Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 47. U članku 47. Prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 76. Zakona o ustanovama u stavcima 2. i 3. predlažem zamijeniti riječi "sudski registar" riječima „registar ustanova“ ili brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
2 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 46. U članku 46. Prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 75. Zakona o ustanovama predlažem zamijeniti riječi "sudski registar" riječima „registar ustanova“ ili brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
3 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 45. U članku 45. Prijedloga Zakona kojim se zamjenjuju riječi u nazivu glave XIII. Zakona o ustanovama predlažem brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
4 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 18. U članku 18. Prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 31. Zakona o ustanovama predlažem zamijeniti riječi "sudski registar" riječima „registar ustanova“ ili brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
5 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 17. U članku 17. Prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 30. Zakona o ustanovama u stavku 1. predlažem zamijeniti riječi "sudski registar" riječima „registar ustanova“ ili brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
6 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 16. Sukladno stavku 2. članka 27. Zakona o prostornom uređenju („Narodne novine“, broj 153/13, 65/17, 114/18 i 39/19) kojim je propisano da zavodi za prostorno uređenje županije pored obavljanja stručnih poslova prostornog uređenja za županiju mogu izrađivati i „prostorni plan područja posebnih obilježja, prostorni plan uređenja grada i općine, generalni urbanistički plan, urbanistički plan uređenja od značaja za Državu, odnosno županiju te obavljati stručne analitičke poslove iz područja prostornog uređenja, ako to zatraži Ministarstvo ili župan“, županijski zavodi za prostorno uređenje izrađuju navedene prostorne dokumente. Sukladno važećem Zakonu o ustanovama za isto su ostvarivali određeni prihod, a koji je korišten isključivo za obavljanje i unapređenje djelatnosti zavoda. Ovakvom suradnjom županijskih zavoda za prostorno uređenje i jedinica lokalne samouprave omogućuje se stjecanje znanja i vještina u obavljanju stručnih poslova prostornog uređenja po svim razinama, jedinice lokalne samouprave snose samo određene troškove za izradu navedenih dokumenata, a i osnivač zavoda u svom proračunu treba osigurati manja sredstva za obavljanje i unapređenje djelatnosti zavoda. Zbog naprijed navedenog smatramo da treba ostaviti mogućnost da županijski zavodi za prostorno uređenje i dalje ostvaruju određeni prihod izradom navedenih prostornih dokumenata, a koji će koristiti isključivo za obavljanje i unapređenje svoje djelatnosti, te stoga predlažemo brisanje novog stavka 3. u članku 29. Nije prihvaćen Nije prihvaćen. Izmjenama i dopunama Zakona o ustanovama ne mijenja se dosadašnje zakonsko rješenje prema kojem ustanove ako u obavljanju svoje djelatnosti ostvare dobit, da tu dobit i dalje mogu upotrijebiti za obavljanje i uređenje svoje djelatnosti.
7 Zavod za prostorno uređenje Primorsko-goranske županije PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 10. U članku 12. stavak 3. treba precizirati čijom odlukom jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave osniva ustanovu (odlukom izvršnog tijela, predstavničkog tijela, ...?) Prihvaćen Nije prihvaćen. Djelokrug tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave uređen je sustavnim propisom Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samouprave. Tim se Zakonom uređuje u čijem je djelokrugu donošenje odluke o osnivanju ustanove kojoj je osnivač jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave. Stoga se navedeno pitanje ne uređuje Zakonom o ustanovama.
