Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu pravilnika o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG III. | Obzirom da se Prilog III. odnosi na ovlaštene zdravstvene ustanove prema članku 9. stavak 2., ali i na visoko obrazovne ustanove prema članku 9. stavak 3. smatramo da je standard opreme potrebno uskladiti s potrebama vrste izvođenja edukacije. Obrazovne ustanove nemaju vozila hitne medicinske službe, pa stoga ne mogu koristi transportni defibrilator i respirator iz vozila. Broj stolica s naslonom nije dovoljan. U cijelom popisu nedostaje oprema za edukaciju "bolničkih" vještina iz djelatnosti hitne medicine, a iste se navode u modulima edukacije pod popis vještina. | Primljeno na znanje | Standard opreme usklađen je s provedbom nastavnog plana i programa. Nastavni centar ima defibrillator i respirator za potrebe nastave i usavršavanja specijalizanata u simulacijskom centru u kojem se omogućava stjecanje vještina te stoga ne trebaju vozilo hitne medicinske službe. Nastavni centar treba educirati vještine, što predviđa sudjelovanje u provođenju procedura a ne samo inforimranje i gledanje sjedenjem na stolici te stoga ne treba povećati broj stolica. Kliničke ustanove imaju opremu za hitnu medicine radi čega se se mogu ovlastiti za provođenje specijalizacije te provoditi usavršavanje iz bolničkih vještina u djelatnosti hitne medicine. |
2 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG II. | Posebna kompetencija: - procjenjuje specifičnosti hitne medicinske pomoći tijekom leta helikopterom i provodi potrebne intervencije u skladu s protokolima - da li je uopće potrebno ali i moguće organizirati da specijalizanti sudjeluju i provode potrebne intervencije tijekom leta helikopterom? Na koji način će se to provoditi? | Primljeno na znanje | Primjedba je prihvaćena planom i programom specijalizacije u odnosu na let helikopterom zato što nije moguće organizirati da specijalizanti provode navedene intervencije u helikopteru. |
3 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG II. | Visoki ishod učenja obzirom da na ORL provodi 15 sati vježbi, a uz zbrinjavanje hitnih stanja po završetku je sposoban provesti konikotomiju iglom. | Nije prihvaćen | Specijalizanti posjeduju određene kompetencije u svom prijašnjem školovanju i radu u djelatnosti hitne medicine, što je uvjet za odobrenje specjalizacije. |
4 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG II. | Posebne kompetencije: Visoki ishod učenja s obzirom na trajanje edukacije: Npr. u rađaonici osoba treba provesti 15 sati (2 dana) i osposobljena je: - Objašnjava normalni porod i manualno dovršava normalni porod u skladu s protokolom - Objašnjava i provodi postupak u skladu s protokolom kod porođaja na zadak, ispale pupkovine, prezentacije ekstremiteta uz ostale kompetencije koje su navedene | Nije prihvaćen | Specijalizanti posjeduju određene kompetencije u svom prijašnjem školovanju i radu u djelatnosti hitne medicine, što je uvjet za odobrenje specjalizacije. |
5 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG II. | Komentar se odnosi na "Posebne kompetencije" Nepovezanost sadržaja s posebnim kompetencijama: Npr. koristi se računalom i primjenjuje osnove informatike, prepoznaje načine ulaska otrova u organizam i načine eliminacije otrova, provodi ispiranje želuca, simptome i znakovi otrovanja ugljičnim monoksidom, gljivama i biljkama, bojnim otrovima, opisuje postupak i asistira kod repozicije nekomplicirane dislokacije patele, lakta, ramena, objašnjava proces dobrovolje i prisilne hospitalizacije | Nije prihvaćen | Specijalizanti posjeduju određene kompetencije u svom prijašnjem školovanju i radu u djelatnosti hitne medicine, što je uvjet za odobrenje specjalizacije. |
6 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG II. | Komentar se odnosi na opće kompetencije: Na koji način se stječu navedene opće kompetencije, obzirom da u programu ovog specijalističkog usavršavanja nema teorijskog niti praktičnog dijela nastave u kojoj bi polaznik mogao steći kompetencije s ovog popisa (prepoznaje etičke, zakonodavne, kulturološke i duhovne teme, osigurava kulturološki osjetljivu njegu, identificira i primjenjuje rezultate istraživanja, prikazuje sposobnost sudjelovanja u praktičnoj izobrazbi zdravstvenog osoblja i iskustva u radu s tim osobljem...)? Smatramo da je potrebno revidirati navedeni popis ili plan edukacije uskladiti s ishodima učenja i kompetencijama. | Nije prihvaćen | Specijalizanti posjeduju određene kompetencije u svom prijašnjem školovanju i radu u djelatnosti hitne medicine, što je uvjet za odobrenje specjalizacije. |
7 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Komentar na tablicu Kabinet vještina: Na koji način je zamišljeno da će u kabinetu vještina biti prijavno-dojavna jedinica u županijskim zavodima za hitnu medicinu (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb)? Hoće li se to stimulirati u kabinetu? Zašto samo u navedena 4 grada, ako ovlaštene ustanove mogu biti i neki drugi zavodi za hitnu medicinu? Kako će se u kabinetu vještina nalaziti standardna oprema u vozilu i njeno održavanje? Misli li se pod tim simulacijski centar s vozilom i opremom u kabinetu vještina? Nigdje nije navedeno kako treba izgledati kabinet vještina, kako treba biti opremljen? Kako će se u kabinetu vještina provoditi zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba kao dio standardnog tima uz mentora liječnika? Ili taj dio ne spada u kabinet vještina? | Primljeno na znanje | U modulu 2. piše da se usavršavanje iz prijavno dojavne jedinice provodi u Zavodu za hitnu medicinu, a ne u kabinetu vještina. Standardna oprema vozila ne nalazi se u kabinetu vještina. Zbrinjavanje bolesnika i ozljeđenih osoba uz mentora ne spade u kabinet vještina. |
8 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Komentar se odnosi na Modul 3. Točka 2.2. Neurologija - vještine: Na što se odnosi zbrinjavanje hitnog neurološkog bolesnika i što ono uključuje? Primjena neurološke terapije (antiedematozne i antiagregacijske) - Samostalno? | Primljeno na znanje | Modul 3. nema navedenu točku 2.2. |
9 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Komentar se odnosi na Modul 2. Točka 2.2. Izvanbolnička i bolnička hitna medicina - Rad u opservaciji - nepostojeća radna jedinica u OHBP-u – potrebno uskladiti s pravnim propisima. Vještine: korištenje AED – kome je namijenjen AED? Osim toga u hrvatskom nazivlju, a važećem Pravilniku o uvjetima za provođenje programa javno dostupne rane defibrilacije (NN 120/13) koristi se nazivlje AVD. Nedostaju vještine iz OHBP-a u navedenim vještinama sve se odnose na izvanbolničku hitnu medicinku službu? Što je sa trijažom u bolnici, koja se prema važećim pravnim propisima provodi. Tko će educirati specijalizante o trijaži, ukoliko u program specijalizacije nisu uključeni nacionalni instruktori za trijažu? Također, tko će specijalizante naučiti zaprimanje poziva u MPDJ, ukoliko u edukaciju nisu uključeni i nacionalni instruktori za dispečere MPDJ? | Primljeno na znanje | Sve navedeno za Modul 2. točka 2.2. bit će usklađeno s pravnim propisima. AED je namijenjen svim specijalizantima. Svi specijalizanti moraju znati rukovati sa AVD uređajem i znati provoditi program javno dostupne rane defibrilacije. Edukacija o trijaži uključena je u modulu 1. i u modulu 2. Točki 2.3. Mentor liječnik će educirati specijalizanti o trijaži. Edukaciju o zaprimanju poziva u medicinsko prijavo dojavnoj jedicinici provodit će mentor. Člankom 6. i 7. definirana je ovlast glavnog mentora i mentora koji su zaduženi za propisano provođenje plana i programa specijalizacije. |
