Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu prijedloga Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za posebne skupine studenata

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 19. Kako se radi o stipendijama za ranjive skupine predlažemo povećanje iznosa stipendije, a posebice za kategorije 2, 4, 6 i 7 ovog Pravilnika. Prema istraživanju EUROSTUDENT iz 2014. prosječan ukupni iznos semestralnih troškova iznosi 15.417 kn te se razlikuju od grada u kojem student/ica studira. Isto tako se navodi da studenti/ce obavljaju plaćene poslove tijekom studija jer ih na to prisiljavaju primarno financijski razlozi kako bi pokrili troškove života i studijske troškove. U navedenom istraživanju se navodi da je „dostupnost i dostatnost prihoda za pokrivanje troškova studija jedan je od ključnih čimbenika koji utječe na odluku o nastavku obrazovanja na tercijarnoj razini, ali i na uspješan završetak studija za sve one koji studiraju“. Osim toga iznosi stipendije ne prate trendove povećanja minimalne plaće kao i porast ukupnih troškova života. To potvrđuju podaci državne statistike, prema kojima su troškovi života u Hrvatskoj u posljednje tri godine ukupno porasli 2,3 posto. Napominjemo da je za 2019. godinu u Republici Hrvatskoj iznos minimalne plaće 3.000,00 kuna dok je iznos stipendije samo 1.200,00 kuna i to je isti iznos koji se dodjeljuje već duži period. Napominjemo da se stipendije planiraju dodjeljivati studentima/cama od kojih nekih spadaju u ranjive skupine koji su u većem riziku od socijalne isključenosti i siromaštva. Stoga predlažemo povećanje iznosa stipendija i to posebice za studente/ice ranjivih skupina koji se u ovom Pravilniku nalaze pod kategorijama 2, 4, 6 i 7 jer se ovdje doista radi o ranjivim skupinama, a sve sa svrhom unaprjeđenja sustava financijske pomoći pripadnicima podzastupljenih i ranjivih skupina. Predlažemo da se iznos stipendije određuje prema relevantnom socio-ekonomskom pokazatelju ovisno o prosječnoj nacionalnoj plaći ili prema procjeni troškova življenja Državnog zavoda za statistiku i to za svaku godine pojedinačno. Isto tako akademska godina traje od 1. listopad do 30. rujna s time da su ispitni rokovi u srpnju i rujnu dok samo u kolovozu studenti/ice nemaju obaveza na fakultetima To je ukupno 11 mjeseci kada studenti imaju obveze na studiju, a stipendija se dodjeljuje samo u 9 mjesečnih rata. Stoga predlažemo dodjeljivanje stipendija u najmanje 11 mjesečnih rata. Nije prihvaćen Javni natječaj raspisuje ministar nadležan za visoko obrazovanje do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Rokovi za objavljivanje Natječaja i objavljivanje rang-liste definirani su u skladu s početkom akademske godine koja počinje 1. listopada, stoga cijeli postupak dodjele stipendija za posebne skupine studenata počinje u listopadu. Rang-liste utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija. U skladu s navedenim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražit će prosjek ocjena ostvaren zaključno s danom 30. rujna. Pri određivanju roka za objavu natječaja, uvršteni su i diplomski studiji pojedinih visokih učilišta gdje akademska godina počinje kasnije. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz ovu vrstu stipendija, dodjeljuje još dvije vrste stipendije: Državne stipendije na temelju socio-ekonomskoga statusa i Državne stipendije u STEM područjima znanosti koji imaju ujednačene rokove navedene u pravilnicima. Prilikom procesa dodjele stipendija potrebno je osnovati Povjerenstvo za dodjelu državnih stipendija za posebne skupine studenata, izvršiti obradu svih prijava studenata čiji je broj višestruko umnožen u odnosu na broj predviđenih stipendija, očitovati se na upite prijavljenih studenata i zainteresiranih stranaka u za to predviđenom roku. Nakon završetka rokova za obradu Povjerenstvo predlaže objavu rang-lista te ministar donosi Odluku o dodjeli državnih stipendija za posebne skupine studenata. Nakon objave rang-lista studenti imaju rok za slanje primjedbi. Povjerenstvo razmatra zaprimljene primjedbe i predlaže ministru listu kandidata kojima je prihvaćena primjedba. Sredstva za dodjelu državnih stipendija za posebne skupine studenata već su ranije osigurana u Državnom proračunu, stoga povećanje iznosa nije moguće. Dodjela stipendija od 9 mjeseci je povezana s trajanjem obaveza redovnih studenata unutar akademske godine.
2 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 17. Predlažemo da se izmjeni stavak 1 u kojem bi Ministar na prijedlog Povjerenstva u roku od najviše sedam (7) dana od zaprimanja prijedloga Povjerenstva trebao donijeti Odluku o dodjeli državnih stipendija za posebne kategorije Nije prihvaćen Javni natječaj raspisuje ministar nadležan za visoko obrazovanje do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Rokovi za objavljivanje Natječaja i objavljivanje rang-liste definirani su u skladu s početkom akademske godine koja počinje 1. listopada, stoga cijeli postupak dodjele stipendija za posebne skupine studenata počinje u listopadu. Rang-liste utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija. U skladu s navedenim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražit će prosjek ocjena ostvaren zaključno s danom 30. rujna. Pri određivanju roka za objavu natječaja, uvršteni su i diplomski studiji pojedinih visokih učilišta gdje akademska godina počinje kasnije. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz ovu vrstu stipendija, dodjeljuje još dvije vrste stipendije: Državne stipendije na temelju socio-ekonomskoga statusa i Državne stipendije u STEM područjima znanosti koji imaju ujednačene rokove navedene u pravilnicima. Prilikom procesa dodjele stipendija potrebno je osnovati Povjerenstvo za dodjelu državnih stipendija za posebne skupine studenata, izvršiti obradu svih prijava studenata čiji je broj višestruko umnožen u odnosu na broj predviđenih stipendija, očitovati se na upite prijavljenih studenata i zainteresiranih stranaka u za to predviđenom roku. Nakon završetka rokova za obradu Povjerenstvo predlaže objavu rang-lista te ministar donosi Odluku o dodjeli državnih stipendija za posebne skupine studenata. Nakon objave rang-lista studenti imaju rok za slanje primjedbi. Povjerenstvo razmatra zaprimljene primjedbe i predlaže ministru listu kandidata kojima je prihvaćena primjedba. Svi rokovi navedeni u Pravilniku odnose se na krajnji rok, što ne isključuje mogućnost ranije objave.
