Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu prethodne procjene učinaka propisa za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnomu porezu na kavu i bezalkoholna pića

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Marijan Katalenić PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA Ciljevi koji su postavljeni su samo dobre želje jer izostaje javnozdravstvena akcija edukacije. Ona se neće podići uvođenjem poreza, nego direktnim obraćanjem ciljanim skupinama. Dakle ne vidi se direktan kontakt s potrošačem a pogotovo ljudima koje je pretilost dovela do bolesti. Industrija će kao i uvijek bit kolateralna žrtva nedostatka propisa EU koji bi definirali što je kvaliteta hrane i prema tom cenzusu oporezovali hranu, svu hranu za koju se utvrdi da je manje kvalitete, s nutritivno manje vrijednim sastojcima. Primjer..osvježavajuća bezalkoholna pića imaju oko 10% dodanog šećera a sladoled više od 20 % još i uz dodane masnoće. Zna li se to. Trajni kolači, prhki imaju oko 30 % zasićenih masnoća i oko 20 % šećera pa ako govorimo o riziku od pića, ispada smiješno. S druge strane ,hrabro je reći da će ovo utjecati na razlike u porezima između hrane koja je štetna za zdravlje ljudi i hrane koja ima dobre zdravstvene učinke, kada se zna da se provođenjem pravilne prehrane, koja uključuje konzumaciju sve dostupne hrane u izbalansiranim količinama NE ŠTETI ZDRAVLJU LJUDI. Jednostavno ovdje se jasno vidi da je u Hrvatskoj ali i u nekim drugim zeljama EU ZAKAZALA javnozdravstvena edukacija o hrani i prehrani što se kao rezultat vidi u posljedicama po zdravlje. Uvođenje poreza bez jasne i agresivne edukacije i prema potrošačima i prema proizvođačima na nivou EU je samo linija manjeg otpora koja sigurno neće imati učinak. na zdravlje. Nije prihvaćen Sukladno relevantnim istraživanjima u drugim državama članicama Europske unije koje su uvele porez na zašećerena bezalkoholna pića, konzumenti mogu piti velike količine ovih proizvoda, posljedično šećera i kalorija, bez osjećaja zasićenosti, zbog čega upravo ovi proizvodi dovode do pretjerane konzumacije šećera, za razliku od drugih proizvoda koji sadrže šećer. Dakle, negativan utjecaj ovih proizvoda na zdravlje (povezan s u djelom šećera i nedostatkom osjećaja sitosti) se ne može nadomjestiti s bilo kojim drugim njihovim važnim utjecajem na zdravlje. Također se može naglasiti da se prema Uredbi (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani: tvrdnja da neka hrana ima nizak sadržaj šećera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto značenje za potrošača, može stavljati samo ako taj proizvod ne sadrži više od 5 g šećera na 100 g u krutom stanju ili više od 2,5 g šećera na 100 ml u tekućem stanju. Dakle, neproporcionalno štetni učinci na zdravlje vezani uz dodane šećere kod zašećerenih bezalkoholnih pića, nedostatak osjećaja sitosti kod konzumacije i nedostatak drugih pozitivnih učinaka na zdravlje, povezano s jednim od ciljeva izmjena Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, tj. poticaja industriji da reformuliranjem (smanjenjem sadržaja šećera), smanji i iznos oporezivanja, pa i u odnosu na trenutnu razinu oporezivanja, zapravo čine opravdanim zakonski prijedlog kako je to obrazloženo u prethodnoj procjeni. Nedostatak harmonizacije na EU razini na što upućuje podnositelj ne može biti zapreka nacionalnim mjerama, o čemu svjedoči i praksa u drugim državama članicama (Portugal, Francuska, Irska, Ujedinjena Kraljevina …). Neovisno o tome, valja istaknuti da je Europska komisija pozitivno ocijenila uvođenje ovakvog poreza u Irskoj.
2 DENIS PELOZA PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Obrazloženjem se stječe dojam kako se predlaže namjensko prikupljanje dodatnih proračunskih sredstava po osnovi posebnih poreza, pa se očekuje kako bi predlagatelj u ime davatelja incijative (u ovom slučaju očigledno je kako iz prijedloga stoji ministarstvo nadležno za zdravlje), trebao jasno opisati namjenu i strukturu kako planira rasporediti ukupno prikupljena sredstva u budućem razdoblju. Potreba se obrazlaže citiram iz " javnozdravstvenih razloga, prvenstveno smanjenja pretilosti kod djece i bolesti povezanih s prekomjernim unosom šećera, oporezivanje temeljilo na udjelu šećera u bezalkoholnom piću. Istovremeno se neopravdano ukida, odnosno ne provodi se i skraćuje nastava i programi tjelesne i zdravstvene kulture u predškolskim i školskim ustanovama (obrazovnim ustanovama), uglavno povezano sa mjerama štednje i nedovoljnim proračunskim sredstvima. Obzirom kako istaknuta problematika ima međuresornu težinu, (financije, zdravstvo, obrazovanje), nije opravdano očekivati kako se realnu procjenu učinka propisa može staviti u obvezu ministarstvu financija jer u tom smislu kako je predloženo ono predstavlja samo operativno tijelo koje ima ulogu prikupljanja strogo namjenkih sredstava te nije jasno o kojim se okvirnim procijenjenim dugoročnim iznosima radi, nastavno gdje, kome i za koga, u koje programe bi prikupljena sredstva trebala namjenski biti proslijeđena. Nije prihvaćen U konkretnom slučaju se radi o porezu koji je prihod državnog proračuna Republike Hrvatske. Raspodjela sredstava unutar državnog proračuna nije predmet ovoga Zakona, kao niti međuresorna suradnja, na što upućuje podnositelj.
