Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnik o provedbi postupka vrednovanja
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
---|---|---|---|---|---|
1 | GRAD ZAGREB | Stupanje na snagu, Članak 28. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U Završnim odredbama u članku 28. navodi se da Pravilnik stupa na snagu osmoga dana objave u NN. Nije precizirano da li se ovaj Pravilnik odnosi i na već pokrenute postupke vrednovanja (postojeće osnovane Upravljačke skupine, Planove vrednovanja i same procese). | Prihvaćen | Članak 28. je izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: Ovaj Pravilnik odnosi se na akte strateškog planiranja izrađene sukladno Zakonu te stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«. |
2 | GRAD ZAGREB | Kriteriji za odabir pokazatelja uspješnosti, Članak 27. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Članak 27. je po prirodi nabrajanje, te bi ga trebalo ili pretvoriti u rečenice ili u alineje. | Prihvaćen | Članak 27. je izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: Kriteriji za odabir pokazatelja uspješnosti su: - Izravnost kojom se mjeri što je bliže moguće rezultat koji je potrebno izmjeriti; teže ako pokazatelji imaju višestruke lance rezultata. - Nedvosmislenost podrazumijeva da definicija pokazatelja treba biti operativno precizna i ne smije postojati dvosmislenost o tome što se mjeri ili o načinu tumačenja rezultata. Treba izbjegavati subjektivan način izražavanja. - Usredotočenost na djelovanje podrazumijeva da pokazatelji trebaju voditi do djelovanja. Pokazatelj vjerojatno nije dobar ako dionici ne znaju što napraviti s podacima iz pokazatelja. - Važnost podrazumijeva da se dionici moraju složiti da pokazatelj i podaci koji iz njega nastaju trebaju osigurati relevantan i značajan doprinos određivanju napretka prema cilju koji pokazatelj mjeri. - Praktičnost podrazumijeva da je pokazatelj praktičan ako podaci mogu biti prikupljeni na vrijeme i po razumnoj cijeni. - Korisnost podrazumijeva da odabrani pokazatelji trebaju biti korisni i relevantni za upravljanje i nadzor. Odabranim se pokazateljima treba obuhvatiti ono što je važno primarnim korisnicima informacija o izvedbi. - Jednostavnost podrazumijeva da ne treba tražiti savršene pokazatelje, ali treba utvrditi dobre i jednostavne pokazatelje koji sadrže iskoristive podatke |
3 | GRAD ZAGREB | Dodatni kriteriji vrednovanja, Članak 25. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Članak 25. je po prirodi nabrajanje, te bi ga trebalo ili pretvoriti u rečenice ili u alineje. Nadalje, u odredbi članka 25. stavka 5. bilo bi poželjno uvrstiti dodatna objašnjenja za kriterij jednakosti. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća, smatramo da ne treba uvrstiti dodatna objašnjena za kriterij jednakosti, članak 25. sada glasi: Dodatni kriteriji vrednovanja su: - Učinkovitost (efikasnost) koja podrazumijeva postizanje željenog rezultata s minimalnim troškovima, odnosno postizanje najboljeg rezultata za danu razinu resursa. - Dosljednost (konzistentnost) odnosi se na jasnoću i pridržavanje ciljeva i prioriteta u odnosu na viziju politike. - Komplementarnost odnosno mjera u kojoj intervencija podržava druge javne politike. - Održivost koja ocjenjuje mjeru u kojoj je izgledno da će učinci intervencije trajati nakon što ona završi, odnosno razmatra se jesu li rezultati, uključujući institucionalne promjene, trajni te može li se pretpostaviti da će biti trajni. - Jednakost odnosno do koje mjere su ravnopravno raspoređeni učinci u odnosu na različite dionike, regije, rodnu pripadnost i sl. |