3 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 16. Kao što je ranije u komentarima spomenuto predlažemo izmjenu stavka 2 ovog članka u kojem za ranjive skupine studenata/ica koji se nalaze u 2, 4 i 6 kategoriji Pravilnika tražimo umjesto objave imena i prezime objavu njihova JMBAG identifikacijskog broja. Isto tako predlažemo izmjenu stavka 5 u kojem predlažemo da Povjerenstvo razmatra primjedbe zaprimljene u roku te najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana isteka roka za podnošenje primjedbe predlaže ministru listu kandidata za svaku kategoriju državne stipendije kojima je prihvaćena primjedba. Dodatno predlažemo da se nadoda stavak u kojem će se obavijestiti studenti/ice koliki će biti vremenski period u kojem će biti javno dostupni objavljeni podaci odnosno rang-liste studenata/ica na mrežnim stranicama Ministarstva. Isto tako predlažemo da se nadoda stavak u kojem se obvezuje Ministarstvo da će uz objavu rang lista na stranicama Ministarstva dodatno obavijestiti studente/ice o objavi rang-liste putem njihovih osobnih elektroničkih adresa. Nije prihvaćen Članak 16. stavak 2. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, člankom 13., stavkom 3. ovog Pravilnika pribavlja privolu od studenata kandidata za dodjelu državnih stipendija na obrascima za prijavu na Natječaj, s ciljem prikupljanja i obrade studentovih osobnih podataka za svrhu 2. ovoga članka te suglasnost za objavu osobnih podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Pravilnika u svrhu osiguranja transparentnosti Natječaja. Obrada, čuvanje, zaštita, dostava i daljnje korištenje podataka može se obavljati samo za ostvarivanje svrhe iz Pravilnika i mora biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i propisima o zaštiti osobnih podataka, zaštiti tajnosti podataka (poslovna, profesionalna, porezna tajna), propisima o informacijskoj sigurnosti i poslovanju koje primjenjuju sporazumne strane. Napominjemo da objavljene rang-liste studenata prijavljenih na Natječaj neće biti pretražive te time osiguravamo zadržavanje prava osobe na privatnost čuvanja ovoga podatka na temelju kojeg će im biti odobrena stipendija. Nastavno na Vaš prijedlog za objavu JMBAG identifikacijskog broja ili nekoga drugog načina objavljivanja podatka naglašavamo da, u svrhu transparentnosti tokova javnih sredstava, osobni podaci moraju biti objavljeni javno i transparentno, s obzirom na to da su sredstva za državne stipendije za posebne skupine studenata osigurana u Državnom proračunu, stoga njihova potrošnja mora biti javna i vidljiva. Članak 16. stavak 5. Javni natječaj raspisuje ministar nadležan za visoko obrazovanje do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Rokovi za objavljivanje Natječaja i objavljivanje rang-liste definirani su u skladu s početkom akademske godine koja počinje 1. listopada, stoga cijeli postupak dodjele stipendija za posebne skupine studenata počinje u listopadu. Rang-liste utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija. U skladu s navedenim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražit će prosjek ocjena ostvaren zaključno s danom 30. rujna. Pri određivanju roka za objavu natječaja, uvršteni su i diplomski studiji pojedinih visokih učilišta gdje akademska godina počinje kasnije. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz ovu vrstu stipendija, dodjeljuje još dvije vrste stipendije: Državne stipendije na temelju socio-ekonomskoga statusa i Državne stipendije u STEM područjima znanosti koji imaju ujednačene rokove navedene u pravilnicima. Prilikom procesa dodjele stipendija potrebno je osnovati Povjerenstvo za dodjelu državnih stipendija za posebne skupine studenata, izvršiti obradu svih prijava studenata čiji je broj višestruko umnožen u odnosu na broj predviđenih stipendija, očitovati se na upite prijavljenih studenata i zainteresiranih stranaka u za to predviđenom roku. Nakon završetka rokova za obradu Povjerenstvo predlaže objavu rang-lista te ministar donosi Odluku o dodjeli državnih stipendija za posebne skupine studenata. Nakon objave rang-lista studenti imaju rok za slanje primjedbi. Povjerenstvo razmatra zaprimljene primjedbe i predlaže ministru listu kandidata kojima je prihvaćena primjedba. Svi rokovi navedeni u Pravilniku odnose se na krajnji rok, što ne isključuje mogućnost ranije objave. Dodatno što se tiče predlaganja novih stavaka u članku 16. ne prihvaća se zato što će podaci biti objavljeni sukladno Općoj uredbi o zaštiti podataka i propisima o zaštiti osobnih podataka, dok ćemo u sklopu natječaja objaviti vremenski period u kojem će podaci biti javno dostupni. Nadalje Ministarstvo znanosti i obrazovanja tijelo je državne uprave koje zbog transparentnosti koristi sve javne raspoložive načine objave rang-listi. Smatramo da je dovoljna javna obavijest (putem mrežnih stranica, društvenih mreža, medijskih servisa i sl.) jer su svi prijavljeni kandidati na državne stipendije informirani na navedene načine o provedbi natječaja i pravilniku te su upućeni u navedene oblike komunikacije.
4 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 15. Kako se radi o ranjivim skupinama koji bez financijske podrške moraju tražiti dodatne izvore financiranja i time se ne mogu samo posvetiti akademskim obavezama, predlažemo da se izmjeni stavak 2 ovog članka. Umjesto 60 dana predlažemo da period za objavu rang lista bude kraći, odnosno maksimalno 45 dana. Prema trenutnom vremenskom rasporedu studenti/ice ranjivih skupina bi stipendije mogli dobiti tek pred kraj prosinca što je tri mjeseca nakon početka akademske godine i što ovim skupinama uvelike otežava izvršavanje njihovih akademskih obaveza te pristupu njihovih osnovnih životnih potreba. Studenti/ice u tom periodu moraju nekako platiti smještaj, prehranu, minimalno osnovnu kozmetiku i slično. Iako postoje subvencije za prehranu ili studentski smještaj koji je jeftiniji od privatnog smještaja studentima/icama ovih ranjivih skupina je i plaćanje subvencionirane prehrane i smještaja otežano ili gotovo nemoguće ako nemaju osnovni prihod poput stipendije. Zbog svega navedenog predlažemo skraćenje rokova za dodjelu stipendija i objavu rang lista. Nije prihvaćen Javni natječaj raspisuje ministar nadležan za visoko obrazovanje do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Rokovi za objavljivanje Natječaja i objavljivanje rang-liste definirani su u skladu s početkom akademske godine koja počinje 1. listopada, stoga cijeli postupak dodjele stipendija za posebne skupine studenata počinje u listopadu. Rang-liste utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija. U skladu s navedenim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražit će prosjek ocjena ostvaren zaključno s danom 30. rujna. Pri određivanju roka za objavu natječaja, uvršteni su i diplomski studiji pojedinih visokih učilišta gdje akademska godina počinje kasnije. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz ovu vrstu stipendija, dodjeljuje još dvije vrste stipendije: Državne stipendije na temelju socio-ekonomskoga statusa i Državne stipendije u STEM područjima znanosti koji imaju ujednačene rokove navedene u pravilnicima. Prilikom procesa dodjele stipendija potrebno je osnovati Povjerenstvo za dodjelu državnih stipendija za posebne skupine studenata, izvršiti obradu svih prijava studenata čiji je broj višestruko umnožen u odnosu na broj predviđenih stipendija, očitovati se na upite prijavljenih studenata i zainteresiranih stranaka u za to predviđenom roku. Nakon završetka rokova za obradu Povjerenstvo predlaže objavu rang-lista te ministar donosi Odluku o dodjeli državnih stipendija za posebne skupine studenata. Nakon objave rang-lista studenti imaju rok za slanje primjedbi. Povjerenstvo razmatra zaprimljene primjedbe i predlaže ministaru listu kandidata kojima je prihvaćena primjedba. Svi rokovi navedeni u Pravilniku odnose se na krajnji rok, što ne isključuje mogućnost ranije objave.
5 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 13. Predlažemo izmjenu stavka 3 ovog članka. Kako se radi o ranjivim skupinama studenata predlažemo da se za 2, 4 i 6 kategoriju izbaci ili promijeni suglasnost za objavu osobnih podataka navedenih u članku 16. stavka stavka 2. ovog Pravilnika. Posebice ako će se rezultati stipendije grupirati prema kategorijama što bi posljedično moglo dovesti do zlouporabe osobnih podataka. Potrebno je uzeti u obzir da studenti u prethodno navedenim kategorijama dostavljaju službene potvrde nadležnih institucija poput npr. Centara za socijalnu skrb čime će Povjerenstvo i Ministarstvo imati uvid u valjanost podataka. Ovdje posebno ističemo ranjivu skupinu mladih iz alternativne skrbi koji većinom skrivaju svoju činjenicu da su odrastali u sustavu alternativne skrbi. Mladi odrasli u alternativnoj skrbi govore o stigmatizaciji društva nakon što se sazna njihova povijest te stoga mnogo ovih mladih odlazak na fakultet vide kao jedini trenutak kada ih se neće gledati kao mlade osobe iz skrbi. Tako od ovih mladih možete čuti da govore o tome da ih primjerice poslodavci odbijaju na razgovorima za posao ako kažu da su odrastali u skrbi. Stoga smatramo da je važnije sačuvati pravo mlade osobe da ovakav podatak zadrži za sebe i Vas kao nadležnog Ministarstva koji će temeljem kriterija odobravati stipendiju. Ponekad upravo radi javne objave imena i prezimena mladi se odbijaju javljati na natječaje kako ih okolina ne bi mogla povezati sa činjenicom da su odrastali u alternativnoj skrbi.. Umjesto imena i prezimena osoba predlažemo da se za ove kategorije objavljuju JMBAG identifikacijski brojevi ili da se pronađe drugi način objave rezultata koji neće naškoditi privatnosti i osjetljivosti ovih podataka. Nije prihvaćen Ministarstvo znanosti i obrazovanja, člankom 13., stavkom 3. ovog Pravilnika pribavlja privolu od studenata kandidata za dodjelu državnih stipendija na obrascima za prijavu na Natječaj, s ciljem prikupljanja i obrade studentovih osobnih podataka za svrhu 2. ovoga članka te suglasnost za objavu osobnih podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Pravilnika u svrhu osiguranja transparentnosti Natječaja. Obrada, čuvanje, zaštita, dostava i daljnje korištenje podataka može se obavljati samo za ostvarivanje svrhe iz Pravilnika i mora biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i propisima o zaštiti osobnih podataka, zaštiti tajnosti podataka (poslovna, profesionalna, porezna tajna), propisima o informacijskoj sigurnosti i poslovanju koje primjenjuju sporazumne strane. Napominjemo da objavljene rang-liste studenata prijavljenih na Natječaj neće biti pretražive te time osiguravamo zadržavanje prava osobe na privatnost čuvanja ovoga podatka na temelju kojeg će im biti odobrena stipendija. Nastavno na Vaš prijedlog za objavu JMBAG identifikacijskog broja ili nekoga drugog načina objavljivanja podatka naglašavamo da, u svrhu transparentnosti tokova javnih sredstava, osobni podaci moraju biti objavljeni javno i transparentno, s obzirom na to da su sredstva za državne stipendije za posebne skupine studenata osigurana u Državnom proračunu, stoga njihova potrošnja mora biti javna i vidljiva.
6 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 10. Navedenim člankom, kao i člankom 8., propisani su uvjeti za stjecanje prava na stipendiju za studente koji su do punoljetnosti bili bez odgovarajuće roditeljske skrbi te za studente bez oba roditelja. To su ujedno i jedine kategorije stipendija kod kojih se, u slučaju istog pozicioniranja na rang listi, dodatno valoriziraju dodatna postignuća kao što su nagrade i priznanja, objavljeni radovi i sl. Obzirom da su obje kategorije stipendija namijenjene posebno osjetljivim skupinama studenata koji su uskraćeni za društvenu i financijsku podršku obitelji koja, prema podacima EUROSTUDENT-a, izravno utječe i na uspješnost studiranja, smatramo kako je dodatne kriterije za ovu grupu potencijalnih stipendista potrebno prilagoditi njihovim potrebama uz uvažavanje teških životnih okolnosti. Nije prihvaćen Ne radi se o dodatnim kriterijima u smislu ostvarivanja prava na državnu stipendiju već o prednosti za situacije kada uvjete Natječaja propisane stavcima 1. i 2. članaka 8. i 10. zadovolji veći broj studenata od onog broja za koji su osigurana financijska sredstva. Znači, ovo je isključivo prednost za izbor između studenata koji su ostvarili isto mjesto na rang-listi, a ne dodatni kriterij.
7 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 8. Predlažemo da se u cijelom članku izbaci riječ „do punoljetnosti“. Navedenu formulaciju ne koriste niti trenutno važeći Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa niti Pravilnik o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje. Formulacija „do punoljetnosti“ isključuje mogućnost prijave na natječaj za stipendiju mladima koji su kao djeca bili smješteni u neki od oblika alternativne skrbi te su iz njega izašli prije punoljetnosti. Mladi mogu izaći iz alternativne skrbi prije punoljetnosti ako su prije završili srednju školu ili radi drugih specifičnih razloga za ovu skupinu. Događa se da primjerice mlada osoba bude smještena u sustav alternativne skrbi sa 16 godina i ostvariti će navedeno pravo dok osoba koja je u sustavu bila 10 godina i izašla je iz sustava prije punoljetnosti neće moći ostvariti navedeno pravo. Zbog svega navedenog diskriminira se i stavlja u nepravedan nepovoljniji položaj mlade sa iskustvom skrbi koji su iz sustava skrbi izašli i prije 18 godine. Raniji izlazak iz skrbi nije pokazatelj odsustva potrebe za dodatnom podrškom, štoviše raniji izlazak iz skrbi je često povezan sa nepovoljnijim kasnijim životnim ishodima djece i mladih s iskustvom skrbi (Dixon i sur., 2006.). S obzirom da je mali broj mladih s iskustvom odrastanja u skrbi koji se odlučuju na daljnje visoko obrazovanje ovakva odluka će značajno doprinijeti pravičnosti ovog natječaja. Djelomično prihvaćen Naziv kategorije koristio se zadnjih 10 godina u Pravilnicima/Natječajima u kojima je Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu dodjeljivala navedenu kategoriju stipendije i nije bilo diskriminacije. Svim je studentima omogućena prijava, bez obzira na godine kada su izašli iz alternativne srbi. Budući da se javljaju nejasnoće pri razumijevanju i tumačenju navedene terminologije, naziv kategorije stipendija će biti: redovni studenti kojima je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Članak 8. stavak 1. točka a) će glasiti: (1) Uvjeti za podnošenje prijave na Natječaj za kategoriju 4 – studenti kojima je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja: a) da je student kao dijete bio smješten u udomiteljsku obitelj ili obiteljski dom, odnosno da je student kao dijete koristio uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja što se dokazuje preslikom potvrde/rješenja nadležnog centra za socijalnu skrb.
8 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 8. Navedenim člankom, i člankom 10. propisani uvjeti za stjecanje prava na stipendiju za studente koji su do punoljetnosti bili bez odgovarajuće roditeljske skrbi te za studente bez oba roditelja. To su ujedno i jedine kategorije stipendija kod kojih se, u slučaju istog pozicioniranja na rang listi, dodatno valoriziraju dodatna postignuća kao što su nagrade i priznanja, objavljeni radovi i sl. Obzirom da su obje kategorije stipendija namijenjene posebno osjetljivim skupinama studenata koji su uskraćeni za društvenu i financijsku podršku obitelji koja, prema podacima EUROSTUDENT-a, izravno utječe i na uspješnost studiranja, smatramo kako je dodatne kriterije za ovu grupu potencijalnih stipendista potrebno prilagoditi njihovim potrebama uz uvažavanje teških životnih okolnosti. Nije prihvaćen U vezi s navedenom primjedbom na članke 8. i 10. ne radi se o dodatnim kriterijima u smislu ostvarivanja prava na državnu stipendiju već o prednosti za situacije kada uvjete Natječaja propisane stavcima 1. i 2. članaka 8. i 10. zadovolji veći broj studenata od onog broja za koji su osigurana financijska sredstva. Znači, ovo je isključivo prednost za izbor između studenata koji su ostvarili isto mjesto na rang-listi, a ne dodatni kriterij.
