Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Pravilnika o metodologiji ustrojavanja i vođenja Registra otoka

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 12. Članak 12. Podaci iz Registra mogu biti javno dostupni uz određene uvjete korištenja (navođenje izvora podatka ili slično). Prihvaćen Komentar se prihvaća. Odredba članka sukladno prijedlogu će se izmijeniti u Pravilniku.
2 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 11. Članak 11. Predlaže se brisati. Predlaže se definirati Sporazumom. Prihvaćen Komentar se prihvaća.
3 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 9. Članak 9. Stavak 1. Predlaže se drugačije formulirati. Prijedlog je da HHI ne unosi podatke u Registar (preko ovlaštene osobe) već u svoje baze unosi podatke (kompatibilne s Registrom), a Ministarstvo preuzima dogovorene podatke. Stavak 2. Predlaže se brisati „..kao i druge podatke i/ili kartografske prikaze i/ili izradu zračnih snimaka otoka, otočića i hridi.“ Predlaže se isto uvrstiti u članak 6. Stavak 3. Predlaže se brisati. Predlaže se definirati Sporazumom. Prihvaćen Komentar se prihvaća. Sukladno navedenome, odredba članka će se izmijeniti u Pravilniku.
4 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 8. Članak 7., Članak 8. – kao i za Članak 4. - Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja ne bi trebao biti dio Registra otoka, otočića i hridi već zasebni informacijski sustav/baza podataka. Smatramo kako se registar treba sastojati samo od podataka iz osnovnog Registra otoka. U Registru trebaju biti novo stvoreni podaci koje mogu koristiti ostali korisnici, a ne multiplicirat već postojeće podatke ostalih ministarstava, javnih institucija, zavoda, državnih tijela i dr. Razmjena podataka planiranih kroz integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja bi trebala biti kroz NIPP- Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka i/ili neki slični zasebni informacijski sustav/bazu podataka. U tom smislu neophodno je Pravilnik uskladiti sa Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka („Narodne novine“, br. 56/13, 52/18) i INSPIRE Direktivi (Infrastructure for Spatial Information 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske Unije od 14. ožujka 2007.) Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, isti se ne prihvaća. Registar otoka sastoji se od Osnovnog registra otoka i Integriranog informacijskog sustava otočnih pokazatelja kako je navedeno u članku 4. Pravilnika. Osnovni registar otoka sastoji se od osnovnih podatka koji uključuju: naziv otoka, otočića i hridi, površinu otoka, otočića i hridi u m2, duljinu morske obale otoka, otočića i hridi, geografske koordinate (geografska širina i geografska dužina) otoka, otočića i hridi, podatke o regionalnoj i lokalnoj nadležnosti, podatke vezane uz klasifikaciju/tipove/vrste otoka, otočića i hridi, podatke o naseljenosti, broju stanovnika i gustoći naseljenosti stanovništva, katastarske i prostorno-planske podatke kao i podatke o zaštićenim područjima prirode i nepokretnoj kulturnoj baštini/dobrima na otocima, otočićima i hridima. Također smatramo vrlo važnim da se Osnovni registar otoka može dodatno nadograđivati i sadržavati i druge podatke koji se odnose na otoke, otočiće i hridi. Ujedno napominjemo da su jedino podaci iz Osnovnog registra otoka javno dostupni odnosno Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja nije javno dostupni dio Registra otoka i kao takav neće utjecati na nadogradnju i razvijanje Osnovnog registra otoka.