4 | GRAD ZAGREB | Obavezni kriteriji vrednovanja, Članak 24. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Članak 24. je po prirodi nabrajanje, te bi ga trebalo ili pretvoriti u rečenice ili u alineje. | Prihvaćen | Članak 24. je izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: Obavezni kriteriji vrednovanja su: - Važnost (relevantnost) kojom se provjerava jesu li ciljevi i prioriteti akta strateškog planiranja utemeljeni na stvarnim potrebama i razvojnim potencijalima odnosno do koje mjere su ciljevi opravdani u odnosu na potrebe. - Djelotvornost (efektivnost) kojom se uspoređuje što je ostvareno u odnosu na planirano odnosno do koje mjere su ciljevi ostvareni te do koje mjere se očekuje da će se ostvariti (ovisno o vrsti vrednovanja). - Usklađenost (koherentnost) podrazumijeva da se uključuje unutarnju i vanjsku usklađenost akta strateškog planiranja, odnosno logiku strategije; utvrđuje se jesu li odabrani prioriteti i mjere komplementarni i povezani; je li akt strateškog planiranja u skladu s relevantnim nacionalnim dokumentima. Vanjska usklađenost podrazumijeva usklađenost između ciljeva akta strateškog planiranja s ciljevima drugih javnih intervencija koje su s njim povezane. Unutarnja usklađenost podrazumijeva usklađenost ciljeva akta strateškog planiranja. Unutarnja povezanost implicira da postoji hijerarhija ciljeva, s time da hijerarhijski niži ciljevi logično doprinose ostvarenju viših ciljeva |
5 | GRAD ZAGREB | III. VRSTE I KRITERIJI VREDNOVANJA, Članak 19. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Odredba članka 19. se svodi na dvostruko nabrajanje pojmova koji su već objašnjeni i u zakonskim odredbama, ali i u samom tijelu članka, te ih nije potrebno dodatno nabrajati i u alinejama. | Prihvaćen | Članak 19. je izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: Akti strateškog planiranja podliježu postupku vrednovanja tijekom izrade, tijekom provedbe i nakon provedbe |
6 | GRAD ZAGREB | Dovršetak, provjera i odobravanje izvješća o vrednovanju i njegovih preporuka, Članak 15. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U odredbi članka 15. stavka 1. potrebno je dodatno propisati što je moguće poduzeti u slučajevima u kojima tijelo nadležno za izradu akta strateškog planiranja utvrdi veće propuste tima za vrednovanje, budući da sukladno odredbi članka 14. stavka 3. nije moguće mijenjati niti nametati zaključke timu za vrednovanje. | Prihvaćen | Članak 15. stavak 1. izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi:. Tijelo nadležno za izradu akta strateškog planiranja koordinira postupak provjere valjanosti nacrta izvješća o vrednovanju i pružanja povratne informacije timu za vrednovanje. U slučaju da tijelo nadležno za izradu akta strateškog planiranja i Odbor za vrednovanje ne usvoji izvješće od tima za vrednovanje mora se osnovati novi tim i pokrenuti izrada novog izvješća. |
7 | GRAD ZAGREB | Osnivanje tima za vrednovanje, Članak 12. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U odredbi članka 12. stavka 2. potrebno je jasnije definirati slučajeve u kojima se može osnovati tim za vrednovanje, te njegovu ulogu i odnos prema odboru za vrednovanje. Nadalje, predlaže se da i članovi tima za vrednovanje (čl. 12) imaju iste uvjete kao Odbor za vrednovanje, tj. da nisu sudjelovali ili bili uključeni u koordinaciju i/li provedbu Strateškog dokumenta koji se vrednuje (kao što se navodi u čl. 10). | Prihvaćen | Članak 10. stavak 3. izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: Zaposlenici nadležnoga tijela, koji su neposredno sudjelovali u izradi ili provedbi akata strateškoga planiranja, (ne uključujući Koordinatora za strateško planiranje koji obavlja funkciju koordinacije) ne mogu biti imenovani članovima Odbora za vrednovanje kao ni tima za vrednovanje. |
