Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Obrascu prethodne procjene za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Auto SL 91 d.o.o. Pula PRILOG 1., 2.ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA Prije svega ove izmjene treba svakako podržati i pozdraviti. Ukoliko bi se predloženo porezno rasterećenje primjenilo već u 2020.oj godini za poslovne rezultate koji se će se odnositi na ostvarene prihode u 2019. godini, navedeno bi kod profitnih i neprofitnih poreznih obveznika svakako proizvelo zadovoljstvo i time opće pozitivan i prihvatljiv učinak. U protivnom ukoliko se čeka 2021. godina, učinak nastupa sa odgodom i svakako je manje primjetan. Bilo dobro procijeniti odnosno razmotriti učinak većeg obuhvata sniženom stopom poreza na dobit od 12% dizanjem prihodovnog praga prema 10-12 ili čak 15 miliona kuna kako bi se uistinu zahvatilo apsolutnu većinu ili sve mikro i male fizičke i pravne osobe te neprofitne organizacije, a pri čemu bi uistinu bio uključen i dio spomenutih ili kategoriziranih srednjih profitnih ili neprofitnih poreznih obveznika koji ostvaruju prihode ili odnosno niže prihode u odnosu na povećani broju zaposlenih kada su u pitanju sektori sa obilježjima radno intenzivne djelatnosti. Pretpostavka je kako bi veći prihodovnim pragom obuhvata mogao pozitivno utjecati ili biti interesantan za potencijalne nove ino ulagače ili domaćih postojećih u dodatno proširenje gospodarske aktivnosti. U obrazloženju pod 2.1. navodi se i kategorija srednjih poduzetnika. Ovisno o metodologiji razvrstavanja, ako se koristi terminologija poduzetnici prema kriteriju koje uređuje Zakonu o računovodstvu onda se prijedlog odnosi na mikro i male poduzetnike, rijetko ili sa izuzećem na srednje. Nastavno, u točki 2.3. stavak 2. koristi se termin "rasterećenjem malih i srednjih poreznih obveznika" Kako je namjera porezno i administrativno rasteretiti sve mikro, male , pa tek smo dio tzv. srednjih poreznih obveznike predlažem ispraviti, odnosno preciznije urediti odnosno uskladiti tekstove obrazloženja. Prilog: Razvrstavanje poduzetnika, izvod iz: ZAKONA O RAČUNOVODSTVU 'Narodne novine', br. 78/15 i izmjene i dopune zakona 120/16 Razvrstavanje poduzetnika Članak 5. (1) Poduzetnici u smislu ovoga Zakona razvrstavaju se na mikro, male, srednje i velike ovisno o pokazateljima utvrđenim na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini za koju se sastavljaju financijski izvještaji. Pokazatelji na temelju kojih se razvrstavaju poduzetnici su: – iznos ukupne aktive – iznos prihoda – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine. (2) Mikro poduzetnici su oni koji ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 2.600.000,00 kuna – prihod 5.200.000,00 kuna – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 10 radnika. (do 520.000,00 kn prihoda / radniku) (3) Mali poduzetnici su oni koji nisu mikro poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 30.000.000,00 kuna – prihod 60.000.000,00 kuna – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 50 radnika. (do 1.200.000,00 kn prihoda / radnik) (4) Srednji poduzetnici su oni koji nisu ni mikro ni mali poduzetnici i ne prelaze granične pokazatelje u dva od sljedeća tri uvjeta: – ukupna aktiva 150.000.000,00 kuna – prihod 300.000.000,00 kuna – prosječan broj radnika tijekom poslovne godine – 250 radnika. (5) Veliki poduzetnici su: 1. poduzetnici koji prelaze granične pokazatelje u najmanje dva od tri uvjeta iz stavka 4. ovoga članka 2. banke, štedne banke, stambene štedionice, institucije za elektronički novac, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, leasing-društva, društva za upravljanje UCITS fondovima, društva za upravljanje alternativnim investicijskim fondovima, UCITS fondovi, alternativni investicijski fondovi, mirovinska društva koja upravljaju obveznim mirovinskim fondovima, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima, dobrovoljni mirovinski