3 Marijan Katalenić PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Parcijalno oporezivanje hrane koja može loše utjecati na zdravlje ljudi je ishitrena odluka koja se bazira samo na jednoj grupi namirnica dok druge grupe namirnica u koje je dodan šećer ali i ostali sastojci koji mogu utjecati na pretilost nisu spomenute. Tu se prije svega misli na sladoled, slastice i skrivene šećere u dresinzima , kečapu, slatkim grickalicama i sl. Očiti je problem nedostatak javnozdravstvene edukacije u području prehrane. Samo educiranjem o pravilnoj prehrani podigla bi se i svijest potrošača o hrani a time i konzumacija prehrambeno manje vrijedne hrane. EU kao zajednica nema jedinstven stav o kažnjavanju manje vrijednih proizvoda pa bi prvi korak bio pokrenuti raspravu u EC radnim skupinama, definirati što je kvaliteta, provoditi agresivnu edukaciju stanovnika pa tek onda krenuti u opći porez na hranu za koju se utvrdi da utjeće na pretilost odnosno pojavu bolesti. Također je tu izostavljeno pivo kao jedan od prekursora alkoholizma i debljanja kod radno aktivnog stanovništva. Mislim da je ovo ishitrena odluka koja se pokriva autoritetom WHO i rijetkih zemalja EU koji to provode a ne općim koncenzusom na nivou EU o zajedničkoj potrebi podizanja poreza na tu hranu. Također treba misliti i na proizvođače takve hrane i neminovne gubitke koje će u početku doživjeti. S njima nije razgovarano. Nije prihvaćen Sukladno relevantnim istraživanjima u drugim državama članicama Europske unije koje su uvele porez na zašećerena bezalkoholna pića, konzumenti mogu piti velike količine ovih proizvoda, posljedično šećera i kalorija, bez osjećaja sitosti, zbog čega upravo ovi proizvodi dovode do pretjerane konzumacije šećera, za razliku od drugih proizvoda koji sadrže šećer. Dakle, negativan utjecaj ovih proizvoda na zdravlje (povezan s udjelom šećera i nedostatkom osjećaja sitosti) se ne može nadomjestiti bilo kojim drugim njihovim važnim utjecajem na zdravlje. Također se može naglasiti da se prema Uredbi (EZ) br. 1924/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama koje se navode na hrani: tvrdnja da neka hrana ima nizak sadržaj šećera, kao i svaka tvrdnja za koju je vjerojatno da ima isto značenje za potrošača, može stavljati samo ako taj proizvod ne sadrži više od 5 g šećera na 100 g u krutom stanju ili više od 2,5 g šećera na 100 ml u tekućem stanju. Dakle, neproporcionalno štetni učinci na zdravlje vezani uz dodane šećere kod zašećerenih bezalkoholnih pića, nedostatak osjećaja sitosti kod konzumacije i nedostatak drugih pozitivnih učinaka na zdravlje, sve povezano s jednim od ciljeva izmjena Zakona o posebnom porezu na bezalkoholna pića, tj. poticaja industriji da reformuliranjem (smanjenjem sadržaja šećera), smanji i iznos oporezivanja, pa i u odnosu na trenutnu razinu oporezivanja, zapravo čine opravdanim zakonski prijedlog kako je to obrazloženo u prethodnoj procjeni. Netočna je tvrdnja o izostavljanju piva od oporezivanja, budući da je pivo u Republici Hrvatskoj predmet oporezivanja trošarinom, sukladno Direktivi Vijeća 92/84/EEZ od 19. listopada 1992. o usklađivanju stopa trošarina na alkohol i alkoholna pića (SL L 316, 31. 10. 1992., str. 29.). Nedostatak harmonizacije na EU razini na što upućuje podnositelj ne može biti zapreka nacionalnim mjerama, o čemu svjedoči i praksa u drugim državama članicama (Portugal, Francuska, Irska, Ujedinjena Kraljevina …). Neovisno o tome, valja istaknuti da je Europska komisija pozitivno ocijenila uvođenje ovakvog poreza u Irskoj.
4 Karol Jurišić PRILOG 1. Ja član Hrvatskih suverenista sam protiv vašega prijedloga izmjena i dopuna Zakona o posebnome porezu na kavu i bezalkoholna pića - ja bih htio da se ukine bespotreban Zakon o posebnom porezu na kavu i bezalkoholna pića nije za primjenu zakona jer imamo previše siromaštva u Hrvatskoj, zakon bi napravio štetu nego koristi Član Hrvatskih suverenista Karol Jurišić Nije prihvaćen U primjedbi nisu posebno obrazloženi razlozi zbog kojih podnositelj smatra da bi zakon napravio više štete, nego koristi. Upravo suprotno, mogu se očekivati pozitivni javnozdravstveni učinci i smanjenje udjela šećera u bezalkoholnim pićima.