Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ivana Bašić | , Članak 21. | Predlažem da se točno definiraju ostali poslovi i da ravnatelj ne smije zadužiti učitelja poslovima koji nisu navedeni u Pravilniku. Potrebno je povećati vrijeme za stručno-metodičke pripreme jer predviđeno vrijeme je nedostatno pošto je učiteljima potrebno više vremena za kvalitetnu pripremu nastavnog sata. Predlažem da se učiteljima RN koji rade eTwinning projekte doda 1 sat u satnicu pogotovo ako su autori projekta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 2 | Bernard Jukić | , Članak 21. | Poštovani, prvenstveno smatram da je problematično izdvajanje izvannastavnih aktivnosti iz tjednog zaduženja učitelja. Srdačno, Bernard Jukić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 3 | DINKA ŽULIĆ | , Članak 20. | Molim usuglašavanje naziva - edukacijski rehabilitator kako je navedeno u nabrajanju stručnih suradnika treba biti i UČITELJ EDUKACIJSKI REHABILITATOR. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 4 | Tatjana Kovačić | , Članak 19. | Predlažemo nadopunu u članku 22.stavku 1. da se uz sve navedene stručne suradnike u odgojno-obrazovnoj ustanovi s kurikulumima i programima za učenike s teškoćama u razvoju doda i zdravstveni radnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 5 | VANJA MARKOVIĆ | , Članak 16. | Potrebno je brisati stavak 4. čl. 19 "Stručni suradnici mogu obavljati posebne poslove koji proizlaze iz ustroja rada škole samo u iznimnim slučajevima". Vrlo često upravo stručni suradnik pedagog obavlja, primjerice, poslove satničara ili voditelja smjene pa je nejasno zbog čega ne bi mogao biti zadužen tim poslovima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 6 | Karolina Burek Bilokapić | , Članak 15. | U produženom stručnom postupku ne rade samo edukacijski rehabilitatori , već stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila, a to su edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog. Sukladno članaku 11 Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama (NN24/15). (1) Program produženoga stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti. (2) Produženi stručni postupak organizira se u odgojno-obrazovnim skupinama organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije redovite nastave u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva, a provodi ga stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog. (3) Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 7 | DINKA ŽULIĆ | , Članak 15. | ..."pružanje posebne odgojno-obrazovne potpore" - potrebno je točno definirati na što se to odnosi. Pozivam se na Pravilnik o osnovnoškolsko i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama (NN24/15) gdje se u čl.3 st.6 navodi: "Dodatni odgojno-obrazovni i rehabilitacijski programi koji se određuju kao dio primjerenoga programa odgoja i obrazovanja učenika su: – program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, – program produženoga stručnog postupka, – rehabilitacijski programi." Članci 10. - 12. istog Pravilnika dodatno tumače: "Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka Članak 10. (1) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka sastoji se od posebnih edukacijsko-rehabilitacijskih sadržaja koji se različitim postupcima provode u svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih sadržaja. (2) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim učenicima koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke i potrebna im je dodatna pomoć edukacijskoga rehabilitatora tijekom odgojno-obrazovnoga procesa. (3) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi edukacijski rehabilitator radom u manjim skupinama u školi prema potrebama učenika, ako nije moguće osigurati produženi stručni postupak. (4) Program se ostvaruje sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja. Program produženoga stručnog postupka Članak 11. (1) Program produženoga stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti. (2) Produženi stručni postupak organizira se u odgojno-obrazovnim skupinama organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije redovite nastave u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva, a provodi ga stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog. (3) Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja. Rehabilitacijski program Članak 12. (1) Rehabilitacijski programi obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje uspostavljaju, obnavljaju, održavaju i/ili modificiraju učenikove osjetilne, motoričke, jezično-govorno-glasovne, komunikacijske, kognitivne, psihološke, emocionalne i interakcijske sposobnosti te vještine izvedbe aktivnosti svakodnevnoga života, a koje značajno utječu na rezultate učenja te time i na odgojno-obrazovni proces. (2) Rehabilitacijski programi utvrđeni su školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima. Izrađuju ih i provode stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog te stručnjaci drugih profila prema potrebama učenika. (3) Rehabilitacijski programi provode se izvan nastavnoga procesa. Provode se u ustanovama koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja, a uz posebnu suglasnost Ministarstva mogu se provoditi i u školama koje su Mrežom školskih ustanova utvrđene za provođenje programa za učenike s teškoćama u razvoju, osobito ako škole koje osiguravaju posebne uvjete odgoja i obrazovanja nisu dostupne na području lokalne zajednice." Za pretpostaviti je da se u smislu ovog Prijedloga, posebnom odgojno-obrazovnom potporom smatra ona vrsta potpore koja je u Pravilniku iz 2015. nazvana "programom edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka" (obzirom da se ostale vrste u samom prijedlogu kasnije spominju. Bilo bi važno točno reći o čemu se radi. I, naravno, i ovdje stoji primjedba o nazivu profesije - EDUKACIJSKI REHABILITATOR, a ne edukator rehabilitator. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 8 | Elizabeta Šnajder | , Članak 14. | U članku 14 "Učitelj predmetne nastave može: – koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno" - treba povećati normu na barem 2 sata tjedno jer je posla zaista puno ako se želi sve odraditi kako treba, te bi isto trebali moći raditi i učitelji razredne nastave, ali i stručni suradnici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 9 | Ivana Bašić | , Članak 14. | Predlažem da i učitelj razredne nastave može biti koordinator nacionalnih i međunarodnih projekata i da mu se doda 1 sat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 10 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 14. | Komentiram u članku 14. budući da se jedino u njemu spominje "koordinacija nacionalnih ili međunarodnih projekata" i pitam zašto učitelj razredne nastave ne može, do ukupne količine tjednih radnih obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, biti zadužen i izvoditi koordinaciju nacionalnih ili međunarodnih projekata? Ovakvom odlukom učitelji razredne nastave su diskriminirani u odnosu na učitelje predmetne nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 11 | Irina Kosanović | , Članak 14. | U članku 14. "Učitelj predmetne nastave može: – koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno" Za provođenje nacionalnih i međunarodnih projekata treba povećati normu na 2 sata tjedno. Što sa školskim projektima koji znaju biti iznimno zahtjevni i ponekad traju cijelu školsku godinu. Mislim da i na takve projekte treba itekako obratiti pozornost – 1 sat tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 12 | RENATA MARINIĆ | , Članak 14. | U članku 14 "Učitelj predmetne nastave može: – koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno" - treba povećati normu na barem 2 sata tjedno jer je posla zaista puno ako se želi sve odraditi kako treba. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 13 | Željka Zagorac | , Članak 14. | Nedopustivo je koordinaciju nacionalnih ili međunarodnih projekata ograničiti samo na učitelje predmetne nastave. Predlažem da se formulacija "Učitelj predmetne nastave... iz stavka 1 zamijeni s "Učitelj...". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 14 | ADELA PAPIĆ | , Članak 14. | Potrebno je dodati i poslove koordinatora u eksperimentalnoj školi. Koordinatori imaju mnogo posla, a po novom Pravilniku o nagrađivanju učitelja neće se adekvatno vrednovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 15 | Mirjana Voćanec | , Članak 14. | Predlažem da se poslovi koordinatora e-škole i koordinatora u eksperimentalnoj školi vrednuju sa određenim brojem sati u zaduženju prema broju učenika i broju razrednih odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 16 | Mirjana Voćanec | , Članak 14. | U članku 14. stoji: "obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno". Trebalo bi maknuti opciju "i/ili" i definirati broj sati tjedno za administratora eMatice i posebno broj sati tjedno za administratora eDnevnika, sve prema broju razrednih odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 17 | ELVISA SEKULIĆ | , Članak 14. | U članku 14. "Učitelj predmetne nastave može: – koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno" Smatram da treba treba povećati normu na barem 2 sata tjedno, te dodati i riječ školskih projekata, jer postoje projekti u školama koji zahtjevaju ogroman angažman tijekom školske godine, a prolaze nazamjećeni i ovise samo o entuzijazmu pojedinaca. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 18 | Valentina Pajdaković | , Članak 14. | U članku 14. stoji: "obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno". Postoje škole koje imaju jako velik broj područnih škola i ukupno 50-60 razrednih odjela što znači i puno veći opseg poslova nego u školi koja ima 21 odjel, a isto tako postoje škole koje imaju samo 8 razrednih odjela, što je znatno manje poslova nego u školi s 20 odjela. U članku treba točno navesti smije li se za svaku područnu školu imenovati drugi administrator e-Dnevnika i svaki zadužiti s određenim brojem sati. Ukoliko se gleda ukupni broj razrednih odjela na razini škole onda predlažem izmjenu: "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 10 razrednih odjela 1 sat tjedno, u školi koja ima od 11-20 razrednih odjela 2 sata tjedno, u školi koja ima od 21-30 odjela 3 sata tjedno, u školi koja ima 31-40 odjela 4 sata tjedno, u školi koja ima od 40-50 odjela 5 sati tjedno, u školi koja ima više od 50 odjela 6 sati tjedno. Škola može više učitelja zadužiti poslovima administratora e-Dnevnika." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 19 | Đurđica Krtanjek | , Članak 14. | U čl. 14 stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je obavezno staviti i kao moguću radnu obvezu nas učitelja razredne nastave (čl. 10) jer to jesu poslovi koje mi učitelji razredne nastave i sada vrlo uspješno radimo! Također, ovakvo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 20 | Melita Povalec | , Članak 14. | U članku 14 "Učitelj predmetne nastave može: – koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno" - treba dodati školskih, te povećati normu na barem 2 sata tjedno | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 21 | Ivana Marjanović | , Članak 13. | Poštovani, godinama kao učiteljica informatike odrađujem često i po 5 sati tjedno (u pravilu rijetko ispod 3 sata tjedno) na poslovima održavanja informatičke opreme u školi (održavanje informatičke učionice, provjera, priprema i postavljanje doniranih ili novih računala za korištenje u nastavi, proučavanje ponuda i odabir neke informatičke opreme za školu, rješavanje problema u korištenju opreme - npr.kada neposredno prije roditeljskog sastanka u učionici ne radi računalo/projektor/nema interneta, kad tijekom bilo kojeg nastavnog sata na kojem se koristi informatička oprema (a takvih je sati sve više) oprema "otkaže poslušnost"). Kako se informatička opremljenost škole poboljšava, tako se moje vrijeme provedeno na tim poslovima dodatno povećava. Došlo je do gotovo neizdrživog broja sati i definitivnog utjecaja na kvalitetu moje nastave i kvalitetu mog života u konačnici. Kada bih ja prestala raditi te poslove samo u svojoj učionici, ne bih bila u mogućnosti kvalitetno održavati nastavu. Zato smatram da je to vrlo bezobrazno prepušteno školama jer ja kao učitelj informatike nemam izbora - ako želim raditi svoj posao, prvo moram odraditi neplaćeni dio posla. Moja škola nema vlastitih prihoda od iznajmljivanja sportske dvorane i nema mogućnost plaćati informatičku tvrtku. Očekujete li i od svojih zaposlenika u Ministarstvu da sami održavaju opremu u uredima ili ipak imate informatičku službu (plaćenu, a ne volontersku, kao što je slučaj po školama)? Iz navedenih zdravorazumskih razloga smatram da u poslove u sklopu tjedne radne obveze utvrđene stavkom 4. i 5. ovoga članka treba dodati i : - voditelj informatičke učionice - 3 sata po učionici. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 22 | Elizabeta Šnajder | , Članak 13. | Smatram kako je potrebno izjednačiti satnicu učitelja stranog jezika sa satnicom učitelja Hrvatskoga jezika, jezika nacionalnih manjina, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat, odnosno satnica učitelja stranog jezika trebala bi kao i kod učitelja navedenih predmeta iznositi 20 sati, minimalno 18 sati. Obrazloženje - Učitelji stranih jezika izvode nastavu u svim razredima osnovne škole (1. do 8. razred), te se time susreću s izazovima poučavanja učenika dobi od 6 do 14 godina. Emotivne, kognitivne i socijalne sposobnosti i potrebe učenika u tom rasponu su izuzetno različite te od učitelja stranog jezika zahtijevaju dodatni napor u prilagodbi metoda i oblika rada vezano uz uzrast učenika. Time je učiteljima stranoga jezika potrebno mnogo vremena za stručno-metodičko pripremanje. Također, učitelji stranih jezika poučavaju velik broj različitih razreda (oko 8-10 razreda), a uz obavezu pripremanja i provođenja pisanih provjera za sve razrede više puta godišnje, usmenog ispitivanja i formativnog ocjenjivanja svih učenika, dodatne i dopunske nastave, rad s učenicima koji nastavu pohađaju po prilagođenom programu, kao i rad s darovitim učenicima i pripremanje za različita natjecanja, opterećenje je veliko. Osim toga, sudjelovanje škole u različitim nacionalnim i međunarodnim natječajima i projektima redovito uključuje i učitelje stranog jezika bez kojih često ne bi bilo moguće realizirati ih. Slijedom svega navedenoga, smatram kako je potrebno priznati i primjereno procijeniti obim posla koji obavljaju učitelji stranoga jezika u osnovnoj školi, te smanjiti satnicu i izjednačiti je s učiteljima navedenih predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 23 | Lidija Muić | , Članak 13. | Tjedni broj sati za predmete hrvatski jezik, matematika, strani jezik, kemija, fizika, biologija, povijest i geografija bi trebao biti svakako manji - 20 sati. Nije isto predavati tjelesni/glazbeni (nema sastavljanja i ispravljanja ispita, školskih zadaća ...) i recimo stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 24 | Valentina Majer | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 25 | Bojan Pavelić | , Članak 13. | Poštovani, Smatram da učitelji fizike i kemije trebaju imati smanjenu satnicu u rangu učitelja matematike i hrvatskog jezika (22 sata tjedno u OŠ i 20 sati u SŠ). Obrazloženje: nastava fizike i kemije temelji se na pokusima i istraživanjima. Da bi pripremili kvalitetan materijel i upute za učenike, kao i pokuse koji će biti izvedeni na satu učiteljima fizike i kemije je potrebno puno više vremena nego sto je potrebno pri "uobičajenom" planiranju. Također, u nastavi fizike i kemije su potrebne pisane provjere (radi premalog broja sati) koje se zanemaruju pri izradi zaduženja učitelja fizike. Vježbe, koje provodimo s učenicima (a koje su temelj za razumijevanje sadržaja iz fizike i kemije) zahtijevaju trostruko više vremena nego priprema i ispravak jedne pisane provjere. Zbog gore navedenog predlažem da se satnica učitelja fizike i kemije smanji na 22 (20) sati tjedno (kao i za hrvatski jezik i matematiku). | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 26 | Tanja Petrač | , Članak 13. | Poštovani, do sada je članak 13, stavak 3. glasio; (3) Tjedna radna obveza učitelja predmetne nastave u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme iznosi za: – učitelja Hrvatskoga jezika, jezika nacionalnih manjine, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno 22 sata – učitelja stranog jezika 23 sata – učitelja ostalih nastavnih predmeta 24 sata. Smatram previsokom normom zaduženje sa 24 sata za predmete prirodu, biologiju, kemiju, fiziku. Predlažem izjednačiti sve predmete po normi, a i tu normu smanjiti na 20 sati. Već time što prirodoslovni predmeti u satnici učenika imaju manji broj sati- 1,5 i 2 sata, učitelji tih predmeta imaju veći broj razrednih odjela, time veći broj programa koje predaju, zahtjevnije stručno - metodičko pripremanje, u periodu pisanja pisanih provjera imaju više paralelnih odjela čije pisane provjere ispravljaju, pripremaju i vode praktične radove, osiguravaju mjere opreza i zaštitu učenika, i dr. Do sada je stavak 4 glasio: Učitelji predmetne nastave zadužuju se: 4.1. redovitom i/ili izbornom nastavom utvrđenom Nastavnim planom i programom za osnovnu školu, i to: – učitelji Hrvatskoga jezika, jezika nacionalnih manjine, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno 20 sati – učitelji stranog jezika 21 sat – učitelji ostalih nastavnih predmeta 22 sata. I ovdje je previsoka norma te predlažem iz, ranije navedenih razloga, smanjenje norme redovite nastave na 18 sati, uključujući razredništvo, ukoliko je učitelj razrednik i to bez obzira na predmet koji predaje. To znači da predlažem najveću promjenu i smanjenje norme za učitelje prirodoslovnih predmeta koji i kad su razrednici zaduženi su sa 22 neposredna sata i 2 ostalih poslova. Predlažem, također, da se poslovi voditelja ŽSV-a računaju u normu zaduženja učitelja u neposrednom odgojno- obrazovnom radu s 2 sata tjedno tj. da se u tom zaduženju izjednače prava učitelja u osnovnim i srednjim školama. Lp, Tanja Petrač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 27 | Sanja Martinko | , Članak 13. | Poštovani, smatram da je tjedno zaduženje učitelja fizike i kemije potrebno smanjiti na 20 sati jer se u njihovom slučaju pripremanje ne svodi samo na pisane pripreme već ono uključuje slaganje pribora, isprobavanje i postavljanje pokusa te pospremanje istog nakon održane nastave. Učitelji navedenih predmeta često dolaze ranije ili ostaju duže nakon održane nastave kako bi se adekvatno pripremili za nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 28 | MARKO ŠKROBO | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 29 | Verica Lukačević | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 30 | MAJA BULATOVIĆ | , Članak 13. | Poštovani, Smatram da je ovom članku potrebna i izmjena koja govori o tjednoj radnoj obavezi nastavnika jezika. Naime, budući da nastavnici stranog jezika osposobljavaju učenike za usmenu i pisanu kompetenciju u stranome jeziku kroz manje sati tjedno u odnosu na nastavnike hrvatskog jezika ili jezika manjina dok je tjedna norma, odnosno broj razrednih odjeljenja s kojima rade veći u odnosu na kolege iz hrvatskog ili jezika manjina. Ovakva izmjena osigurala bi kvalitetno ostvarivanje ishoda za nastavu stranih jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 31 | Dubravka Mihalić | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Primjer: u školi u kojoj radim prva sam pokrenula pitanje uvođenja e-Dnevnika te se prijavila na edukaciju u Carnet, iako sam učiteljica razredne nastave, bilo je to u samom početku postavljanja aplikacije e Dnevnik. Čak što više, surađivala sam s djelatnicima Carneta na osmišljavanju i poboljšanju aplikacije za kombinirane razredne odjele. Dakle, učitelji razredne nastave su zanteresirani za napredak u školi, ali ih se različitim pravilnicima ili zaobilazi ili namjerno izostavlja. Prijedlog: maknite rečenicu: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno,a ostavite rečenicu: "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." To podrazumjeva učitelja i predmetne i razredne nastave, i ne diskriminira nikoga. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 32 | Vanja Burić | , Članak 13. | Smatram da bi svim nastavnicima koji predaju jezike trebalo izjednačiti tjednu radnu obavezu u neposrednom odgojno obrazovnom radu. Prema postojećem pravilniku, učitelji stranog jezika imaju povećanu tjednu radnu obavezi u odnosu na učitelje hrvatskog jezika te jezika nacionalne manjine, dok su zahtjevi koje strani jezik identični onima u navedenim predmetima. Učitelji stranog jezika moraju osposobiti učenike u pisanoj i govornoj produkciji na stranom jeziku, za što imaju manje sati u radu s pojedinim razrednim odjeljenjem (tri sata tjedno), više razrednih odjeljenja u normi u odnosu na učitelje HJ te učitelje jezika nacionalnih manjina te podjednake ishode koje moraju ostvariti. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 33 | Mirna Coljak | , Članak 13. | Poštovani, smatram da bi se tjedne radne obaveze učitelja STEM područja trebale smanjiti na 20 sati jer je potrebno puno više vremena za provođenje istraživačke nastave, pokusa i radionica, a norma je veća nego kod ostalih predmeta. Potrebno je puno vremena za pripremu takve nastave, održavanje kabineta, nabavku pribora i kemikalija. Da bi se takva nastava kvalitetno pripremila i odradila nikako nije dovoljno 20 minuta za stručno - metodičku pripremu već bi za istu trebalo najmanje 45 minuta. Srdačan pozdrav, Mirna Coljak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 34 | Julijana Petrina | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 35 | Marko Čupić | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 36 | Irena Katinić | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 37 | Ana Marija Sačer | , Članak 13. | Pozdravljam predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 38 | Zoran Popić | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 39 | Karmela Šegvić | , Članak 13. | Pozdravljam predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji;Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno i Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno. Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 40 | Tina Gobov Dražinić | , Članak 13. | Pozdravljam predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 41 | Sandra Peričić | , Članak 13. | Poštovani, Predlažm izmjenu članka 13. Radne obaveze učitelja predmetne nastave kojim bi se izjednačila norma svih učitelja predmetne nastave kao norma učitelja hrvatskog jezika, matematike. Uzimajući u obzir količinu svih poslova koje provodimo za kvalitetnu nastavu smatram da je naša satnica pre opsežna. Smatram da bi učitelji engleskog jezika trebali dobiti izjednačavanje norme sa učiteljima hrvatskog jezika i matematike.Naš posao je vrlo kompleksan i zahtjevan sa velikim brojem učenika u rezredu,uz sve dodatne popratne sadržaje koje moramo izvršavati.Smatram da bi bilo korektno da se naša norma izjednači sa normom naših kolega te da svi budemo ravnopravni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 42 | Ana Hinić | , Članak 13. | Pozdravljam predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljam komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 43 | Linda Jurkić | , Članak 13. | Smatram da tjedna zaduženja učitelja STEM područja bi se trebala smanjiti za bar dva sata. Reforma od nas traži puno više istraživačkog i praktičnog rada za koji se trebamo jako puno pripremati. Nitko ne razmišlja o materijalima, laboratorijskom posuđu i svemu što učitelj treba pripremiti za sat, a onda i pospremiti. Stoga 20 minuta za stručno-metodičko pripremanje nikako nije dovoljno. Svakako predlažem i zapošljavanje kemijskog tehničara - osobe koja bi kemičarima pomagala u pripremi materijala za sat kemije i njegovo provođenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 44 | Ivan Štefanić | , Članak 13. | Poštovani, smatram da bi učitelji stranog jezika - obavezan predmet - trebali imati izjednačeno tjedno zaduženje s učiteljima Matematike i Hrvatskog jezika, dakle 22 sata. Kao i ti učitelji, učitelji stranog jezika imaju veću satnicu, imaju obavezne pisane provjere, a nerijetko rade i po osam programa s obzirom da je strani jezik obavezan od prvog razreda osnovne škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 45 | Marijo Balašković | , Članak 13. | Slažem se sa svim napisanim od strane kolega učitelja informatike. Uz napomenu da, osim održavanja učionica, održavamo i sve što radi na struju u školi. Tako da su 2 sata na održavanje računalne učionice minimum "zadovoljštine" koju bi trebali dobiti. Tako da smatram da bi u članku 13. svakako trebalo dodati dopunu: " - obavljati poslove održavanja informatičke učionice 2 sata tjedno". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 46 | Marijan Kovačević | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 47 | Nataša Bebić Bačan | , Članak 13. | Poštovani, dobra stručno-metodička priprema zahtijeva više od 20, pa i od 30 minuta koje imaju učitelji razredne nastave. Htjela bih skrenuti pažnju na nepovoljan položaj učitelja stranih jezika koji predavaju i od 1.-4. razreda, ali za pripremu za koju učitelji razredne nastave imaju 30 minuta, oni imaju tek 20. Nadalje, jedan učitelj stranog jezika nerijetko radi s uzrastom od 6-14 godina i može imati čak 8 različitih programa. To zahtijeva dodatni napor u prilagodbi metoda i oblika rada uzrastu i potrebama učenika i zasigurno više od predloženih 20 minuta stručno-metodičke pripreme. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 48 | Školski sindikat PREPOROD | , Članak 13. | U članku 13. treba dodati stavak kojim bi se umanjila tjedna radna obveza učiteljima koji rade na 2 i više škola za 2 sata. Treba povećati tjednu normu stručno-metodičkog pripremanja za nastavu s 20 na 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada, a ne samo redovite nastave kako je bilo do sada (isto tako i za učitelje u produženom boravku i učitelje u produženom stručnom postupku – članci 11. i 12.). Time bi se ujednačilo vrijeme za pripremanje učiteljima u razrednoj nastavi s onima u predmetnoj, a također i priznalo pripremanje za satove dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti što je do sada bilo, potpuno neosnovano, izostavljeno. U članku 14. treba povećati broj sati s 1 na 2 sata učiteljima za sljedeće poslove: - koordinacije provođenja nacionalnih ili međunarodnih projekata - obavljanja poslova voditelja županijskoga stručnog vijeća - obavljanja poslova člana stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta pri Uredu ili Ministarstvu. Također, obavljanje ovih poslova treba omogućiti svim učiteljima (i razredne i predmetne nastave), a ne samo učiteljima predmetne nastave kako je bilo do sada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 49 | Dražen Ružić | , Članak 13. | Pozdravljam predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljam svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 50 | Dražen Ružić | , Članak 13. | Predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 51 | Valentina Pajdaković | , Članak 13. | Svatko tko je određeno vrijeme radio u nastavi i savjesno obavljao svoj posao zna da 20 minuta nije ni približno dovoljno za pripremanje nastavnog sata. Pripremanje nastavnog sata je kreativan posao koji osim pisanja dnevne pripreme za rad može uključivati istraživački rad, analizu i izbor dostupnih digitalnih sadržaja za učenike, izradu digitalnih sadržaja za učenike i administriranje tih istih sadržaja da bi učenici iste mogli koristiti, pripremu tiskanih materijala ( ispis, umnažanje, sortiranje ). Ako se nastavni sat održava u interaktivnoj učionici s tabletima, onda je osim pripreme izvan učionice potrebna i tehnička priprema u učionici jer je potrebno pripremiti tablet uređaje i interaktivnu ploču za korištenje ( ovi se poslovi ni u kojem slučaju ne