8 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 7. U članku 7. Prijedloga Zakona kojim se mijenja članak 9. Zakona o ustanovama u stavku 5. predlažem zamijeniti riječi "sudski registar" riječima „registar ustanova“ ili brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
9 Silvije Filipović PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 6. Koji je smisao uvođenja ove prepreke u osnivanju recimo - privatnih ustanova (bolnica, škola, fakulteta), koji bi bili konkurenti pandanima kojima je osnivač država ili županija i taj nepotrebni korak i sam definira, ako takve procjene nema u roku od 30 dana da se podrazumjeva da je akt o osnivanju ustanove - sukladan zakonu, što može biti i kontraproduktivno jer se na ovaj način ogluhom može legalizirati i nezakonit Statut ustanove. O legalnosti statuta (akta o osnivanju), može i treba odlučivati jedno registracijsko tijelo. tj. trgovački sud. Procjenu sukladnosti akta o osnivanju nije potrebno provoditi, i ovaj članak u cijelosti u državi u kojoj je biti uhljeb u ministarstvo više normalno i više se podrazumjeva, nego što je iznimka, treba ukinuti, jer to stvara okolnosti da se nove ustanove koje se osnivaju, a koje su nekoj državnoj ili županijskoj - smetnja ili konkurencija, a koje ne bi zapošljavale uhljebe, da se dogodi da tijelo koje vrši procjenu forsira provođenje upravnog spora i otežava osnivanje konkurentske ustanove, tj. opstruira je već pri samoj registraciji nepotrebnim usporavanjem procedure. Shvatite da vi u državnoj upravi, vi niste sami sebi svrha i ako se u već u cijelom nizu resora brišu nepotrebne barijere i papirologija, izvolite ukidati nepotrebne propise, a ne donositi i izmišljati cijeli niz novih prepreka za normalno odvijanje poslovanja. Prihvaćen Nije prihvaćen. Člankom 8. se propisuje da je osnivač dužan zatražiti prethodnu ocjenu sukladnosti akta o osnivanju sa zakonom od tijela državne uprave u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove u osnivanju. Budući da se ustanova osniva kao javna ustanova osniva ako je djelatnost ili dio djelatnosti koju obavlja zakonom određena kao javna služba, jasno je da postoji potreba davanja suglasnosti na akt o osnivanju od strane tijela državne uprave u čijem je djelokrugu djelatnost javne ustanove u osnivanju. U odnosu na navod "Shvatite da vi u državnoj upravi, vi niste sami sebi svrha i ako se u već u cijelom nizu resora brišu nepotrebne barijere i papirologija, izvolite ukidati nepotrebne propise, a ne donositi i izmišljati cijeli niz novih prepreka za normalno odvijanje poslovanja." ukazuje se na činjenicu da je odnosna odredba važećeg Zakona o ustanovama stipulirana na sljedeći način: "Osnivač javne ustanove iz članka 7. stavka 1. točke 2. i 3. i stavka 2. ovoga Zakona dužan je, od ministarstva, u čijem je djelokrugu nadzor na obavljanjem djelatnosti za koju se javna ustanova osniva, zatražiti ocjenu sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju sa zakonom. Nadležno ministarstvo dužno je donijeti rješenje o ocjeni sukladnosti odluke, sporazuma, odnosno ugovora o osnivanju ustanove sa zakonom i dostaviti ga osnivaču u roku od mjesec dana računajući od dana predaje urednog zahtjeva. Ako nadležno ministarstvo ne donese rješenje iz stavka 2. ovoga članka i ne dostavi ga osnivaču u propisanom roku, smatrat će se da je odluka, sporazum, odnosno ugovor o osnivanju sukladan zakonu. Protiv rješenja kojim se utvrđuje da odluka, sporazum odnosno ugovor o osnivanju ustanove nije sukladan zakonu osnivač može pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom Republike Hrvatske.". Iz naprijed citirane odredbe razvidno je da izmjenama odnosnog članka nije uvedena nikakva nova obveza. Također, predmnijeva usvajanja zahtjeva, koja je ovdje izričito predviđena sukladno članku 102. ZUP-a, osjetno je blaža obveza od, primjerice, obvezivanja nadležnih tijela da pri ocjeni sukladnosti akta o osnivanju provode redoviti ispitni postupak.