fondovi, obvezni mirovinski fondovi te mirovinska osiguravajuća društva, društva za dokup mirovine, faktoring-društva, investicijska društva, burze, operateri MTP-a, središnja klirinška depozitarna društva, operateri središnjeg registra, operateri sustava poravnanja i/ili namire i operateri Fonda za zaštitu ulagatelja neovisno o tome ispunjavaju li uvjete iz točke 1. ovoga stavka. (6) Novoosnovani poduzetnici i poduzetnici sa statusnom promjenom razvrstavaju se u skladu sa stavcima 2., 3., 4. i 5. ovoga članka na temelju pokazatelja za razdoblje od datuma osnivanja, odnosno statusne promjene do kraja njihove prve poslovne godine, odnosno na zadnji dan tog razdoblja. Za potrebe razvrstavanja poduzetnici iz ovoga stavka iznos prihoda preračunavaju na godišnju razinu. Primljeno na znanje Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. - 2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju od 2017. do 2019. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavili su se ciljevi porezne reforme kojom bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Prateći ciljeve početka porezne reforme iz 2016. godine, u sustavu poreza na dobit uočeno je područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno rasterećenje u cilju poticaja gospodarstvu općenito, a posebno malih i srednjih poreznih obveznika, podizanjem praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Zbog potrebe zadržavanja određene razine prihoda proračuna, nije bilo moguće prag prihoda od 7,5 milijuna kuna podići na 15 milijuna kuna. Ovom mjerom potiču se porezni obveznici koji ostvaruju prihode do 7,5 milijuna kuna, pri čemu se ne uzima u obzir razvrstavanje poduzetnika prema kategorijama poduzetnika sukladno Zakonu o računovodstvu. Plaćanjem predujma poreza na dobit u 2020. godini po nižoj poreznoj stopi postići će se porezno rasterećenje već u 2020. godini.
2 Valentina Šokec PRILOG 1. Odvjetničko društvo KORPER I PARTNERI u ime Hrvatske diskografske udruge (HDU) i Udruge za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava (ZAPRAF) Prijedlog za izmjenu čl. 38. st. 3. t. z.Zakona o porezu na dodanu vrijednost: Važeći zakon o PDV-u nije usklađen s Direktivom Vijeća 2006/112/EZ od 28. studenog 2006. o zajedničkom sustavu poreza na dodanu vrijednost. Dok je člankom 98. Direktive propisano da se snižene stope primjenjuju na isporuke dobara ili usluga u kategorijama navedenim u Dodatku III, gdje je u točki 9. detaljnije navedeno da se to odnosi na usluge pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača,u članak 38. st. 3. t. z.Zakona o PDV-u unesenoje dodatno ograničenje tako što je propisano da se snižena stopa od 13% odnosi samona isporuke usluga i povezanih autorskih prava pisaca, skladatelja i umjetnika,koji su članovi odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava. Radi usklađenja s pravnom stečevinom Europske unijepotrebno je naznačeno ograničenje koje je dodano u Zakon o PDV-u, a nije sadržano u važećoj Direktivi, u cijelosti ukinuti. Dodatno predlažemo da se sporna Zakonska odredba izmijeni tako da se osim na pisce, autore i umjetnike izvođače odnosi i na sve nositelje autorskih i srodnih prava. Direktnom implementacijom spomenute Direktive tj. primjenom snižene porezne stope samo na pojedine nositelje autorskih i srodnih prava dovedeni su u nejednak položaj na tržištu sudionici iste grane industrije, što je suprotno načelima zaštite tržišnog natjecanja i poticanja zapošljavanja radi kojih je Direktiva i donesena. Da bi se sve grane iste industrije razvijale jednakim intenzitetom potrebno je osigurati dosljednu i ujednačenu provedbu postojećih zakonskih odredbi u odnosu na sve one osobe koje pružaju istovjetne ili povezane usluge. Primjerice, u glazbenoj industriji primjena snižene porezne stope odnosi se samo na autore tekstova, skladatelje i umjetnike izvođače dok su proizvođači fonograma izuzeti od njezine primjene, a oni svi na jednak način