9 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 6. Prijedlog za čl. 6. st. 1. toč. a) koji treba glasiti: Osoba koja ima utvrđen status osobe s invaliditetom nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili rješenjem o ostvarenom pravu na temlju invaliditeta u sustavu socijalne skrbi (doplatak za pomoć i njegu ili osobna invalidnina). Obrazloženje: Prema odredbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i odredbi čl. 23. Uredbe o metodologijama vještačenja (NN, br. 67/17 i 56/18) osoba s invaliditetom je osoba koja ima dugotrajna tjelesna, mentalna, intelektualna ili osjetilna oštećenja koja u međudjelovanju s različitim preprekama mogu sprječavati njezino puno i učinkovito sudjelovanje u društvu na ravnopravnoj osnovi s drugima. Status osobe s invaliditetom ima osoba (starija od 15 godina) kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje iz Liste I i najmanje stupanj 1. iz Liste težine i vrste invaliditeta - oštećenja funkcionalnih sposobnosti. Status osobe s invaliditetom ima osoba kojoj je u postupku vještačenja utvrđeno barem jedno oštećenje s najmanje 30% oštećenja organizma i najmanje I stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti). Status osobe s invaliditetom ima i osoba kojoj je taj status utvrđen rješenjem nadležnog tijela prema propisima o pravima hrvatskih branitelja i propisima o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. Obzirom na činjenicu da se na osnovu postojanja težeg/teškog invaliditeta priznaju određena prava u sustavu socijalne skrbi ili kao što su prava na doplatak za pomoć i njegu i pravo na osobnu invalidninu, opravdano je kao dokaz invaliditeta priznati i rješenje o priznavanju navedenih prava. Obzirom na ovako definirane kriterije kojima osoba ostvaruje status osobe s invaliditetom, smatramo da svi studenti koji na ovaj način imaju utvrđen invaliditet, trebaju dobiti mogućnost prijaviti se na Natječaj za kategoriju 2. Prihvaćen Članak 6. stavak 3. točka b) mijenja se i glasi: a) osobe koje imaju utvrđen status osobe s invaliditetom nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili rješenjem o ostvarenom pravu na temelju invaliditeta u sustavu socijalne skrbi (doplatak za pomoć i njegu ili osobna invalidnina).
10 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 6. Prijedlog za čl. 6. st. 3.toč. b), koji treba glasiti: U slučaju istog mjesta na rang listi, prednost za dodjelu stipendije ostvaruju studenti invaliditetom s višim postotkom oštećenja organizma i/ili višim stupnjem funkcionalnog oštećenja. Obrazloženje: Sukladno definiciji osobe s invaliditetom nije prihvatljivo rangiranje samo studenata s tjelesnim ili senzornim oštećenjem budući da takvo određenje isključuje osobe s drugim vrstama oštećenja. Što se tiče stupnjevanja oštećenja organizma, ona iznose od 0 do 100%, a oštećenja funkcionalnih sposobnosti imaju četiri stupnja funkcionalnog oštećenja, pri čemu se četvrta (IV) razina oštećenja odnosi na osobe s najtežim invaliditetom. Stoga predlažemo dodati i rangiranje stupnjeva funkcionalnog oštećenja. Prihvaćen Članak 6. stavak 3. točka b) mijenja se i glasi: b) viši postotak oštećenja organizma i/ili viši stupanj funkcionalnog oštećenja;
11 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 6. Vezano za čl. 6. st.3. toč. c): U cijelosti podržavamo prijedlog pučke pravobraniteljice. Prihvaćen Članak 6. stavak 3. točka c) se briše.
12 ANITA PILAT NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 6. Predlažemo ukidanje klauzule o minimalnom priznatom postotku invalidnosti kao preduvjetu za dobivanje stipendije iz razloga što su u ovom slučaju stipendije namijenjene najranjivijim skupinama studenata. Ograničavanjem mogućnosti prijave na natječaj samo za osobe s najmanje 60% oštećenja zdravlja, odnosno, utvrđenog invaliditeta, osobe s manjim postotkom su diskriminirane i zapostavljene su njihove potrebe i zakonska prava. Manji postotak od 60 %, utvrđen od strane vještaka, ne znači da takve osobe ne spadaju u ranjivu skupinu ili da nemaju posebne potrebe. Svakako da osobe s većim postotkom imaju i veća ograničenja, ali je nepravedno da se i manji postoci isključuju iz razloga, kako je već navedeno, što su ove stipendije namijenjene najranjivijim skupinama studenata. Na primjeru osobe s utvrđenim invaliditetom od 50% s urođenim deformitetom i smetnjama u lokomotornom sustavu, takva osoba je u mnogočemu ograničena u životu, kvaliteta života je uvelike smanjena, kako objektivna, tako i subjektivna. Dobivanje stipendije je svakako jedna mala vrsta kompenzacije za sva ograničenja zbog invaliditeta, fizičke bolove uzrokovane invaliditetom i emocionalne napore za socijalnu integraciju. Sve to itekako utječe na učenje i svladavanje zadataka studija za koje je potreban veći napor nego kod osoba bez invaliditeta. Nadalje, osobi s invaliditetom smanjena je ili onemogućena mogućnost zarađivanja putem studentskog ugovora upravo zbog ograničenja uzrokovana invaliditetom, što je dodatni razlog za otvaranje mogućnosti prijave osobama ostalih kategorija invaliditeta i nižim postotkom. Smatram da i manji postotak invaliditeta, primjerice 50%, uvelike utječe na kvalitetu života i kao takav mora se tretirati jednako, bez iznimke ili razlike, odnosno degradiranjem i uskraćivanjem prava na prijavu za stipendiranje. Predlažem stoga u članku 6. brisanje ograničene mogućnosti prijave na natječaj samo za osobe s najmanje 60% utvrđenog invaliditeta te uvođenje rangiranja odnosno bodovanja prema postotku utvrđenog invaliditeta po skupinama, a po uzoru na prijave za smještaj u studentski dom koja je uređena Pravilnikom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Prihvaćen Članak 6. stavak 3. točka b) mijenja se i glasi: a) osobe koje imaju utvrđen status osobe s invaliditetom nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili rješenjem o ostvarenom pravu na temelju invaliditeta u sustavu socijalne skrbi (doplatak za pomoć i njegu ili osobna invalidnina).