8 | GRAD ZAGREB | Osnivanje Odbora za vrednovanje, Članak 10. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Odredba članka 10. stavka 3. sadrži pojam „sudjelovanje u utvrđivanju sadržaja akta strateškog planiranja“, čije značenje nije sasvim jasno, stoga bi možda trebalo taj izraz zamijeniti izrazom „sudjelovanje u izradi ili koordinaciji izrade akta strateškog planiranja“, ili drugim izrazom koji bi sugerirao sudjelovanje i u nekim drugim fazama izrade od one koja obuhvaća samo utvrđivanje sadržaja akta strateškog planiranja. | Prihvaćen | Članak 10. stavak 3. izmijenjen je u skladu s primjedbom i sada glasi: Zaposlenici nadležnoga tijela, koji su neposredno sudjelovali u izradi ili provedbi akata strateškoga planiranja, (ne uključujući Koordinatora za strateško planiranje koji obavlja funkciju koordinacije) ne mogu biti imenovani članovima Odbora za vrednovanje kao ni tima za vrednovanje. |
9 | GRAD ZAGREB | Pokretanje postupka vrednovanja, Članak 9. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Odredbu članka 9. stavka 1. kojom je propisano da postupak vrednovanja pokreće tijelo nadležno za izradu akta strateškog planiranja donošenjem odluke, uskladiti s odredbom članka 7. stavka 2., kojom je propisano da postupak vrednovanja pokreće čelnik nadležnog tijela. | Prihvaćen | Članak 9. je izmijenjen u skladu s primjedbom i sada glasi: Postupak vrednovanja pokreće čelnik tijela koje je nadležno za izradu akta strateškog planiranja donošenjem odluke o početku postupka vrednovanja, u skladu s planom vrednovanja. |
10 | GRAD ZAGREB | Ciljevi vrednovanja, Članak 8. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada Stavci sadržani u članku 8. su po svojoj prirodi natuknice, pa bi trebalo razmisliti o tome da ih se pretvori u alineje ili u cjelovite rečenice. Nadalje, u članku 8. navedeni su ciljevi vrednovanja, a u članku 21. stavak 2. se navodi da tijela nadležna za izradu akata strateškog planiranja mogu samostalno odlučivati što će se vrednovati i kada (vrednovanje tijekom provedbe) pa nije razvidno treba li u slučaju fokusiranog/ograničenog vrednovanja sukladno odluci tijela ispuniti sve ciljeve iz članka 8. | Prihvaćen | Članak 21. stavak 2 je izmijenjen u skladu s primjedbom i sada glasi: Tijela nadležna za izradu akata strateškog planiranja mogu samostalno odlučivati što će se vrednovati i kada kako bi se ispunili ciljevi vrednovanja iz članka 8. ovog Pravilnika. Vrednovanje na taj način postaje upravljački alat kojim se pomaže učinkovitija provedba akata strateškog planiranja. |
11 | GRAD ZAGREB | Sustav vrednovanja , Članak 5. | Grad Zagreb, Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj Grada U odredbi članka 5. stavka 2., propisano je da se postupak vrednovanja primjenjuje na dugoročne i srednjoročne akte strateškog planiranja, koji su detaljnije pobrojani u odredbama stavaka 3. i 4. toga članka. Međutim, potrebno je uključiti planove razvoja odnosno strategije razvoja urbanih područja/urbane aglomeracije, jer oni ne bi smjeli biti isključeni iz provođenja postupka vrednovanja uslijed značaja koji imaju za održivi razvoj urbanog područja. | Djelomično prihvaćen | Članak 5. mijenja se i glasi: Postupak vrednovanja akata strateškog planiranja (u daljnjem tekstu: postupak vrednovanja) je neovisna usporedba i ocjena očekivanih i ostvarenih rezultata, ishoda i učinaka provedbe akata strateškog planiranja. (2) Postupak vrednovanja primjenjuje se na dugoročne i srednjoročne akte strateškog planiranja. (3) Ukoliko su akti iz stavka 2. ovoga članka povezani s korištenjem fondova EU iz članka 30. Zakona, koji su ujedno i višegodišnji programski dokumenti (Sporazum o partnerstvu i (operativni) programi), čija provedba se sufinancira iz EU fondova, ovaj Pravilnik se na iste primjenjuje na odgovarajući način, kada nema odgovarajućih EU ili nacionalnih pravila. (4) Dugoročni akti strateškog planiranja jesu Nacionalna razvojna strategija, višesektorske i sektorske strategije. (5) Srednjoročni akti strateškog planiranja jesu nacionalni planovi i planovi razvoja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |