Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacionalnoj strategiji međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći 2015.-2020.
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | NACIONALNA STRATEGIJA MEĐUNARODNE RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI ZA RAZDOBLJE 2015.-2020. GODINE , 6. NAČELA RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI | U poglavlju koje govori o načelima MRS-a držimo da je posebno važno istaknuti kako će se dodatno raditi sa poslovnimsektorom oko uspostave načela pružanja MRS-a kako se ne bi desilo da RH financira projekte poslovnog sektora koji možda unaprjeđuju jedan segment društva ali štete nekom drugom segmentu. U tom smislu je u ovom poglavlju važno naglasiti da će RH ulagati napore za što većom koordinacijom i sinhronizacijom razvojnih politika kako be se došlo do najvećeg učinka i prevenirale moguće štete. | Nije prihvaćen | Element je obrađen u trećem odlomku Poglavlja 4.2.2. i Poglavlju 5.2, točki 3. |
| 2 | Savez udruga Klubtura | 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI, Sektorski prioriteti | S obzirom na to da Directorate General for International Cooperation and Development (DG DEVCO) u okviru prioritetnog sektora Razvoj čovjeka navodi kulturu kao područje koje olakšava socijalnu inkluziju i slobodu izražavanja, doprinosi zaštiti ljudskih prava te predstavlja ključne elemente dobrog upravljanja, inkluzivnog i održivog rasta, smatramo da je u dionicu vezanu za odabrana posebna usmjerenja u području Razvoja čovjeka potrebno dodati dio koji se odnosi na kulturu. Također ističemo da Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja kao i Europska agenda za kulturu u globaliziranom svijetu ističu važnost kulture u izgradnji i poboljšanju ljudskog blagostanja. Predlažemo da se doda sljedeći tekst: Kultura je važan sektor za društveni razvoj i razvoj čovjeka. Ona efikasno doprinosi politikama, strategijama i programima koji se odnose na uključivi društveni i ekonomski razvoj, održivost okoliša, harmoniju, mir i sigurnost. Kultura ujedno doprinosi održivom razvoju. Osim toga, kultura pruža suptilniji način tretiranja delikatnih tema u društvu te stoga predstavlja važan element u procesima pomirenja i poslijeratne obnove, sprječavanju nasilja, samozapošljavanju, izradnji zajednice. Pristup kulturi i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima čini okosnicu ljudskih prava, a sudjelovanje pojedinaca u društveno-kulturnom životu zajednice doprinosi izradnji njihovog samopoštovanja. Hrvatska će u implementaciji programa i projekata razvojne suradnje uzimati u obzir lokalne i regionalne specifičnosti, a također će poticati partnere da uključe kulturu u strateške i nacionalne razvojne dokumente te osiguraju sredstva za kulturne programe i projekte, kao i kulturnu suradnju između zemalja u razvoju. Ujedno će poticati programe koji promoviraju kulturnu raznolikost i interkulturalni dijalog između Hrvatske i zemalja u razvoju te podržati uspostavljanje i razvoj mreža za programsku suradnju, razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, kao i treninge i profesionalizaciju u ovom sektoru. | Prihvaćen | I ovaj parafrazirani element unesen u Poglavlje 5.2. Točku 2.a |
| 3 | Zaklada "Kultura nova" | 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI, Sektorski prioriteti | S obzirom na to da Directorate General for International Cooperation and Development (DG DEVCO) u okviru prioritetnog sektora Razvoj čovjeka navodi kulturu kao područje koje olakšava socijalnu inkluziju i slobodu izražavanja, doprinosi zaštiti ljudskih prava te predstavlja ključne elemente dobrog upravljanja, inkluzivnog i održivog rasta, smatramo da je u dionicu vezanu za odabrana posebna usmjerenja u području Razvoja čovjeka potrebno dodati dio koji se odnosi na kulturu. Također ističemo da Konvencija o zaštiti i promicanju raznolikosti kulturnih izričaja kao i Europska agenda za kulturu u globaliziranom svijetu