer, ali i završio je započetu misao „ … ali bez zdravlja sve je ništa“! Vrijedi li to toga novca??? dr. sc. Tošo Maršić Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentarima i prijedlozima. Budući da Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.) u ovoj fazi nije predvidjela izmjenu nastavnoga plana odnosno satnice, Nastavni plan za gimnazijske programe izrađen je u skladu s kurikulumima koji su u prvom tromjesječju 2019. objavljeni u Narodnim novinama. Izmjena Nastavnoga plana predviđena je u jednoj od sljedećih faza reforme.