13 Nedeljka Vukovac NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 6. Smatram da čak niti među invalidnim osobama,na žalost ne postoji ravnopravnost,jer ako netko ima status invalida postoji sigurno opravdani razlog za to i svaka takva osoba je invalid u odnosu na zdravu i prema tome u neravnopravnom položaju na ostatak populacije bez obzira na stupanj invaliditeta.Zato smatram da se ovdje radi o tzv.pozitivnoj diskriminaciji jer se daje prednost samo invalidnim osobama sa težim tjelesnim oštećenjima od najmanje 60% što može biti također relativno u nekim slučajevima i rezultat subjektivne i nedovoljno stručne procjene vještaka koji ljude tretiraju samo kao neki birokrati a u stvari odlučuju i njihovoj sudbini.Osim toga,njihova Metodologija vještačenja koje se moraju pridržavati i na osnovu nje interpretirati svoje nalaze,mišljenja i donositi Rješenja je toliko nakaradna i nelogična,ali za njh su važne samo šifre i brojevi a ne izmučeno ljudsko biće koje stoji ispred njih kao na sudu dok ga oni sumnjičavo odmjeravaju i procjenjuju kao da je neki lopov ili varalica koja samo želi izvući neku korist.Zašto se npr. mentalna oštećanja omalovažavaju u odnosu na tjelesna?Zar ti bolesnici isto tako ne pate i suočavaju se sa velikim izazovima i preprekama u svakodnevnom životu kao i oni u kolicima ako ne i više?Ne želim nikoga potcjenjivati i jako suosjećam sa svim invalidnim osobama,ali su u našoj sredini duševni bolesnici još uvijek jako zakinuti i stigmatizirani kako od strane okoline tako i od službenih institucija kao što je Zavod za vještačenje,obrazovne ustanove a naročito Ministarstvo koje je neposredno odgovorno za takav tretman.Stoga bih Vam sugerirala da ukinete tu klauzulu o minimalnom priznatom postotku invalidnosti kao preduvjetu za dobivanje stipendije ili da osobe sa psihičkim bolestima posebno valorizirate jer one moraju uložiti neusporedivo veće napore da postignu to što i drugi, a zar nije namjera i cilj da se i oni isto tako mogu što uspješnije integrirati u društvo i voditi što normalniji život.Međutim ovakvi prijedlozi i odluke bezosjećajnih birokrata im samo još više odmažu i pogoršavaju njihovo zdravstveno stanje te ugrožavaju mogućnost za dostojanstveni život i buduću egzistenciju kao ravnopravnih građana ovog društva.Zato bi se svaki slučaj trebao tretirati individualno a ne trpati sve u isti koš jer svaki pojedinac je slučaj za sebe.Također treba ohrabrivati i poticati svaki pokušaj tih mladih ljudi koji na žalost nisu imali tu sreću kao većina njihovih zdravih vršnjaka,da iskoriste maksimalno svoje potencijale zato im pružite priliku da ostvare svoje snove i ambicije jer su to zaslužili svojim trudom i teškim radom. Prihvaćen Članak 6. stavak 3. točka b) mijenja se i glasi: a) osobe koje imaju utvrđen status osobe s invaliditetom nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom ili rješenjem o ostvarenom pravu na temelju invaliditeta u sustavu socijalne skrbi (doplatak za pomoć i njegu ili osobna invalidnina).
14 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 6. Iako navedeni članak propisuje uvjete za ostvarivanje prava na stipendiju za studente s invaliditetom, u točki a) stavka 1. koristi se pojam „oštećenje zdravlja“. Stoga, vezano uz osobe s invaliditetom, predlažemo u čitavom članku koristiti jedinstvenu terminologiju. U stavku 3. točki b) je propisano kako prednost, u slučaju istog mjesta na rang-listi, ostvaruju studenti s višim postotkom tjelesnog ili osjetilnog oštećenja. Obzirom da na stanje organizma i sposobnost čovjeka za rad, sudjelovanje u društvenom životu i privređivanju utječe, ne samo razina, već i vrsta invaliditeta, predlažemo da se o navedenim odredbama konzultirate sa Pravobraniteljicom za osobe sa invaliditetom u čijoj je nadležnosti i zaštita, praćenje i promicanje prava i interese osoba s invaliditetom na temelju Ustava Republike Hrvatske, međunarodnih ugovora i zakona. Nadalje, točkom c) stavka 3. je propisano kako prednost za ostvarivanje prava na stipendiju ostvaruju i studenti s invaliditetom koji su kategorizirani sportaši I., II. ili III. kategorije. Obzirom da Pravilnik predviđa posebnu kategoriju stipendija za studente kategorizirane sportaše, a članak 7., (kojim su propisani uvjeti i kriteriji za stjecanje stipendije za studente koji su i kategorizirani sportaši) obuhvaća i studente sportaše s invaliditetom, mišljenja smo da navedeni status ne bi trebao predstavljati prednost za stjecanje prava na ovu stipendiju koja je namijenjena studentima s invaliditetom. Predlažemo da, kao i u članku 5. u tom slučaju imaju prednost studenti koji imaju niži prihod po članu obitelji. Prihvaćen Došlo je do promjene u članku 6. stavku 1. točki a) zbog komentara koji su prihvaćeni, ovakva formulacija se više neće koristiti, a nova terminologija će se koristiti u čitavom članku. članak 6. stavak 3. točka b) se mijenja i glasi: b) viši postotak oštećenja organizma i/ili viši stupanj funkcionalnog oštećenja; članak 6. stavak 3. točka c) se briše.
15 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. Članak 5. propisuje uvjete i kriterije za stjecanje stipendije u kategoriji 1 – studenti deficitarnih studijskih programa. Međutim, kako uz Pravilnik nije objavljeno i obrazloženje pojedinih odredbi, nedostaje objašnjenje zašto su studenti nastavničkih studijskih programa izdvojeni kao skupina kojoj će se, vezano uz dodjelu navedenih stipendija, posebno pogodovati. Obzirom da brojčani podaci ukazuju na značajni pad broja učenika, što dovodi do smanjenja broja razrednih odjeljenja, zatvaranje škola i smanjenja potreba za nastavničkim kadrom, nejasno je zašto su studenti nastavničkih studijskih programa navedenom odredbom izdvojeni kao posebno privilegirana skupina. Nadalje, navedenim člankom nisu razrađeni kriteriji za dodjelu stipendije redovitim studentima ne 1. godine preddiplomskog studija u deficitarnim studijskim programa. Nije prihvaćen Za potrebe dodjele državnih stipendija polaznicima visokog obrazovanja, HZZ izrađuje preporuke na nacionalnoj razini u okviru zadanog broja studijskih programa koji određuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Riječ je o sljedećim studijskim programima: medicina, farmacija, elektrotehnika, računarstvo, strojarstvo, matematika, fizika, informatika, logopedija, rehabilitacija i anglistika. Pojedini studijski programi obuhvaćaju nastavničke smjerove, a nedostatak nastavnika određenih predmeta javlja se zbog njihova relativno nepovoljnog položaja u zaposlenosti, posebno u pogledu plaća. Dio komentara je nejasan. U slučaju da se komentar odnosi na kriterije za prvu godinu prediplomskog studija – nisu navedeni zato što se u kategoriji 1 studenti prve godine prediplomskog studija ne mogu prijaviti, sukladno članku 5. stavak 1. točka b) ostvareno minimalno 120 ECTS bodova u prethodnim akademskim godina za studente deficitarnih studijskih programa (izuzev nastavničkog) c) ostvareno minimalno 50 ECTS u prethodnoj akademskoj godini za studente deficitarnih nastavničkih studijskih programa;
16 ANĐELA BEGONJA NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 5. U Nacrtu prijedloga Pravilnika nije specificirano koja će se točno lista deficitarnih studijskih programa navoditi u tekstu Natječaja, odnosno, hoće li to biti lista deficitarnih studijskih programa na nacionalnoj razini ili na razini mjesta studiranja tj. županije studiranja kao što je to slučaj primjerice u Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje. Osim nužnog specificiranja liste deficitarnih studijskih programa, ukazujem i na nelogičnost odabira liste deficitarnih studijskih programa na razini županije u kojoj je mjesto studiranja. Takvim odabirom pretpostavlja se da će, primjerice, svi oni koji studiraju u Zagrebu, ostati u Zagrebu što sigurno nije točno. Na taj način su u već navedenom Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje npr. zakinuti studenti farmacije u Zagrebu gdje taj studijski program nije deficitaran, dok na nacionalnoj razini uvelike je. Na taj način uskraćena je potpora studentima koji unatoč studiranju u Zagrebu, planiraju potražiti zaposlenje u manje razvijenim područjima i gradovima diljem Hrvatske. Navodim ovaj slučaj kao primjer kako se ista pogreška ne bi ponovila i u ovom Pravilniku. Primljeno na znanje U tekstu Natječaja će biti navedeni studijski programi za deficitarna zanimanja na nacionalnoj razini.