10 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Komentar se odnosi na područje 4.4. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje i liječenje boli -Vještine:točka 15. poznavati primjenu i djelovanje lijekova u reanimaciji ( u skladu s protokolima): adrenalin, atropin i amiodaron i dr. Navedeno nije usklađeno sa najnovijim smjernicama ERC-a, već se u Pravilniku navodne postupci prema smjernicama iz 2005. godine, a smjernice se se u međuvremenu promijenile dva puta. Smatramo da je općenito stručni dio (teorije i prakse) potrebno uskladiti s najnovijim i važećim smjernicama. | Primljeno na znanje | Provedba nastavnog plana i programa usklađena je s važećim smjernicama. |
11 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Komentari se odnosi na područje 4.4. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje i liječenje boli - komentar a) teorijski dio: farmakologija u anesteziji? Na što se to odnosi? Lijekovi za anesteziju nisu potrebni prvostupnicima u hitnoj medicini. Često se navodi u skladu s protokolima. Na koje protokole se točno misli, obzirom da nije poznato koji su to protokoli u RH? Lijekovi navedeni u zagradi nemaju veze s anestezijom, već s određenim hitnim stanjima (reanimacija). komentar b) Asistencija kod davanja lokalne anestezije ili asistencija kod brze intubacije u slijedu– kome točno asistira prvostupnik u T2? Samostalno izvođenje endotrahealni intubacije, samostalno korištenje transportnog ventilatora? Auskultacija srca i pluća i prepoznavanje patoloških stanja - nigdje u teorijskom dijelu nema nastave o patološkim oblicima disanja, a nema niti propedeutike. Obzirom da ovaj program specijalističkog usavršavanja ne pruža polaznicima potreba znanja za samostalnim korištenjem istog, na koje način će se ta znanja stjecati? | Nije prihvaćen | Područje 4.4. ne nalazi se u pravilniku. |
12 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Komentar se odnosi na područje 4.4. Anesteziologija, reanimatologija i intenzivno liječenje i liječenje boli - točka 6. provesti trijažu ozlijeđenih u bolničkim uvjetima i osnove zbrinjavanja većeg broja ozlijeđenih – nejasno na koji način se isto provodi u djelatnosti anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja. Taj dio svako treba biti naveden u djelatnosti koja je ispuštena iz Pravilnika, djelatnosti hitne medicine – OHBP, jer u OHBP će doći oboljeli/ozlijeđeni iz velikih nesreća i katastrofa. | Nije prihvaćen | Područje 4.4. ne nalazi se u pravilniku. |
13 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Pod točkom 2.2. Klinička farmakologija hitne medicine i tokiskologija Praktični dio: primjena i izračunavanje potrebnih količina lijekova u posebnih skupina bolesnika? Po kojim kriterijima su izdvojene navedene"posebne skupine" bolesnika? Kojih točno lijekova? Očekuje li se od medicinskih sestara samostalnost nakon samo 25 sati nastave iz farmakologije? Predlažemo da se poveća broj sati. | Nije prihvaćen | Klinička farmakologija je nastavak usavršavanja na već postojeća znanja i vještine koje su specijalizanti stekli u svom predhodnom školovanju kao i u svom radu u djelatnosti hitne medicine. |
14 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Modul 1. Teorijski dio: navodi se pod definicije Europskog društva za hitnu medicinu - sanitetski prijevoz. Sanitetski prijevoz ne obavlja djelatnost hitne medicine, stoga ovdje na pripada. Pojam kvintet prvog sata nije uobičajeno nazivlje u djelatnosti hitne medicine, stoga je potrebno definirati na što se taj pojam odnosi. Općenito nedostaje dio koji se odnosi na OHBP ili se ovo specijalističko usavršavanje ne odnosi na prvostupnike iz OHBP-a? | Primljeno na znanje | Sanitetski prijevoz je spomenut samo kao definicija a ne kao djelatnost hitne medicine. Pojam – kvintet prvog sata će biti objašnjen kao istraživanje koje je provedeno kroz EEDP projekt. |
15 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Tablica Modul 3. Umjesto menadžment u naslovu predlažemo riječ zbrinjavanje. Menadžment je upravljanje, a mi skrbimo o akutnim i hitnim pacijentima. Od 3.1. do 3.6. navedeni su nepostojeći hitni prijemi. Djeluje kao da je ovaj dio preuzet iz Pravilnika iz 2009. godine kada u RH nisu postojali OHBP! Navedeno je potrebno je uskladiti s današnjom organizacijom hitne bolničke službe i trenutno važećim pravnim propisima. | Primljeno na znanje | Menadžment je i organizacija, upravljanje i administracija a ono u cijelosti podrazumijeva skb o akutnim i hitnim pacijentima. Prihvaćen je komentar od točke 3.1 do 3.6 |
16 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Tablica Modul 2. U Republici Hrvatskoj ne postoje navedeni hitni prijemi (hitni prijem traumatoloških pacijenata i drugo navedeno). Reorganizacijom hitne medicinske službe, uspostavljeni su objedinjeni hitni bolnički prijami koji zaprimaju sve vrste pacijenata, te je isto uređeno pravnim propisima. Također, točka 2.2.4. OHBP-opservacija kao radna jedinica ne postoji. Opservacija je promatranje i praćenje pacijenata. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinske tehničke opreme za obavljanje djelatnosti hitne medicine (NN 71/16) definirane su radne jedince OHBP-a, stoga je isto potrebno uskladiti s važećim propisima RH. | Primljeno na znanje | U točki 2.2.4. ne piše da je opservacija radna jedinica. |
17 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, PRILOG I. | Modul 1. točka 2. klinička farmakologija - Smatramo da je navedeno premali broj sati za stjecanje znanja o kliničkoj farmakologiji, ukoliko se od medicinske sestre očekuje da samostalno postavlja indikaciju i primjenjuje lijekove. | Nije prihvaćen | Klinička farmakologija je nastavak usavršavanja na već postojeća znanja i vještine koje su specijalizanti stekli u svom prethodnom školovanju kao i u svom radu u hitnoj medicine. |
18 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 29. | Nije jasna obveza dostave popisa prvostupnika u Timovima 2 ako se Pravilnik odnosi na sve prvostupnike u djelatnosti hitne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
19 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 29. | Ukoliko se ovaj Pravilnik odnosi na sve prvostupnike u djelatnosti hitne medicine (takav mu je naslov i početak) nejasna je obveza dostave popisa prvostupnika zaposlenih samo u Timu 2 od strane županijskih zavoda? Što je sa ostalim prvostupnicima koji rade u sustavu hitne medicine? Potrebno se odlučiti na koga se u stvari odnosi ovaj Pravilnik – na tim 2 ili na sve prvostupnike u djelatnosti hitne medicine. | Primljeno na znanje | Pravilnik se odnosi na sve prvostupnike sestrinstva. Bolničke zdarvstvene ustanove i objedinjeni hitni bolnički prijemi imaju potrebu za specijalizacijom. Tim 2 na primarnoj razini vodi prvostupnik sestrinstva, za razliku od OHBP gdje je pacijentu dustupan i doktor medicine specijalist. |
20 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 28. | Slažemo se s otvorenim pitanjima i prijedlozima Hrvatskog sestrinskog društva hitne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