5 Marko Mimica PRAVILNIK, Članak 7. Prilažemo popis indikatora koje bi trebalo integrirati unutar registra za otoke: Za potrebe otoka: - Potrošnja električne energije (MWh) - Faktor opterećenja elektroenergetskog sustava - Potrošnja toplinske energije (MWh) - HDD (Heating degree days; izvor: Eurostat) - Potrošnja energije za hlađenje (MWh) - CDD (Cooling Degree Days; izvor: Eurostat) - Generirani otpad (tona) - Odvojeni otpad (%) - Generirane otpadne vode (m3) - Obrađene otpadne vode (%) - Potrošnja vode (m3) - Potrošnja energije za transport (MWh) Za resurse otoka: - Brzina vjetra (m/s) - Udio energije vjetra u ukupnoj potrošnji (%) - Iskorištenost vjetro potencijala (%) - Solarna radijacija (MWh/m2) - Udio solarne energije u ukupnoj potrošnji (%) - Iskorištenost solarnog potencijala (%) - Potencijal biomase (MWh/m2) - Udio energije iz biomase u ukupnoj potrošnji (%) - Iskorištenost potencijala biomase (%) - Dostupna visina (m) - Udio hidroenergije u ukupnoj potrošnji (%) - Iskorištenost hidropotencijala (%) - Geotermalni gardijent (°C/100 m) - Udio geotermalne energije u ukupnoj potrošnji (%) - Iskorištenost geotermalnog potencijala (%) Za infrastrukturu: - Interkonekcija (MVA) - Dostupna rezerva snage (MVA) - Faktor varijabilnosti - Stupanj digitalizacije (%) - Pokrivenost telekomunikacijskom mrežom (Mbit/s) - Cjevovod prirodnog plina (DA/NE) - LNG (DA/NE) - Rafinerija (DA/NE) - Terminal naftnih derivate (DA/NE) Voda: - Oborine (mm/godina) - Podzemne vode (DA/NE) - Pokrivenost cjevovodima (%) - Desalinizacijsko postrojenje (m3/h) Ostali indikatori: - Mogućnost pružanja pomoćnih usluga elektroenergetskom sustavu - Brodske luke - Aerodrom - Autobusne linije - Trajekti - Cijena električne energije - SAIFI - SAIDI - THD(%) - Broj punionica za električna vozila - Maksimalna snaga fleksibilnog opterećenja (kW) - Broj kućanstava - Broj industrijskih postrojenja - Nezaposlenost (%) - Nezaposlenost mladih (%) - Nezaposlenost žena (%) - Nezaposlenost muškaraca (%) - Prosječna neto plaća - Broj tvrtki - Broj stanovnika - Broj turista - Kulturni objekti - Zagađenje zraka (ppm) - Kvaliteta pitke vode - Prosječna vlaga u zraku (%) - Broj sunčanih sati - Koordinate otoka - Zaposleni u privatnom sektoru - Zaposleni u javnom sektoru - Hrapavost terena Zavod za energetska postrojenja i energetiku Fakultet strojarstva i brodogradnje Primljeno na znanje Poštovani, zahvaljujemo na predloženim indikatorima, iste ćemo razmotriti i prema potrebi uključiti unutar Registra otoka odnosno integrirati u informacijski sustav otočnih pokazatelja.
6 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 7. Članak 7., Članak 8. – kao i za Članak 4. - Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja ne bi trebao biti dio Registra otoka, otočića i hridi već zasebni informacijski sustav/baza podataka. Smatramo kako se registar treba sastojati samo od podataka iz osnovnog Registra otoka. U Registru trebaju biti novo stvoreni podaci koje mogu koristiti ostali korisnici, a ne multiplicirat već postojeće podatke ostalih ministarstava, javnih institucija, zavoda, državnih tijela i dr. Razmjena podataka planiranih kroz integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja bi trebala biti kroz NIPP- Nacionalnu infrastrukturu prostornih podataka i/ili neki slični zasebni informacijski sustav/bazu podataka. U tom smislu neophodno je Pravilnik uskladiti sa Zakonom o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka („Narodne novine“, br. 56/13, 52/18) i INSPIRE Direktivi (Infrastructure for Spatial Information 2007/2/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća Europske Unije od 14. ožujka 2007.) Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, isti se ne prihvaća. Registar otoka sastoji se od Osnovnog registra otoka i Integriranog informacijskog sustava otočnih pokazatelja kako je navedeno u članku 4. Pravilnika. Osnovni registar otoka sastoji se od osnovnih podatka koji uključuju: naziv otoka, otočića i hridi, površinu otoka, otočića i hridi u m2, duljinu morske obale otoka, otočića i hridi, geografske koordinate (geografska širina i geografska dužina) otoka, otočića i hridi, podatke o regionalnoj i lokalnoj nadležnosti, podatke vezane uz klasifikaciju/tipove/vrste otoka, otočića i hridi, podatke o naseljenosti, broju stanovnika i gustoći naseljenosti stanovništva, katastarske i prostorno-planske podatke kao i podatke o zaštićenim područjima prirode i nepokretnoj kulturnoj baštini/dobrima na otocima, otočićima i hridima. Također smatramo vrlo važnim da se Osnovni registar otoka može dodatno nadograđivati i sadržavati i druge podatke koji se odnose na otoke, otočiće i hridi. Ujedno napominjemo da su jedino podaci iz Osnovnog registra otoka javno dostupni odnosno Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja nije javno dostupni dio Registra otoka i kao takav neće utjecati na nadogradnju i razvijanje Osnovnog registra otoka.
