Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlogu Pravilnika o provođenju javnog natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta i zakup za ribnjake u vlasništvu Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Vinko Sičaja O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, TABLICA 4 Poštovani, Bavim se uzgojem ovaca te odgovorno tvrdim kako koeficijent za ovce od 0.1UG/ha što znači 10 ovaca na jedan hektar nije dovoljan za prikupljanje potrebite hrane za hranidbu ovaca, te smatram kako se taj koeficient treba povećati na 0.15UG/ha Unaprijed zahvaljujem na odgovoru. Lp Nije prihvaćen Tablica za izračun broja uvjetnih grla preuzeta je iz II. akcijskog programa zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla
2 Marko Šalković O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, TABLICA 2 Na svakom natječaju za dobivanje određenog posla ( banka, bolnica, pa i agencije pod nadzorom ministarstva poljoprivrede ) jedan od prvih i glavnih uvjeta je upravo obrazovanje ( koje je u RH dobrim djelom besplatno i sufinancirano od strane RH ), ne znam zašto tako nije i u slučaju natječaja za državno polj.zemljište, konstantno govorimo kako nam je selo staro i neobrazovano, a izjednačujemo prekvalifikaciju sa visokom stručnom spremom? *Diploma agronomskog i povezanih fakulteta mora biti u prioritetu iznad svjedodžbe i SSS. Što bi značilo u slučaju jednakih prioriteta sudionika natječaja da sudionik čiji nositelj posjeduje akademsko obrazovanje ima prednost u odnosu na sudionika sa SSS. Posebno bitno kod onih sudionika čiji je nositelj mlađi od 41.god. *Osim toga nije navedeno kako se dokazuje sjemenska proizvodnja? Djelomično prihvaćen Prihvaća se u dijelu koji se odnosi na dokazivanje sjemenske proizvodnje.Kriteriji prava prvenstva nisu predmet ovog Pravilnika i isti su propisani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ( NN 20/18 I 115/18)
3 PP Orahovica d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 7. KOMENTAR UZ (3): Tablica 2 Izmjene Pravilnika Točka 7. Dokumentacija kojom se dokazuje PROIZVODNI OBJEKT kao kriterij za ostvarivanje prava prvenstva – potrebno je dodati uz navedene dokumente izvod iz ZK, lokacijska dozvola ili akt o gradnji i ugovor o zakupu, zato što to ZOPZ izričito ne zabranjuje. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru
4 Kanaan d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 7. Nužno je odrediti što se unosi u Zapisnik. Sama obaveza sastavljanja zapisnika nema svrhu, ukoliko se ne propiše da se u zapisnik pored ponuditelja moraju upisati ponuđeni iznosi zakupnine i priloženi dokumenti. To je glavni smisao javnog otvaranja ponuda, da se svi uvjere u kompletnost ponude i priložene dokumentacije. Tako se onemogućavaju naknadne malverzacije. Prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru
5 PP Orahovica d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 6. KOMENTAR UZ (1): ZOPZ u članku 36. stavak 1 govori o kriteriju: vlasništvo na višegodišnjim nasadima te je taj kriterij potrebno ugraditi i u ovu odredbu Pravilnika na način: (1) Kod utvrđivanja kriterija iz članka 36. stavka 1. točke b) Zakona mirni posjed se priznaje ponuditelju kojemu je istekao ugovor, dosadašnjem posjedniku koji je vlasnik višegodišnjeg nasada na zemljištu za koje se raspisuje javni natječaj ili mu je istekla nagodba za višegodišnje nasade sklopljena na određeno vrijeme, u posjedu su tog zemljišta, a koji je od isteka ugovora/nagodbe do raspisivanja javnog natječaja podmirio sve obveze s osnove korištenja tog poljoprivrednog zemljišta. Nije prihvaćen Vlasnik višegodišnjeg nasada mora imati sklopljenu nagodbu za to zemljište da bi mu se priznao status dosadašnjeg posjednika. Ukoliko vlasnik višegodišnjeg nasada nije imao sklopljen ugovor ili nagodbu za predmetno zemljište a isto koristi ne može se smatrati mirnim posjednikom.