21 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 28. | Navodi se da su prvostupnici sestrinstva koji rade u timu 2 obavezni završiti specijalističko usavršavanje u roku od dvije godine. Što je sa prvostupnicima koji rade u MPDJ, u Timu 1 i u OHBP-? Oni nisu obavezni? Neprovedivo je u praksi poslati sve prvostupnike sestrinstva na specijalističko usavršavanje u dvije godine, jer u vrijeme njihovog odsustva poslodavac će biti prisiljen osigurati zamjenu za odsutnog radnika koji je na specijalizaciji. Specijalizant za vrijeme specijalizacije ne može raditi u svom radnom vremenu jer trajanje specijalističkog usavršavanja se smatra vremenom provedenom na radu. Na koji način će poslodavci financirati zamjene za vrijeme odsutnosti djelatnika na specijalizacije, kada se timovi sa HZZO-om ugovaraju na ime i prezime djelatnika? Ova obveza će dodatno potaknuti prvostupnike sestrinstva da odlaze ne samo iz djelatnosti hitne medicine, već i iz Republike Hrvatske. Smatramo da se ne smije stavljati obaveza i da rok mora biti najmanje 6 godina, te da je potrebno prethodno regulirati sa HZZO dodatno financiranje zamjena za vrijeme specijalizacije ili će se to pokrivati iz nekog drugog izvora – Ministarstvo zdravstva? | Primljeno na znanje | Prvostupnici sestrinstva koji rade u medicinsko prijavno dojavnoj jedinici mogu ići na specijalizaciju iz hitne medicine. Specijalizacija traje godinu dana te stoga ravnatelj može planirati raspored odlazaka na specijalizaciju. Provođenje programa specijalizacije usklađivat će se s njihovim radom u zavodu za hitnu medicine u kojem su zaposleni. |
22 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 26. | Podržavamo primjedbu Hrvatskog sestrinskog društva hitne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
23 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 26. | Stavak 2. Smatramo da je prethodno nužno dodati u uredbu o nazivima radnih mjesta i složenosti poslova medicinsku sestru specijalistu hitne medicine i odrediti odgovarajući koeficijent, jer bez uredbe je demotivirajuće završiti specijalizaciju i preuzeti ogromnu odgovornost. | Primljeno na znanje | Koeficijent složenosti poslova nije predmet ovog Pravilnika, već se uređuje drugim propisima. |
24 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 23. | Podržavamo primjedbu Hrvatskog sestrinskog društva hitne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
25 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 23. | Tko snosi troškove specijalističkog usavršavanja, obzirom da je u stavku 5. ovog članka navedeno da u slučaju ponovljenog ispita i ponovljenog specijalističkog usavršavanja troškove snosi kandidat? Koliki su troškovi specijalističkog ispita i koliki su troškovi specijalističkog usavršavanja treba biti jasno definirano, ukoliko se očekuje da iste snose kandidati. | Primljeno na znanje | Troškovi specijalističkog usavršavanja propisani su člankom 191. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i nisu predmet ovog pravilnika. |
26 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 20. | Riječi: "prvostupnik sestrinstva" mijenjaju se i glase: "magistra sestrinstva ili diplomirana medicinska sestra" | Djelomično prihvaćen | Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Visoka učilišta upisuju na diplomski sveučilišni studij prvostupnike drugih profesija (npr. prvostupnike primaljstva i dr.). Magistra sestrinstva provodi edukaciju svih razina medicinskih sestara i upravlja sestrama u zdravstvenoj ustanovi. Da magistra sestrinstva educirala ili upravljala sestrinstvom mora i sama biti medicinska sestra. |
27 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 20. | Ovim člankom nije definirano koliko članova ima ispitna komisija? Stavak 1. ovog članka u suprotnosti je sa člankom 3. stavak. 5. u kojem se navodi da mentor može biti prvostupnik za završenim diplomskim studijem, što znači da je to diplomirana medicinska sestra ili magistar sestrinstva, a u ispitnoj komisiji može biti prvostupnik koji ispunjava uvjete za mentora? Prema navedenim uvjetima za mentora prvostupnik (završen dodiplomski studij) ne može biti mentor, pa prema tome ovaj stavak u suprotnosti je s člankom 3. st. 5. | Prihvaćen | Prihvaća se u odnosu na čl. 20. stavak 1. nacrta Pravilnika, a u odnosu na sastav ispitne komisije navedeno je propisano člankom 22 st. 1. Nacrta Pravilnika. |
28 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 15. | Podržavamo primjedbu Hrvatskog sestrinskog društva hitne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
29 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 15. | Stavak 2. Međusobna prava i obaveze nisu definirana ovim Pravilnikom? Daje li ta mogućnost poslodavcima da svojevoljno određuju međusobna prava i obveze? Smatramo da je potrebno dodati članak kojim bi se definirala međusobna prava i obaveze, što u slučaju prekida specijalizacije, što u slučaju odlaska specijalizanta iz ustanove i dr. | Primljeno na znanje | Međusobna prava i obveze uređeni su Zakonom o zdravstvenoj zaštiti. Pravilnik kao provedbeni propis na temelju članka 181. stavka 4. i članka 183. stavka 3. Zakona o zdravstvenoj zaštiti i članka 10. stavka 3. Zakona o sestrinstvu uređuje specijalističko usavršavanje medicinskih sestara iz hitne medicine. |
30 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 11. | Dodati da ovlašteni zavod mora imati najmanje 2 nacionalna instruktora. | Primljeno na znanje | Pravilnikom se ne propisuju uvjeti za nacionalne instruktore. |
31 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 9. | Podržavamo primjedbu Hrvatskog sestrinskog društva hitne medicine. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
32 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 9. | Stavak 3. Zašto za teorijski dio nastave koji se provodi na visokoškolskim ustanovama također treba imati medicinsko – tehničku opremu iz Priloga 3 ovog Pravilnika? Obzirom da se radi o teorijskoj nastavi, smatramo da nije adekvatno pripremljen popis opreme to više što se navodi transportni defibrilator iz vozila ili transportni respirator iz vozila, a visokoškolske ustanove nemaju vozila hitne medicinske službe. Isto tako navedeno je u popisu opreme da je potrebna jedna stolica s naslonom. Je li jedna stolica dovoljna? Potrebno je redefinirati opremu za visokoškolske obrazovne ustanove. | Primljeno na znanje | Teorijska nastava u sestrinstvu je koordinirana s praktičnom nastavom tijekom cijelog nastavnog procesa. Medicinske sestre obrazovanjem stječu vještine uz primjerenu teoriju. Kabinet vještina medicnska sestra izučava prije primjene vještine na pacijentu. Fakulteti odnosno sveučilišta ne moraju imati medicinsko- tehničku opremu Priloga III. Navedenu medicinsko tehničku opremu trebaju imati ovlaštene zdravstvene ustanove. |
33 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 4. | Stavak 2. Mišljenja smo kako treba omogućiti i drugim zdravstvenim ustanovama, koje ispunjavaju propisane uvjete, omogućiti ishodovanje ovlaštenja za provođenje specijalističkog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 121. stavku 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kliničke ustanove ovlaštene su i obvezne organizirati i provoditi specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika. Ostale zdravstvene ustanove nemaju edukacijsku djelatnost već provode zdravstvenu zaštitu sukladno Zakonu. |