7 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. Stavak 1. Suvišno navoditi da su sastavni dio teritorija RH jer se to podrazumijeva. Stavak 2. Za osnovne podatke uključiti dodatne informacije - panoramsku sliku (i /ili snimku) i kartografski prikaz, je li MPPNO, je li hrid ili nije, karakter tvorbe. Predlaže se spojiti stavak 2. i 3. Prihvaćen Komentar se prihvaća. Odredbe predloženog članka sukladno prijedlogu će se izmijeniti.
8 Nenad Starc PRAVILNIK, Članak 6. Članak 6. (3) Alineja o klasifikaciji/tipovima /vrstama otoka, tek najavljuje klasificiranje po tipovima i vrstama otoka, a ne kaže tko će i kojim pravilnikom ili uredbom to i odrediti. Usto može itekako zbuniti jer uvodi značajne pojmove koji nisu prethodno određeni. Zakon o otocima razvrstava i svrstava otoke u nekoliko skupina ali ne određuje što je vrsta a što tip otoka. S obzirom na postojeću množinu raznih određenja koju nije uputno povećavati, predlažem izmjenu alineje tako da glasi: - podatke vezane uz klasifikaciju otoka, otočića i hridi Prihvaćen Komentar se prihvaća.
9 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 5. Članak 5. Stavak 4. Sagledati i po mogućnosti izbaciti cijeli stavak 4. (npr. podaci koje kreira i dostavi HHI za potrebe Registra otoka su i dalje vlasništvo HHI- a.) Djelomično prihvaćen Komentar se djelomično prihvaća. Odredba članka 5. sukladno prijedlogu će se izmijeniti.
10 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 4. Članak 4. Registar bi se trebao sastojati samo od popisa otoka i otočića i hridi sa osnovnim karakteristikama i podacima. Treba kreirati osnovni Registar, a povezivanje ostalih informacija/podataka (postojećih) vezano uz otoke i otočiće ne treba biti predmet Registra već odvojeni ili zasebni informacijski sustav/baza podataka. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, isti se ne prihvaća. Registar otoka sastoji se od Osnovnog registra otoka i Integriranog informacijskog sustava otočnih pokazatelja kako je navedeno u članku 4. Pravilnika. Osnovni registar otoka sastoji se od osnovnih podatka koji uključuju: naziv otoka, otočića i hridi, površinu otoka, otočića i hridi u m2, duljinu morske obale otoka, otočića i hridi, geografske koordinate (geografska širina i geografska dužina) otoka, otočića i hridi, podatke o regionalnoj i lokalnoj nadležnosti, podatke vezane uz klasifikaciju otoka, otočića i hridi, podatke o naseljenosti, broju stanovnika i gustoći naseljenosti stanovništva, katastarske i prostorno-planske podatke kao i podatke o zaštićenim područjima prirode i nepokretnoj kulturnoj baštini/dobrima na otocima, otočićima i hridima. Također smatramo vrlo važnim da se Osnovni registar otoka može dodatno nadograđivati i sadržavati druge podatke koji se odnose na otoke, otočiće i hridi. Ujedno napominjemo da su jedino podaci iz Osnovnog registra otoka javno dostupni odnosno Integrirani informacijski sustav otočnih pokazatelja nije javno dostupni dio Registra otoka i kao takav neće utjecati na nadogradnju i razvijanje Osnovnog registra otoka.
11 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 3. Članak 3. Neprecizna definicija. Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru koji se djelomično prihvaća odnosno definicija Registra otoka će se modificirati na način: Registar otoka je jedinstveni upisnik otoka, otočića i hridi klasificiranih po vanjskim karakteristikama i obilježjima te drugim parametrima bitnim za njihovo upravljanje, korištenje i čuvanje.