10 VESNA LENDIĆ-KASALO PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA, Članak 2. U članku 2. u stavku 1. i 2. predlažem zamijeniti riječi "sudski registar" riječima „registar ustanova“ ili brisati predloženu izmjenu i sukladno važećoj odredbi zaista ustrojiti sudski registar ustanova. Obrazloženje: u sudskom registru upisana su trgovačka društva (d.d., d.o.o., š.d.d. i j.t.d.) kao profitne pravne osobe i ustanove (javne i privatne) kao neprofitne pravne osobe što sudski registar čini nepreglednom bazom podataka u koju se upisuju subjekti osnovani po različitim propisima, bez mogućnosti pretraživanja po pravnoj osobnosti i statusu osnivača, odnosno profitnom ili neprofitnom karakteru, te je potrebno u tom smislu ustanoviti poseban registar ustanova. Primljeno na znanje Predložena odredba ugrađena je na prijedlog predstavnika Ministarstva pravosuđa u radnoj grupi za izradi ZID Zakona o ustanovama. U daljnjim aktivnostima vezanim za pitanje upisa ustanova u sudski registar razmotrit će se pitanje posebnog registra ustanova, imajući u vidu odredbe Zakona o sudskom registru koji je napominje se u djelokrugu Ministarstva pravosuđa.
11 TAJANA DODIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAPOŠLJAVANJE U JAVNIM USTANOVAMA Člankom 44. Ustava RH propisano je: „Svaki državljanin ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe“. Ove izmjene i dopune Zakona o ustanovama značajna su prilika za uvođenje mehanizma kojim će se osigurati provedba ustavne odredbe o primanju u službu građana pod jednakim uvjetima te stvaranja regulacije zapošljavanja u javnim ustanovama te modernizaciju tog postupka. Potrebno je stvoriti jednake uvjete prijma, jednake obveze kandidata te jednake modele izbora za sve javne službenike. Naime, pojedine europske zemlje ne razlikuju javne službenike od državnih ili lokalnih službenika te ih podvrgavaju istom radno-pravnom režimu, prema tome i jednakoj regulaciji zapošljavanja u tijela javne vlasti. To znači da su kandidati za posao u javnim ustanovama podvrgnuti propisanim selekcijskim postupcima. U svrhu ovog savjetovanja izrađen je komparativni prikaz regulacije prijma u službu lokalnih/regionalnih /državnih službenika u odnosu na zaposlenike javnih ustanova: PRIJEM U LOKALNU / REGIONALNU I DRŽAVNU SLUŽBU - propisan posebnim zakonima i uredbom - radna mjesta se popunjavaju u skladu s pravilnicima o unutarnjem redu - obveza raspisivanja i objave javnog natječaja na hzz i službenom glasilu - osnivanje stručnih povjerenstva za provedbu prijma u službu - obveza provedbe testiranja kandidata čak i za namještenika (izuzev rukovodećih službenika – što je ogroman nedostatak) - propisivanje obveze objave rezultata natječaja - propisivanje obveze polaganja državnog stručnog ispita - osigurana pravna zaštita kandidata VS. ZAPOŠLJAVANJE U JAVNIM USTANOVAMA - svaka ustanova uređuje zasebno u okviru pojedinih internih akata pri čemu je postupak zapošljavanja uređen parcijalno i zastario je – više nisu dovoljne samo odredbe o obvezi objave natječaja bez dodatne regulacije - objava natječaja na web stanicama pojedine ustanove na „nevidljivom mjestu“ - nejasne su procedure kod zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme u odnosu radnog odnosa na neodređeno vrijeme (u praksi se pojavljuju svakojaka rješenja) - opisi poslova radnih mjesta se ne objavljuju uz natječaj (nazivi radnih mjesta zastarjeli npr. šef računovodstva) - selekcijski postupci za posao u javnim ustanovama se u pravilu se ne provode što je izrazito diskriminirajuće i nerazumljivo u odnosu na tijela i kandidate koji se javljaju za radna mjesta u drugim segmentima javne uprave gdje postoji obveza provjere stručnih znanja (što je potrebno i poželjno) - kandidati se testiranje za prijam u državnu ili lokalnu službu