Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GRAD ZAGREB  , Članak 20. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: U vezi s predloženom odredbom upitnim se ukazuje što je sa smjernicama za izradu ŽRS i SRUP, te kakav je njihov odnos sa priručnikom koji se najavljuje. Primljeno na znanje Poslovi praćenja, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja propisani su Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a Nacrt prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na naveden poslove samo se poziva na navedeni propis. Pravilnikom o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 6/19), donesenim na temelju navedenoga Zakona, propisani su postupci praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sva relevantna pitanja dodatno će se urediti priručnikom o strateškom planiranju koji se izrađuje na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te njegovog provedbenog propisa, Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 89/18).
2 GRAD ZAGREB  , Članak 19. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Kolizija s rokovima propisanima člankom 52. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem, u kojem je, u stavku. 3., naznačeno da je rok za donošenje planova razvoja šest mjeseci prije isteka važenja planskih dokumenata politike reg. razvoja, dakle 30. lipnja 2020. a ne 31. prosinca 2020., što je označen kao rok za donošenje – stoga je potrebno uskladiti istaknute odredbe. Prihvaćen Prijelazne odredbe Nacrta prijedloga zakona uskladit će se dodatno s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
3 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije  , Članak 19. Članak 8. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosi se na dosadašnji članak 25., stavak 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske – „Osim poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani.“ – koji bi se u potpunosti brisao. Pritom se u članku 19., stavku 5. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji se odnosi na dosadašnji članak 25., stavak 3., navodi da će se „Uskladiti poslovanje regionalnih koordinatora s predloženim novim Zakonom „po završetku roka potrebnog za izvršenje poslova preuzetih prije stupanja na snagu ovoga Zakona“. KOMENATAR: JU ŽRA OBŽ traži pojašnjenje značenja ovih izmjena: nakon završetka prethodno preuzetih poslova, može li regionalni koordinator biti prijavitelj ili partner na (nekom budućem) projektu izvan projekta Tehničke pomoći, ako bi taj projekt služio u svrhu razvoja jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave? U vezi ovog komentara referiramo se i na članak 25, stavak 2., točku 5. važećeg Zakona o regionalnom razvoju u kojem se navodi da je regionalni koordinatori mogu obavljati sljedeći posao od javnog interesa – „surađivati s Ministarstvom i svim ostalim relevantnim dionicima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem za područje županija.“ Molimo pojašnjenje: spadaju li (pojedinačni) gospodarski subjekti među relevantne dionike razvoja neke županije te znači li to da ih kao takve možemo konzultirati, savjetovati i surađivati s njima? Podrazumijeva li ta suradnja i suradnju s gospodarskim subjektima ili se odnosi na sektorska udruženja ili druga (ne)javnopravna tijela u koja se gospodarski subjekti učlanjuju, npr. HGK, HOK, HUP? Molimo Vas da nam pojasnite na koji način i do koje razine se smije odvijati suradnja s gospodarskim subjektima ili sektorskim udrugama, a da to ne bude izvan okvira zadanih Projektom Tehničke pomoći? Primljeno na znanje Prijelaznim odredbama Nacrta prijedloga zakona propisano je da regionalni koordinatori koji na dan njegovoga stupanja na snagu obavljaju djelatnosti registrirane u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) imaju obvezu uskladiti poslovanje s odgovarajućom odredbom Nacrta prijedloga zakona kojom se predlaže brisanje stavka 3. u članku 25. važećega Zakona, po završetku roka potrebnog za izvršenje poslova preuzetih prije njegovog stupanja na snagu. Preuzetim poslom smatraju se poslovi za koje postoji ugovorna obveza. Predloženim brisanjem stavka 3. članka 25. Zakona, kojim je bilo propisano da regionalni koordinatori, osim poslova javnih ovlasti i drugih poslova od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost, mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani, poslovanje regionalnih koordinatora nastoji se fokusirati na učinkovitu koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, u skladu s člankom 24. Zakona. Predloženu odredbu predlagatelj smatra jasnom, a u slučaju nejasnoće u provedbi propisa u konkretnom slučaju može se zatražiti mišljenje nadležnoga tijela.
4 Primorsko-goranska županija  , Članak 19. S obzirom da planovi razvoja županija iz članka 4. ovoga Nacrta prijedloga Zakona moraju biti usklađeni sa Nacionalnim planom iz članka 3., a planovi razvoja urbanog područja iz članka 5. sa planovima razvoja županija iz članka 4. (sukladno članku 2. stavku 3.) proizlazi potreba usvajanja Nacionalnog plana prije planova razvoja županija, a planova razvoja županija prije planova razvoja urbanog područja. Predlažemo da se u prijelaznim odredbama Nacrta prijedloga Zakona propiše da se za planove županija koji se donose do kraja 2020. godine navedeno usklađenje s Nacionalnim planom ostvaruje usklađenjem u odnosu na Strategiju regionalnog razvoja RH. Naime, jedinice područne (regionalne) samouprave moraju i prije propisanog roka 31. prosinca 2020. godine imati izrađene svoje planove kako bi mogle planirati proračun za razdoblje 2021-2023. godine. Stoga je važno da i nekoliko mjeseci prije kraja 2020. godine budu upućene u sadržaj nacionalnog dokumenta (plana) s kojim moraju uskladiti svoje planove. U stavku 5. nije razumljivo što se podrazumijeva pod „preuzetim poslom“. Predlažemo da se pod navedenim podrazumijeva da je određena aktivnost/program/projekt na dan donošenja ovog Nacrta prijedloga Zakona već uvrštena u proračun/plan javne ustanove. Primljeno na znanje Prijelazne odredbe Nacrta prijedloga zakona uskladit će se dodatno s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
5 GRAD ZAGREB  , Članak 17. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Vezano na rokove, postupke i način izvještavanja, potrebno je skrenuti pažnju na nužnost donošenja Priručnika o strateškom planiranju koji je definiran, između ostalog, i u čl. 2 točki 8. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (njegovo donošenje bilo je očekivano u travnju prema rokovima propisanima u čl 29. u spomenutoj Uredbi). Donošenje spomenutog Priručnika nužno je u najkraćem mogućem roku, obzirom da je on ključni akt kojim će se detaljno propisati metodologija nužna za pripremu, izradu, donošenje, praćenje i vrednovanje akata strateškog planiranja. Primljeno na znanje Poslovi praćenja, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja propisani su Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a Nacrt prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na navedene poslove samo se poziva na navedeni propis. Pravilnikom o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 6/19), donesenim na temelju navedenoga Zakona, propisani su postupci praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sva relevantna pitanja dodatno će se urediti priručnikom o strateškom planiranju koji se izrađuje na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te njegovog provedbenog propisa, Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 89/18).
6 GRAD ZAGREB  , Članak 16. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: U čl. 47. trebala bi ostati formulacija „nadležna središnja tijela državne uprave prate provedbu…“ jer je koordinacija i sudjelovanje svim ključnih dionika preduvjet za funkcioniranje učinkovitog sustava praćenja provedbe. U tom smislu, jako je važno da se u zakonskoj odredbi ostavi eksplicitno naznačena obveza središnjih državnih tijela za dostavu valjanih podataka iz nadležnosti koje onda odgovorni (MRRFEU i koordinatori) unose u sustav. Nije prihvaćen Poslovi praćenja, vrednovanja i izvješćivanja o provedbi akata strateškog planiranja propisani su Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, a Nacrt prijedloga zakona u dijelu koji se odnosi na navedene poslove samo se poziva na navedeni propis. Pravilnikom o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 6/19), donesenim na temelju navedenoga Zakona, propisani su postupci praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sva relevantna pitanja dodatno će se urediti priručnikom o strateškom planiranju koji se izrađuje na temelju Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te njegovog provedbenog propisa, Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (Narodne novine, broj 89/18).
7 Javna ustanova RERA SD  , Članak 13. Člankom 30. određeni su poslovi lokalnog koordinatora, koji obuhvaćaju i suradnju s regionalnim koordinatorima. Smatramo da su poslovi koordiniranja izrade planova razvoja jedinica lokalne samouprave nedovoljno pojašnjeni, obzirom da se isti odnose samo za jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične. Iste karakteristike podliježu subjektivnom dojmu, te držimo da bi bilo potrebno odrediti indikatore koji bi jasno odredili osnovanost izrade planova razvoja jedinica lokalne samouprave odnosno da se iste ne mogu usmjeravati razvoj na temelju planova razvoja županije ili druge veće teritorijalne cjeline. Na taj način, lokalni koordinator bi posjedovao jasan razlog sudjelovanja u koordinaciji izrade planova razvoja odnosno suradnja s regionalnim koordinatorom uspješnije bi se provodila u dijelu provedbe zajedničkih projekata. Nije prihvaćen Navedeno pitanje uređuje Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, kojim je u članku 25. stavku 2. propisano da planove razvoja izrađuju jedinice lokalne samouprave čije su prirodne ili društveno-gospodarske karakteristike dovoljno specifične te ne mogu usmjeravati razvoj temeljem srednjoročnih akata planiranja izrađenih na razini jedinice područne (regionalne) samouprave ili druge veće teritorijalne cjeline. Predloženo propisivanje indikatora kojima bi se odredila osnovanost izrade propisanih planova ne može biti predmetom uređenja ovog Nacrta prijedloga zakona.
8 GRAD ZAGREB  , Članak 13. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: U predloženoj odredbi nejasno je delegiranje lokalnog koordinatora za sudjelovanje u strateškim projektima statističke regije, predlaže se u formulaciju dodati i županijsku razinu, tako da se objedine tri razine ispod nacionalne: lokalne, županijske i razine statističke regije. Također skrećemo pažnju na mogućnost dopune sukladno kojoj bi lokalni koordinatori mogli sudjelovati i u izradi razvojnih projekata županijske razine, osobito jer se u jednoj od alineja spominje i suradnja s regionalnim koordinatorima. Također, ukoliko se u ovom članku koristi pojam statističke regije, predlaže se uvesti ga i u odredbu koja uređuje poslove regionalnog koordinatora. Prihvaćen Predložena zakonska odredba kojom su propisani poslovi lokalnog koordinatora doradit će se sadržajno, a pritom će se uzeti u obzir i primjedba dana na predloženi članak.
9 Udruga Dar  , Članak 13. Poštovanje, govorim u ime Udruge Dar . Budući da je u opisu rada lokalnih i regionalnih koordinatora da potiču pripremu razvojnih projekata na području jedinice lokalne i regionalne samouprave, imamo prijedlog kao Udruga koja se bavi darovitom djecom . Ideja je otvaranje regionalnog EU centra za darovitu djecu po uzoru na mađarski sustav identifikacije darovite djece i rada s njima. Centar bio objedinio rad Udruga iz cijele Hrvatske i regije i omogućio darovitoj djeci veća i kvalitetnija postignuća nego što imaju sada i olakšao školovanje i napredovanje njima, roditeljima i stručnom timu koji s takvom djecom radi Primljeno na znanje Ministarstvo podržava inicijative lokalnih i regionalnih koordinatora u obavljanju poslova iz nadležnosti, u skladu s propisanim Zakonom.
10 GRAD ZAGREB  , Članak 11. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Navedeni prijedlog također ukazuje na problematiku nejasnoće u određenju akta teritorijalne strategije i jasnijeg razlikovanja u odnosu na plan razvoja urbanog područja. Primljeno na znanje Prijedlog novog CPR-a Zajedničke Uredbe za financijsku perspektivu 2021-2027 u Poglavlju II Teritorijalni razvoj, u člancima 22 i 23 definira pojam i sadržaj teritorijalnih strategija. Navedena Uredba predstavlja pravni akt koji se automatski i ujednačeno primjenjuje u svim državama članicama kada stupi na snagu bez potrebe da se prenosi u nacionalno zakonodavstvo i u cijelosti je obvezujuća u svim državama članicama pa tako i u Republici Hrvatskoj pa se stoga ne može dodatno propisivati i definirati pojmove koji su već definirani Uredbom EU. Slijedom navedenog ne prihvaća se prijedlog Grada Zagreba za dopunom/izmjenom navedenog članka 15.a. Naime, prijedlog nove EU regulative predviđa donošenje teritorijalnih strategija, te definira da su za donošenje teritorijalnih strategija nadležna relevantna gradska, lokalna ili druga tijela. Navedene teritorijalne strategije biti će jedan od preduvjeta za provedbu ITU mehanizma u novoj financijskoj perspektivi, a donošenje teritorijalnih strategija predviđeno EU regulativom primjenjuje se na RH i na naša urbana područja. Kako bi se važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uskladio s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) i s prijedlogom nove EU regulative u članku 15.a definirano je da teritorijalna strategija predstavlja akt strateškog planiranja povezan s korištenjem fondova Europske unije namijenjenih integriranom teritorijalnom razvoju, a da se područja za koja se donosi teritorijalna strategija utvrđuju u skladu s prioritetima i ciljevima utvrđenim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja donesenim na temelju zakona kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te zajedničkim strateškim okvirom Europske unije.