17 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 4. Predlažemo izmjenu članka 4. stavak 1. točke a) i b). Radi unapređenja pristupa visokom obrazovanju podzastupljenim i ranjivim skupinama te podizanja stope završavanja studija ranjivih skupina i to posebno u kategorijama 2, 4, 6 i 7 ovog Pravilnika predlažemo izmjenu da se smanji broj potrebnih ECTS bodova za prijavu na natječaj. Predlažemo da se za ove ranjive skupine prilikom prijave na natječaj smanji broj sa 45 ECTS bodova na 18 ECTS bodova ili da se u potpuno makne taj kriterij kao isključni faktor mogućnosti prijave na natječaj. Primjerice, u trenutno važećem Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava redovitih studenata na subvencionirano stanovanje pravo na smještaj ako imaju manje od 18 ECTS bodova imaju studenti/ice s invaliditetom, studenti/ice koji su bili u alternativnoj skrbi i studenti/ice bez oba roditelja uz uvjet da su ostvarili 1 ECTS bod u prošloj akademskoj godini. Nadalje, predlažemo da se zatim unutar kvote za svaku kategoriju napravi rang lista prema akademskim uspjesima pojedinih studenata/ica. Tako će se dogoditi da će kod određenih kategorija na vrhu rang liste za tu kategoriju biti studenti/ice sa ostvarenih npr. 60 ECTS bodova i boljim prosjekom ocjena dok će kod drugih kategorija taj kriterij možda biti manji. Ono što želimo istaknuti da će se uvijek poticati uspješnost studenata unutar pojedine kategorije, ali će se ta uspješnost procjenjivati za svaku kategoriju posebno, što će garantirati veću pravednost. Razlog zašto želimo ovu izmjenu jest upravo činjenica da se planira dodjeljivanje stipendija nekim od najranjivijih skupina studenata/ica poput studenata/ica s invaliditetom, studenata/ica iz alternativne skrbi, studenata/ica bez oba roditelja ili studenata/ica roditelja. Teškoće s kojima se ove skupine studenata/ica susreću su mnogobrojne. Kada govorimo o mladima iz alternativne skrbi, domaća istraživanja navode poteškoće tijekom studiranja s kojima se ovi mladi susreću poput kašnjenja stipendija, nedovoljna financijska sredstva te nemogućnosti traženja pomoći u tim i drugim kriznim situacijama kao što je to kod većine studenata/ica. Uz sve financijske probleme, poteškoće prilikom studija i nedostatak socijalne podrške valja napomenuti da se povećava ranjivost mladih koji izlaze iz alternativne skrbi (a studenti su u pravilu izašli iz skrbi). Isto tako Rektorski zbor je potaknut dopisom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u 2016. godini donio Preporuku da javna sveučilišta u Republici Hrvatskoj donesu mjere za studente/ice koji dolaze iz alternativne skrbi koje bi im olakšale pristup studiju i visokom obrazovanju. U istoj preporuci se predlaže primjerice „smanjenje praga za preuzimanje participacije u troškovima studiranja na 30 ECTS bodova za redovite studente“, ali i „sve mogućnosti koje bi studentima iz ovog sustava omogućile olakšan pristup i napredovanje kroz studij“. Možemo reći da je svim studentima/icama prilikom upisa na studij potrebno vrijeme kako bi se prilagodili na izazove studija dok kod ranjivih skupina prilagodba može trajati i duže radi svih njihovih dodatnih poteškoća. Nerijetko se događa da upravo radi svih dodatnih poteškoća pati njihov akademski uspjeh na studiju. Upravo radi toga događa se da student/ice ostvaruju slabiji akademski uspjeh ili ne ostvare dovoljan broj ECTS bodova. Posljedica toga je da student/ica mora produžiti studij i time na zadnjoj godini studija mora polagati samo jedan ili dva kolegija i završni rad te time nikako niti ne može ostvariti 45 ECTS bodova. I nakon toga student/ica upisuje redovan studij na diplomskoj razini te se ovim pravilnikom nikako ne može prijaviti na Natječaj iako je u zakonskom roku završio studij. Isto tako događaju se situacije da radi ne položenog kolegija s prve godine student/ica ne može upisati treću godinu studiju čime nikako ne može ostvariti dovoljan broj ECTS bodova te akademske godine. Pritom uvijek na umu treba imati sve poteškoće s kojima se ove ranjive skupine studenata svakodnevno susreću i da su razlozi zbog dolaženja do ovakvih situacija mnogobrojni. Nije prihvaćen Svi pravilnici za državne stipendije unutar MZO-a imaju iste uvjete za studente koji se ne mogu prijaviti na Natječaj. Naglašavamo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje i stipendije na temelju socio-ekonomskog statusa. Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanju prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa (članak 8.) navedeno je da studenti koji su ostvarili manje od 45 bodova u prethodnoj akademskoj godini nisu u mogućnosti prijaviti na Natječaj. Budući da nam je cilj ujednačiti opće uvjete ovog Pravilnika s općim uvjetima Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa, ostajemo pri broju ECTS bodova potrebnima za prijavu navedenim u objavljenom Nacrtu Pravilnika. Nadalje, rang-liste prijavljenih studenata formiraju se za svaku kategoriju stipendija zasebno, (unutar kategorije 1 za svaki deficitarni studijski program zasebno): - rang-liste za studente prve godine preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju broja bodova ostvarenih na ispitu državne mature iz obaveznih predmeta (Hrvatski jezik, Matematika i strani jezik); - rang-liste za studente viših godina (na razini studija na kojoj su upisani) utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja).; - rang-liste za studente prve godine diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručni studija utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodno završene razine studija i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija na nižoj razini (koji može biti najviše 60 po godini studiranja). Na ovaj način uzimamo u obzir akademski uspjeh studenata koji su prijavljeni na natječaj te im stipendije dodjeljujemo u skladu s akademskim uspjehom. Ako dođe do toga da dva studenta imaju isti broj bodova, prednost je određena stavkom 3. članaka 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11., ovisno o kategoriji stipendije.
18 Mreža mladih Hrvatske NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. Poštovani predlažemo izmjenu naziva kategorije 4 koja sada glasi „redovni studenti koji su do punoljetnosti koristili uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja“ te predlažemo mijenjanje naziva kategorije u „studenti/ice kojima je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja“. Naziv kategorije koju predlažemo jest komplementaran onome u trenutno važećem Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskoga statusa, a ne isključuje mogućnost prijave na natječaj za stipendiju mladima koji su izašli iz sustava alternativne skrbi prije 18. godine. Mladi mogu izaći iz alternativne skrbi prije 18 godine ako su završili srednju školu ili radi drugih specifičnih razloga za ovu skupinu, a da su pritom možda u skrbi i bili preko 10 godina. Zbog svega navedenog diskriminira se i stavlja u nepravedan nepovoljniji položaj mlade sa iskustvom skrbi koji su iz sustava skrbi izašli i prije 18 godine. Raniji izlazak iz skrbi nije pokazatelj odsustva potrebe za dodatnom podrškom, štoviše raniji izlazak iz skrbi je često povezan sa nepovoljnijim kasnijim životnim ishodima djece i mladih s iskustvom skrbi (Dixon i sur., 2006.). S obzirom da je mali broj mladih s iskustvom odrastanja u skrbi koji se odlučuju na daljnje visoko obrazovanje ovakva odluka će značajno doprinijeti pravičnosti ovog natječaja. Djelomično prihvaćen Naziv kategorije koristio se zadnjih 10 godina u Pravilnicima/Natječajima u kojima je Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu dodjeljivala navedenu kategoriju stipendije i nije bilo diskriminacije. Svim je studentima omogućena prijava, bez obzira na godine kada su izašli iz alternativne srbi. Budući da se javljaju nejasnoće pri razumijevanju i tumačenju navedene terminologije, naziv kategorije stipendija će biti: redovni studenti kojima je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja.