mogu izvoditi za vrijeme nastavnog sata, a iziskuju dodatno vrijeme učitelja). Smatram da tjedna norma stručno-metodičke pripreme treba iznositi minimalno 45 minuta po nastavnom satu. Osim navedenog jasno je da nastavni sat za učitelja ne završava školskim zvonom. Provedba Kurikuluma predviđa puno aktivnosti za učitelja koje se provode nakon nastavnog sata, a odnose se na analizu obrazaca koji se koriste u svrhu formativnog vrednovanja. Također treba spemonuti i učenike koji se školuju po redovnom programu uz individualizirani pristup za koje je potrebno prilagoditi izgled materijala, a za koje učitelj nema pravo za naknadu, kao što je to slučaj za učenike koji se školuju po redovnom programu uz prilagodbu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 52 | Nikolina Bubica | , Članak 13. | U potpunosti podržavam uvođenje nove točke 6. slijedećeg teksta: "- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva". Mentorski rad s darovitim učenicima je zahtijevan i očekuje iznimne pripreme i angažman učitelja. U stavku 7. smatram da treba dodati novu točku kojom se učiteljima informatike omogućava vođenje kluba mladih informatičara (kao što je to predviđeno za klub mladih tehničara). Svjesni smo potreba tržišta prema infomatičkim stručjacima, ali i interesa učenika prema novim tehnologijama te izazovima koji proizlaze iz primjene tih tehnologija. Kroz redovnu ili izbornu nastau informatike teško je odgovoriti na potrebe ili zahtjeve onih učenika koji pokazuju velik interes prema informatičkim najčešće programerskim natjecanjima. Takvi učenici mogli bi se uspješno izraziti upravo kroz specijaliziirane klubove, Pozitivan primjer takve prakse predstavljaju upravo klubovi mladih tehničara koji već dulje vrijeme uspješno djeluju u mnogim školama. Ne slažem se s izmjenom stavka 10 u kojem se ne promišlja o povećanju predviđenog vremena za proces metodičko-stručne pripreme nastavnog sata. Smatram da je 20 minuta premalo i bez uvođenja novih kurikuluma, a uvođenjem novog pristupa vrednovanju pred učitelje se stavljaju novi izazovi osmišljanja, planiranja te kreiranja novih aktivnosti vrednovanja (za/kao učenje) koji često uključnju proučavanje i uporabu nove tehnologije, istraživanje novih te rad u poznatim primijenjenim programima i sl. Bez obzira na stručnost i iskustvo učitelja u radu, takve aktivnosti zahtijevaju daleko više od predviđnih 20 minuta. Smatram da se vrijeme predviđeno za proces metodičkog i sturčnog pripremanja mora izjednačiti za učitelje razredne i predmetne nastave, te smatram da bi to vrijeme trebalo biti najmanje 30 minuta, a poželjno 35 minuta. Također, smatram da se vrijeme utrošeno u metodičko i stručno pripremanje za sate dopunskog, ali i dodatnog rada mora uključiti u ukupno vrijeme za pripremanje nastavnog procesa. S obzirom da takva nastava traži dodatni angažman i prilagodbu učitelja svakom pojedinačnom učeniku, proces pripremanja potrebno je barem izjednačiti s pripremanjem za redovnu ili izbornu nastavu. U članku 14. smatram da treba dodati i mogućnost zaduženja učitelja informatike s poslovima održavanje informatičke učionice, kao što je to nekada bilo u osnovnim školama, a još uvijek je prisutno u srednjima školama. Uvođenjem redovnog predmeta Informatika česta je situacija da se u informatičkim učionicama nalazi 20, 25, a negdje čak i više računala te, kao što je predviđeno novim kurikulum, nastoji se svakom učeniku osigurati radno mjesto s računalom. Vođenjem brige o informatičkog opremi u svojim učionicama, učitelji informatike svakodnevno osiguravaju neophodnu pripremu računala učenicima za rad. To su redovni tjedni poslovi koji u pravilu ne uključiju popravak strojne ili programske opreme, već služe za osiguravanje urednog korištenja primijenjenih računalnih programa odnosno računalne opreme, u skladu sa zahtjevima predmetnog odnosno godišnjeg izvedbenog kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 53 | Sindikat hrvatskih učitelja | , Članak 13. | Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 54 | Mirjana Voćanec | , Članak 13. | Poslovi održavanja opreme u informatičkoj učionici u zaduženju su vrednovani sa 0 sati. Računala su osnovna sredstva za rad u Informatici, pa svaki učitelj informatike utroši mnogo svog slobodnog vremena kako bi opremu pripremio za kvalitetni rad na satu. Osim pripreme, tu je redovito održavanje i otklanjanje manjih kvarova. Zato smatram da bi se u Pravilnik trebali dodati poslovi održavanja informatičke učionice i to bar 2 sata tjedno po učionici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 55 | Vlatka Matejaš | , Članak 13. | Smatram da bi u članku 13. svakako trebalo dodati dopunu: " - obavljati poslove održavanja informatičke učionice 2 sata tjedno". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 56 | Ivana Marić Zerdun | , Članak 13. | Poštovani, frontalno uvođenje kurikuluma nastavnog predmeta Kemija je prilika da se preispita važeći Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i ukaže na postojeće nedostatke i nelogičnosti pravilnika. Prijedlozi Županijskog-stručnog vijeća učitelja kemije Splitsko-dalmatinske županije je slijedeće: Čl. 13 1. Smatramo da 20 minuta stručno-metodičkog pripremanja za jedan nastavni sat nije dostatno vrijeme za pripremanje nastavnog procesa niti jednog nastavnog predmeta, a pogotovo za učitelje prirodoznanstvenih predmeta. Novim kurikulumom je propisano vrednovanje na tri razine, od kojih se vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi redovito te zahtijeva vrijeme za osmišljavanje i upisivanje učeničkih postignuća kako bi se učenicima i roditeljima dale potpune i svrhovite povratne informacije. Kako povratna informacija za svakog učenika treba sadržavati opis usvojenih znanja i vještina te smjernice za poboljšanje istih, mišljenja smo da predviđeno vrijeme od 20 minuta nije dostatno niti za ovaj dio administrativnog posla. Primjerice, ako u jednom danu odrađujemo nastavu s dva razreda koji broje 20 učenika i želimo upisati povratnu informaciju za dvije učeničke aktivnosti tada trebamo upisati 80 povratnih informacija što je neizvedivo u predviđenom vremenu. Treba naglasiti da nerijetko učitelji prirode, biologije i kemije imaju i po 6 različitih programa i rade na više škola što dodatno povećava obim ostalih poslova. Predlažemo 60 minuta stručno-metodičke pripreme za jedan nastavni sat što bi uključivalo i administrativne poslove koje zahtijeva formativno vrednovanje. 2. Predviđeno tjedno zaduženje učitelja prirodoznanstvenih predmeta u neposrednom radu s učenicima od 24 sata tjedno onemogućava kvalitetno izvođenje nastave kakvo od nas zahtijeva kurikulum. Ni prije provođenja reforme ovakvo zaduženje nije učitelje prirodoznanstvenih predmeta stavljalo u ravnopravan položaj s ostalim učiteljima. Učitelji ovih predmeta imaju obvezu doći znatno ranije prije nastave kako bi pripremili i postavili pribor i kemikalije za istraživačku nastavu koja je polazište i nezamjenjiv dio nastavnog procesa. Poslije nastave učitelji trebaju oprati posuđe i pripremiti pribor i kemikalije za sljedeći nastavni dan. Mišljenja smo da učitelji neće biti motivirani za ovaj način rada ako se tjedno zaduženje ne uskladi sa zahtjevima koje nalaže ovakav način rada. U tom slučaju, za očekivati je da neće doći do očekivanog unapređenja nastave kemije kojeg svi priželjkujemo. Predlažemo da tjedno zaduženje učitelja prirodoznanstvenih predmeta iznosi maksimalno 18 sati u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima i da se do ukupne količine tjednih radnih obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima dodaju 2 sata za održavanje kabineta. S poštovanjem, Županijsko stručno vijeće učitelja kemije Splitsko-dalmatinske županije s voditeljicama Ivanom Marić Zerdun i Sandom Šimičić. Popis potpisnika ŽSV-a učitelja kemije Splitsko-dalmatinske županije: 1. Dražana Ćudina, OŠ braće Radića, Bračević 2. Marita Maleš, OŠ Gripe, Split 3. Ana Bralić, OŠ prof. Filipa Lukasa, Kaštel Stari 4. Nela Sikirica, OŠ Žnjan –Pazdigrad, Split 5. Tamara Banović, OŠ Josip Pupačić, Omiš 6. Ivana Zemunik, OŠ Josip Pupačić, Omiš 7. Marijana Gudić, OŠ Kraljice Jelene, Solin 8. Dragana Mamić, OŠ Sućidar, Split, 9. Sindi Bužančić, OŠ Mertojak, Split 10. Renata Silić, OŠ Meje, Split 11. Maja Vrgoč, OŠ Petra Kružića, Klis 12. Marija Skejić, OŠ Brda, Split 13. Dragica Jerončić, OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska 14. Ljerka Šarin, OŠ Mertojak, Split 15. Gorana Ribičić, OŠ o. Petra Perice, Makarska 16. Danijela Keran, OŠ o. Petra Perice, Makarska 17. Ivana Radoš, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora 18. Rozana Alfirević, OŠ Tučepi, Tučepi 19. Ivana Vujčić, OŠ Vrgorac, Vrgorac 20. Ružica Radovčić, OŠ „Dr fra Karlo Balić“ 21. Damira Drnasin, OŠ prof. Filipa Lukasa, Kaštel Stari 22. Ivana Brekalo, OŠ „1. listopada 1942.