11 Javna ustanova "Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije"  , Članak 8. Javna ustanova „Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije“ obavlja i ostale poslove, odnosno aktivnosti kao npr. one koje su vezane za poticanje stranih ulaganja. U cilju privlačenja što većeg broja investicijskih projekata na područje Županije, Agencija: organizira sastanke s potencijalnim ulagačima; organizira posjete lokacijama namijenjenim realizaciji investicijskih projekata, zajedno s potencijalnim ulagačima; promovira razvojne projekte s područja Županije i pruža informacije potencijalnim ulagačima; ažurira podatke o razvojnim projektima i poduzetničkim zonama; pruža informacije o dostupnim natječajima vezano za privlačenje investicija te poticajima za investicijske projekte. Financiranje provedbe ovakvih vrsta aktivnosti osigurano je od strane osnivača Agencije. Smatramo da su ostali poslovi, koji nisu navedeni u Zakonu o regionalnom razvoju za koje Agenciju ovlasti osnivač, a koji ne predstavljaju tržišnu djelatnost, neophodni za razvoj regije (kao što je recimo kontakt s potencijalnim investitorima) i usko povezani sa osnovnom djelatnosti Agencije. Štoviše, aktivnosti promicanja razvojnih projekata pojedine regije su temelj razvoja regije putem privlačenja domaćih i stranih investitora. Stoga predlažemo da se članak 25. stavak 3. ne briše. Nije prihvaćen Prijelaznim odredbama Nacrta prijedloga zakona propisano je da regionalni koordinatori koji na dan njegovoga stupanja na snagu obavljaju djelatnosti registrirane u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) imaju obvezu uskladiti poslovanje s odgovarajućom odredbom Nacrta prijedloga zakona kojom se predlaže brisanje stavka 3. u članku 25. važećega Zakona, po završetku roka potrebnog za izvršenje poslova preuzetih prije njegovog stupanja na snagu. Preuzetim poslom smatraju se poslovi za koje postoji ugovorna obveza. Predloženim brisanjem stavka 3. članka 25. Zakona, kojim je bilo propisano da regionalni koordinatori, osim poslova javnih ovlasti i drugih poslova od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost, mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani, poslovanje regionalnih koordinatora nastoji se fokusirati na učinkovitu koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, u skladu s člankom 24. Zakona. Predloženu odredbu predlagatelj smatra jasnom, a u slučaju nejasnoće u provedbi propisa u konkretnom slučaju može se zatražiti mišljenje nadležnoga tijela.
12 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije  , Članak 8. Članak 8. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, odnosi se na dosadašnji članak 25., stavak 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske – „Osim poslova iz stavka 1. i 2. ovoga članka, regionalni koordinatori mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani.“ – koji bi se u potpunosti brisao. Pritom se u članku 19., stavku 5. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji se odnosi na dosadašnji članak 25., stavak 3., navodi da će se „Uskladiti poslovanje regionalnih koordinatora s predloženim novim Zakonom „po završetku roka potrebnog za izvršenje poslova preuzetih prije stupanja na snagu ovoga Zakona“. KOMENATAR: JU ŽRA OBŽ traži pojašnjenje značenja ovih izmjena: nakon završetka prethodno preuzetih poslova, može li regionalni koordinator biti prijavitelj ili partner na (nekom budućem) projektu izvan projekta Tehničke pomoći, ako bi taj projekt služio u svrhu razvoja jedinica lokalne područne (regionalne) samouprave? U vezi ovog komentara referiramo se i na članak 25, stavak 2., točku 5. važećeg Zakona o regionalnom razvoju u kojem se navodi da je regionalni koordinatori mogu obavljati sljedeći posao od javnog interesa – „surađivati s Ministarstvom i svim ostalim relevantnim dionicima na poslovima strateškog planiranja i upravljanja razvojem za područje županija.“ Molimo pojašnjenje: spadaju li (pojedinačni) gospodarski subjekti među relevantne dionike razvoja neke županije te znači li to da ih kao takve možemo konzultirati, savjetovati i surađivati s njima? Podrazumijeva li ta suradnja i suradnju s gospodarskim subjektima ili se odnosi na sektorska udruženja ili druga (ne)javnopravna tijela u koja se gospodarski subjekti učlanjuju, npr. HGK, HOK, HUP? Molimo Vas da nam pojasnite na koji način i do koje razine se smije odvijati suradnja s gospodarskim subjektima ili sektorskim udrugama, a da to ne bude izvan okvira zadanih Projektom Tehničke pomoći? Primljeno na znanje Prijelaznim odredbama Nacrta prijedloga zakona propisano je da regionalni koordinatori koji na dan njegovoga stupanja na snagu obavljaju djelatnosti registrirane u skladu s člankom 25. stavkom 3. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 147/14, 123/17 i 118/18) imaju obvezu uskladiti poslovanje s odgovarajućom odredbom Nacrta prijedloga zakona kojom se predlaže brisanje stavka 3. u članku 25. važećega Zakona, po završetku roka potrebnog za izvršenje poslova preuzetih prije njegovog stupanja na snagu. Preuzetim poslom smatraju se poslovi za koje postoji ugovorna obveza. Predloženim brisanjem stavka 3. članka 25. Zakona, kojim je bilo propisano da regionalni koordinatori, osim poslova javnih ovlasti i drugih poslova od javnog interesa za koje su registrirani ili koji su im ovim ili drugim zakonom stavljeni u nadležnost, mogu obavljati i druge poslove za koje su registrirani, poslovanje regionalnih koordinatora nastoji se fokusirati na učinkovitu koordinaciju i poticanje regionalnog razvoja, u skladu s člankom 24. Zakona. Predloženu odredbu predlagatelj smatra jasnom, a u slučaju nejasnoće u provedbi propisa u konkretnom slučaju može se zatražiti mišljenje nadležnoga tijela.