12 Nenad Starc PRAVILNIK, Članak 3. Članak 3. Cirkularna definicija : registar = registar. Bolje: Registar otoka je popis otoka ili kao što je određeno Člankom 6: upisnik Djelomično prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru koji se djelomično prihvaća odnosno definicija Registra otoka će se modificirati: Registar otoka je jedinstveni upisnik otoka, otočića i hridi klasificiranih po vanjskim karakteristikama i obilježjima te drugim parametrima bitnim za njihovo upravljanje, korištenje i čuvanje.
13 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2. Preporuka je da se hridi ne definiraju isključivo površinom. Pojam hrid treba preciznije definirati. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, isti se ne prihvaća. Člankom 5. Zakona o otocima (Narodne novine, 116/18) pojmovi otok, otočić, hrid i greben definirani su prema veličini površine u km2. Ujedno smatramo da će se ustrojavanjem Registra otoka objedinjeno, na jednom mjestu, moći sagledati svi dostupni podaci koji se odnose na hridi koje su predmet Registra otoka.
14 Nenad Starc PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2. Određenje hridi kao "prirodno nastalog dijela kopna okruženog morem, površine manje od 0,01 km2, vidljivog iznad površine mora", u cjelosti je prenesena iz Zakona o otocima. Ako je, međutim, hrid dio kopna okružen morem, onda je svakako vidljiv iznad površine. Dio određenja "vidljiv iznad površine mora" je nepotreban osim ako treba uvesti razlikovanje hridi i grebena. Hrid je vidljiva i za oseke i za plime, greben je vidljiv samo za oseke. Ako grebeni nisu predmet Pravilnika (našlo bi se argumenata da bi trebali biti), to treba i reći. Prijedlog: 3.hrid - prirodno nastali dio kopna okružen morem, površine manje od 0,01 km2, STALNO vidljiv iznad površine mora Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru, isti se ne prihvaća. Pojmovi – otok, otočić i hrid, navedeni pod točkama 1., 2. i 3. članka 2. Pravilnika će biti brisani sukladno nomotehničkim pravilima jer se isti navode u članku 5. Zakona o otocima (Narodne novine, 116/18).
15 Hrvatski hidrografski institut PRAVILNIK Naziv Pravilnika – bilo bi primjerenije da se Registar zove Registar otoka, otočića i hridi. Nije prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isti se ne prihvaća budući je odredbom članka 6. stavak 3. Zakona o otocima (Narodne novine, broj 116/18) Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije definiralo da ustrojava i vodi Registar otoka koji uključuje otoke, otočiće i hridi.
16 Radoslav Lakoš PRAVILNIK Članak 6. stavak 3. Predlažem da se iza trećeg podstavka “- podatke o naseljenosti, broju stanovnika i gustoći naseljenosti stanovništva”, doda novi podstavak:  - podatke o broju luka otvorenih za javni promet. Podstavci četiri i pet bi postali podstavci pet i šest.   Obrazloženje:  Naredbama ministra pomorstva, prometa i infrastrukture izvršeno je razvrstavanje luka otvorenih za javni promet (u daljnjem tekstu: luke) na području sedam primorskih županija: Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Ličko-senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Prema veličini i značaju za Republiku Hrvatsku luke su razvrstane kao 1) luke o osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku (8 luka), 2) luke županijskog značaja (66 luka) i 3) luke lokalnog značaja (368 luka). Ukupno su, dakle, razvrstane 442 luke. Od tog broja na otocima i otočićima ima 261 luka (59 %), a 181 luka se nalazi na kopnu (41 %).   Nadalje, od ukupno 95 luka prema Odluci o određivanju državnih linija u javnom prijevozu u linijskom obalnom pomorskom prometu (Vlada Republike Hrvatske, 22. prosinca 2016. godine), koje povezuju državne trajektne, brodske i brzobrodske linije, na otocima i otočićima se nalaze 74 luke (78 %), a na kopnu se nalazi 21 luka (22 %). Nepotrebno je isticati što luke znače za stanovništvo na naseljenim otocima i otočićima. Tijekom turističke sezone, pak, veliki broj luka lokalnog značaja omogućava dolazak turista i nautičara na naseljene (npr. Silba/Mul) i povremeno naseljene i nenaseljene otoke i otočiće (npr.Škarda - uvala Trate). Prihvaćen Poštovani, zahvaljujemo na komentaru. Isti se prihvaća.