34 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 4. | stavak 2. Navodi se da ovlaštene ustanove mogu biti kliničke zdravstvene ustanove. Smatramo da bi i druge zdravstvene ustanove (opće bolnice) koje ispunjavaju propisane uvjete trebale dobiti ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja. | Nije prihvaćen | Sukladno članku 121. stavku 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti kliničke ustanove ovlaštene su i obvezne organizirati i provoditi specijalističko usavršavanje zdravstvenih radnika. Ostale zdravstvene ustanove nemaju edukacijsku djelatnost već provode zdravstvenu zaštitu sukladno Zakonu. |
35 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 3. | t. 3) Uskladiti nazive sa važećim propisima, obzirom da osoba s diplomskim studijem nije prvostupnik sestrinstva već diplomirana medicinska sestra ili magistra sestrinstva. Prvostupnici su osobe koje završe preddiplomski studij sestrinstva (stručni ili sveučilišni) Također, uvjet za voditelja programa specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine je prvostupnik sestrinstva? Obzirom na razine obrazovanje u sestrinstvu te kompetencije koje proizlaze iz Zakona o sestrinstvu kao voditelja programa specijalističkog usavršavanja trebalo bi propisati kriterij završenog obrazovanja za magistra sestrinstva ili diplomiranu medicinsku sestru uz prethodno završeno obrazovanje za prvostupnicu/prvostupnika sestrinstva. t. 4) Magistre sestrinstva imaju kompetenciju izvoditi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju te odredbama Zakona o sestrinstvu. Stoga, nije jasno zašto su isključene iz uvjeta glavnog mentora? Smatramo da treba dodati da glavni mentor može biti i magistra sestrinstva koja radu u djelatnosti hitne medicine najmanje 5 godina. t. 5) Primjedba kao pod t. 3. kako prvostupnik sestrinstva nije osoba s diplomskim studijem. Predlažemo da, osim doktora medicine, mentor može biti diplomirana medicinska sestra ili magistra sestrinstva koja ima najmanje 5 godina ranog iskustva u djelatnosti hitne medicine. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog vezano uz magistru sestrinstva ili diplomiranu medicinska sestra uz prethodno završen studij prvostupnika ali uz propisanu specijalizaciju i najmanje pet godina radnog iskustva u hitnoj medicine iz razloga što da bi magistra sestrinstva educirala druge sestre mora i sama biti medicinska sestra u djelatnosti hitne medicine. Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Člankom 8. Zakona o sestrinstvu („Narodne novine“, broj 121/03, 117/08 i 57/11) propisano je da se viša razina obrazovanja medicinskih sestara stječe se završetkom preddiplomskog stručnog ili sveučilišnog studija sestrinstva za medicinske sestre i/ili diplomskog sveučilišnog studija sestrinstva. Člankom 16.a stavkom 5. Zakona o sestrinstvu propisano je da magistra sestrinstva osim kompetencija iz stavka 3. I 4. tog članka izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju, provodi znanstveni rad, organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog autonomnog područja djelovanja zdravstvene/sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost i upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene njege. Slijedom navedenog, kompetencije magistre sestrinstva obuhvaćaju i temeljnu i višu razinu te dodatne kompetencije koje se stječu završetkom diplomskog sveučilišnog studija. Magistra sestrinstva može biti mentor prema ovom Pravilniku, a što je sukladno njihovim ovlastima iz članka 16.a stavka 5. Zakona o sestrinstvu. Obzirom da je sveučilišni diplomski studij mogu upisati i prvostupnici drugih zanimanja (npr. veterine, primaljstva itd), a da bi magistra sestrinstva educirala sve razine medicinskih sestara mora biti i sama medicinska sestra u nacrtu Pravilnika korišteno je da je mentor prvostupnik sa završenim diplomskim studijem (sveučilišnim i stručnim). Doktor medicine specijalist mora biti mentor jer prenosi znanja, ovlasti i kompetencije, na medicinsku sestru. |
36 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 3. | Stavak 3., 4. i 5. potrebno je dodati voditelj specijalističkog usavršavanja, glavni mentor i mentor moraju biti nacionalni instruktori. | Nije prihvaćen | Pravilnikom se ne propisuju uvjeti za nacionalne instruktore. |
37 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 3. | Potrebno je definirati nazivlje – prvostupnik sestrinstva ili diplomirana medicinska sestra, odnosno magistra sestrinstva? Obzirom da u Republici Hrvatskoj nikada nije bio pokrenut program specijalističkog usavršavanja za medicinske sestre u djelatnosti hitne medicine, takvih medicinskih sestara VSS koje imaju specijalizaciju uglavnom nema, stoga je upitna provedba. (osim jako malog broja kojima je bio priznat status). Predlažemo da, osim doktora medicine, mentor može biti diplomirana medicinska sestra ili magistra sestrinstva koja ima najmanje 5 godina ranog iskustva u djelatnosti hitne medicine. | Primljeno na znanje | Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Visoka učilišta upisuju na diplomski sveučilišni studij prvostupnike drugih profesija (npr. prvostupnike primaljstva i dr.). Magistra sestrinstva provodi edukaciju svih razina medicinskih sestara i upravlja sestrama u zdravstvenoj ustanovi. Da magistra sestrinstva educirala ili upravljala sestrinstvom mora i sama biti medicinska sestra. Koeficijenti ni planiranje potrebnih radnih mjesta medicinskih sestara nisu predmet ovog Pravilnika. Pravilnik propisjue specijalizaciju medicinskih sestara iz hitne medicine, program i komoepetncije koje se stječu završatekom specijalizacije, uvjete za mentora, uvjete za zdravstvenu ustanovu koja provodi specijalizaciju i uvjete za polaganje specijalističkog ispita. |
38 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 3. | Točka 4. Glavni mentor - kao što smo naveli u komentaru za točku 3. medicinske sestre magistre sestrinstva imaju kompetenciju izvoditi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno važećim propisima. Stoga, nije jasno zašto su isključene iz uvjeta za glavnog mentora? Smatramo da treba dodati da glavni mentor osim navedenog može biti i magistra sestrinstva koja radi u djelatnosti hitne medicine najmanje 5 godina. | Primljeno na znanje | Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Visoka učilišta upisuju na diplomski sveučilišni studij prvostupnike drugih profesija (npr. prvostupnike primaljstva i dr.). Magistra sestrinstva provodi edukaciju svih razina medicinskih sestara i upravlja sestrama u zdravstvenoj ustanovi. Da magistra sestrinstva educirala ili upravljala sestrinstvom mora i sama biti medicinska sestra. Koeficijenti ni planiranje potrebnih radnih mjesta medicinskih sestara nisu predmet ovog Pravilnika. Pravilnik propisjue specijalizaciju medicinskih sestara iz hitne medicine, program i komoepetncije koje se stječu završatekom specijalizacije, uvjete za mentora, uvjete za zdravstvenu ustanovu koja provodi specijalizaciju i uvjete za polaganje specijalističkog ispita. |