13 Javna ustanova Županijska razvojna agencija Osječko-baranjske županije  , Članak 7. Smatramo kako je predloženi stavak 6. nedovoljno konkretan te da je ovakvim odgovorom Ministarstva upitno i nejasno definirano buduće financiranje regionalnih koordinatora kao ustanova koja su odgovorne za poticanje regionalnog razvoja i koje su i osnovane na temelju Zakona o regionalnom razvoju RH na prijedlog Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. U članku 24., stavak 5. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske stoji kako su suosnivači regionalnih koordinatora dužni osigurati odgovarajuće financijske uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora - iz toga proizlazi pitanje - kako će se i na koji način Ministarstvo zajedno sa suosnivačima (županijama) dogovoriti o visini potrebnog financiranja? Smatramo kako nejasno definirano buduće financiranje regionalnih koordinatora u idućem financijskom razdoblju, uvelike dovodi u pitanje sudbinu i budućnost javnih ustanova i njihovih kapaciteta, prvenstveno ljudi koji sudjeluju u pripremi i izradi razvojnih projekata, a koji su od velike važnosti za razvoj jedinica područne (regionalne) samouprave, posebice u slavonskim županijama. Isto tako, predloženi stavak 6. u članku 24. ne pruža dovoljnu sigurnost u budući opstanak regionalnih koordinatora u slavonskim županijama, a samim time i razvoj slavonskih županija, kad se uzme u obzir trenutno nepovoljna slika kontinentalne Hrvatske. Primljeno na znanje Važećim člankom 24. Zakona propisano je da je jedinica područne (regionalne) samouprave nositelj planiranja razvoja za svoje područje. U planiranju razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave surađuje s jedinicama lokalne samouprave sa svojeg područja i drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave. U svrhu učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja jedinica područne (regionalne) samouprave osniva regionalnu razvojnu agenciju kao javnu ustanovu (u daljnjem tekstu: regionalni koordinator). Suosnivači regionalnog koordinatora mogu biti, uz jedinicu regionalne (područne) samouprave, i veliki gradovi, odnosno gradovi sjedišta županije te ostale jedinice lokalne samouprave te druga javnopravna tijela s područja županije. Osnivači, odnosno suosnivači regionalnih koordinatora dužni su osigurati odgovarajuće financijske i druge uvjete za kvalitetan rad regionalnih koordinatora, u skladu s propisanim u stavku 5. važećeg članka. Predloženim dodavanjem stavka 6. članka 24. Zakona Ministarstvo se obvezuje u skladu s mogućnostima osigurati dodatno sufinanciranje regionalnih koordinatora, u svrhu omogućavanja kvalitetnog obavljanja poslova registriranih u skladu s člankom 25. Zakona, a predlagatelj pritom smatra da se na navedeni način položaj regionalnih koordinatora poboljšava.