6 Danijel Rašo O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 6. Predlažemo izbaciti slijedeći stavak u članku 6.: (13) Kod izračuna prosječnog broja uvjetnih grla i ukupnih površina poljoprivrednog zemljišta ne uračunavaju se površine poljoprivrednog zemljišta za koje ponuditelj ima zaključene ugovore, a predmet su natječaja za zakup. OBJAŠNJENJE: Odredba je nejasna. Kako je moguće raspisivati javni natječaj za zemlju za koju ponuditelj ima zaključene ugovore? Ovo može biti slučaj samo kod ugovora o privremenom korištenju, što nije navedeno u odredbi a izračun površine poljoprivrednog zemljišta na predloženi način neće biti realan. Npr. stočar ima 100Ha zemlje i 100 uvjetnih grla. Prema ZOPZ ima i više nego dovoljno zemlje i ne zadovoljava uvjet za prvenstvom iz čl 36 stavka 1. Raspisuje se natječaj za 80Ha od njegovih 100Ha zemlje. Prema predloženom stočaru će se uračunati svih njegovih 100 uvjetnih grla no samo 20 Ha zemlje (za koju nije raspisan javni natječaj) i kao rezultat stočar će izgledati kao da ima 5 UG/Ha, a zapravo je do raspisivanja natječaja imao samo 1 UG/Ha i nije mu, prema Zakonu, uopće nedostajalo zemlje, ostvarit će prednosti jer zakon predviđa da je u slučaju kada ima 5 UG/ha ostvaruje i dobiti zemlju na natječaju, i onda opet imati 100 Ha i 100 UG i biti stočar sa 1 UG/ha koji ne zadovoljava kriterij prvenstva iz čl 36 stavka 1. Ovo nije u skladu sa Zakonskim odredbama, a čini nam se niti u skladu sa duhom cijelog Zakona, jer bi protukandidat koji nije nikad imao ugovor zemlju za koju se raspisuje zakup trebao biti u mogućnosti dobiti na natječaju (stavljen je taj kriterij ispred dosadašnjeg posjeda na listi prioriteta u čl. 36), a s obzirom da bi se njemu obračunavala sva zemlja koju obrađuje i sva grla bio bi u nemjerljivo nepovoljnijem položaju u odnosu na ranije opisanog imatelja ugovora koji zapravo ima cijelo vrijeme 1 UG/ha a kod obračuna na natječaju ispada da ima 5 UG/ha – a to je razlika između stočara koji ma previše zemlje i onog koji ima zaista premalo. Nije prihvaćen Osim ugovora o privremenom, natječaj se može raspisati i za zemljište za koje ugovori ističu
7 PPK Valpovo d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. U članku 5 dodati stavak 14 koji glasi: (14) Maksimalne površine koje se mogu dati u zakup jednoj fizičkoj ili pravnoj osobi iz Programa raspolaganja neće se primjenjivati u slučaju da je predmet javnog natječaja zemljište čiji je dosadašnji posjednik preko 25 godina u kontinuitetu istim gospodario u svojstvu dobrog gospodara, te provodio sve propisane agrotehničke mjere. Nastavno, dopuniti tablicu 1 u točki 2. (dosadašnji posjednik) s novim kriterijem - posjednik s kontinuiranim posjedom dužim od 25 godina te dopuniti tablicu 2 u točki 10. sa posjednik s kontinuiranim posjedom dužim od 25 godina. Obrazloženje: Potrebno je Pravilnikom pojasniti slučajeve u kojima nije poželjno odnosno dozvoljeno primjenjivati propisane maksimume. Naime, poznato nam je za dosta slučajeva u kojima pojedini posjednici državne zemlje održavaju zemljište u odličnom stanju, već godinama ulažu u dobroj vjeri potaknuti pozitivnim zakonodavnim okvirom u kojem se dosadašnji posjednik uvijek i jedini vrednovao kao najviša kategorija bodovanja na natječaju. Novim se Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ovo promijenilo te bi takvi posjednici primjenom novog Zakona mogli izgubiti zemljišta zajedno sa svim investiranim sredstvima što bi za dobar dio njih značio kraj poslovanja. Apeliramo na Ministarstvo da razmotri postavljanje granice od 25 i više godina posjeda kao kategorije dugogodišnjeg posjednika pri čemu se ne smije primjenjivati maksimume površine za zakup. Sama provedba javnog natječaja i dalje ne bi, sukladno čl 36 Zakona o poljoprivrednom zemljištu, osiguravala takvom posjedniku da će sigurno biti najbolji ponuditelj, jer je sada ta kategorija ipak u drugom prioritetu za dodjelu zakupa iza stočara, no izbjeglo bi se da se zbog nekoliko hektara preko maksimuma većina takvih posjednika koji se desetljećima dobro brinu o državnoj imovini koja im je povjerena budu diskvalificirani te da zbog realnih očekivanja za svoja ulaganja budu prisiljeni poduzimati pravne mjere. Nije prihvaćen Maksimum je definiran Zakonom i odnosi se na sve sudionike natječaja i ne može se drugačije definirati Pravilnikom
8 PP Orahovica d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. KOMENTAR: Vratiti tekst alineje : – očitovanje nadležnog državnog odvjetništva da se protiv njih ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, OBJAŠNJENJE: Omogućavanje davanja Izjave sudionika natječaja umjesto očitovanja nadležnog DO omogućit će zloupotrebu nepoštenih sudionika natječaja davanjem neistinite Izjave s ciljem ulaska u posjed. Smatramo da postoji rizik jer je poznato je da je sudski postupak predaje posjeda uobičajeno dugotrajan i kompliciran i omogućit će korištenje zemljišta bez osnove do okončanja sudskog postupka. KOMENTAR: Dodati: 2) Sudionici javnog natječaja za zakup sukladno članku 36. stavak 1. točka a. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18 i 115/18, u daljem tekstu Zakon), dužni za sudjelovanje na javnom natječaju uz ponudu, osim dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka, priložiti i izjavu pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću u kojoj navode s njima sve povezane fizičke i pravne osobe sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. OBJAŠNJENJE: Potrebno je jasno definirati termin povezanosti. Nije prihvaćen Alineja " -očitovanje nadležnog državnog odvjetništva da se protiv njih ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta" je promijenjena s obzirom na očitovanja državnih odvjetništava u svezi izdavanje potvrda. Pojam povezanosti definiran je čl.5 stavkom 6. ovog Pravilnika.