“, Čišla 23. Branka Bečić, OŠ Jesenice, Orij 24. Ana Klarić, OŠ Trstenik, Split 25. Vedrana Šilović, OŠ Brda, Split 26. Daniela Ivkošić, OŠ Tin Ujević, Krivodol 27. Božana Caktaš, OŠ Kneza Branimira, Muć 28. Miroslava Ivandić, OŠ Kraljice Jelene, Solin 29. Ana Teklić, OŠ Kraljice Jelene, Solin 30. Dijana Jukić, OŠ don Lovre Katića, Solin 31. Dijana Rizvan, OŠ Kralja Zvonimira, Ninčevići 32. Ankica Glavina, OŠ don Lovre Katića, Solin 33. Majda Žnidar Čačija, OŠ Trstenik, Split 34. Valentina Damjanović, OŠ Vis i OŠ Komiža, Vis/Komiža 35. Ivana Biloć, OŠ Petra Berislavića, Trogir 36. Ankica Bašić, OŠ Petra Berislavića, Trogir 37. Valerija Leutar, OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac 38. Alenka Jerčić, OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac 39. Ela Ževrnja, OŠ Stobreč, Stobreč 40. Marija Belan, OŠ Bol, Split 41. Iris Šimunović, OŠ Gripe, Split 42. Marija Dragun, OŠ Sućidar, Split 43. Živko Šantić, OŠ Ivana Duknovića, Marina 44. Luka Škaro, OŠ Majstora Radovana, Trogir 45. Jure Poljak, OŠ Ivana Lovrića i Marka Marulića, Sinj 46. Ana Podrug, OŠ Milana Begovića, Vrlika 47. Renata Duran, OŠ Trstenik, Split 48. Francika Filipi-Šeremet, OŠ Lučac, Split 49. Antonijo Đerek, OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska 50. Marino Radunić, OŠ Kneza Trpimira, Kaštel Gomilica 51. Mirela Morović, OŠ Kneza Trpimira, Kaštel Gomilica 52. Katarina Carević, OŠ Gripe, Split 53. Ivana Vlastelica, OŠ Manuš, Split 54. Ana Lovrić, OŠ Vladimir Nazor, Postira i OŠ Milna, Milna 55. Silvana Mirić, OŠ Supetar, Supetar 56. Anamarija Kurte, OŠ Supetar, Supetar i OŠ Bol, Bol 57. Marija Madunić, OŠ Strožanac, Podstrana 58. Cvjetana Vrca, OŠ Ivana Lovrića, Sinj 59. Tea Jurić, OŠ Dinka Šimunovića, Hrvace i OŠ Stjepana Radića, Tijarica 60. Ana Tomašević, OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski 61. Ivana Čerina Cecić, OŠ don Lovre Katića, Solin 62. Karmen Marić, OŠ Trilj, Trilj 63. Dušanka Volarević, OŠ Kman Kocunar, Split 64. Nina Stričević, OŠ Spinut, Split 65. Maja Jakovčević Bezić, OŠ Sućidar, Split 66. Sandra Tuta, OŠ Srinjine, Srinjine i OŠ Ostrog, Kaštel Lukšić 67. Luka Carev, OŠ Josip Pupačić, Omiš i OŠ Brinje, OŠ Lički Osik i OŠ Kosinj 68. Senka Čule, OŠ Srinjine, Srinjine 69. Ivana Balić, OŠ I.G.Kovačića, Cista Velika i OŠ Josip Pupačić, Omiš 70. Gordana Cecić-Sule, OŠ Kamešnica, Otok 71. Ivana Babić, OŠ S.S. Kranjčevića, Lovreć 72. Kata Tomas, OŠ Zagvozd, Zagvozd 73. Marija Lozo, OŠ Zagvozd, Zagvozd i OŠ Runovići, Runović 74. Antonija Puljić, OŠ J.V. Perić, Imotski 75. Milka Stojić, OŠ Stjepan Radić, Imotski 76. Nikolina Divić, OŠ Stjepan Radić, Imotski 77. Sanda Šimičić, OŠ Split 3, Split 78. Vesna Buljan, OŠ Bol, Split 79. Anita Budimir, OŠ Žrnovnica, Žrnovnica 80. Simona Šarković Martinić, OŠ Pučišća, Pučišća 81. Žana Milat, OŠ Vjekoslava Paraća, Solin 82. Marijana Smoje, OŠ Plokite, Split 83. Joško Rubelj, OŠ Plokite, Split 84. Andreja Roić; OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad 85. Ružica Ćurin, OŠ Hvar, Hvar 86. Joška Dunatov, OŠ Pujanki, Split 87. Mirjana Mia Ožić, nezaposlena, Split 88. Helena Oštrić, OŠ Marjan, Split 89. Irena Kodžoman, OŠ Kamen-Šine; Split 90. Ivana Marić Zerdun, OŠ Trilj, Trilj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 57 | Tanja Oreški | , Članak 13. | Poštovani, učiteljica sam informatike, ali često sam i više od toga. Mislim da smo svi svjesni koga kolege prvog natežu za rukav kada im nešto od opreme ne radi, kada treba instalirati operacijski sustav na novi laptop, kada treba reinstalirati softver za pametne ploče, itd... Iako ponekad sa strane dobivamo i uputu da "to nije naš posao i da to ne moramo raditi", doista mislim da su rijetki oni koji to ne rade i koji mogu kolegi u nevolji reći neka se snađe sam. Ako i zanemarimo taj dio, sasvim sigurno je da svaki učitelj informatike održava barem svoju učionicu i da za to potroši najmanje 2 sata tjedno, a češće i više od toga. Mislim da je najmanje što se može - dodati mogućnost da se učitelju informatike (ili drugom učitelju koji to želi i može raditi) omogućiti da taj rad bude i plaćen - kad se već obavlja. Smatram da bi u članku 13. svakako trebalo dodati dopunu: " - obavljati poslove održavanja informatičke učionice 2 sata tjedno". Pozdrav, Tanja Oreški | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 58 | Danijel Lukić | , Članak 13. | Poštovani, smatram da bi bilo pošteno da se učiteljima informatike dodijele 2 sata po informatičkoj učionici za održavanje informatičke opreme. U stvarnosti učitelji informatike ne samo da održavaju opremu u svojoj učionici nego vrlo često i svu informatičku opremu koja škola posjeduje pa bi iz tog razloga bilo pošteno dodijeliti im bar ta 2 sata za njihove učionice. Kada bi škole za servisiranje sve svoje opreme koristile samo vanjske tvrtke vrlo vjerojatno ne bi preostalo dovoljno sredstava za ostale školske potrebe i gotovo niti jedna škola to ne radi. Budući da se sada mijenja ovaj Pravilnik pozivam nadležne da isprave dugogodišnju nepravdu s kojom su itekako dobro upoznati. Bez toga nema smisla pričati o Školi za život. Treba živjeti pošteno. Lijep pozdrav, Danijel Lukić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 59 | Ivana Vezjak | , Članak 13. | Poštovani, nastava informatike uvedena je kao obavezan predmet. Sve više učenika pohađa nastavu informatike, no i nastava ostalih predmeta sve češće se održava upravo u informatičkim učionicama zbog pristupa digitalnim sustavima i računalima. Održavanje informatičke učionice danas uvelike se razlikuje od održavanja iste prije 15 ili 20 godina. Osim velikog broja učenika i učitelja koji ju koriste, danas imamo i puno više računala i drugih "pametnih" uređaja u učionici (pametne ploče, tableti, roboti, IOT itd.). Održavanje opreme u informatičkoj učionici često i prelazi dva sata tjedno, a nerijetko učitelji informatike opermu i računala nose vikendom kući na rješavanje problema i popravak. Toga vjerojatno nitko nije svjestan osim učitelja informatike koji ulažu svoje slobodno vrijeme u održavanje opreme u informatičkoj učionici kako bi i sebi i učenicima omogućili što kvalitetnije uvjete za rad. Iz tog razloga predlažem u članku 13. stavka 3. Pravilnika dodati: - obavljati poslove održavanja informatičke učionice 2 sata tjedno Lijepi pozdrav, Ivana Vezjak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 60 | Martina Plavšić | , Članak 13. | Poštovani, poštujući specifičnosti svakog nastavnog predmeta, osvrnula bih se na tjedna zaduženja učitelja informatike. Od prošle godine uvođenjem obavezne nastave informatike u 5. i 6. razrede našli smo se u situaciji kako pred sobom redovito imamo po 25, 26, 27, 28, a ponegdje i 29 učenika na nastavi. U idealnim uvjetima (vrlo diskutabilno za koga su ovi uvjeti idealni - za učenike i učitelje zasigurno nisu) svaki učenik na svojem računalu. U jednoj takvoj učionici puno je posla za učitelja koji želi kvalitetnu nastavu i što manje nepredvidivih situacija za vrijeme nastavnog sata. Kako bi to sebi učitelj osigurao, ne rijetko provodi po 2 ili više sati tjedno na održavanju informatičke učionice. Iz tog razloga predlažem u: članku 13. stavka 3. Pravilnika koji glasi: "Učitelj predmetne nastave može: - koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno, - obavljati poslove voditelja županijskoga stručnog vijeća 1 sat tjedno" dodati: - obavljati poslove održavanja funkcionalnosti informatičke učionice 2 sata tjedno Lijepi pozdrav Martina Plavšić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 61 | DRAGO GRADEČAK | , Članak 13. | Poštovani, ne smatrate li da je KONAČNO došlo vrijeme da se rad učitelja Informatike vrednuje na pravedan i razuman način? Potrebu za održavanjem opreme u informatičkom kabinetu Ministarstvo je uvidjelo i dodijelilo odgovarajuću satnicu učitelju Informatike još prije 15 godina i do prije kojih 8-9 godina takva praksa se još održala. Sada kada je opreme više nego ikada, postoji najveća potreba da se takvo zaduženje VRATI! Zemlje koje imaju takvo zaduženje - smatrate li da je takvo zaduženje opravdano? Naravno da je opravdano. Zašto učitelji Informatike u Hrvatskoj vrijede manje? Prepisujemo i prilagođavamo našem školstvu metode vrednovanja i poučavanja iz strane literature, a posao koji učitelji Informatike rade prije, tijekom odmora i nakon nastave, a vezan uz poslove održavanja funkcionalnosti informatičke učionice je očito natovaren samo hrvatskim učiteljima. Molim da se pažljivo pročita komentar na ovom savjetovanju na koji način je navedena problematika uređena u uređenim državama. Nema govora o motivaciji i nema nikakve Škole za život sve dok se ne krene od temeljne pretpostavke da je zadovoljan učitelj onaj učitelj koji se osjeća dostojanstveno, a ne potrošeno, potrgano i potplaćeno. Dokažite da Vam je stalo! Poticalo nas se da upišemo europski tečaj na European Schoolnet Academy platformi, naziv tečaja: ICT Administator. Prošao sam ga, dobio značku i certifikat. A što će mi znanje stečeno na tom tečaju? Da i dalje dolazim prije nastave i ostajem nakon nastave kako bih održavao elektroničku opremu za 0 sati u zaduženju? Slijedi moj prijedlog za koji smatram da ga je najlakše i najbezbolnije implementirati. Predlažem sljedeće: Učitelj predmetne nastave do ukupne količine tjednih radnih obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, propisane člankom 13. stavkom 3. Pravilnika (koji je još uvijek na snazi), može: Učitelj predmetne nastave može: - koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno, - obavljati poslove voditelja županijskoga stručnog vijeća 1 sat tjedno, - obavljati poslove održavanja funkcionalnosti informatičke učionice 2 sata tjedno (moj dodatak) Ravnatelj može zadužiti učitelja s tih dva sata ako učitelj obavlja te poslove. Ako te poslove ne obavlja učitelj, tada se ni ne zadužuje. Kao što je i zaduženje s e-Dnevnikom. Učitelj se zadužuje ako je u školi uveden e-Dnevnik, u suprotnom se ne zadužuje. Hvala. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 62 | Božena Ukić | , Članak 13. | Poštovani, Smatram kako tjedna norma stručno-metodičke pripreme od 20 minuta po satu redovite nastave je nedovoljno za kvalitetno pripremanje za sat. Sam pronalazak materijala, istraživanje i pripremanje materijala odnosi puno više vremena. Skoro u svakom razrednom odjeljenju su učenici po prilagođenom i individualiziranom programu i za svaki sat se moramo dodatno pripremiti, 7% uvećanje plaće se ne može usporediti s poslom koji odradimo s učenicima po PP. Također pripremanje za rad s darovitim učenicima odnosi još više vremena. Moj prijedlog je da za stručno – metodičku pripremu tjedna norma iznosi 60 min. Smatram da bi u Pravilniku trebalo vrednovati i poslove održavanja informatičke učionice. Radi se o poslovima koje su i do sada radili učitelji informatike, samo to nigdje nije bilo sustavno istaknuto. Nastavnik informatike neće čekati da serviser dođe popraviti nego sam popravlja prije ili nakon nastave, kada treba instalirati program ne čekamo nego sami odradimo. Računala moraju biti spremna za rad za svakog učenika što je teško postići kad se u jednom danu izmjenjuje 10-ak učenika za računalom. Moj prijedlog je da sati za održavanje računala budu dio redovne satnice nastavnika informatike koji će ovisiti o broju računala za koje je zadužen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 63 | NIKOLINA MANDIĆ GREGIĆ | , Članak 13. | Poštovani, smatram kako treba izjednačiti tjedne radne obveze učitelji povijesti, geografije, prirode, fizike, kemije i biologije u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima s onima matematike i hrvatskog te stranih jezika. I učitelji ovih predmeta provode pisane provjere, organiziraju i provode izvanučioničku nastavu, učitelji kemije i fizike vrlo često pokuse, a učitelji geografije po novom kurikulumu i istraživački rad najmanje jednom u dvije godine. Sve navedeno su aktivnosti koje zahtijevaju dodatnu pripremu prije, ali i obveze nakon realizacije te smatram kako bi to trebalo uzeti u obzir. Lijep pozdrav! Nikolina Mandić Gregić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 64 | SLAVICA BERNATOVIĆ | , Članak 13. | Zakon o radu, propisuje radnicima godišnji odmor. Prosvjetarima je na raspolaganju kolektivni godišnji odmor. Zna li se u kojem periodu je? U najmanju ruku, termin e-savjetovanja pokazuje ne poštivanje odgojno-obrazovnog djelatnika, kojeggod. NITI predloženi n a c r t Pravilnika nema valjane i s t o v j e t n e kriterije. Primjeri koje propisuje pravilnik, NIJE RAZUMLJIVO NA ČEMU SE TEMELJE! Zbog čega je tjedno izvođenje fizike istovjetno kao povijest? Ja izvodim tjedno po 15-20 r a z l i č i t i h ishoda (minimalno deset), povjesničari maksimalno do 4! To je važeće već godinama, je li gotovo s tom logikom? Vjeronauku se umanjuje tjedno zaduženje za 1 sat, zbog brojnosti razreda??? Nonsense. Maksimalno izvode do 4 različita ishoda tjedno. Samo n e k i m a se u v a ž a v a, što je s ostalima? Ostale zahtjevnosti u mojemu radu, u odnosu na navedene primjere, ne budem navodila. Tko si može priuštiti proceduru da će vrijeme pokazati što je, što nije stručno i profesionalno?! Eksperimentalna faza?!! Ne. Zbog čega se nacrt Pravilnika daje u javnost u prikazanom formatu? Zbog čega u ovom periodu? Je li imam pravo biti na godišnjem odmoru, ili je to p r i v i l e g i j a za prosvjetare? OBRAZOVANJE. O b r a z o v a nj e je važno. Učitelji ........ nastavnici su važan dio obrazovnog sustava. Imam li pravo? Što se želi, k v a l i t e t u ili kvantitetu, u nastavnom procesu? TKO može ući u razred, s nečim pripremljenim za 20 minuta, koji god nastavni sat se izvodio. Samo za pregledati materijale, i ˝pripremiti se˝ da znam koji razred i sat na rasporedu, to bi bilo 20 minuta. J e d a n i s h o d i d v a p r i s t u p a u č e nj u! Jedino mi koji i z r a v n o radimo i vodimo nastavni proces, valjda razumijemo sav opseg posla (poslova). Kako je moguće da se od mene z a h t i j e v a, pri čemu se izvršavanje i kompletni moj rad ne uvažava? Primjeri. Za pripremanje pisanih provjera od jednog sata, potrebno je vrijeme od minimalno 60 minuta, minimalno. Vrlo često Ja za pripremanje pisane provjere uložim vrijeme od dva sata (120 minuta). Pripremiti učenicima pisanu provjeru za 20 minuta? Nije preporučljivo niti profesionalno, niti je stručno izvedivo. Vrlo često 2x60 minuta. Zapravo, i preko toga vremena, JA niti ne brojim vrijeme. Vrijeme, vrijeme .... je također važno. Nadalje. Rješavanje -- korigiranje -- ispravljanje učeničkih uradaka, i kompletno priređivanje za sat Analize, za 20 minuta? Niti u najoptimalnijem slučaju. Vrlo često JA za TO (sat Analize pisane provjere) utrošim i preko dva sata (120 minuta). Sati izvedbe aktivnosti za ostvarenje ISHODA, niti u najobičnijoj izvedbi nije dovoljno 20 minuta za stručno - metodičko pripremanje. I s t r a ž i v a č k u nastavu voditi i organizirati, što propisuje kurikulum za k o m p l e t n e ishode obrazovnog programa, ne broji se vrijeme za stručno - metodičko pripremanje. Vrijeme od 20 minuta za TO, sigurno se uveliko premašuje. To se svodi na primjer iz virtualne učionice iz ˝Škola za život˝, pri čemu za mjesečnu temu Međupredmetne teme, uvažava se samo 4 sata edukacije!!!! Nevjerojatno, minimalno sam za TO utrošila 20 mojih sati. Nema šanse da sa 4 sata prođeš TO. Eto, ova ja o tomu govorim. Kako zamišljate (s pripremanjem od dvadesetak minuta) razvijanje i usvajanje STEM vještina? J a sam razumjela da je TO p r i o r i t e t nadolazeće reforme? Ovako. Svima bi trebala biti razumljiva sljedeća usporedba. Čitam: Pravilnik preporuča kupiti u ˝lancu brze hrane˝ pržene lignje (lignjune), s tih 20 minuta stručno-metodičkog pripremanja za nastavni sat fizike. Ja TO ne kupujem niti prakticiram. Ja napravim (neka mi proste stručnjaci za brudet), kada je riječ o lignjama, radije nešto slično brudetu. Ili, punjenje (mnogobrojni izbori punjenja) lignje, dinstane ..... i tako dalje. Dakle, što je k v a l i t e t a, što je z d r a v i j e? Ja o toj razlici govorim. Nadležni se uvijek p o z i v a j u (pri opsegu zaduženja, u ovom slučaju) na pravilnike, bez obzira, što uistinu, a p s u r d n o s t pravilnici omogućavaju. TO se ne bi smjelo događati. Tko misli da bih, uz cjelokupna zaduženja, morala ulaziti u rasprave sa (bilo kojim) ravnateljem(icom) Škole, u dokazivanju i traženju svojih prava, kada meni i s t e, važeći dokument koji propisuje MZO, ne uvažava!!!!? Pitanje s početka. Je li moguće s v e ih (radne obaveze i zaduženja), uistinu, uključiti i uvažiti, koje se u stvarnosti rade i provedu, vrlo često se nigdje ne pišu, niti uvažavaju, ali se zahtijevaju? Molim, Možete li navesti o p r a v d a n e r a z l o g e, a r g u m e n t i r a n o, zbog čega ljudi koji izvode i vode nastavni proces f i z i k e i ostalih predmeta STEM područja, moraju u nastavi provoditi veći broj sati nego li npr. za matematiku (sigurno sam kompetentna i u tom području, itekako mi znano što je matematika, no, tražim obrazloženje), HJ, strani jezik ..... argumenti za umanjenje norme vjeronauku kao jednosatni tjedni predmet, istodobno se brojnost različitih obrazovnih programa za jedan (prema nazivu) predmet nigdje ne uvažava. PAZI SAD. Sljedeći navod poradi stvarnog prikaza, nema veze s privatnim; meni su upućeni komentari od kolega(ice) iz zbornice kako se ova ja ˝pravim važna˝, jer eto ne vodim ˝trač-partije˝ s njima u zbornici!!!? Naime, nema me između sati (u onom odmoru od pet minuta) u zbornici, jer i tada (u vrijeme odmora) pospremam. Uvedeni e-dnevnik omogućio da ne moram, doslovce trčati po Razrednu knjigu u zbornicu. Naprosto, ne stignem u zbornicu. Za nekoga tko nema opseg mojih poslova, poslova za izvedbu i vođenje sata fizike, teško razumjeti o čemu pričam. DOKUMENT koji propisuje i prema kojemu se donose odluke mora uvažavati sve, temeljiti se na p r o f e s i o n l n o m i s t r u č n o m. Predloženi to nije. Uostalom ja sam razumjela da država i obrazovni sustav ide u smjeru razvijanja STEM-a. Kako neka ljudi TO planiraju? Na osnovi čega, u stvarnosti i provesti? Hvala Slavica Bernatović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 65 | Dora Božanić Malić | , Članak 13. | Predlažem promjenu stavka (6) ovog članka u "(6) Tjedna norma stručno-metodičke pripreme iznosi 45 minuta po satu redovite nastave..." s obzirom da pripremanje za sat često oduzima i puno više vremena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 66 | MARIJA UJLAKI | , Članak 13. | Svi se slažemo da treba povećati vrijeme za pripremanje nastave te dodati i vrijeme za analizu i vrednovanje. Smatram da 30 minuta nije dovoljno, da je minimum 45. Svaki oblik neposrednog rada s učenicima (dopunska ,dodatna, izvannastavne aktivnosti ) treba pripremu i ona mora biti dio zaduženja. Priprema za terensku nastavu je dvostruka, jer se sastoji od organizacijske pripreme i pripreme nastave i treba biti tako i vrednovana ( ne samo utrpano u ostale poslove ). Sat rada s učenicima po PP je plaćen ( 7% je zaista obezvređivanje ), ali treba dodatno platiti i pripremanje za rad s učenicima s PP. Podržavam stav kolega iz glazbene kulture da bi trebalo drugačije vrednovati vođenje zbora i orkestra ( da im ulazi u normu, da se razlikuje "obični" i troglasni , i da mogu biti zaduženi na svim školama na kojima rade ) . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 67 | Maja Prević | , Članak 13. | Poštovani, prema pravilniku: Tjedna radna obveza učitelja predmetne nastave u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima, za puno radno vrijeme: 1) učitelja Hrvatskoga jezika, jezika nacionalnih manjine, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno iznosi 22 sata 2) učitelja stranog jezika iznosi 23 sata 3) učitelja ostalih nastavnih predmeta iznosi 24 sata Predlažem izmjenu SVIH satnica i izjednačavanje sa srednjoškolskim satnicama. Osoba sa završenim fakultetom koja radi isti posao u srednjoj školi ima veću plaću za svoj rad od kolege koji radi u OŠ. Iste kvalifikacije, isto obrazovanje, iste godine staža i isti poslodavac, a jedan mora raditi više za istu plaću. To se zove diskriminacija. Predlažem izmjenu pravilnika 1) učitelja Hrvatskoga jezika, jezika nacionalnih manjine, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno iznosi 20 sata 2) učitelja stranog jezika iznosi 21 sata 3) učitelja ostalih nastavnih predmeta iznosi 22 sata | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 68 | Zrinka Mišmaš Žerlić | , Članak 13. | Poštovani, naglasak ove reforme je na STEM predmetima jer svima je jasno koja zanimanja mogu biti nosioci gospodarskog razvoja neke zemlje ali su promjene vezane za ovaj pravilnik kozmetičke prirode, brišu se ili dodaju zarezi. Tjedna zaduženja učitelja Prirode, Biologije, Kemije i Fizike su i dalje najveća u odnosu na druge predmete što je izrazito nepravedno s obzirom na opseg posla. Učitelji prirodoslovnih predmeta moraju pripremiti materije za eksperimentalni rad, brinuti se da materija uvijek ima dovoljno za grupni rad, naručivati nove i zbrinjavati stare kemikalije, pripremiti učionicu koju najčešće dijele s drugim učiteljima za eksperimentalni rad i poslije nastave sve vratiti u prvobitno stanje. Samo na pranje suđa dnevno potrošimo minimalno sat vremena, isprobavanje novih pokusa također se mora napraviti nekad, a prije svega se mora stalno istraživati literatura u potrazi za novim zanimljivostima. Pedagošku dokumentaciju neću niti spominjati. Ukoliko ozbiljno želite da ova reforma uspije i donese pozitivne pomake u vještinama naših učenika trebate učiteljima zadati realne zadatke, prvenstveno smanjiti satnicu prirodoslovnih predmeta na maksimalno 20 sati neposrednog odgojno obrazovnog rada. Preopterećeni učitelji neće moći ostvariti zamišljene promjene a značajna je i činjenica da sve veći broj mladih s profesorskih smjerova PMF-a odlazi raditi negdje drugdje bez da su i jedan dan radili u školi. Ako i dalje zaduženja budu toliko nerazmjerna opsegu posla pitam se tko će umjesto njih predavati recimo kemiju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 69 | Zrinka Mišmaš Žerlić | , Članak 13. | Poštovani, 20 minuta pripreme za nastavni sat nikad nije bilo realno a pogotovo sad kad treba provesti kurikularnu reformu, za 20 minuta se ne može pretipkati gotova priprema a da bi se mogla tema istražiti na internetu u potrazi za dodatnim materijalom, osmisliti tijek nastavnog procesa, složiti neku igru za ponavljanje uz korištenje IKT-a, osmisliti vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i sl. što se od nas očekuje. U svakom razrednom odjelu ima bar jedno dijete koje se školuje po Primjerenom obliku školovanja i za koje treba napraviti posebne, njemu prilagođene materijale. Smatram da za napraviti dobru pripremu treba minimalno 60 minuta bez obzira na godine iskustva u radu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 70 | Maja Puhač | , Članak 13. | Poštovani, mislim da 20 minuta nije dovoljno za stručno-metodičko pripremanje kvalitetnog sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 71 | Tomislav Seletković | , Članak 13. | Smatram kako su člankom 13. stavkom 7. učitelji glazbene kulture u općeobrazovnim školama diskriminirani u odnosu na kolege u glazbenim školama. Pravilnik o tjednim obvezama odgojno-obrazovnoga rada u umjetničkoj školi (NN, 2014) vođenje zbora ili orkestra vrednuje s 4-6 sati, dok je u općeobrazovnoj školi istovjetan posao učitelju vrednovan s najviše 2 sata, neovisno o broju zborova koje vodi (česta praksa je da radi u nekoliko škola s nekoliko zborova). Predlažem da se učitelju glazbene kulture – vođenje višeglasnog pjevačkoga zbora i/ili orkestra vrednuje na isti način, s 4-6 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 72 | Nataša Kletečki | , Članak 13. | Poštovani, Članak 13. Stavak (4) piše slijedeće: Učitelj predmetne nastave zadužuje se: 4.1. redovnom i/ili izbornom nastavom … - učitelj Hrvatskog jezika i predmeta koji se u svim razredima izvode 1 h – 20h - učitelj stranih jezika – 21 h - učitelj ostalih nastavnih predmeta 22 h Predlažem izmjenu stavka, te UČITELJIMA BIOLOGIJE, KEMIJE I FIZIKE zaduženje izjednači sa učiteljima Hrvatskog jezika i Matematike. Naime, pripreme praktičnih radova iziskuju izuzetno puno vremena, dok učitelji Hrvatskog jezika i Matematike imaju čak 2 h manje tjedno zaduženje bez potrebe za dodatnom pripremom učionice (priprema pribora i kemikalija, slaganje aparatura, pranje posuđa…). Ujedno ne vidim opravdanost zašto učitelj stranog jezika ima tjedno zaduženje manje od učitelja ostalih predmeta. Učitelj stranih jezika lakše ostvaruje normu, zbog većeg broja sati tjedno u pojedinom razrednom odjelu, nego npr. prof. biologije iz čega proizlazi kako mu je manje vremena potrebno za pripremu. Osim toga prof. biologije izvodi 1,5 h Prirode u 5. razredu, a u Pravilniku piše kako učitelji predmeta koji se izvode 1 h imaju normu 20 h. Pravilnik na ovaj način ne obuhvaća i ovu kategoriju učitelja. Predlažem ujedno da se kolegama koji rade u dvije ili više škola ili izvode više od tri programa/kurikuluma istog ili različitih predmeta (ujednačiti sa - Pravilnik SŠ članak 4 stavak d) tjedno zaduženje smanji za 1 h. Stavak (5) istog pravilnika ponovno daje prednost učiteljima Hrvatskog jezika, Matematike, predmeta koji se predaju 1 h tjedno, pa onda i stranog jezika u odnosu na ostale. Predlažem to ujednačiti. S poštovanjem, Nataša Kletečki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 73 | Anja Biruški | , Članak 13. | Nedopustivo je da učitelji biologije, kemije i fizike imaju normu od 24 sata neposrednog odgojno obrazovnog rada s učenicima. Stručno–metodičko pripremanje za nastavu orijentiranu prema učenju otkrivanjem je vrlo zahtjevno jer se mora misliti na velik broj parametara. Za kvalitetno pripremanje troši se više od sada predviđenih 20 minuta. Također, nigdje se priznaje pripremanje pribora i kemikalija (priprema otopina, vaganje), podjela potrebnog pribora i kemikalija po grupama, pripremanje učionice, raspremanje učionice, pribora i kemikalija nakon neposrednog rada s učenicima. Vođenje brige o kabinetu, otpisivanje zastarjelih kemikalija ( uz adekvatnu papirologiju) i naručivanje novog pribora i kemikalija (vođenje kabineta). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 74 | Denis Kirić | , Članak 13. | Poštovani, mislim da je tjedna norma stručno-metodičke pripreme od 20 minuta definirana ovim člankom i do sada za kvalitetno pripremanje bila premala, a da bi zbog promjena uzrokovanih uvođenjem kurikularne reforme (posebno mislim da planiranje nastave te formativno vrednovanje) svakako trebala biti uvećana za barem 50%. Također, mišljenja sam da bi trebalo mijenjati stavke 3-5 u kojima se utvrđuje radna obveza učitelja. Ne vidim zbog čega bi npr. tjedno zaduženje učitelja Hrvatskog jezika i stranog jezika (tako i ostalih predmeta) trebalo biti različito. S poštovanjem, Denis Kirić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 75 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 13. | Treba dodati novi stavak sličan onome koji postoji u Pravilniku o normi rada nastavnika u sredjnoškolskoj ustanovi kako ne bi bilo diskriminacije između OŠ i SŠ. (8) Poslovi u sklopu tjedne radne obveze utvrđene stavkom 4. i 5. ovoga članka su i: voditelj informatičke učionice - 3 sata po učionici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 76 | Nataša Klasni | , Članak 13. | Poštovani, kao što vidim, promjene u zakonu su samo kozmetzičke. Mijenjate riječi i fraze, a norma ostaje ista. U reformi stalno govorite o važnosti STEM predmeta i pristupa orjentiranog na učenike. Takav pristup i priprema raznih pokusa i istraživačkih zadataka za učenike zahtjevaju najčešće pripremu prije i pospremanje poslije nastavnog sata te održavanje kabineta (ako nastavnik ima taj luksuz u školi gdje radi). To je s normom od 22+2 sata tjedno neodrživo. S obzirom na zahtjeve reforme, očekivala sam normu od 18+2 za nastavnike STEM predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 77 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 13. | Potrebno je dodati novi članak koji će posebne poslove (satničar, voditelj smjene/područne škole/bazena, administrator e-Dnevnika i e-Matice) računati u sklopu tjedne radne obveze utvrđene stavkom 4. i 5. ovoga članka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 78 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 13. | Potrebno je smanjiti normu za neposredno odgojni rad na 20 (HJ, MAT i predmeti koji su 1 sat tjedno), 21 (strani jezik), 22 (ostali predmeti) i ostale norme za 2 sata. Sve više učitelja ne