14 GRAD ZAGREB  , Članak 6. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Predloženo značenje pojma koje teritorijalnu strategiju povezuje isključivo s EU financiranjem je dvojbeno s obzirom da strateški dokument treba definirati razvojne potrebe, ciljeve i prioritete urbanih područja, koji se mogu realizirati korištenjem različitih izvora financiranja. Također, nejasna je odrednica koja razlikuje teritorijalnu strategiju od strategije urbanog područja (odnosno plana razvoja urbanog područja), osim u procesu donošenja i već spomenutom načinu financiranja. Pored navedenog nejasno je zašto se izbacuju referiranja na financijski okvir kohezijske politike EU u svim odredbama izuzev onih povezanih s teritorijalnom strategijom. Jednako tako je nejasno ako se referira na pravni okvir kohezijske politike, zašto ujedno nije utvrđeno da se dokument donosi za sedmogodišnje razdoblje. Nije prihvaćen Prijedlog novog CPR-a Zajedničke Uredbe za financijsku perspektivu 2021-2027 u Poglavlju II Teritorijalni razvoj, u člancima 22 i 23 definira pojam i sadržaj teritorijalnih strategija. Navedena Uredba predstavlja pravni akt koji se automatski i ujednačeno primjenjuje u svim državama članicama kada stupi na snagu bez potrebe da se prenosi u nacionalno zakonodavstvo i u cijelosti je obvezujuća u svim državama članicama pa tako i u Republici Hrvatskoj pa se stoga ne može dodatno propisivati i definirati pojmove koji su već definirani Uredbom EU. Slijedom navedenog ne prihvaća se prijedlog Grada Zagreba za dopunom/izmjenom navedenog članka 15.a. Naime, prijedlog nove EU regulative predviđa donošenje teritorijalnih strategija, te definira da su za donošenje teritorijalnih strategija nadležna relevantna gradska, lokalna ili druga tijela. Navedene teritorijalne strategije biti će jedan od preduvjeta za provedbu ITU mehanizma u novoj financijskoj perspektivi, a donošenje teritorijalnih strategija predviđeno EU regulativom primjenjuje se na RH i na naša urbana područja. Kako bi se važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uskladio s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) i s prijedlogom nove EU regulative u članku 15.a definirano je da teritorijalna strategija predstavlja akt strateškog planiranja povezan s korištenjem fondova Europske unije namijenjenih integriranom teritorijalnom razvoju, a da se područja za koja se donosi teritorijalna strategija utvrđuju u skladu s prioritetima i ciljevima utvrđenim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja donesenim na temelju zakona kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te zajedničkim strateškim okvirom Europske unije.
15 GRAD ZAGREB  , Članak 5. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Predložena odredba članka 5. u pretežitom dijelu se ukazuje dvojbenom i/ili nejasnom, osobito u pogledu sljedećeg: • nepreciznost u odredbama u odnosu na urbano područje na koje se odnose (predlaže se konkretno određenje kada se odredba odnosi primjerice isključivo na urbane aglomeracije) • nejasno razlikovanje akata koje donose urbane aglomeracije, veća urbana područja te manja urbana područja, • nejasno razlikovanje i izostanak konkretnog određenja slučajeva kada se donosi teritorijalna strategija od onih kada se donosi plan razvoja urbanih područja, • djelomična nepreciznost u pogledu određenja nositelja izrade i donositelja akta, • nejasno određenje cjelovitog postupka izrade i provedbe i nadležnosti za poslove izrade i praćenja provedbe (koje nije preciznije uređeno ni u odgovarajućim odredbama o izvještavanju; naime izostavljanje poslova povezanih s koordinacijom, izradom odnosno praćenjem provedbe kada su u pitanju strategije urbanih područja, sada prema prijedlogu planovi razvoja, koji u u ranije važećim zakonskim odredbama bili u nadležnosti regionalnih koordinatora, predloženim određenjima ostavljaju nejasnoću i dvojbe, • stavku 10. uključen je i proces pripreme kod nabrajanja – potrebno je ujednačiti sve formulacije u nabrajanjima (primjedba uz čl. 2.) Djelomično prihvaćen Predlagatelj se ne slaže s komentarom Grada Zagreba da su odredbe članka 5. Nacrta prijedloga zakona u pretežitom dijelu dvojbene i/ili nejasne iz sljedećih razloga: - važećim člankom 14. Zakona utvrđena je distinkcija između urbanih aglomeracija te većih i manjih urbanih područja. Nadalje prijedlogom izmjene članka 15. u stavku 1. jasno je definirana obveza urbane aglomeracije i većeg urbanog područja na donošenje plana razvoja urbanog područja. U stavku 2. je pak definirana mogućnost manjeg urbanog područja za donošenje plana razvoja urbanog područja ako su za isto ispunjeni uvjeti definirani zakonom kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske. Isto tako, stavak 8. članka 15. propisuje iznimku prema kojoj urbana područja iz članka 14. Zakona (dakle urbane aglomeracije, veća i manja urbana područja) ne donose planove razvoja urbanih područja u slučaju kada trebaju izrađivati teritorijalne strategije iz članka 15.a Zakona namijenjene urbanom razvoju. U odgovoru na komentar Grada Zagreba na članak 1. ovoga Nacrta prijedloga zakona detaljnije je pojašnjeno što su teritorijalne strategije te je utvrđeno da su one jedan od preduvjeta za provedbu integriranih teritorijalnih ulaganja u novoj financijskoj perspektivi. Slijedom navedenoga urbana područja (urbane aglomeracije, veća i manja urbana područja) koja će tijekom procesa programiranja biti određena kao područja u kojima se provode integrirana teritorijalna ulaganja neće izrađivati planove razvoja urbanog područja već teritorijalne strategije u skladu s odredbama EU regulative. Prihvaćena je primjedba o uključivanja postupka pripreme akata strateškog planiranja u relevantne odredbe ovoga Nacrta prjedloga zakona.