doprinose razvoju glazbene industrije u Hrvatskoj jer da bi glazbeni sadržaj stigao od autora do krajnjeg korisnika mora proći kroz sve faze stvaralaštva koje su neodvojivo povezane i jedna drugu potiču. To jasno proizlazi iz preambule važećeDirektive. Dok je u Dodatku III Direktive sadržan popis usluga na koje se može primijeniti snižena stopa PDV-a, iz paragrafa 4, 7, 33 i 34 preambuleDirektive proizlazi da taj popis nije konačan i limitirajući već da Direktiva ostavlja mogućnost državama članicama da same utvrde popis usluga na koje će se primjenjivati povlaštena porezna stopa. Tako jepropisano da pojedine države članice mogu uvesti primjenu snižene porezne stope s ciljem rješavanja problema nezaposlenosti, ali je istodobno predviđeno da bi uvođenje sniženih stopa samo za pojedine usluge moglo nepovoljno utjecati na tržište. Zbog toga je već na samom početku Direktive sadržana uputa da uvođenje snižene porezne stope ne smije biti takvo da narušava uvjete tržišnog natjecanja i sprječava slobodno kretanje robe i usluga te je propisano, ašto je ključno - da svaka država članica treba postići takvo usklađenje poreznog zakonodavstva pomoću sustava poreza na dodanu vrijednost, kojim će se, što je više moguće, ukloniti čimbenici koji mogu narušavati uvjete tržišnog natjecanja, bilo na nacionalnoj ili na razini Zajednice. Sustav PDV-a, čak i u slučaju kad njegove stope i sustav izuzeća nisu u potpunosti usklađeni u EU trebao bi dovesti do neutralnosti u području tržišnog natjecanja, na način da na teritoriju svih država članica slične robe i usluge nose isto porezno opterećenje, bez obzira na duljinu proizvodnog i distributivnog lanca. U skladu s navedenim predlaže se da odredba čl. 38. st. 3 t. z. nakon izmjene glasi: „PDV se obračunava i plaća po sniženoj stopi od 13% na isporuke sljedećih dobara i usluga: usluge vezane uz isporuke djela iz područja autorskih i srodnih prava“. Primljeno na znanje Komentar nije predmet ovoga Zakona.
3 OPG Istarske bobe PRILOG 1. Ovakav sustav je nepravedan i destimulativan prema većim poduzetnicima, bez obzira da li je granica postavljena na 3, 7,5 ili 33 mln kn. U stvari ovom mjerom destimulirate rast društava preko proizvoljno određene veličine, a stimulirate razbijanje firmi u manja povezana društva kako bi svako pojedino povezano društvo ostalo ispod propisane veličine, koja god ona bila. Minimum što biste trebali uraditi je da propišete da se za povezana društva koja posluju na teritoriju RH treba promatrati kumulativni prihod. Pravo rješenje, po uzoru na normalne zemlje (vidi: Njemačka, SAD, Singapur) je da se stopa poreza mijenja ovisno o ostavarenoj DOBITI, a ne PRIHODU, pa se npr. prvih 100.000 Kn može oporezovati po stopi od 5%, od 100.000 do 1.000.000 kn po stopi od 10%, a iznad 1.000.000 kn po stopi od 15%. U trenutnoj situaciji, ako dva poduzetnika imaju jednaku bruto dobit (prije oporezivanja), neto dobit (nakon oporezivanja) poduzetnika koji je ostvario prihode od 7.501.000 kn je manja od neto dobiti poduzetnika koji je ostvario prihode od 7.499.000 kn, što je nakaradno. Nije prihvaćen Tijekom 2016. godine provedena je sveobuhvatna analiza poreznog sustava temeljem koje su izvršene i izmjene u sustavu poreza na dobit kroz tri kruga poreznog rasterećenja u razdoblju od 2017. do 2019. s ciljem poreznog i administrativnog rasterećenja. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavljaju se ciljevi porezne reforme, poreznim rasterećenjem posebno malih i srednjih poreznih obveznika, podizanjem praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, a ne od ostvarene dobiti, sada će obuhvatiti oko 90% poreznih obveznika te će obuhvatiti sve male i srednje porezne obveznike (ne srednje poduzetnike kako su razvrstani prema Zakonu o računovodstvu), što je jedan od bitnih ciljeva porezne reforme. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije bilo moguće nižom poreznom stopom obuhvatiti sve porezne obveznike.