39 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 3. | Točka 2. Ukoliko nisu isključene više razine obrazovanja od prvostupnika sestrinstva, predlažemo da glasi: "Specijalizant je najmanje prvostupnik sestrinstva…" Točka 3. Prvostupnik sestrinstva za završenim diplomskim studijem kao takav ne postoji u našem sustavu obrazovanja i on ukoliko ima završen diplomski studij više nije prvostupnik. Prvostupnik sestrinstva ima završen dodiplomski stručni ili dodiplomski sveučilišni studij sestrinstva, diplomirana medicinska sestra ima diplomski stručni studij sestrinstva, a magistre sestrinstva imaju završen sveučilišni diplomski studij sestrinstva. Smatramo da je potrebno definirati nazivlje sukladno važećim pravnim propisima. Također, uvjet za voditelja programa specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine je prvostupnik sestrinstva? Obzirom na obrazovanje u sestrinstvu za voditelja programa specijalističkog trebalo bi navesti magistar sestrinstva ili diplomirana medicinska sestra jer su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstva (NN 57/2011) navedene kompetencije medicinske sestre magistre sestrinstva (“….Medicinska sestra magistra sestrinstva osim kompetencija iz stavka 3. i 4. ovoga članka: •izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju, • provodi znanstveni rad, • organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog autonomnog područja djelovanja zdravstvene/sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost, • upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene njege. Iz navedenog vidljivo je da su magistre sestrinstva kompetentne za edukaciju medicinskih sestara. Isto tako, smatramo da i doktor medicine može biti voditelj programa specijalističkog usavršavanja, obzirom da je navedeno da doktor medicine može biti glavni mentor i mentor. Također, predlažemo da se voditelj specijalističkog usavršavanja bira javnim pozivom, kako bi se odabrala najkompetentnija osoba. | Primljeno na znanje | Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Visoka učilišta upisuju na diplomski sveučilišni studij prvostupnike drugih profesija (npr. prvostupnike primaljstva i dr.). Magistra sestrinstva provodi edukaciju svih razina medicinskih sestara i upravlja sestrama u zdravstvenoj ustanovi. Da magistra sestrinstva educirala ili upravljala sestrinstvom mora i sama biti medicinska sestra. Koeficijenti ni planiranje potrebnih radnih mjesta medicinskih sestara nisu predmet ovog Pravilnika. Pravilnik propisjue specijalizaciju medicinskih sestara iz hitne medicine, program i komoepetncije koje se stječu završatekom specijalizacije, uvjete za mentora, uvjete za zdravstvenu ustanovu koja provodi specijalizaciju i uvjete za polaganje specijalističkog ispita. |
40 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 1. | U nazivu Pravilnika niti u ovom članku nije definirano odnosi li se isti na bolničku ili izvanbolničku hitnu medicinu, obzirom da se djelatnost hitne medicine sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti provodi i na ostalim razinama zdravstvene djelatnosti (primjerice u općim bolnicama), a ne samo u zavodima za hitnu medicinu. | Primljeno na znanje | Zakon o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18) propisuje djelatnost hitne medicine na primarnoj i bolničkoj rezini. U zakonu se više ne koristi terminologija bolničke i izvanbolničke hitne medicine. Slijedom navedenog specijalizacija medicinskih sestara provodi se na svim razinama zdravstvene zaštite. |
41 | Hrvatsko sestrinsko društvo hitne medicine | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE, Članak 1. | Odnosi li se program specijalističkog usavršavanja samo na prvostupnike sestrinstva ili i na više razine obrazovanja (diplomirane medicinske sestre i magistre sestrinstva)? Ukoliko nisu isključene više razine obrazovanja, predlažemo da glasi … za najmanje prvostupnike sestrinstva. | Primljeno na znanje | Pravilnik se odnosi na prvostupnike sestrinstva, a viša obrazovna razina medicinske sestre može specijalizirati hitnu medicine sukladno ovom Pravilniku. |
42 | UDRUGA DISPEČERA HITNE MEDICINE | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | Uzimajući u obzir prava i dužnosti zdravstvenih djelatnika u ostvarivanju zdravstvene zaštite; načela jednakosti cjelokupnog pružanja zdravstvene zaštite prema svakoj osobi navedenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, te dužnosti medicinske sestre o pravovremenom izvještavanju liječnika o stanju bolesnika sukladno Zakonu o sestrinstvu - postoje li naznake o izmjenama i dopuni navedenih Zakona? Smatra li se upućivanje prvostupnika sestrinstva - specijaliste u djelatnosti hitne medicine u kontradikciji sa spomenutim Zakonima te ustavnim pravima pacijenta? Na koje pozive, to jest indeks kodove, će se, sukladno obligatornosti Hrvatskog indeksa prijema hitnog medicinskog poziva, samostalno upućivati prvostupnik sestrinstva- specijalist u djelatnosti hitne medicine? Pošto se pravilnik odnosi na specijalističko usavršavanje prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine, gdje pripada i Prijavno-dojavna jedinica, u kojoj mjeri se odnosi na medicinske sestre (raznih razina obrazovanja) raspoređene na poslove medicinskog dispečera? Zahtjeva li se, shodno različitim razinama obrazovanja u Prijavno-dojavnoj jedinici te usvajanjem ovog Pravilnika, izmjena Mreže hitne medicine? Sljedeći primjer dobre prakse zemalja EU, uzimajući u obzir potrebna znanja, razinu odgovornosti i stresa, postoji li mogućnost razvoja zasebnog specijalističkog usavršavanja ili dodatnog modula za formalno-pravnim obrazovanjem medicinskog dispečera? | Primljeno na znanje | Predmet pravilnika nije donošenje mreže javno zdravstvene službe, kao ni uređivanje indeksa prijema hitnog medicinskog poziva, a koji se uređuju drugim propisima i općim aktima. Pravilnikom se uređuje specijalizacija medicinskih sestara iz hirne medicine. Sukladno članku 16.a. stavku 6. Zakona o sestrinstvu (“Narodne novine”, broj 121/02, 117/08 i 57/11) kompetencije medicinskih sestara sa završenom specijalističkom izobrazbom te poslijediplomskim specijalističkim studijem određen je popisom izlaznih kompetencija/ishodima učenja sukladno propisima o specijalističkom usavršavanju, odnosno propisima o visokim učilištima, koje se nadovezuju na temeljne kompetencije. |
43 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | U naziv Pravilnika i u cijeli tekst istog ispred riječi: „prvostupnika sestrinstva“ potrebno je dodati riječ: „prvostupnica/“ u odgovarajućem padežu. Naime, naziv „prvostupnica sestrinstva“ proizlazi iz Zakona o sestrinstvu te u hitnoj medicini ne rade samo prvostupnici, već i prvostupnice sestrinstva. | Nije prihvaćen | U članku 2. Pravilnika propisano je da se izradi koji imaju rodno značenje koriste jednako na muški i ženski rod. |
44 | HDMSARIST | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | Hrvatsko društvo medicinskih sestara anestezije, reanimacije, intenzivne skrbi i transfuzije razmotrilo je prijedlog pravilnika. Mišljenja smo kako je donošenje Pravilnika u ovom obliku ishitreno i kako postoji puno nejasnoća uz provođenje kao i troškove specijalizacije. Članak. 1 Odnosi li se program specijalističkog usavršavanja samo na prvostupnike sestrinstva ili i na više razine obrazovanja (diplomirane medicinske sestre i magistre sestrinstva). Ukoliko nisu isključene više razine obrazovanja, predlažemo da glasi … za najmanje prvostupnike sestrinstva. Članak. 