16 Javna ustanova "Regionalna razvojna agencija Primorsko-goranske županije"  , Članak 4. Predlažemo da se Plan razvoja županije donosi za razdoblje do najviše deset godina, iz razloga smanjenja troškova i administrativnih procedura za potrebe izrade Plana razvoja za kraći period Nije prihvaćen Člankom 4. Nacrta prijedloga zakona, kojim se mijenja članak 14. Zakona, propisano je da se plan razvoja županije donosi za razdoblje od sedam godina koje predlagatelj smatra odgovarajućim, a usklađeno je s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
17 Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije  , Članak 3. Predlažemo da se umjesto Nacionalnog plana regionalnog razvoja kao srednjoročnog dokumenta izrađuje Strategija regionalnog razvoja kao dugoročni akt. Primljeno na znanje U daljnjoj zakonodavnoj proceduri razmotrit će se potreba za propisivanjem donošenja strategije kao dugoročnog akta strateškog planiranja u području regionalnoga razvoja.
18 GRAD ZAGREB  , Članak 2. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: U stavku 4. predlaže se dopuna dodavanjem riječi „proces pripreme“ prije nabrajanja ostalih postupaka koji se uređuju zakonskim prijedlogom (izrade, donošenja, praćenja…). Prihvaćen Prihvaća se prijedlog uključivanja postupka pripreme akata strateškog planiranja u relevantne odredbe Nacrta prijedloga zakona.
19 GRAD ZAGREB  , Članak 1. Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Pojam lokalnog koordinatora u toč. 5. nije usklađen s odgovarajućim pojmom u Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske; Predlaže se dopuna odredbe dodavanjem pojma i značenja pojma „teritorijalna strategija“ kojim će se utvrditi jasno razlikovanje u odnosu na plan razvoja urbanog područja; također je za napomenuti da je uporaba termina „strategija“ u koliziji s određenjem pojma „strategija“ u Zakonu o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, te se jednako tako ukazuje dvojbenom u odnosu na izostavljanje odnosnog termina u pogledu svih ostalih akata strateškog planiranja politike regionalnog razvoja; pored istaknutog jasnijem razlikovanju dokumenta svakako bi doprinijelo konkretnije određenje značenja pojma, načina određenja i akata kojim će se utvrditi područja za koja se donosi sukladno stavku 2. predloženog članka 15.a, uz navođenje donositelja akta teritorijalne strategije. Nije prihvaćen Značenje pojma lokalnog koordinatora definiran je u smislu Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, kojim su u članku 30. propisani i njegovi poslovi. Prijedlog novog CPR-a Zajedničke Uredbe za financijsku perspektivu 2021-2027 u Poglavlju II Teritorijalni razvoj, u člancima 22 i 23 definira pojam i sadržaj teritorijalnih strategija. Navedena Uredba predstavlja pravni akt koji se automatski i ujednačeno primjenjuje u svim državama članicama kada stupi na snagu bez potrebe da se prenosi u nacionalno zakonodavstvo i u cijelosti je obvezujuća u svim državama članicama pa tako i u Republici Hrvatskoj pa se stoga ne može dodatno propisivati i definirati pojmove koji su već definirani Uredbom EU. Slijedom navedenog ne prihvaća se prijedlog Grada Zagreba za dopunom/izmjenom navedenog članka 15.a. Naime, prijedlog nove EU regulative predviđa donošenje teritorijalnih strategija, te definira da su za donošenje teritorijalnih strategija nadležna relevantna gradska, lokalna ili druga tijela. Navedene teritorijalne strategije bit će jedan od preduvjeta za provedbu ITU mehanizma u novoj financijskoj perspektivi, a donošenje teritorijalnih strategija predviđeno EU regulativom primjenjuje se na RH i na naša urbana područja. Kako bi se važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske uskladio s odredbama Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 123/17) i s prijedlogom nove EU regulative u članku 15.a definirano je da teritorijalna strategija predstavlja akt strateškog planiranja povezan s korištenjem fondova Europske unije namijenjenih integriranom teritorijalnom razvoju, a da se područja za koja se donosi teritorijalna strategija utvrđuju u skladu s prioritetima i ciljevima utvrđenim dugoročnim i srednjoročnim aktima strateškog planiranja donesenim na temelju zakona kojim se uređuje sustav strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske te zajedničkim strateškim okvirom Europske unije.