pripremaju za provjeru stručnih znanja nekoliko propisa dok su kandidati za posao u javnim ustanovama rasterečeni postupka – isto može dovesti u pitanje kvalitetu zaposlenika javnih ustanova, ali i ostvarivanje meritokracije u postupcima zapošljavanja - uz to, zaposlenici javnih ustanova nisu u obvezi polagati državni stručni ispit - upitna je i provedba te način provedbe intervjua sa kandidatima - javne ustanove često ne pozivaju na intervju sve kandidate koji ispune uvjete natječaja (što predstavlja grubo kršenje članka 44. Ustava RH) - izbore vrlo često svojevoljno vrše voditelji ustanove - predlaže se i izbor ravnatelja u postupku s jasno i nedvojbeno utvrđenim kriterijima (pismenom testiranju, bodovanjem radnog iskustva, stručne spreme i ostalih kompetencija kandidata) - izbor kandidata temeljen isključivo na usmenom razgovoru zasigurno nije podoban mehanizam odabira najkvalitetnijeg osoblja (prekomjerna subjektivnost i izbor temeljen na dojmu) - potrebno je uspostaviti pravnu zaštitu kandidata te jasno odrediti je li akt o izboru upravni akt donesen u upravnom postupku ili odluka o izboru kandidata koja sadržava uputu o pravnom lijeku (dosadašnja praksa: obavijest o izboru kandidata) - postupci po rješavanju po žalbi/prigovorima na odluku o izboru moraju biti riješeni u hitnom postupku (unutar 3 dana) - osim toga, potrebno je uspostaviti središnji portal javnih poslova koji će objedinjavati sve natječaje javnog sektora Predlaže se: I. Varijanta - Donošenje pravilnika ministarstva kojem će se jedinstveno urediti zapošljavanje u javnim ustanovama ili II. Varijanta - Utvrđivanje obveze donošenja pravilnika kojima će javne ustanove samostalno i detaljnije urediti postupak zapošljavanja. U člancima prijedlozi glase: Članak xx. Način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u javnim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, kao i odredbe posebnog povjerenstva koje sudjeluje u vrednovanju kandidata te pravnoj zaštiti kandidata, uređuje se pravilnikom kojeg donosi ministar. Prijelazne i završne odredbe: Javne ustanove dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. Pravilnik iz članka xx. ovoga Zakona, ministarstvo nadležno za poslove uprave će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. ili Članak xy. Način i postupak kojim se svim kandidatima za zapošljavanje u javnim ustanovama osigurava jednaka dostupnost javnim službama pod jednakim uvjetima, vrednovanje kandidata prijavljenih na natječaj, kao i odredbe o posebnog povjerenstva koje sudjeluje u vrednovanju kandidata te pravnoj zaštiti kandidata, uređuje se pravilnikom javne ustanove, na koji suglasnost daje ministarstvo nadležno za poslove uprave. Prijelazne i završne odredbe: Javne ustanove dužne su uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu. Pravilnik iz članka xy. ovoga Zakona, javne ustanove će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Budući da se plaće javnih službenika isplaćuju iz proračuna i drugih javnih izvora i zapošljavanje u javnim ustanovama potrebno je regulirati zakonom ili podzakonskim propisima. Ministarstvo uprave sa ulogom promicatelja merit načela u zapošljavanju u tijelima javne vlasti predloženo bi trebalo uzeti u obzir prilikom izrade konačnog prijedloga zakona. Izmjena normativnog okvira zapošljavanja u javnim službama je preduvjet za stvaranje modernog i profesionalnog upravljanja ljudskim potencijalima u javnim službama te zapošljavanja temeljenog na stručnim znanjima i zalaganjima kandidata. Ono može pridonijeti razvoju opće društvene pravednosti te i takvu mjeru možemo smatrati jednom od demografskih mjera. Prihvaćen Nije prihvaćen. Na radnopravni status zaposlenih u ustanovama primjenjuju se opći propisi o radu te se isto ne može uređivati odredbama Zakona o ustanovama.