9 Vinko Sičaja O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. Poštovani, Vezano za Gospodarski program, što ukoliko je neki od poljoprivrednih subjekata u prijašnje vrijeme raspisivanja natječaja i dostave Gospodarskog programa napisao da će ukoliko dobije određeno zemljište povećati broj stoke, a u to vrijeme je se bavio Govedarstvom, te je naveo povećanje s 10 na 20 krava, a kako sam nije mogao utjecati na situaciju koja se desila u poljoprivredi i on se zbog novonastale situacije prebacio na svinjogojstvo ili neku drugu granu stočarske proizvodnje, ispunjava li on gospodarski program ili ne? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru Primljeno na znanje Ne ispunjava gospodarski program
10 Kanaan d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. Da bi stotinjak učesnika natječaja izvadilo potvrde iz Porezne uprave potrebno je potrošiti nekoliko stotina radnih sati, a da ih sve pribavi jedinica lokalne samouprave koja provodi natječaj, dovoljno je da u jednoj mail poruci pošalje popis prijavljenih i zatraži od Porezne uprave da pošalje mailom potvrde. Nije prihvaćen Jedinica lokalne samouprave nije ovlaštena tražiti navedene podatke od Porezne uprave, već iste može zatražiti samo porezni obveznik ili njegov opunomoćenik.
11 Kanaan d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 5. Nelogično je da npr. mojoj općini podnosim Potvrdu moje općine da nisam mojoj općini dužan po osnovi korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta.. Zar nije dovoljno da općina pogleda u poslovne evidencije i utvrdi postojanje ili nepostojanje duga. Također, najkasnije na dan objave natječaja, općina bi mogla na svojim internet stranicama ili oglasnoj ploći, objaviti popis dužnika po toj osnovi i to sa ciljem da se izbjegnu nesporazumi i neusklađene evidencije. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru
12 PP Orahovica d.o.o. O PROVOĐENJU JAVNOG NATJEČAJA ZA ZAKUP POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA I ZAKUP ZA RIBNJAKE U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE, Članak 4. KOMENTAR UZ čl. (4) Dodati: (4) Proizvodno-tehnološke cjeline ne mogu se uvećavati niti umanjivati u odnosu na postojeće proizvodno-tehnološke cjeline za koje su sklopljeni ugovori na temelju prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu. (5) U javnom natječaju obavezno je navesti primjenjuju li se maksimumi za zakup poljoprivrednog zemljišta ili ne, te jasno razjasniti uvjete pod kojima se primjenjuju ili ne primjenjuju. (6) U tekstu javnog natječaja obavezno navesti da je sudionik dužan priložiti javnobilježnički ovjerenu izjavu kojom je neopozivo suglasan prihvatiti najvišu ponuđenu cijenu zakupa iz svoje kategorije rangiranja ponuditelja, bez obzira na to da li je ponuditelj u međuvremenu odustao od svoje prijave na natječaj ili ne. (7) Za neobrađeno i zapušteno poljoprivredno zemljište koje je potrebno privesti kulturi, obavezno navesti točan iznos procjene troškova privođenja zemljišta kulturi, a kako bi ponuditelji bili upoznati s visinom obveznih jamstava koje moraju ispuniti po članku 48. stavku 10. Zakona o poljoprivrednom zemljištu. OBJAŠNJENJE: (4) Na način kako je definirano da se Proizvodno-tehnološke cjeline ne mogu uvećavati potrebno je definirati i u pogledu umanjivanja koje nije dopušteno sukladno ZOPZ (5) Potrebno je obvezati JLS da jasno navedu uvjete pod kojim se primjenjuje ili ne primjenjuje maksimum, i to točno koji jer su brojne JLS definirale nekoliko različitih maksimuma za različite slučajeve. (6) Smatramo važnim maksimalno smanjiti mogućnost za manipuliranje postupkom natječaja, odnosno da se povezani subjekti javljaju sa većim i manjim cijenama preko svojih društava i onda povlače ponude, pa bi se na ovaj način osiguralo i da JLS i ostali dionici prihoda od zakupnine najviše prihoduju i učinilo besciljnim provoditi manevar kakav je opisan ranije u ovom obrazloženju (7) Smatramo važnim učiniti obveznim jasno i transparentno isticanje svih troškova, pa tako i troškova jamstvenih pisama i bankovnog jamstva koje je Zakonom propisan instrument osiguranja u slučajevima kada netko uzima zemljište koje je zapušteno i na sebe preuzima obvezu unutar dvije godine staviti isto u funkciju Nije prihvaćen Stav predlagatelja je da se u cilju zaštite statusa dosadašnjeg posjednika PTC za koje je sklopljen ugovor na temelju prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu ne mogu uvećavati.