20 GRAD ZAGREB   Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada: Pored izloženih primjedaba uz predložene izmjene odredaba u ovom Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, predlaže se intervencija u odredbu članka 14. stavka 8. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Naime, predlaže se razmatranje izmjene ili brisanja odredbe članka 14. stavka 8. Zakona. Naime, tom odredbom propisano je da se, u slučaju kad dva ili više urbanih područja iz stavka 2. tog članka neposredno graniče, ta urbana područja smatraju jedinstvenim urbanim područjem. Navedeno određenje ukazalo se problematičnim i dvojbenim već pri ustrojavanju Urbane aglomeracije Zagreb, na što je Grad Zagreb višekratno ukazivao nadležnom ministarstvu. Također u kontekstu najavljenog povećanja broja ITU-urbanih područja u Republici Hrvatskoj, implementacija ove odredbe mogla bi dovesti do spajanja urbanih područja koja imaju različite razvojne probleme i potrebe, i time dodatno opteretiti i otežati postupak planiranja regionalnog razvoja za urbana područja. Osim toga, moguće spajanje više urbanih područja u jedno, temeljem činjenice da međusobno graniče, a bez obzira na njihove prirodne, gospodarske i društvene specifičnosti i potrebe autonomnog razvoja, moglo bi otežati i poštovanje načela propisanih odredbama članaka 8., 9. i 10. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Slijedom istaknutog, predlaže se razmatranje mogućnosti da se ova odredba Zakona izmijeni na način da se propišu dodatni uvjeti po kojima bi se dva urbana područja mogla smatrati jedinstvenim urbanim područjem u situacijama u kojima graniče, ili alternativno da se ova odredba u cijelosti izostavi (briše), uz odgovarajuće intervencije u ostalim odredbama koje se na istu pozivaju (članak 15. ZRRRH). Prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona predložit će se brisanje odredbe članka 14. stavka 8. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a u vezi s navedenim i odgovarajuća izmjena članka 15. Zakona. Provedba važeće odredbe, koja propisuje da se u slučaju kada dva ili više urbanih područja graniče takva područja smatraju jedinstvenim urbanim područjem, u provedbi se pokazala neodgovarajućim zakonodavnim rješenjem te iznesenu primjedbu predlagatelj smatra prihvatjivom.
21 Razvojna agencija Vukovarsko-srijemske županije   S obzirom na razvojne posebnosti područja Slavonije, Baranje i Srijema te potrebu posebnog planskog i programskog pristupa nositelja politike regionalnog razvoja (a u cilju prevladavanja ograničenja kojima je ovo područje podvrgnuto i ravnomjernog regionalnog razvoja), predlažemo da se u Zakon o regionalnom razvoju RH unese odredba o proizvodima Slavonije, Baranje i Srijema kao što je Zakonom o otocima definiran „Hrvatski otočni proizvod“ te djelatnosti od važnosti za gospodarski razvoj ovog područja. Prihvaćen U Nacrtu prijedloga zakona dodatno će se predložiti dodavanje novog članka kojim će se propisivati da je Ministarstvo nositelj programa zaštite i promocije proizvoda hrvatskih regija, kojima je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda, tradicije i baštine hrvatskih regija. Predložit će se da Ministarstvo dodjeljuje oznaku kvalitete proizvoda hrvatskih regija te da način provođenja mjera i aktivnosti navedenih programa nadležni ministar propiše pravilnikom.