3 st. 2. Ukoliko nisu isključene više razine obrazovanja od prvostupnika sestrinstva, predlažemo da glasi. Specijalizant je najmanje prvostupnik sestrinstva… st. 3 Prvostupnik sestrinstva za završenim diplomskim studijem kao takav ne postoji u našem sustavu obrazovanja i on ukoliko ima završen diplomski studij više nije prvostupnik. Prvostupnik sestrinstva ima završen dodiplomski stručni ili dodiplomski sveučilišni studij sestrinstva, diplomirana medicinska sestra ima diplomski stručni studij sestrinstva, a magistre sestrinstva imaju završen sveučilišni diplomski studij sestrinstva. Smatramo da je potrebno definirati nazivlje sukladno važećim pravnim propisima. Također, uvjet za voditelja programa specijalističkog usavršavanja prvostupnika sestrinstva u djelatnosti hitne medicine je prvostupnik sestrinstva? Obzirom na obrazovanje u sestrinstvu za voditelja programa specijalističkog trebalo bi navesti magistar sestrinstva ili diplomirana medicinska sestra jer su Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sestrinstva(NN 57/ 2011) navedene kompetencije medicinske sestre magistre sestrinstva (“….Medicinska sestra magistra sestrinstva osim kompetencija iz stavka 3. i 4. ovoga članka: •izvodi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju, • provodi znanstveni rad, • organizira i upravlja osobljem, materijalnim sredstvima te sustavima podrške u okviru svog autonomnog područja djelovanja zdravstvene/sestrinske njege, na svim razinama zdravstvene zaštite i socijalne skrbi te na poslovima koji uključuju sestrinsku djelatnost, • upravlja sustavom kvalitete zdravstvene/sestrinske njege i procjene razvoja zdravstvene njege. Iz navedenog vidljivo je da su magistre sestrinstva kompetentne za edukaciju medicinskih sestara. Isto tako, smatramo da i doktor medicine može biti voditelj programa specijalističkog usavršavanja, obzirom da je navedeno da doktor medicine može biti glavni mentor i mentor. Stavak. 4 Kao što smo naveli u komentaru za stavak 3. medicinske sestre magistre sestrinstva/ diplomirane medicinske sestre imaju kompetenciju izvoditi edukaciju svih razina medicinskih sestara sukladno propisima o visokom obrazovanju. Stoga, nije jasno zašto su isključene iz uvjeta glavnog mentora? Smatramo da treba dodati da glavni mentor osim navedenog može biti i magistra sestrinstva/ diplomirana medicinska sestra koja radu u djelatnosti hitne medicine najmanje 5 godina. Stavak. 5. Potrebno je definirati nazivlje – prvostupnik sestrinstva ili diplomirana medicinska sestra, odnosno magistra sestrinstva. Obzirom da u Republici Hrvatskoj nikada nije bio pokrenut program specijalističkog usavršavanja za medicinske sestre u djelatnosti hitne medicine, takvih medicinskih sestara VSS koje imaju specijalizaciju uglavnom nema, stoga je upitna provedba. Predlažemo da, osim doktora medicine, mentor može biti diplomirana medicinska sestra ili magistra sestrinstva koja ima najmanje 5 godina ranog iskustva u djelatnosti hitne medicine. Članak 4. stavak 2. Navodi se da ovlaštene ustanove mogu biti kliničke zdravstvene ustanove. Smatramo da bi i druge zdravstvene ustanove (opće bolnice) koje ispunjavaju propisane uvjete trebale dobiti ovlaštenje za provođenje specijalističkog usavršavanja. Članak 9. st 3. Zašto za teorijski dio nastavne koji se provodi na visokoškolskim ustanovama također treba imati medicinsko – tehničku opremu iz Priloga 3 ovog Pravilnika? Obzirom da se radi o teorijskoj nastavi, smatramo da nije adekvatno pripremljen popis opreme to više što se navodi transportni defibrilator iz vozila ili transportni respirator iz vozila, a visokoškolske ustanove nemaju vozila hitne medicinske službe. Isto tako navedeno je u popisu opreme da je potrebna jedna stolica s naslovom. Je li jedna Članak 15. st 2. Međusobna prava i obaveze nisu definirana ovim Pravilnikom? Da li ta mogućnost poslodavcima da svojevoljno određuju međusobna prava i obveze? Smatramo da je potrebno dodati članak kojim bi se definirala međusobna prava i obaveze, što u slučaju prekida specijalizacije, što u slučaju odlaska specijalizanta iz ustanove i dr. Članak 20. Ovim člankom nije definirano koliko članova ima ispitna komisija? st.1 ovog članka u suprotnosti je sa člankom 3. st. 5. u kojem se navodi da mentor može biti prvostupnik za završenim diplomskim studijem, što znači da je to diplomirana medicinska sestra ili magistar sestrinstva, a u ispitnoj komisiji može biti prvostupnik koji ispunjava uvjete za mentora? Prema navedenim uvjetima za mentora prvostupnik (završen dodiplomski studij) ne može biti mentor, pa prema tome ovaj stavak u suprotnosti je s člankom 3. st. 5. Članak 23. Stavak 5. Tko snosi troškove specijalističkog usavršavanja, obzirom da je navedeno da u slučaju ponovljenog ispita i ponovljenog specijalističkog usavršavanja troškove snosi kandidat? Koliki su troškovi specijalističkog ispita i koliki su troškovi specijalističkog usavršavanja treba biti jasno definirano, ukoliko se očekuje da iste snose kandidati. Članak 26. st.2. Kada će navedeni naziv biti uvršten u Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova i koki će koeficijent biti određen? Članak 28. Navodi se da su prvostupnici sestrinstva koji rade u timu 2 obavezni završiti specijalističko usavršavanje u roku od dvije godine. Što je sa prvostupnicima koji rade u MPDJ, u Timu 1 i u OHBP-? Oni nisu obavezni? Neprovedivo je u praksi poslati sve prvostupnike sestrinstva na specijalističko usavršavanje u dvije godine, jer u vrijeme njihovog odsustva poslodavac će biti prisiljen osigurati zamjenu za odsutnog radnika koji je na specijalizaciji. Specijalizant za vrijeme specijalizacije ne može raditi u svom radnom vremenu jer trajanje specijalističkog usavršavanja se smatra vremenom provedenom na poslu. Na koji način će poslodavci financirati zamjene za vrijeme odsutnosti djelatnika na specijalizacije, kada se timovi sa HZZO-om ugovaraju na ime djelatnika? Ova obveza će dodatno potaknuti prvostupnike sestrinstva da odlaze ne samo iz djelatnosti hitne medicine, već i iz Republike Hrvatske. Smatramo da se ne smije stavljati obaveza i da rok mora biti najmanje 6 godina, te da je potrebno prethodno regulirati sa HZZO dodatno financiranje zamjena za vrijeme specijalizacije ili će se to pokrivati iz nekog drugog izvora – Ministarstvo zdravstva? Članak 29. Ukoliko se ovaj Pravilnik odnosi na sve prvostupnike u djelatnosti hitne medicine (takav mu je naslov i početak) nejasna je obveza dostave popisa prvostupnika zaposlenih u Timu 2 od strane županijskih zavoda? Potrebno se odlučiti na koga se u stvari odnosi ovaj Pravilnik – na tim 2 ili na sve prvostupnike u djelatnosti hitne medicine. Predlažemo da se dostavi popis svih prvostupnika sestrinstva koji rade u djelatnosti izvanbolničke i bolničke djelatnosti hitne medicine. Modul 1. Smatramo da je navedeno premali broj sati za stjecanje znanja o kliničkoj farmakologiji, ukoliko se od medicinske sestre očekuje da samostalno postavlja indikaciju i primjenjuje lijekove. Modul 2. U Republici Hrvatskoj ne postoje navedeni hitni prijemi ( hitni prijem traumatoloških pacijenata…). Reorganizacijom hitne medicinske službe, uspostavljeni su objedinjeni hitni bolnički prijami koji zaprimaju sve vrste pacijenata. Također, točka 2.2.4. OHBP-opservacija kao ustrojstvenajedinica ne postoji. Opservacija je promatranje i praćenje pacijenata. Pravilnikom o minimalnim uvjetima u pogledu prostora, radnika i medicinske tehničke opreme za djelatnost hitne medicine definirani su radne jedince OHBP-a, stoga je isto potrebno uskladiti s važećim propisima RH. Modul 3. Umjesto menadžment u naslovu predlažemo riječ zbrinjavanje. Menadžment je upravljanje, a mi skrbimo o akutnim i hitnim pacijentima. Od 3.1. do 3.6. navedeni su nepostojeći hitni prijemi. Djeluje kao da je ovaj dio preuzet iz Pravilnika iz 2009. godine kada u RH nisu postojali OHBP! Potrebno je uskladiti s današnjom organizacijom hitne bolničke službe, dakle OHBP jedan i jedinstven. Modul 1 opisni dio teorijski dio – navodi se pod definicije Europskog društva za hitnu medicine - sanitetski prijevoz. Sanitetski prijevoz ne obavlja djelatnost hitne medicine, stoga ovdje na pripada. Pojam kvintet prvog sata se ne koristi u doktrini hitne medicine, stoga je potrebno definirati na što se taj pojam odnosi. Općenito nedostaje dio koji se odnosi na OHBP ili se ovo specijalističko usavršavanje ne odnosi na prvostupnike iz OHBP-a? 2.2. opisno praktični dio: primjena i izračunavanje potrebnih kolčina lijekova u posebnih skupina bolesnika??? Kojih točno lijekova? Samostalno nakon samo 25 sati nastave iz farmakologije?? 