19 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA, Članak 3. Sukladno članku 3. stavku 1. točki 1. korisnici državnih stipendija za posebne skupine studenata su redoviti studenti deficitarnih studijskih programa, s posebnim naglaskom na deficitarne nastavničke studijske programe. Uz pretpostavku da je u navedenom članku riječ o studijima u deficitarnim zanimanjima, a ne o studijskim programima koji su u deficitu, predlažemo preciznije odrediti navedenu kategoriju stipendija. Prihvaćen Temeljem Uredbe Vlade Republike Hrvatske o praćenju, analizi i predviđanju potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima te izradi i uzimanju u obzir preporuka za obrazovnu upisnu politiku (NN 93/210), Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) kontinuirano provodi analizu i prognozu potreba tržišta za pojedinim zanimanjima te u svrhu usklađivanja obrazovanja s potrebama tržišta rada izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Analiza se provodi na osnovi relevantnih statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema završenome programu obrazovanja te podataka iz ankete poslodavaca, pri čemu se u obzir uzimaju i strategije odnosno planovi gospodarskog razvoja na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Preporuke se izrađuju na razini lokalnih tržišta kao što su županije, pojedinačni gradovi ili općine te imaju kvalitativni karakter – preporuča se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje kvantitativno. Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja HZZ upućuje obrazovnim ustanovama, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te Ministarstvu znanosti i obrazovanja. Uredba obvezuje navedene institucije da uzimaju u obzir preporuke prilikom predlaganja i utvrđivanja kvota za upis učenika i studenata. Za potrebe dodjele državnih stipendija polaznicima visokog obrazovanja HZZ izrađuje preporuke na nacionalnoj razini u okviru zadanog broja studijskih programa koji određuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Riječ je o sljedećim studijskim programima: medicina, farmacija, elektrotehnika, računarstvo, strojarstvo, matematika, fizika, informatika, logopedija, rehabilitacija i anglistika. Pojedini studijski programi obuhvaćaju nastavničke smjerove, a nedostatak nastavnika određenih predmeta javlja se zbog njihova relativno nepovoljnog položaja u zaposlenosti, posebno u pogledu plaća. S obzirom na nejasnoće koje se javljaju pri razumijevanju i tumačenju navedene terminologije, naziv kategorije stipendija će biti: redovni studenti studijskih programa za deficitarna zanimanja s naglaskom na deficitarne nastavničke studijske programe.
20 Udruga Igra NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA Poštovani, u sklopu udruge Igra djeluje Centar za mlade iz alternativne skrbi. Pružamo podršku mladima bez adekvatne roditeljske skrbi koji žive ili su živjeli u domovima, udomiteljskim obiteljima. Osvrnuli bi se i dali prijedloge temeljene na iskustvu rada s mladima iz alternativne skrbi. Članak 3. Kroz dosadašnje iskustvo primjetili smo kako dio mladih iz napusti ustanovu i prije 18.godine života, a u skrbi su proveli mnogo godina svoga života, te se po izlasku iz skrbi, također teško financijski snalaze, jer se većina njih potpuno samostalno snalazi i financira. Potpuno se slažemo s navodima Mreže mladih Hrvatske i svime što su naveli u svome komentaru. Smatramo da bi mogućnost za stipendiju trebali imati i mladi koji prije 18.godine napuste skrb, te predlažemo izmjenu kategorije 4 u formu u kojoj se dodjela stipendije odnosi na sve mlade koji su u bilo kojem trenutku svoga života bili u bilo kojem obliku alternativne skrbi – koji su bili smješteni ili još uvijek jesu u ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji, ili pak stambene zajednice. Članak 4. i Članak 8. Također se slažemo s navodima Mreže mladih Hrvatske i svim navodima iz literature koje navode. Zbog teške financijske situacije i potpuno samostalnu brigu o financijama, mladi iz alternativne skrbi često ne uspijevaju davati godine u roku, te sakupe tijekom godine manje ECTS bodova od navedenih 45. Predlažemo smanjenje potrebnih ECTS bodova za ostvarivanje stipendije. Članak 12 Zalažemo se da se razmotri ranije objavljivanje natječaja za stipendije, a ne tek 15.10. Mladima koji sami brinu o svojim financijama i nemaju dodatne financijske podrške tijekom studija je stipendija potrebna ranije. Predlažemo da isplate već počinju s početkom jesenskih ispitnih rokova, odmah poslije ljetne stanke. Članak 13. Kao što navodi Mreža mladih Hrvatske i naše iskustvo pokazuje da se ponekad događa diskriminacija mladih iz alternativne skrbi od strane poslodavaca na temelju isključivo činjenice da su bili u domu. Mladi trebaju imati izbor i sami odlučiti kome će reći nešto o svome životu, pa stoga predlažemo da se ne iznose javno imena i popis mladih koji dobiju ovu stipendiju za posebne skupine. Članak 19. Predlažemo da se stipendija dodjeljuje za veći broj mjeseci u godini. Razumijemo da većina studenata preko ljeta ili u božićnom periodu odlazi svojim roditeljima, te im stipendija nije nužno potrebna u tim razdoblju. No za mlade iz alternativne skrbi koji ili uopće nemaju roditelje ili imaju roditelje koji su također u iznimno teškoj financijskoj situaciji stipendija i u mjesecima ispitnih rokova i dijela ljetnih i zimskih mjeseci bi im puno pomogla stipendija za osnovne životne potrebe. Osim toga, definitivno se slažemo s navodima Mreže mladih Hrvatske. Kako bi mladi mogli podmiriti sve troškove studiranja, prehrane, stanovanja te osnovne higijenske potrebe predlažemo povećanje iznosa stipendije. Nadamo se da ćete uzeti u obzir naše komentare i razmotriti prijedloge. Ovdje samo pokušavamo biti glas mladih s kojima radimo svakodnevno u udruzi te smo željeli ovdje iznjeti što bi im moglo stvoriti poteškoću prilikom prijave. Nadamo se da ćete uvažiti nađe prijedloge i sugestije. Lijep pozdrav, Maja Malčić, magistra psihologije, stručna suradnica u Udruzi Igra. Djelomično prihvaćen Članak 3. - prijedlog se djelomično prihvaća. Naziv kategorije koristio se zadnjih 10 godina u Pravilnicima/Natječajima u kojima je Nacionalna zaklada za potporu učeničkom i studentskom standardu dodjeljivala navedenu kategoriju stipendije i nije bilo diskriminacije. Svim je studentima omogućena prijava, bez obzira na godine kada su izašli iz alternativne srbi. Budući da se javljaju nejasnoće pri razumijevanju i tumačenju navedene terminologije, naziv kategorije stipendija će biti: redovni studenti kojima je kao djeci bilo priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja. Članak 4. i Članak 8. - prijedlog se ne prihvaća. Svi pravilnici za državne stipendije unutar MZO-a imaju iste uvjete za studente koji se ne mogu prijaviti na Natječaj. Naglašavamo da Ministarstvo znanosti i obrazovanja dodjeljuje i stipendije na temelju socio-ekonomskog statusa. Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanju prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa (članak 8.) navedeno je da studenti koji su ostvarili manje od 45 bodova u prethodnoj akademskoj godini nisu u mogućnosti prijaviti na Natječaj. Budući da nam je cilj ujednačiti opće uvjete ovog Pravilnika s općim uvjetima Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju na temelju socio-ekonomskog statusa, ostajemo pri broju ECTS bodova potrebnima za prijavu navedenim u objavljenom Nacrtu Pravilnika. Nadalje, rang-liste prijavljenih studenata formiraju se za svaku kategoriju stipendija zasebno, (unutar kategorije 1 za svaki deficitarni studijski program zasebno): - rang-liste za studente prve godine preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju broja bodova ostvarenih na ispitu državne mature iz obaveznih predmeta (Hrvatski jezik, Matematika i strani jezik); - rang-liste za studente viših godina (na razini studija na kojoj su upisani) utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja).; - rang-liste za studente prve godine diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručni studija utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodno završene razine studija i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija na nižoj razini (koji može biti najviše 60 po godini studiranja). Na ovaj način uzimamo u obzir akademski uspjeh studenata koji su prijavljeni na natječaj te im stipendije dodjeljujemo u skladu s akademskim uspjehom. Ako dođe do toga da dva studenta imaju isti broj bodova, prednost je određena stavkom 3. članaka 5., 6., 7., 8., 9., 10. i 11., ovisno o kategoriji stipendije. Članak 12. - prijedlog se ne prihvaća. Javni natječaj raspisuje ministar nadležan za visoko obrazovanje do 15. listopada tekuće godine za akademsku godinu. Rokovi za objavljivanje Natječaja i objavljivanje rang-liste definirani su u skladu s početkom akademske godine koja počinje 1. listopada, stoga cijeli postupak dodjele stipendija za posebne skupine studenata počinje u listopadu. Rang-liste utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija. U skladu s navedenim, Ministarstvo znanosti i obrazovanja tražit će prosjek ocjena ostvaren zaključno s danom 30. rujna. Pri određivanju roka za objavu natječaja, uvršteni su i diplomski studiji pojedinih visokih učilišta gdje akademska godina počinje kasnije. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz ovu vrstu stipendija, dodjeljuje još dvije vrste stipendije: Državne stipendije na temelju socio-ekonomskoga statusa i Državne stipendije u STEM područjima znanosti koji imaju ujednačene rokove navedene u pravilnicima. Svi rokovi navedeni u Pravilniku odnose se na krajnji rok, što ne isključuje mogućnost ranije objave. Članak 13. - prijedlog se ne prihvaća. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, člankom 13., stavkom 3. ovog Pravilnika pribavlja privolu od studenata kandidata za dodjelu državnih stipendija na obrascima za prijavu na Natječaj, s ciljem prikupljanja i obrade studentovih osobnih podataka za svrhu 2. ovoga članka te suglasnost za objavu osobnih podataka iz članka 16. stavka 2. ovoga Pravilnika u svrhu osiguranja transparentnosti Natječaja. Obrada, čuvanje, zaštita, dostava i daljnje korištenje podataka može se obavljati samo za ostvarivanje svrhe iz Pravilnika i mora biti u skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka i propisima o zaštiti osobnih podataka, zaštiti tajnosti podataka (poslovna, profesionalna, porezna tajna), propisima o informacijskoj sigurnosti i poslovanju koje primjenjuju sporazumne strane. Napominjemo da objavljene rang-liste studenata prijavljenih na Natječaj neće biti pretražive te time osiguravamo zadržavanje prava osobe na privatnost čuvanja ovoga podatka na temelju kojeg će im biti odobrena stipendija. Nastavno na Vaš prijedlog za objavu JMBAG identifikacijskog broja ili nekoga drugog načina objavljivanja podatka naglašavamo da, u svrhu transparentnosti tokova javnih sredstava, osobni podaci moraju biti objavljeni javno i transparentno, s obzirom na to da su sredstva za državne stipendije za posebne skupine studenata osigurana u Državnom proračunu, stoga njihova potrošnja mora biti javna i vidljiva. Članak 19. - prijedlog se ne prihvaća. Odgovor naveden za članak 12. koji se odnosi na proceduru i rokove za dodjelu stipendija, primjenjuje se i za članak 19. Budući da je prije isplate prve rate stipendije složen proces obrada i provjera, Natječaj za dodjelu stipendija objavljuje se najkasnije do sredine listopada. Sredstva za dodjelu državnih stipendija za posebne skupine studenata već su ranije osigurana u Državnom proračunu, stoga povećanje iznosa stipendije nije moguće. Dodjela stipendija od 9 mjeseci je povezana s trajanjem obaveza redovnih studenata unutar akademske godine.
21 ANTONIJA NIKOLAŠ NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA Poštovani, htjela bih Vam skrenuti pažnju na kriterije za raspodjelu državnih stipendija u svim kategorijama stipendija. Nejasno je izračunavanje bodova za studente na diplomskim studijima (viša razina). Formula za bodovanje ja općenita, predlažem razradu po razinama kako bi se konkretiziralo koje su prethodne akademske godine. Prihvaćen U čl. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. točka b) dodaje se "na razini studija na kojoj su upisani". Rang-liste za studente viših godina (na razini studija na kojoj su upisani) utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja). U čl. 6., 7., 8., 9., 10. i 11. dodaje se nova točka c): Rang-liste za studente prve godine diplomskih sveučilišnih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija utvrđuju se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodno završene razine studija i prosječnog broja ECTS bodova ostvarenog tijekom studija na nižoj razini (koji može biti najviše 60 po godini studiranja).
22 Ured pučke pravobraniteljice NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA Tekstu Pravilnika nedostaje preambula u kojoj bi bio vidljiv pravni temelj za njegovo donošenje. Stoga napominjemo kako je prema Jedinstvenim metodološko-nomotehničkih pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) , uvodni dio, čiji je sastavni dio i preambula, predstavlja obavezni sastavni dio propisa koji se nalazi na početku propisa i sadržava naznaku pravne osnove za donošenje propisa, odnosno odredbe višeg propisa iz kojih je vidljivo ovlaštenje za njegovo donošenje. Dodatno, preambula sadržava i naziv tijela odnosno ovlaštene osoba koja donosi propis. Pojedini članci Pravilnika, primjerice: čl. 5., 7., 9., i 11., definiraju što se podrazumijeva pod obitelji. Obzirom da je pojam obitelji definiran Zakonom o socijalnoj skrbi (NN 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17, dalje: ZSS), smatramo kako ga nije potrebno definirati i ovim Pravilnikom. Pravilnikom ponuđena definicija za članove obitelji uvjetuje zajedničko prebivalište, čime je ona uža od definicije postavljene ZSS, a ne prepoznaje niti realne životne situacije u kojima pojedini članovi obitelji žive i rade izvan mjesta prebivališta kako bi osigurali prihode koje zajednički troše svi njeni članovi. Djelomično prihvaćen Preambula - primljeno na znanje. Preambula predstavlja pravni temelj i kao takva ne može se mijenjati i komentirati, te nema potrebe da je stavljamo na javnu raspravu. Sastavni je dio pravilnika i bit će navedena u Pravilniku o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državne stipendije za posebne skupine studenata koji će se objaviti u Narodnim novinama. Članak 5., 7., 9., i 11. Člancima 5., 7., 9., i 11. Pravilnika definirano je da se pod pojmom obitelj podrazumijeva zajednica koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive na istom prebivalištu, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno. Članom obitelji smatra se i dijete koje ne živi na istom prebivalištu s obitelji, a nalazi se na školovanju, do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života. Nadalje, člankom 4. stavkom 1. točkom 3. Zakona o socijalnoj skrbi (NN 157/13., 152/14., 99/15., 52/16., 16/17. i 130/17.) propisano je da je obitelj zajednica koju čine bračni ili izvanbračni drugovi, djeca i drugi srodnici koji zajedno žive, privređuju, ostvaruju prihod na drugi način i troše ga zajedno. Članom obitelji smatra se i dijete koje ne živi u obitelji, a nalazi se na školovanju, do završetka redovitog školovanja, a najkasnije do navršene 26. godine života. Budući da su i u Pravilniku i u Zakonu o socijalnoj skrbi definicije obitelji sadržajno identične, mišljenja smo da je netočna tvrdnja da je definicija u Pravilniku uža od definicije postavljene ZOSS, a zbog jasnoće propisa smatramo da ova definicija treba ostati u tekstu Pravilnika te se navedena primjedba se ne prihvaća.