4 DENIS PELOZA PRILOG 1. Ovaj prijedlog treba pozdraviti. Promjena bi trebala stupiti na snagu sa 01.01.2020. sa primjenom praga koja bi se izvještajno odnosila na tekuću 2019 godinu kako bi se primjenila već izvještajna razdoblja u prom kvartalu 2020. jer bi svi ili većina poreznih obveznika koji posluju na granici 3miliona, te koji su u postupku plaćanja akontacija poreza na dobit već u ovoj godini bili stimulirani za iskazivanje viših prihoda odnosno pokazati kvalitetnije bilance što povezano kod procjene znači i viši status / bonitet kod poslovnih banaka odnosno prema potrebi i povoljnije kratkoročno, dugovorčno ili projektno financiranje. Povećanje praga za povlaštenu stopu 12% za profitne i neprofitne porezne obveznike. Konkretna i jasna mjera, unatoč raznim i različitim teorijama, komentarima po medijima i društvenim mrežama kojima se procjenjuje kvalitet mjera, nekakvi konkretni i bolji prijedlozi nisu dostavljeni. Ostaje dojam kako ovu mjeru rasterećnja porezni obveznici vjerovatno zbog needuciranosti ne prepoznaju dovoljno, a propušta se već postignuti efekt prethodne mjere snižavanje stopa sa 20% na 18% i 12% koja se ovim prijedlogom samo dodatno evoluira, odnosno dana je mogućnost, a drugo je pitanje koliko će to porezni obveznici i koliko koristiti. Osnovni motor gospodarstva je upravo mikro i malo gospodarstvo koje mora biti brzo , efikasno i prilagodiljivo tržišnim promjenama nacionalno i međunarodno. Predmetna mjera predstavlja direktan poticaj poduzetništvu, samozapošljavanju , zapošljavanju, a u slučaju obrtnika povećano angažiranje članova obitelji bez obveze zasnivanja bilo kakvih ugovora i poreznog opterećenja (free of charge & family part time jobs), što dijelom vrijedi i za neprofitne pravne osobe (čitaj članove udruga). Prijedlog ima elemente rasterećenja i poticajan je posebno u kombinaciji sa poduzimanjem mjera u rasterećenju poreza na dohodak i poreza na dodanu vrijednost. Ovo bi trebao biti tek prvi korak u cilju stvaranja pozitivnijeg poslovnog okruženja. Da li je moguće povisiti prag od 7,5m prema 15m zbog većeg obuhvata što je stimulirajuće i svrhovito za prijave bilanci i financijski pokazatelja nezavisno da li će obveznici ići prema isplati djelomično ili u cijelosti odnosno ukoliko bi ulaganjima i reinvestiranjem dodatno oplodili kapital za buduća razdoblja? Ostaje nepoznato zbog čega npr. srednji i veliki poduzetnici (porezni obveznici) , predstavnici korporativnog gospodarstva, analitičari i kritičari npr. umjesto prigovaranja nisu i ne primjećujem prijedlog spuštanja osnovne stope sa 18% na 16%, sa ciljem konkurentosti prema matičnim kompanijama često sa sjedištem u porezno povoljnijim sustavima ili svojevrsnim poreznim oazama na koji način bi se vjerovatno jednim dijelom značajno potaknulo zadržavanje dobiti u Hrvatskoj i utjecalo na agregatne obračune i uplate u proračun. Također sa stopama povlaštenom stopom od 12% i redovnom stopom 16% smanjio bi se određeni gap i porezni obveznici koji posluju na granici praga i određeni su tržišnim kretanjima ne bi imali suštinsku brigu da i su im kompanije ili povezane kompanije unutar ili prekoračuju prag obzirom na mogućnost formalnih ili neformalnih oblika poslovanja i podnošenja izvješća. Primljeno na znanje Tijekom 2016. godine provedena je sveobuhvatna analiza poreznog sustava temeljem koje su izvršene i izmjene u sustavu poreza na dobit kroz tri kruga poreznog rasterećenja u razdoblju od 2017. do 2019. s ciljem poreznog i administrativnog rasterećenja. Četvrtim krugom poreznog rasterećenja nastavljaju se ciljevi porezne reforme, poreznim rasterećenjem posebno malih i srednjih poreznih obveznika, podizanjem praga ostvarenih prihoda za plaćanje poreza na dobit po stopi od 12% s 3 milijuna kuna na 7,5 milijuna kuna. Niža porezna stopa koja polazi od ostvarenih prihoda, a ne od ostvarene dobiti, sada će obuhvatiti oko 90% poreznih obveznika te će obuhvatiti sve male i srednje porezne obveznike (ne srednje poduzetnike kako su razvrstani prema Zakonu o računovodstvu), što je jedan od bitnih ciljeva porezne reforme. Međutim, zbog potrebe održavanja zadane razine prihoda državnog proračuna nije bilo moguće nižom poreznom stopom obuhvatiti sve porezne obveznike.