13 Jasmin Budinski Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi Člankom 4. stavkom 3. predlaže se: "Informacija o natječajima iz stavka 1. i 2. ovoga članka objavljuje se u službenom glasilu jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi". S obzirom da službena glasila izlaze po potrebi vrlo je vjerojatno da će spomenuta informacija biti objavljena nakon isteka roka za predaju ponuda. Nepotrebno je informaciju objavljivati u službenom glasilu kada će tekst natječaja biti objavljen na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinici lokalne samouprave. Također, člankom 31. stavkom 5. Zakona propisano je da Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće...... Svaka odluka koju vijeće donese obavezno se objavljuje u službenom glasilu pa nije potrebno posebno naglašavati da se i Informacija o natječajima treba objavljivati kada se objavljuje Odluka. Što je uopće Informacija ? Članak 6. stavak 2. "Kod utvrđivanja kriterija iz članka 36. stavka 1. točke c) i d) Zakona ponuditelj mora biti u Upisniku poljoprivrednika upisan najmanje tri godine do objave natječaja kao nositelj tog OPG-a". Ova odredba je u načelu dobra jer pokušava stati na kraj onima koji su pokušali izigrati Zakon pa posljednjih mjeseci prebacuju nositelje OPG-a s jednih na druge. Međutim, što ako je ta promjena nastala iz opravdanih razloga ( smrt bivšeg nositelja ili umirovljenje )? Predlažem da se ovaj članak proširi kako novi nositelji koji su to postali zbog više sile ne bi bili zakinuti, a redovito su izvršavali sve svoje obveze, na način da stoji: "Kod utvrđivanja kriterija iz članka 36. stavka 1. točke c) i d) Zakona ponuditelj mora biti u Upisniku poljoprivrednika upisan najmanje tri godine do objave natječaja kao nositelj tog OPG-a, odnosno vlasnik obrta, osim u slučaju više sile ( smrt, trajna nesposobnost ili umirovljenje bivšeg nositelja OPG-a ili vlasnika obrta ), te ako bivši nositelj OPG-a, odnosno vlasnik obrta nije više član OPG-a ili obrta". U tom slučaju trebalo bi dostaviti dokaz o činjenici iz gornjeg prijedloga ( smrtni list, rješenje o mirovini ili trajnoj nesposobnosti za rad ). Ono što me osobno brine i ljuti, a i dosta poljoprivrednika s kojima razgovaram i koji stvarno žive, rade i privređuju na području JLS-a su oni koji uredno imaju prijavljeno prebivalište ( na osobnoj ), a stvarno tu ne žive. Po ovom Zakonu imati će prednost na natječaju kao i netko tko tu živi. Može li se tome nekako doskočiti i stati na kraj? I druga stvar. Kako doskočiti onima koji otvaraju dva ili tri OPG-a na istoj adresi kako bi dobili više hektara? Suprug i supruga otvore dva OPG-a, a zajedno obrađuju, primjerice 25 ha. Gdje je tu logika i pravednost. Da ne govorimo o slučajevima gdje ima i tri OPG-a na istoj adresi. Nemam ništa protiv više OPG-a na istoj adresi ( postoje razni opravdani razlozi za to ), ali da li bi svi trebali imati pravo ostvariti pravo na državnu zemlju? Vrlo je vjerojatno da sva tri ili oba dobiju državnu zemlju, a negdje gdje je samo jedan OPG da ne dobije ništa. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća u dijelu koji se odnosi na nositelja OPG-a na način da će se pravo prvenstva priznavati sukladno članku 36. stavka 1. točke c) i d priznavati ponuditelju koji mora biti u Upisniku poljoprivrednika upisan najmanje tri godine do objave natječaja i nositelj tog OPG-a u trenutku raspisivanja natječaja