12 Upravni sud u Rijeci PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U pogledu imenovanja i razrješenja ravnatelja ustanove, svrhovito je izrijekom urediti: - ima li odluka o neizboru kandidata svojstvo upravnog akta; - je li dopušteno osporavati zakonitost „međuodluka“ koje se donose kada je propisano da se ravnatelj imenuje donošenjem složenog akta, npr. uz suglasnost ili potvrdu drugog tijela (u praksi se upravni sporovi vode, primjerice, i protiv akata o odbijanja potvrde izabranog kandidata); - uvjete za imenovanje vršitelja dužnosti ravnatelja; - (ne)profesionalni ili djelomice profesionalni status ravnatelja odnosno vršitelja dužnosti ravnatelja, uz eventualnu izričitu zabranu sklapanja ugovora o radu na radno mjesto ravnatelja na neodređeno vrijeme (imajući na umu da je riječ o mandatnom imenovanju); - isključenje dopuštenosti razrješenja ravnatelja zbog upozoravanja nadležnih tijela o nezakonitim odlukama upravnog vijeća i drugih tijela ustanove te zbog nepostupanja po nezakonitim općim aktima ustanove; - stvarnu nadležnost sudova u predmetima razrješenja ravnatelja, analognu nadležnosti za imenovanje ravnatelja (umjesto formulacije o „nadležnom sudu“ iz čl. 45. st. 2. Zakona). Korisno je u norme Zakona o javnosti rada ustanove (npr. u čl. 61. st. 2.) dodati izričaj poput „Pored obveza koje ima po propisima o pravu na pristup informacijama …“, kako bi se izbjegla (pogrešna) interpretacija kako nadopunjujuće odredbe o javnosti, sadržane u Zakonu o ustanovama, nadomješćuju opće obveze po Zakonu o pravu na pristup informacijama. Nadalje, Zakonom su propisane tri vrste nadzora nad radom ustanove: nadzor zakonitosti, financijskog poslovanja i stručnog rada. Premda nije izričito spomenut, postoji i nadzor od strane osnivača ustanove. Kod ustanova koje obavljaju javnu službu, u kontekstu zaštite od postupanja pružatelja javnih usluga (čl. 157. i 158. Zakona o općem upravnom postupku), u praksi se javlja dvojba koje je tijelo nadležno za provedbu nadzora nad obavljanjem tih konkretnih javnih usluga, a time nadležno i za odlučivanje o prigovoru korisnika javnih usluga. Predlažemo propisati, u okviru odredbi o nadzoru nad radom ustanove, u koji od spomenutih triju oblika nadzora pripada i nadzor nad obavljanjem javnih usluga u smislu zaštite od postupanja pružatelja javnih usluga. Smisao instituta zaštite od postupanja pružatelja javnih usluga čini zaštita prava i/ili pravnih interesa pojedine fizičke ili pravne osobe, pa je možda prikladnije spomenuto obuhvatiti nadzorom zakonitosti rada pružatelja javne usluge. Usto, nadzor zakonitosti, po prirodi stvari, najširi je oblik nadzora, koji ponekad uključuje i elemente ostalih vrsta nadzora, a nadzoru zakonitosti u pravilu su svojstvene i šire ovlasti nadzornog tijela u odnosu na ostale oblike nadzora. Potrebno je prijelaznom odredbom ili odredbama urediti primjenu zakona u odnosu na započete, a nedovršene postupke. Prihvaćen Primljeno na znanje te će se iznesena mišljenja detaljno uzeti u obzir pri izradi novoga Zakona o ustanovama.