4.4. točka 6. trijaža ozlijeđenih u bolničkim uvjetima i osnove zbrinjavanja većeg broja ozlijeđenih – nejasno na koji način se isto provodi u djelatnosti anestezije, reanimacije i intenzivnog liječenja. Taj dio svako treba biti naveden u djelatnosti koju ste ispustili, djelatnosti hitne medicine – OHBP! teorijski dio: farmakologija u anesteziji??? Na što se to odnosi? Lijekovi za anesteziju nisu potrebni prvostupnicima u hitnoj medicini. Često se navodi u skladu s protokolima. Na koje protokole se točno misli, obzirom da istih u RH nemamo?! Lijekovi navedeni u zagradi nemaju veze s anestezijom, već s određenim hitnim stanjima. Asistencija kod davanja lokalne anestezije ili asistencija kod brze intubacije u slijedu– kome točno asistira prvostupnik u T2? Samostalno izvođenje endotrahealni intubacije, samostalno korištenje transportnog ventilatora?? Obzirom da ovaj program specijalističkog usavršavanja ne pruža polaznicima potreba znanja za samostalnim korištenjem istog, na koje način će se ta znanja stjecati? točka 15. Lijekovi u reanimacije – popis lijekova koji ste naveli nije u skladu sa smjernicama od 2005. godine! Potrebno revidirati. 6.6. Epiziotomija - u izvanbolničkim uvjetima? Prema kojim smjernicama je ovo? 2.2. Rad u opservaciji - nepostojeća radna jedinica u OHBP-u – potrebno uskladiti s pravnim propisima. Vještine: korištenje AED –kome je namijenjen AED? Osim toga u hrvatskom nazivlju, a sukladno Pravilniku o provođenju BLS AVD koristi se nazivlje AVD. Nedostaju vještine iz OHBP-a??? trijaža?? Primjena neurološke terapije (antiedematozna i antiagregacijska) – samostalno???? Kabinet vještina – tablica Na koji način je zamišljeno da će u kabinetu vještina biti prijavno- dojavna jedinica u županijskim zavodima za hitnu medicinu (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb)? Hoće li se to simulirati u kabinetu? Zašto samo u navedena 4 grada, ako ovlaštene ustanove bogu biti i neki drugi zavodi za hitnu medicinu? Kako će se u kabinetu vještina nalaziti standardna oprema u vozilu i njeno održavanje? Misli li se pod tim simulacijski centar s vozilom i opremom u kabinetu vještina? Nigdje nije navedeno kako treba izgledati kabinet vještina, kako treba biti opremljen? Kako će se u kabinetu vještina provoditi zbrinjavanje bolesnika i ozlijeđenih osoba kao dio standardnog tima uz mentora liječnika? Ili taj dio ne spada u kabinet vještina? PRILOG II. popis kompetencija Opće kompetencije – na koji način se stječu navedene opće kompetencije, obzirom da programom ovog specijalističkog usavršavanja nema teorijskog niti praktičnog dijela nastave u kojoj bi polaznik mogao steći kompetencije s ovog popisa?? Posebne kompetencije – prepuno nelogičnosti – prijedlog radne skupine HKMS? | Primljeno na znanje | Visoka učilišta upisuju na sveučilišni diplomski studij i prvostupnike drugih zanimanja. Mentor educira medicinske sestre u specijalističkom usavršavanju. Da bi magistra sestrinstva educirala medicinske sestre treba i sama biti medicinska sestra i imati kompetencije. Magistra sestrinstva ima ovlast educirati medicinske sestre na svim razinama sukladno članku 16.a stavku 5. Zakona o sestrinstvu. Za provođenje edukacije važno je da je i sama medicinska sestra te da ima potrebno radno iskustvo. Magistre sestrinstva i diplomirane medicinske sestre mogu se usavršavati u specijalizaciji iz hitne medicine temeljem ovog Pravilnika. Programom specijalizacije iz hitne medicine propisano je stjecanje znanja i vještina za koje je neophodna izobrazba koju provodi doktor medicine specijalist. Temeljem članka 121. stavka 2. Zakona o zdravstvenoj zaštiti (“Narodne novine”, broj 100/18) kliničke ustanove ovlaštene su i obvezne organizirati i provoditi specijalističko usavršavanje i usavršavanje iz područja užih specijalnosti zdravstvenih radnika. Kliničke ustanove provode i poslijediplomsku nastavu. Specijalizacije je usavršavanje putem teorijskih I praktičnih vještina. Ugovorni odnosi kao ni koeficijenti složenosti poslova nisu predmet ovog Pravilnika. Međusobna prava i obveze specijalizanata poropisani su člankom 187. Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Uredbom Vlade Republike Hrvatske o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama određena su radna mjesta i koeficijent složenosti poslova. |
45 | Romeo Novak | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | Poštovani, na početku u potpunosti se slažem s komentarima prijašnjih kolega jer više čovijek ne zna dali bi se smijao ili plakao na način kako se RH ponaša prema magistrima i diplomiranim medicinskim sestrama i tehničarima. Ne razumijem zašto RH školuje ljude koje kasnije ne želi staviti u sustav i naravno platiti ih za stručnu spremu. Našu komoru medicinskih sestara neću niti komentirati jer svima nam je jasno da od nje nemamo apsolutno nšta i sram me što moram zakonski biti dio toga.Ali da se mi držimo teme... Sve što pišem je za izvanbolničku hitnu mdicinu jer sam dio toga. Kao prvo opet tu nemate navedene magistre i diplomirane sestre i tehničare. Radim na izvanbolničkoj hitnoj medicini već 24 godine pa imam nešto za reći jer sam reorganizaciji, ministi, reformi prošal da mi je već zlo. Pomaka je bilo na bolje s osamostaljenjem hitnih službi od Domova zdravlja ali onda je sve stalo. Glavi i najveći problem je da nema dovoljno liječnika odnosno stalnih ima jako malo i to starijih a mladima je to samo tranzitna točka ka specijalizaciji, odnosno jedva čekaju da zbrišu s hitne jer je to težak i naporan posao. I to je stalni problem i uvijek će biti. Čak se pokušalo s metodom da liječnicima koji su duže na hmp preko noći prizna specijalizacija i preko noći evo specke veće plaće i sve što uz to ide. Budući da pretežno tehničari po terenu rade s mladim liječnicima koji su došli direktno sa studija glavni je problem jer oni znanje imaju, praksu nemaju, aparaturu prvi put vide, o strahu od intervencije da ne govorim. Mora se jedanput reći da takve intervencije na kraju rješavaju tehničari s dugogodišnjem iskustvom. Da bi se trebali timovi bez liječnika bolje specijalizirati je vrlo dobra ideja jer svi znamo da bude došlo jednog dana do toga da kao u svim suvremenim državama u timovima hmp na terenu pretežno nema doktora jer su preskupi i neam ih. Liječnici koji žele ostati na hmp svaka čast samo neka puste da se i ostali kadar razvija i osamostaljuje jer to je takva služba. Malo dok gledam koje su kompetencije sa specijalizacijom ništa se neće promjeniti. One stvari da takav tehničar, prepoznaje ,sudjeluje, dodaje radi i sad i u tome je problem, ako je stvar u tome da ćemo raditi isto što i sad žali bože bačen novac za specijalizacije, priznajte nam onda preko noći pa smo na istome. Znači nama trebaju kompetencije u kojima prepoznajemo i rješavamo, radimo