14 Jasmin Budinski Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi U članku 4. stavku 4. predlaže se da se "PTC ne mogu uvećavati u odnosu na postojeće PTC za koje su sklopljeni ugovori na temelju prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu". Smatram da je ovo puno lošije rješenje od prijašnjeg kada to nije bilo propisano. Razlog je vrlo jednostavan: u Općini Tovarnik veliki broj poljoprivrednika obrađuje 3-5 ha državnog zemljišta na temelju ugovora, a maksimum za našu Općinu je 12 ha. Ovom izmjenom bit ćemo dovedeni u situaciju da će pojedini poljoprivrednik svoj maksimum od 12 ha moći ostvariti, teoretski, na četiri različite lokacije po 3 ha, jer su postojeće PTC od 3 ha. Bez ove odredbe Općina je htjela sastaviti PTC od 8, 10, 12 ha ( gdje je to moguće ) kako bi poljoprivrednik mogao dobiti poljoprivredno zemljište u jednom komadu. Da ne govorim o tome da su postojeće PTC sastavljene od dijelova pojedinih k.č., a namjera je bila sastaviti PTC od cijelih k.č. ( opet gdje je to moguće ). U članku 7. stavku 2. predlaže se sljedeći tekst:"Za ponude iz stavka 1. ovoga članka Povjerenstvo za zakup dužno je provesti javno otvaranje ponuda i sastaviti zapisnik". Postupiti po ovom prijedlogu moguće je samo u JLS-ima gdje je malo zainteresiranih za zakup i gdje ja malo površina za zakup. U općinama i gradovima gdje se očekuje veliki broj prijava na natječaj smatram da je nemoguće provesti javno otvaranje. U povjerenstvu su između ostalih, tri osobe ( pravne, geodetske i agronomske struke ) koje su u pravilu zaposlene, pa je za pretpostaviti da će povjerenstvo svoj posao obavljati u popodnevnim i večernjim satima. Nemoguće je u jednom danu ( navečer ) otvoriti, primjerice 120 ponuda i provjeriti svu dokumentaciju od svake ponude. Sasvim sam siguran da će svih 120 ponuditelja biti na otvaranju, pa smatram da će povjerenstvu biti jako teško raditi pod takvim pritiskom, a pitanje je i atmosfere i prostora u kojem bi se javno otvaranje održavalo. Zajednički komentar na oba članka je jedan: nemoguće je Pravilnikom odrediti i propisati pojedine situacije, a da odgovaraju, neću kazati svakom, nego niti većini gradova ili općina, kada svi imamo svoje specifičnosti. Mislim da se čak ne mogu pronaći niti dva grada ili općine koje imaju identičnu situaciju. Zato svako dodatno kompliciranje i dodavanje novih pravila samo otežava i produljuje postupak raspisivanja i provedbe natječaja. Ako je namjera bila posao provedbe natječaja prepustiti JLS-ima, smatram da je potrebno malo više vjere u općine i gradove i samo povjerenstvo, jer u protivnom ovo nema smisla. Ako se ne vjeruje povjerenstvu, kome ćemo vjerovati. Mislim da je bitnije kod kontrole provedbe rada povjerenstva od strane državnog odvjetništva utvrditi da li se povjerenstvo držalo jednakih kriterija od prve do zadnje ponude, a povjerenstvu dati na odluku koji će to kriteriji biti, u skladu sa specifičnostima pojedine općine ili grada. U članku 2. stavku 1 točki a) izbačene su riječi "ili proizvodno-tehnoloških cjelina koje su predmet javnog natječaja" a ostalo je samo "popis katastarskih čestica". To je primjenjivo samo u slučaju ako je svaka k.č. ujedno i PTC. U slučaju da PTC koje su predmet javnog natječaja čine više k.č. sam popis k.č. nema smisla. Smatram da bi ovu odredbu trebalo zadržati u obliku: "popis katastarskih čestica, ako svaka k.č. čini jednu PTC, odnosno proizvodno-tehnoloških cjelina, ako proizvodno-tehnološku cjelinu čini više k.č., koje su predmet javnog natječaja". Ili jednostavnije: "popis PTC, s naznakom koje katastarske čestice čine tu PTC, a koje su predmet javnog natječaja". Djelomično prihvaćen Prihvaćen se u dijelu koji se odnosi na čl.2. st.1 točka a) Pravilnika. Stav predlagatelja je da se u cilju zaštite statusa dosadašnjeg posjednika PTC za koje je sklopljen ugovor na temelju prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu ne mogu uvećavati.