13 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Potrebno je uskladiti terminologiju vezano za izbor i imenovanje ravnatelja, tim prije što se ne radi samo o terminologiji, nego i o postupku. Naime, u članku 41. stavak 1. koristi se pojam "imenovanje ravnatelja", dok se u nekim drugim člancima koristi pojam "izbor i imenovanje ravnatelja". U stavku 3. članka 41. Zakona o ustanovama, između ostalog, stoji i sljedeće: "a rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od četrdeset i pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava". U članku 42. stavak 1. Zakona o ustanovama propisano je: "Upravno vijeće, odnosno drugo tijelo iz članka 38. stavka 2. ovog Zakona dužno je u roku određenom u natječaju obavijestiti svakog prijavljenog kandidata o izboru i dati mu pouku o njegovom pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti može zahtijevati sudsku zaštitu kod nadležnog suda." Izbor i imenovanje podrazumijeva dva stupnja: otvaranje prijava na natječaj i izbor jednog od kandidata koje ispunjava sve uvjete natječaja, a zatim predlaganje tog kandidata za imenovanje za koje je u pravilu nadležno drugo tijelo ili je imenovanje uvjetovano ishođenjem prethodne suglasnosti, kao npr. kod imenovanja ravnatelja osnovnih i srednjih škola. Kada se šalje obavijest kandidatima? Po nekim odredbama Zakona o ustanovama šalje se obavijest o izboru, što znači o prijedlogu kandidata koji tek treba biti imenovan. Protiv kojeg akta se može zatražiti sudska zaštita, protiv odluke o imenovanju ili odluke o izboru? Ove dvojbe stvaraju puno problema u praksi i dovode proizvoljnog tumačenja pojedinih npr. prosvjetnih inspektora, zbog čega smatramo da pitanje izbora i imenovanja ravnatelja ustanove treba predloženim zakonskim izmjenama urediti temeljito i nedvosmisleno. Zatim je tu i pitanje rokova. Rok od 45 dana od isteka roka za podnošenje prijava na natječaj za slanje obavijesti svim kandidatima za nas je instruktivni, dok je za neke prosvjetne inspektore prekluzivni pa se dešavalo da zbog prekoračenja tog roka poništavaju natječaje i slično. Prihvaćen Djelomično prihvaćen. Komentar je djelomično prihvaćen u dijelu koji se odnosi na termin: "imenovanje"te je u članku 42. stavku 2. riječ: "izboru" zamijenjena s riječju: "imenovanju. Posebnim propisima kojima se uređuje obavljanje pojedinih djelatnosti može se urediti da je postupak imenovanja ravnatelja dvostupanjski i da završava donošenjem odluke o imenovanju. Obavijest kandidatima za ravnatelja ustanove šalje se nakon završetka natječaja, odnosno donošenja odluke o imenovanju ravnatelja, kako bi kandidati koji nisu izabrani mogli ostvariti svoje pravo zajamčeno Zakonom na pravni lijek protiv odluke o imenovanju ravnatelja. Člankom 41. stavkom 3. među ostalim propisuje se da rok u u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne može biti dulji od četrdeset pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava. Budući da je normom propisano da navedeni rok ne može biti dulji od četrdeset pet dana istog se roka valja i pridržavati. Pitanje rada prosvjetne inspekcije ne uređuje se odredbama Zakona o ustanovama, već posebnim propisom kojim se uređuje djelatnost prosvjete.
14 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Izmjena predložena člankom 25. prijedloga Zakona, a koja se odnosi na članak 41. Zakona o ustanovama odnosi se na stavak 1. i 2. članka 41., a ne samo na stavak 1., kako je u prijedlogu. Smatramo da predložena izmjena stavka 2. članka 41. Zakona o ustanovama nije dobra jer se obvezuje JLP(R)S na objavu natječaja u Narodnim novinama. Svrha objave javnog natječaja trebala bi biti u tome da je natječaj dostupan svima zainteresiranima, što se u potpunosti ostvaruje objavom u javnim glasilima koje čita daleko veći broj građana nego što čita Narodne novine, tako da je predložena izmjena kontraproduktivna. Nadalje, jedinicama lokalne i područne samouprave nameće se obveza objavljivanja u glasilu koje je u pravilu znatno skuplje nego javna glasila. Zašto? Stavlja li se to glasilo u povoljniji položaj na tržištu u odnosu na druga javna glasila? Mi mislimo da se stavlja. Prihvaćen Nije prihvaćen. Objavom na mrežnim stranicama ustanove i u "Narodnim novinama", službenom glasilu Republike Hrvatske omogućuje se dostupnost natječaja za imenovanje najširem krugu potencijalnih adresata. Napominje se kako je ustanova pravna osoba, koja sama snosi troškove svoga poslovanja iz sredstava planiranih financijskim planom ustanove, pa tako i trošak objave natječaja za ravnatelja. Osnivač ustanove (u ovom slučaju primjerice jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave) nije pravna osoba koja snosi prethodno navedene troškove.