ističu važnost kulture u izgradnji i poboljšanju ljudskog blagostanja. Predlažemo da se doda sljedeći tekst: Kultura je važan sektor za društveni razvoj i razvoj čovjeka. Ona efikasno doprinosi politikama, strategijama i programima koji se odnose na uključivi društveni i ekonomski razvoj, održivost okoliša, harmoniju, mir i sigurnost. Kultura ujedno doprinosi održivom razvoju. Osim toga, kultura pruža suptilniji način tretiranja delikatnih tema u društvu te stoga predstavlja važan element u procesima pomirenja i poslijeratne obnove, sprječavanju nasilja, samozapošljavanju, izradnji zajednice. Pristup kulturi i sudjelovanje u kulturnim aktivnostima čini okosnicu ljudskih prava, a sudjelovanje pojedinaca u društveno-kulturnom životu zajednice doprinosi izradnji njihovog samopoštovanja. Hrvatska će u implementaciji programa i projekata razvojne suradnje uzimati u obzir lokalne i regionalne specifičnosti, a također će poticati partnere da uključe kulturu u strateške i nacionalne razvojne dokumente te osiguraju sredstva za kulturne programe i projekte, kao i kulturnu suradnju između zemalja u razvoju. Ujedno će poticati programe koji promoviraju kulturnu raznolikost i interkulturalni dijalog između Hrvatske i zemalja u razvoju te podržati uspostavljanje i razvoj mreža za programsku suradnju, razmjenu znanja, iskustava i dobrih praksi, kao i treninge i profesionalizaciju u ovom sektoru. | Djelomično prihvaćen | Parafrazirani element unesen u Poglavlje 5.2. Točku 2.a |
| 4 | Savez udruga Klubtura | 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI, Zemljopisni prioriteti | Područje Jugoistočne Europe, osobito Zapadni Balkan, već dugi niz godina predstavlja područje u kojem se gradi i razvija kulturna razmjena i suradnja, posebice u okviru djelovanja civilnog društva. Ta je suradnja dovela do jačanja kapaciteta, razmjene dobre prakse, prijenosa znanja i osnaživanje veza između zemalja JIE, a što je posebno važno i nezaobilazno ako promotrimo aspekt nužnog osnaživanja i njegovanja suradnje između Hrvatske i susjednih zemalja u kontekstu suvremene povijesti. Stoga predlažemo da se u poglavlje "Jugoistočna Europa u prvu rečenicu iza političkog i gospodarskog razvoja ubaci: "kulturni razvoj". Nadalje, predlažemo da se u prvu rečenicu poglavlja "Programska država - Bosna i Hercegovina" doda riječ "kultura" te da rečenica glasi: Povijesne poveznice, neposredno susjedstvo, visoki stupanj povezanosti društva, kulture i gospodarstva te hrvatska konstitutivnost, neki su od ključnih razloga zašto je Bosna i Hercegovina među glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske. | Prihvaćen | Također prihvaćeno. |
| 5 | Zaklada "Kultura nova" | 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI, Zemljopisni prioriteti | S obzirom na to da kulturna razmjena između Hrvatske i susjednih zemalja u Jugoistočnoj Europi, posebno u području civilnog društva, predstavlja vrlo važan element suradnje u ovoj regiji te da su hrvatske organizacije kapacitirane i zainteresirane za prijenos iskustava i dobrih praksi u područjima sudioničkog upravljanja, razvoja naprednih institucija i novih modela suradnje u kulturi, predlažemo da se u poglavlje "Jugoistočna Europa u prvu rečenicu iza političkog i gospodarskog razvoja ubaci: "kulturni razvoj". Također predlažemo da se u prvu rečenicu poglavlja "Programska država - Bosna i Hercegovina" doda riječ "kultura" te da rečenica glasi: Povijesne poveznice, neposredno susjedstvo, visoki stupanj povezanosti društva, kulture i gospodarstva te hrvatska konstitutivnost, neki su od ključnih razloga zašto je Bosna i Hercegovina među glavnim vanjskopolitičkim prioritetima Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 6 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI, Zemljopisni prioriteti | U dijelu koji govori o zemljopisnim prioritetima, predlažemo da se izričito napiše kako će RH, upravo zbog svog ratnog i post-ratnog iskustva, biti razvojno i civilno prisutna i na svim onim mjestima u kojoj su prisutne naše oružane snage u mirovnim misijama. Držimo da bi to bila kvalitetna odrednica domaće vanjske politike koja bi davala snažnu poruku da RH ne vjeruje samo u vojni već i u razvojni angažman. Budući da je u tijeku i izrada Zakona o civilnim stručnjacima u mirovnim misijama i operacija, ostvaruju se pretpostavke da krenemo sa jednom tavom politikom koja će zasigurno unaprijediti sliku RH u međunarodnoj zajednici. | Nije prihvaćen | Element obuhvaćen Poglavljem 4.2.1. gdje se promiče usklađenost vanjsko-političkih dimenzija svih dotičnih nacionalnih resornih politika. |
| 7 | Savez udruga Klubtura | NACIONALNA STRATEGIJA MEĐUNARODNE RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI ZA RAZDOBLJE 2015.-2020. GODINE , 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI | Imajući na umu da su organizacije civilnog društva u Hrvatskoj koje djeluju na području kulture, tijekom godina znatno doprinijele razvoju kako (nezavisnoj) kulturi, tako i razvoju civilnog društva općenito, te da su upravo one sudjelovale (te često bile i nositelji) u izgradnji specifičnih znanja i iskustava, predlažemo da se u ovo poglavlje, u prvu rečenicu, iza "oporavka", doda riječ: "kulture". Napominjemo kako smatramo da je područje kulture važno dodati u zemljopisne i sektorske prioritete budući da Hrvatska, posredstvom kulturnih i umjetničkih organizacija te srodnih ustanova i institucija, posjeduje dragocjeno znanje i iskustvo u jačanju institucionalnih okvira, dobrog upravljanja, transparentnosti, novih modela upravljanja, odlučivanja i razmjene znanja. Takvo relevantno iskustvo i znanje koje se steklo, može se dijeliti na međunarodnoj razini te pomoći u osnaživanju bavljenja svim navedenim temama. | Nije prihvaćen | Unošenjem "kulture" navedena rečenica bila bi dekontekstualizirana. Elementi kulture bit će uneseni u daljnjem tekstu. |
| 8 | Zaklada "Kultura nova" | NACIONALNA STRATEGIJA MEĐUNARODNE RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI ZA RAZDOBLJE 2015.-2020. GODINE , 5. ZEMLJOPISNI I SEKTORSKI PRIORITETI | x | Primljeno na znanje | x |
| 9 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | 4. IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI , Upravni preduvjeti | Predlažemo da ovaj pasos završi sa rečenicom: "Dodatno, kako bi se osigurala adekvatna podrška diplomatske mreže projektima MRS-a, djelatnici u diplomatskoj mreži biti će educirani o MRS-u kao i o provoditeljima MRS-a što osim institucija države uključuje i civilno društvo i poslovni sektor. Obrazloženje: držimo da je važno a naši ljudi u veleposlanstvima su educirani o MRS-u i ulozi civilnog društva i privatnog sektora u provođenju tih politika kako bi se olakšala međusobna suradnja i osiguralašto kvalitetnija provedba projekata na terenu. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćen prijedlog s izmjenama u posljednjem odlomku Poglavlja 4.4. |
| 10 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | 4. IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI , Financijski preduvjeti | U ovom pasosu potrebno je eksplicitno nagalsiti da će RH dugoročno, večinu sredstava predviđenih za MRS i HP trošiti na način da njena uloga bude vidljiva.To znači da treba napraviti kvalitetniji omjer sredstava koji se uplaćuju u EU, UN i slične fondove iz kojih se na kraju "uzgubi trag RH" tj.naš učinak. Predlažemo da 1/3 sredstava ide kroz međunarodne organizacije, a 2/3 da idu kroz bilateralu, multilateralu, civilno društvo i privatni sektor. To može biti dugoročni cilj te je važno to napomenuti u strategiji da se vodi računa o tim omjerima. | Nije prihvaćen | Već izneseno u trećem odlomku Poglavlja 4.3. |