15 OPĆINA SEMELJCI Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi Člankom 4. točka 4. propisuje se da se proizvodno-tehnološke cjeline ne mogu uvećavati u odnosu na postojeće za koje su sklopljeni ugovori na temelju prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljišti. Pitanje je dali se proizvodno tehnološke cjeline mogu smanivati u odnosu na postojeće? Zašto? Zato jer je dodar dio državnog poljoprivrednog zemljišta okrupnjen arondacijama kada su stvorene velike tehnološke cjeline i preko 100 ha. Programom raspolaganja poljoprivrednim zemljištem na nekoj jedinici lokalne samouprave propisan je maksimum zemljišta za zakup 50. ha. Iz toga razloga ovu veliku tehnološku cjelinu treba podjeliti na dvije kako bi se na istom zemljištu mogao provesti javni natječaj i u konačnici sklopiti ugovore sukladno Programu. Pošto to ne piše u ovome članku, dali se to podrazumjeva da se ne mogu formirati veće površine od postojećih, ali mogu manje. Člankom 5. propisano je u točkama od 1. do 13. što sve sudionik javnog natječaja treba proiložiti u sklopu svoje ponude, ali nije definirano na koji način provjeriti sve one izjave koje osobno daje sudionik. Jasno je da su potvrde Porezne uprave, nadležnog Suda, jedinice lokalne samouprave na kojoj se provodi natječaj, vjerodostojne, ali Izjava da nema duga s osnove korištenja zemljišta na području RH ne znamo na koji način se može provjeriti. Upitna je i Izjava da se protiv sudionika u javnom natječaju ne vodi postupak za predaju posjeda, jer će te Izjave trebati izdati nadležna državna odvjetništva ( općinska ili županijska ), ali opet je pitanje kako to provjeriti na udaljenijim općinama ili županijama od sjedišta JLS na kojoj se provodi natječaj. Nije prihvaćen PTC se neće umanjivati već se mogu davati na korištenje većem broju korisnika ( dio). Svrha izjave da nema duga s osnove korištenja zemljišta na području RH je da se u slučaju utvrđivanja duga u bilo kojem trenutku ugovor može raskinuti.Izjavu da se protiv sudionika u javnom natječaju ne vodi postupak za predaju posjeda, ne izdaju nadležna državna odvjetništva već istu potpisuje sudionik natječaja.
16 BOŽANA KOVAČIĆ Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi Člankom 6. stavak 3. propisuje se da su sudionici javnog natječaja za zakup sukladno članku 36. stavak 1. točka b. Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dužni za sudjelovanje na javnom natječaju uz ponudu, dužni priložiti i izjavu pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću u kojoj navode da su ispunjavali gospodarski program iz ugovora temeljem kojeg ostvaruju status dosadašnjeg posjednika za vrijeme trajanja ugovora i nakon isteka ugovora do trenutka raspisivanja natječaja. Mišljenja sam da je potrebno izvršiti provjeru istinitosti tvrdnji koje se navode u izjavi o ispunjavanju gospodarskog programa, prije sklapanja ugovora o zakupu, a ne tijekom izvršavanja ugovora o zakupu. Postoje situacije gdje je u gospodarskom programu, koji je bio sastavni dio ugovora o zakupu i na temelju kojega su sudionici dobivali bodove, napisano da će zakupoprimac imati npr. farmu muznih krava, a tijekom izvršavanja ugovora o zakupu započeo je npr. tov junadi, a muzne krave nema. Pravilnikom je potrebno jasnije definirati kako će se tretirati ovakve situacije. Smatra li se da je gospodarski program izvršavan budući se svakako radi o stočarstvu, bez obzira na vrste životinja, ili se radi o neizvršavanju gospodarskog programa. Pravilnikom je potrebno definirati hoće li se i od kada kontrolirati gospodarski programi koji su bili sastavni dijelovi ugovora o kupnji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Primljeno na znanje zahvaljujemo na komentaru. Provedbu gospodarskog programa kontrolira poljoprivredna inspekcija neovisno o natječajima. Predmetna izjava ne isključuju kontrolu provođenja gospodarskog programa. Zakupac se mora pridržavati gospodarskog programa.
17 BOŽANA KOVAČIĆ Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi Člankom 5. stavak 1. podstavak 2. i 3. propisuje se da su sudionici dužni uz ponudu za sudjelovanje na javnom natječaju priložiti: - Izjava da se protiv sudionika javnog natječaja ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, - Izjava da sudionik javnog natječja nema duga s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta na području Republike Hrvatske, Za spomenute Izjave propisani su obrasci, na kojima između ostalog stoji: „Ukoliko kao najpovoljniji ponuditelj sklopim ugovor o zakupu po predmetnom natječaju, u cijelosti sam suglasan da se isti raskine ako se utvrdi suprotno od gore navedenog.“. Mišljenja sam, da je potrebno istinitost tvrdnji u spomenutim Izjavama provjeriti prije sklapanja ugovora o zakupu, a ne tijekom izvršavanja ugovora. Konkretno jedinice lokalne samouprave na području kojih potencijalni sudionik obrađuje poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske, na zahtjev sudionika, a na temelju svojih financijskih evidencija mogu potvrditi ili demantirati Izjavu o postojanju/nepostojanju dugovanja s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta. Ujedno, jedinica lokalne samouprave može na zahtjev Povjerenstva koje provodi javni natječaj, dati podatak imaju li sudionici javnog natječaja dug s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta na području iste lokalne samouprave. Izjava sudionika bez potvrde jedinice lokalne samouprave ne može biti vjerodostojna. Nadalje, Izjava sudionika da se protiv njega ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta, mora se provjeriti prije sklapanja ugovora o zakupu. Nadležne institucije posjeduju podatke o ovoj činjenice, kao i jedinice lokalne samouprave. Na inicijativu lokalnih samouprava pokreću se postupci predaje posjeda, jer svaka lokalna samouprava raspolaže podacima o bespravnom obrađivanju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske. Nije prihvaćen predmetne izjave se odnose na nepostojanje duga, odnosno na postupke za predaju posjeda na području cijele RH o čemu jedinica lokalne samouprave nema saznanja.
18 Opg Mitrović Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi U pravilniku bi svakako trebalo onemogućiti lokalnoj samoupravi da limitira broj hektara zakupa poljoprivrednog zemljišta (npr. kada su u slučaju stočari bez dovoljno zemlje, ako se stvarno želi pomoći stočarima da opstanu). Zakon i svi daju prednost stočarima bez zemlje, a prilikom provođenja natječaja Općina uvijek limitira broj hektara po korisniku, i tako stočari ne mogu ostvariti pravo po Zakonu 1UG = 1 ha i na kraju mogu ostati i bez dosadašnjih poljoprivrednih površina u zakupu zbog spomenutog malog limita lokalne samouprave. Primljeno na znanje Određivanje maksimuma za zakup od strane jedinice lokalne samouprave nije predmet ovog Pravilnika nego je isto definirano Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ( NN 20/18 i 115/18).
19 Marinko Rokvić Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi Poštovani, Smatram da su ovim prijedlogom zakinuti svi koji rade ostale grane poljoprivrede izuzev stočarstva. Postoje ostale grane poljoprivrede koje stvaraju dodatni dohodak. Primjer: zakinute su osobe koje imaju finalizaciju poljoprivrednih proizvoda (kukuruz>kukuruzno brašno, soja>sojina sačma, uljna tikva>bučino ulje...). Također, ovim pravilnikom se minoriziraju i proizvođači povrća iako je njihov prozivod po jedinici površine daleko veći nego proizvodnja hrane za stoku. Finalizacija proizvoda, vlastiti prerađivački i skladišni kapaciteti (na OPG) bi trebali biti ekvivalentni u bodovnom smislu prema stočarstvu. Primljeno na znanje Kriteriji prava prvenstva za zakup nisu predmet ovog Pravilnika i isti su definirani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ( NN 20/18 i 115/18).