15 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Mišljenja smo da je važeća odredba članka 31. Zakona o ustanovama potpunija i temeljitija od prijedloga koji se nudi člankom 18. prijedloga Zakona tim prije što je za neke ustanove (socijalna skrb, predškolsko obrazovanje) potrebno rješenje o ispunjavanju uvjeta za početak obavljanja djelatnosti. Prihvaćen Nije prihvaćen. Izmijenjenom odredbom članka 31. na cjelovit i dosljedan način uređuje se predmetna materija.
16 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Mišljenja smo da je važeća odredba članka 30. Zakona o ustanovama potpunija od prijedloga nove odredbe u članku 17. prijedloga Zakona, naročito u slučajevima kada se ustanova osniva i radi stjecanja dobiti. Prihvaćen Nije prihvaćen. Mišljenje nije obrazloženo.
17 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 16. stavak 3. prijedloga Zakona brisati slovo "i" kao suvišno. Prihvaćen Prihvaćen.
18 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 11. prijedloga Zakona, stavku 4. brisati drugo po redu slovo "i" kao suvišno. Prihvaćen Prihvaćen.
19 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U članku 10. prijedloga, koji se odnosi na prijedlog novog članka 12. objediniti stavak 3. i stavak 4. u jedan stavak jer se i u jednom i u drugom slučaju donosi odluka o osnivanju ustanove (osnivački akt). Predloženi stavak 6. istoga članka preispitati obzirom da predstavničko tijelo JLP(R)S mora dati suglasnost na akt o osnivanju ustanove ili prijedlog akta te ovlast izvršnom ili drugom tijelu za sklapanje ugovora. Prihvaćen Nije prihvaćen. Sadržaj stavaka 3. i 4. odnosi se na različite osnivače ustanove iz kojeg su razloga stavci razdvojeni. Nadalje, kada ustanovu osniva JLP(R)S, ustanova se osniva odlukom predstavničkog tijela, a što je ujedno i akt o osnivanju. U slučaju osnivanja ustanove od strane više osnivača, među kojima je jedan od osnivača i JLP(R)S, ugovor o osnivanju sklapa se nakon donošenja odluke predstavničkog tijela.
20 Grad Umag-Umago PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA U stavku 3. članka 1. brisati riječ "i" kao suvišnu, odnosno nepotrebnu. Prihvaćen Prihvaćen.
21 UDRUGA PRAVNIKA U ZDRAVSTVU PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA Članak 43. stavak 2. često je sporan u praksi. Odredbom je propisano da "Do imenovanja ravnatelja ustanove na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja ustanove ali najduže do godinu dana." U praksi ova odredba redovito izaziva nedoumice jer se često natječaj ne raspisuje u navedenih godinu dana, pa tako v.d. ravnatelja može trajati i više godina, što smo imali u slučaj u nekim zdravstvenim ustanovama. Naravno, upitno je donošenje odluka takvog v.d. ravnatelja nakon isteka roka od godinu dana, da li njegove odluke i poslovni potezi mogu imati pravnu snagu i proizvoditi pravne učinke. Stoga je potrebno uvesti sankcije za neraspisivanje natječaja u zakonskom roku. Zakon ne propisuje što će se dogoditi ako se natječaj ne raspiše. Ovako se prešutno produžuje trajanje "mandata" v.d. ravnatelja. Dapače, bilo bi uputno skratiti rok od godine dana na kraći rok, npr. 6 mjeseci, kako bi se prisililo ustanovu da konstantno raspisuje natječaj dok god ne dobije ravnatelja. Prihvaćen Nije prihvaćen. O navedenim nepravilnostima dužan je voditi računa osnivač, odnosno tijelo ovlašteno za nadzor zakonitosti rada ustanove, a što je u pravilu predmet posebnih propisa.