vještine koje su bitne za spašavanje života. Kod traume stvar je jasna ali kod internistčik bolest se komplicira. Ministre bilo bi jedanput dobro da se nađete na intervenciji plućnog edema i da obitelji objasnite da ste vi sad prepoznali plućni edem i da je to to. E sad ćemo nazvati ekipu s doktorom a ja ću vas podići, dati kisik, držati za rukicu pa možda preživite do dolaska ekipe. Sve te vještine koje ste nabrojali da ćemo naučiti mi već znamo jer je valjda hitna medicinska služba jedna od rijetkih koja stalno vježba, educira druge i stalno je aktivna u edukacijama. Ne znam u kojoj grani medicine još zaposlenici moraju produžavati svake tri godine licence za rad na hmp. Znači nama trebaju kompetencije za rad da radimo a ne da gledamo inače ovo nema smisla. Naravno ima tu puno nejasnoća, jer ste naveli da vodi osnovne i napredne mjere održavanja života, što u to sve spada? Koji su to sve postupci u naprednom održavanju, dal su i neki lijekovi ili mogu samo glasno vikati "odmaknite se !" Sve u svemu pohvale jer se nešto pokrenulo i veselim se promjenama koje se konačno tiću i velike večine hitne medicinske službe a to su medicinske sestre i tehničari koji su kvaliteni ako žele biti i biti će još bolji ako konačno date i priznate da ljudi rade profesionalno. Naravno ne želim kasnije samo tapkanja po ramenu kako smo dobri jer od toga ne hranimo obitelji već nas ne sramotno nego ponosno platite jer nas imate. Jednostavno morate zadržati ljude na hmp da duže rade jer samo s praksom dolazi do vrhunskog rada. Lijepi pozdrav svim djeltnicima hitne službe ! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
46 | Snježana Krpeta | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | Poštovani gospodine Ministre, poštovana gospođo Predsjednice HKMS, nemam prikladne riječi u hrvatskom jeziku kojom bi opisala postojeće stanje u sestrinstvu, a sve zahvaljujući ambivalentnosti i nezainteresiranosti odgovornih struktura za hrvatsko sestrinstvo! Postavila bih Vam pitanje kako je moguće da u istoj državi Hrvatskoj, u istom gradu Zagrebu u KBC Zagreb, KB Dubravi, KB Sv duh i nekim drugim specijalnim bolnicama dodijeljen koeficijent visoke stručne spreme diplomiranim medicinskim sestrama i magistrama sestrinstva, dok visokoobrazovanim sestrama KBC Sestre Milosrdnice gospodin Ministar šalje odbijenicu uz obrazloženje da Uredbom nisu definirani koeficijenti složenosti poslova za medicinske sestre s visokim obrazovanjem, što je točno, pa se pitam po kojoj Uredbi je priznao visoko obrazovanje u navedenim bolnicama. Isto tako razočaravajuće je da Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju prvostupnika sestrinstva visokoobrazovane sestre ne možete nazvati niti pravim imenom temeljem stečene diplome po završenom obrazovanju, iako u važećem Zakonu o sestrinstvu izričito piše da su medicinske sestre po stečenom završetku Diplomskog sveučilišnog studija dobile naziv "diplomirana medicinska sestra" i /ili "magistra kliničkog sestrinstva". Pitam Vas čija je to briga ili nemar ili maćehinski odnos prema visokoobrazovanim sestrama i kakvu poruku odašiljete mladim kolegicama koje se školuju i koja je njihova perspektiva? Odlazak u Irsku možda? Također je žalosna spoznaja da Predsjednica HKMS na sastanku glavnih sestara svih bolnica RH izjavljuje da je nemoguće vrednovati cjelokupni rad medicinski sestara (posjedujem tonski zapis), što je netočno. Medicinske sestre se mogu vrednovati u elementarnoj zdravstvenoj njezi, dijagnostici, edukaciji samo što nismo prepoznate u sustavu naplate i nemamo svoje šifre niti pečate što imaju sestre u susjednoj državi Sloveniji, a imaju i naši prvostupnici fizioterapije. Također bi pitala Predsjednicu HKMS što je sa zakonom o sestrinstvu koji se trebao mijenjati, što je s našim stručnim i profesionalnim kompetencijama, jesu li jasno napisane i jesu li doista napisane u skladu s EU direktivom? Što se htjelo postići s ovim Pravilnikom i gdje se nas visokoobrazovane medicinske sestre vidi u sustavu? | Primljeno na znanje | Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Visoka učilišta upisuju na diplomski sveučilišni studij prvostupnike drugih profesija (npr. prvostupnike primaljstva i dr.). Magistra sestrinstva provodi edukaciju svih razina medicinskih sestara i upravlja sestrama u zdravstvenoj ustanovi. Da magistra sestrinstva educirala ili upravljala sestrinstvom mora i sama biti medicinska sestra. Koeficijenti ni planiranje potrebnih radnih mjesta medicinskih sestara nisu predmet ovog Pravilnika. Pravilnik propisjue specijalizaciju medicinskih sestara iz hitne medicine, program i komoepetncije koje se stječu završatekom specijalizacije, uvjete za mentora, uvjete za zdravstvenu ustanovu koja provodi specijalizaciju i uvjete za polaganje specijalističkog ispita. |
47 | Elzika radić | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | Poštovani gosp. ministre i poštovana predsjednice Hrvatske komore medicinskih sestara! Tko su te medicinske sestre koje bi trebale biti mentori na Klinikama na kliničkim vježbama? Prvostupnice sestrinstva sa završenim diplomskim studijem? To je neki novi termin? Oprostite, nas s takvom diplomom nema. Poštovani! Mi smo ili diplomirane medicinske sestre ili Magistri Kliničkog sestrinstva. Trenutno nas nema u zakonu o koeficijentima u javnim službama..dakle ne postojimo. Kako sada možete tražiti mentore za specijalističko usavršavanje i to diplomirane medicinske sestre koje u stvari ne postoje . Kad nam treba dati zasluženi koeficijent visoke stručne spreme u našim ustanovama...mi ne postojimo...nema nas u zakonu. Osim toga, naša Komora kaže da ne zna koje su naše kompetencije... Poštovani! Predlažem da nas diplomirane i magistre..prvo stavite u zakon..pa ćemo onda po zakonu na kojeg se uvijek pozivate i mentorirati. Vjerujte! Ovo vam na ovakav način ne bi trebalo proći. Mi, visokoobrazovane sestre..koje ne postojimo..neće to dozvoliti. Lijep pozdrav svima! Elzika Radić | Primljeno na znanje | Stručni naziv dodijeljuje visoko učilište sukladno propisima o visokom obrazovanju važećim u vrijeme završetka studja. Visoka učilišta upisuju na diplomski sveučilišni studij prvostupnike drugih profesija (npr. prvostupnike primaljstva i dr.). Magistra sestrinstva provodi edukaciju svih razina medicinskih sestara i upravlja sestrama u zdravstvenoj ustanovi. Da magistra sestrinstva educirala ili upravljala sestrinstvom mora i sama biti medicinska sestra. Koeficijenti ni planiranje potrebnih radnih mjesta medicinskih sestara nisu predmet ovog Pravilnika. Pravilnik propisjue specijalizaciju medicinskih sestara iz hitne medicine, program i komoepetncije koje se stječu završatekom specijalizacije, uvjete za mentora, uvjete za zdravstvenu ustanovu koja provodi specijalizaciju i uvjete za polaganje specijalističkog ispita. |
48 | Benjamin Osmančević | PRAVILNIK O SPECIJALISTIČKOM USAVRŠAVANJU PRVOSTUPNIKA SESTRINSTVA U DJELATNOSTI HITNE MEDICINE | Poštovani, zanima me što je s nama, prvostupnicima sestrinstva koji smo u međuvremenu, uz rad u hitnoj medicini završili magistarski studij sestrinstva te postali magistri sestrinstva. Obzirom da se pravilnik odnosi isključivo na prvostupnike, znači li to da se mi nećemo moći uključiti u program specijalizacije? | Primljeno na znanje | Pravilnik se odnosi na prvostupnike sestrinstva, a viša obrazovna razina medicinske sestre može specijalizirati hitnu medicine sukladno ovom Pravilniku. |