20 AGROFARM Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi U prijedlogu pravilnika TABLICA 4 (Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje) uvedene su svinje u tovu s koeficijentom 0,15, što po niti jednom pravilniku i izračunima nije slučaj, osim u prijedlogu ovog pravilnika. Svi ostali pravilnici od strane HPA, savjetodavne službe, APPRRR-a itd, kao i prethodni pravilnik za zakup poljoprivrednog zemljišta su imali razdvojene kategorije za svinje i to: - Svinje od 25 do 130 kg s koeficijentom 0,15 - Svinje preko 130kg s koeficijentom 0,3 Gledano po FADN tablici također svinje za tov imaju koeficijent 0.3, službeni kalkulator za izračun ekonomske veličine gospodarstva od strane savjetodavne službe, HPA i APPRRR koji je službeni dokument za prijavu na natječaj za mjere ruralnog razvoja na osnovu kojeg se računa ekonomska veličina gospodarstva i dodjeljuju se bodovi za pojedino gospodarstvo. Po pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2019. godinu u tablici 6 (izračun uvjetnih grla) točka 6. Ostale svinje imaju koeficijent 0,3 Isto tako vrijednost jedne svinje za tov po FADN kalkulatoru iznosi 2329.29kn odnosno 308,21€ Na osnovu ovih podataka je nemoguće da u pravilniku za dodjelu zemljišta u zakup sve svinje svrstavamo u istu kategoriju, a pogotovo ako im se dodijeli koeficijent 0,15. Za usporedbu ako stavljamo zasebno dvije kategorije svinja i to prva kategorija svinje od 25 do 130kg i druga od 130 pa na dalje (~230kg) na osnovu službenih podataka o potrošnji hrane između te dvije kategorije jasno je vidljivo da produženi tov do 200kg i više potreban je znatno veći utrošak hrane i vrijeme trajanja tova koje traje gotovo trostruko više s kojim automatski imamo potrebu za većom količinom Ha površine za proizvodnju kukuruza, ječma, pšenice i soje kako bismo osigurali dovoljne količine hrane za tov svinja. U Slavoniji se u velikoj mjeri prakticira produženi tov svinja, što u ostalim zemljama EU nije praksa, pa se ni ne može primijeniti isti pravilnik kao i u ostalim zemljama EU. Produženi tov se kod nas prakticira iz razloga što postoji tržište za tu kategoriju svinja koje se koriste za preradu suhomesnatih proizvoda, proizvodnja kulena, šunke, kobasica, slanine i ostalog. Kako se proizvođači prilagođavaju potrebama tržištu, tako bi i resorno ministarstvo trebalo prilagoditi pravilnik da se osigura opstanak i ovako već malog broja tovljenika produženog tova i osiguraju potrebne poljoprivredne površine onima koji nemaju dostatnost za proizvodnju stočne hrane za vlastite farme. Na osnovu navedenih podataka molim da se u tablicu 4 uvrste svinje za tov s koeficijentom 0,3 umjesto trenutnog koeficijenta 0.15, odnosno da se svinje za produženi tov (130-230kg) uvrste u zasebnu kategoriju s koeficijentom 0.3 ili više. Nije prihvaćen Stav predlagatelja je da se za kategoriju svinje u tovu primjenjuje jedinstveni koeficijent.
21 Edo Devcic Na temelju članka 34. stavka 4. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, broj 20/2018 i 115/2018) ministar poljoprivrede, donosi Kod raspisivanja natječaja za zakup mora se uzeti u obzir i situacija privatnog zemljišta koje je povezano sa državnim zemljištem, a koje se uzima u zakup. Naime postoje situacije u praksi u kojima privatni posjednici imaju parcele unutar blokova državnog zemljišta a koje se daje u zakup i ti privatni posjednici trebali bi imati prednosti ako su zainteresirani za zakup (okolnog) državnog zemljišta. U suprotnom mogle bi nastupiti određene pravne posljedice (na primjer pravo prolaza) za nekog drugog zakupnika državnog zemljišta, JLS koje daje u zakup i privatnog posjednika zemljišta unutar bloka/čestica koji se daje u zakup. Još je veća vjerovatnost tehnoloških komplikacija za nekog novog korisnika (to jest povećanje troškova proizvodnje) usljed neminovne diobe blokova (ako se unutar njih nalaze privatne parcele koje bi imale drugog posjednika). Ako su posjednici privantog zemljišta koje se nalazi u bloku zainteresirani za zakup okolnog (državnog) zemljišta - to se mora adekvatno valorizirati unutar sistema bodovanja. Svi zaniteresirani koji se javljaju na natječaje moraju unaprijed položiti jamčevinu barem u iznosu početne jednogodišnje zakupnine za zemljište za koje su zainteresirani. Naime, u prošlosti se događalo prilikom raspisivanja natječaja sa neadekvanim jamčevinama da su se javljali neozbiljni ponuditelji koji bi na kraju odustajali od natječaja i natječaji su se morali ponavljati. To nije nikome u interesu. Mora se definirati maksimum zemljišta koje se može uzeti u zakup. Ako je definirana maksimalna površina koja se može kupiti od države bilo bi pravedno da se definira i maksimalna površina koju jedno gospodarstvo može uzeti u zakup. Zašto se upravo definira 41 godina starosti kao nekakva granica? Da li to onda znači da mi stariji od 41 godinu stječemo pravo na trenutni odlazak u mirovinu, pa nam to zemljište zapravo i nije potrebno? U cijelom pravilniku ne vidim bodovanje, koliko bodova nose pojedinačni slučajevi. Također ne vidim kako će se bodovati stočarima (ukupne površine) zemljišta koje imaju u vlasništvu i zakupu od drugih privatnih osoba u odnosu na ukupni broj grla. To treba biti transparentno prikazano unutar natječajne dokumentacije jer su inače moguće manipulacije. Primljeno na znanje Nema bodovanja a kriteriji prava prvenstva za zakup nisu predmet ovog Pravilnika i isti su definirani Zakonom o poljoprivrednom zemljištu ( NN 20/18 i 115/18).