| 11 | Zaklada "Kultura nova" | Nacionalni okvir za suradnju, Suradnja s izvaninstitucionalnim partnerima | Hrvatske organizacije civilnog društva koje djeluju u kulturi predstavljaju važne partnere u razvojnoj politici te stoga predlažemo da se prva rečenica paragrafa koji se odnosi na organizacije civilnog društva izmijeni na sljedeći način: "Kao izravni sudionici demokratskih procesa, nadziratelji dobrog upravljanja, poštivanja ljudskih prava i djelovanja pravne države, a naročito u zaštiti najranjivijih društvenih skupina, i ujedno kao važni nositelji aktivnosti koje štite kulturnu raznolikost i promiču interkulturalni dijalog, organizacije civilnog društva ubrajaju se među ključne partnere u razvojnoj politici. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 12 | Savez udruga Klubtura | Nacionalni okvir za suradnju, Međuinstitucionalna suradnja | U prvu rečenicu drugog paragrafa dodati "kulturne i obrazovne politike". | Nije prihvaćen | Teško utvrditi značajan utjecaj nacionalne kulturne i obrazovne politike države davateljice na napredak države primateljice. |
| 13 | Zaklada "Kultura nova" | Nacionalni okvir za suradnju, Međuinstitucionalna suradnja | U prvu rečenicu drugog paragrafa dodati "kulturne i obrazovne politike". | Nije prihvaćen | Teško utvrditi značajan utjecaj nacionalne kulturne i obrazovne politike države davateljice na napredak države primateljice. |
| 14 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | Nacionalni okvir za suradnju, Međuinstitucionalna suradnja | Nakon rečenice "U skladu s načelom usklađenosti politika za razvoj, Hrvatska će dodatno promicati međuinstitucionalnu suradnju između MVEP-a kao nacionalnog koordinatora međunarodne razvojne i humanitarne politike i dotičnih institucija koje imaju utjecaj na razvojnu i humanitarnu politiku, kako u smislu planiranja, tako u smislu provedbe" dodati riječi "i izvještavanja". | Prihvaćen | Prihvaćeno |
| 15 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | NACIONALNA STRATEGIJA MEĐUNARODNE RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI ZA RAZDOBLJE 2015.-2020. GODINE , 4. IZAZOVI PRED HRVATSKOM POLITIKOM RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI | Predlažemo da se u ovo poglavlje koje govori o izazovima doda poglavlje: 4.4 Podrška domaće javnosti za politike razvojne suradnje U tom poglavlju potrebno je razraditi da će se dobar dio aktivnosti MRS-a odvijati i u zemlji kako bi građani dali podršku toj politici. To se može raditi kroz: - transparentno izvještavanje o trošenju sredstava i provedbi projekata - promoviranje i praktiviranjem obrazovanja za razvoj - prihvat izbjeglica i kroz iskustva izbjeglica približite tragičnu situaciju u zemlji iz koej dolaze izbjeglicešto će pobuditi empatiju u javnosti i sl - suzbijanje rasizma i ksenofobije u društvu | Nije prihvaćen | Element detaljno razrađen u prvom odlomku Poglavlja 4.2. |
| 16 | Zaklada "Kultura nova" | 3. PREDNOSTI HRVATSKE POLITIKE RAZVOJNE SURADNJE I HUMANITARNE POMOĆI, Tradicija suradničkog odnosa sa zemljama u razvoju | Budući da je u Pokretu nesvrstanih kultura uz obrazovanje i znanost bila jedna od ključnih sastavnica razvoja suradnje između uključenih zemalja, predlažemo da se prva rečenica preformulira na sljedeći način: Konačno, Hrvatska se i u vrijeme do svoje neovisnosti isticala aktivnim angažmanom u podupiranju razvojnih potencijala zemalja u razvoju u sklopu tadašnjeg Pokreta nesvrstanih gdje je kroz partnerski odnos razvijala političku suradnju, razmjenjivala iskustva gospodarske i trgovinske politike, poticala kulturnu suradnju i razmjenu, provodila programe visokog obrazovanja za studente iz tih zemalja te time ojačavala svoj vanjskopolitički položaj, otvarala si tržišta a svojim stručnjacima, znanstvenicima i gospodarstvu omogućavala izravan pristup. | Prihvaćen | Prihvaćeno. |
| 17 | Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske - CROSOL | Međunarodni okvir, Novi globalni izazovi | Prije zadnje rečenice u ovom pasosu predlažemo rečenicu: "Sve to uzrokuje i brojne migracije ljudi koji traže zaštitu i bolju kvalitetu života u drugim zemljama svijeta. Obrazloženje: držimo da je važno u novim globalnim izazovima prepoznati trend migracija | Prihvaćen | Prihvaćeno. |