može imati normu na jednoj školi, te gube punu satnicu. Također, Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoškolskim ustanovama ima povoljniju satnicu od OŠ, što je diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 79 | Dijana Stubičar | , Članak 13. | Poštovani, kao što mogu primijetiti nisu se mijenjala zaduženja učitelja nego samo terminologija. Svakako nije u redu da tjedna zaduženja učitelja STEM područja ostanu ista kao i do sada. Reforma od nas traži puno više istraživačkog i praktičnog rada za koji se trebamo itekako pripremati. Nitko ne razmišlja o materijalima, laboratorijskom posuđu i svemu što učitelj treba pripremiti, a onda i pospremiti. Smatram da je 20 minuta za stručno-metodičko pripremanje nikako nije dovoljno. Kurikulumi prirode i biologije su potpuno promijenjeni u odnosu na dosadašnji Plan i program. Radim u školi koja eksperimentalno provodi reformu i moram priznati da mi je i s mojih 14 godina radnoga staža potrebno puno više vremena za kvalitetno pripremanje. O vrednovanju da i ne govorimo. Da bismo pružili kvalitetnu povratnu informaciju učenicima i njihovim roditeljima potrebno je sustavno evidentirati sve o svakom učeniku, a onda kod kuće izdvojiti puno vremena kako bi se to sve napisalo u e dnevnik. Iako se pričalo o rasterećenju učitelja, moram priznati da ga ja ne vidim ni u kojem obliku. Svakako smatram potrebnim smanjiti tjednu normu učiteljima STEM područja. S poštovanjem, Dijana Stubičar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 80 | Marina Jonjić | , Članak 13. | Predviđenih 20 minuta za stručno-metodičku pripremu je premalo ako se želi kvalitetno pripremiti, pogotovo pripremanje kakvo je predviđeno Školom za život. U Školi za život predviđeno je i detaljno formativno vrednovanje za koje je također potrebno izdvojiti dodatno vrijeme.Predlažem da se sve to objedini u 45 minuta za pripremu i ostale administrativne poslove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 81 | Lidija Škrlec | , Članak 13. | Smatram kako je potrebno izjednačiti satnicu učitelja stranog jezika sa satnicom učitelja Hrvatskoga jezika, jezika nacionalnih manjina, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat, odnosno satnica učitelja stranog jezika trebala bi kao i kod učitelja navedenih predmeta iznositi 20 sati, minimalno 18 sati. Obrazloženje - Učitelji stranih jezika izvode nastavu u svim razredima osnovne škole (1. do 8. razred), te se time susreću s izazovima poučavanja učenika dobi od 6 do 14 godina. Emotivne, kognitivne i socijalne sposobnosti i potrebe učenika u tom rasponu su izuzetno različite te od učitelja stranog jezika zahtijevaju dodatni napor u prilagodbi metoda i oblika rada vezano uz uzrast učenika. Time je učiteljima stranoga jezika potrebno mnogo vremena za stručno-metodičko pripremanje. Također, učitelji stranih jezika poučavaju velik broj različitih razreda (oko 8-10 razreda), a uz obavezu pripremanja i provođenja pisanih provjera za sve razrede više puta godišnje, usmenog ispitivanja i formativnog ocjenjivanja svih učenika, dodatne i dopunske nastave, rad s učenicima koji nastavu pohađaju po prilagođenom programu, kao i rad s darovitim učenicima i pripremanje za različita natjecanja, opterećenje je veliko. Osim toga, sudjelovanje škole u različitim nacionalnim i međunarodnim natječajima i projektima redovito uključuje i učitelje stranog jezika bez kojih često ne bi bilo moguće realizirati ih. Slijedom svega navedenoga, smatram kako je potrebno priznati i primjereno procijeniti obim posla koji obavljaju učitelji stranoga jezika u osnovnoj školi, te smanjiti satnicu i izjednačiti je s učiteljima navedenih predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 82 | RENATA MARINIĆ | , Članak 13. | Smatram da 20 minuta stručno-metodičke pripreme za jedan sat nastave nije ni približno dovoljno. Trebalo bi biti barem pola sata ako ne i 45 minuta jer novi pristup nastavi zahtjeva detaljnije i kreativnije pristupe i razmišljanja, a da ne govorimo o aktivnostima, koje učitelj treba smisliti , a kojima treba zainteresirati učenike i njima ostvariti ishoda iz kurikuluma. Također treba u obzir uzeti i činjenicu da se od učitelja, između ostalog, očekuje i povećan opseg formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje) što će sigurno dodatno opteretiti učitelja i nakon nastavnog sata. Fizički je nemoguće upisati sve potrebne bilješke (kojih će sada biti mnogo više nego što je to do sada bio slučaj) za vrijeme sata. To se može smatrati poslom nakon nastavnog sata, ali i kao pripremanje za sljedeći nastavni sat jer će povratne informacije služiti i učenicima i učitelju za daljnje planiranje i postupanje. U svakom slučaju, i taj dodatni posao bi trebalo prepoznati i uvrstiti u ovaj Pravilnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 83 | Elena Kovačić | , Članak 13. | Članak 13. je i dalje zbunjujući jer neravnomjerno tjedno zaduženje satnicom stvara neuravnoteženost u tjednim radnim obavezama učitelja. Oni koji rade zaduženja jednog učitelja mogu više zadužiti redovnom nastavom te taj učitelj ne može imati u zaduženju dopunsku, dodatnu nastavu ili izvannastavne aktivnosti onoliko sati koliko se stvarno ukaže potreba i želja kod učenika dok drugog učitelja zadužuje s minimalnom propisanom satnicom prema stavku 4., a do popunjavanja satnice nudi mu po nekoliko sati dopunske, dodatne nastave ili izvannastavnih aktivnosti. Potrebno je jasnije određenje stavka 4. i 5. jer dolazi do različitih tumačenja. Na jednoj školi učitelj matematike sa 16 sati redovite nastave uz razredništvo, dodatnu i dopunsku nastavu može biti zadužen punom satnicom, a u drugoj školi ne. Ili jedan učitelj može biti zadužen s maksimalnim brojem sati, a drugi s minimalnim za isto puno radno vrijeme. Da bi se izbjegla takva praksa, predlažem da neposredni odgojno-obrazovni rad svim učiteljima bude 20 sati tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 84 | Petra Šelebaj | , Članak 13. | Predlažem da neposredna odgojno- obrazovni rad svim učiteljima bude 20 sati tjedno te je nejasno iz čega proizlazi razlika u postojećoj normi zaduženja. Naime, učitelji npr.hrvatskog jezika i matematike nedvojbeno imaju veći broj sati te time i veći broj ishoda koji moraju ostvariti od npr. učitelja biologije, no jednako tako oni samim time predaju u daleko manjem broju razrednih odjela i imaju manji broj različitih programa. Sve je više učenika s teškoćama koji se školuju po individualiziranim programima te je time učitelj koji predaje u više razrednih odjela dodatno opterećen i s izradom i provedbom više takvih programa a ima i veće satničko zaduženje. Nadalje, mora sudjelovati u većem broju razrednih vijeća a i veći broj razrednih odjeljenja u kojima se radi traži koordinaciju s većim brojem roditelja, kolega i veću suradnju sa stručnom sužbom škole. Veći broj učenika znači i povećanu količinu posla vezano uz formativno vrednovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 85 | TEA VARLAJ | , Članak 13. | Pravilnik ne definira dopunski rad koji se organizira učenicima nakon završetka nastavne godine. Organizacija i provođenje dopunskog rada s učenicima koji nisu usvojili nastavne sadržaje tijekom nastavne godine predstavlja dodatan angažman za one učitelje koji još uvijek žele učenike nešto naučiti (pa bio to i minimum). Takav rad podrazumijeva posebno planiranje, individualan pristup i dodatan trud. Sve se to škole rješavaju aneksom ugovora o radu. Time se krše prava učitelja jer je to dodatan neposredni odgojno-obrazovni rad koji nije utvrđen tjednim radnim obavezama koje svaki učitelj potpisuje početkom nove školske godine te se ne plaća posebno. Smatram da takav odnos prema učiteljima koji žele nešto promiijenisti stavlja te iste učitelje u neravnopravan položaj te, u krajnjem slučaju, i poklanjanju dvojki na kraju nastavne godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 86 | TEA VARLAJ | , Članak 13. | Smatram da bi trebalo izjednačiti tjednu radnu obavezu svim učiteljima predmetne nastave u neposrednom o-o radu koji predaju jezike. Prema postojećem pravilniku, učitelji stranog jezika imaju povećanu tjednu radnu obavezi u odnosu na učitelje hrvatskog jezika te jezika nacionalne manjine, dok su zahtjevi koje strani jezik identični onima u navedenim predmetima (usmena ispitivanja, pisane provjere znanja, školske zadaće, kratke pisane provjere znanja). Učitelji stranog jezika moraju osposobiti učenike u pisanoj i govornoj produkciji na stranom jeziku, za što imaju manje sati u radu s pojedinim razrednim odjeljenjem (tri sata tjedno), više razrednih odjeljenja u normi u odnosu na učitelje HJ te učitelje jezika nacionalnih manjina te podjednake ishode koje moraju ostvariti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 87 | SAŠA PERIČAK | , Članak 13. | Pravilnik u članku 13., stavku 5. navodi: "Ako jedan od dvaju ili više učitelja, odnosno jedini učitelj nastavnoga predmeta s ugovorom o radu na puno radno vrijeme, ne može biti zadužen prema odredbama stavka 4. 1. i 4.2. ovoga članka, zadržava pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom i/ili izbornom nastavom te dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika zadužen s manje sati i to za:... " Trebalo bi navesti da navedeno vrijedi i za učitelje/nastavnike koji su zaposleni u više osnovnih i/ili srednjih škola, a imaju ukupnu satnicu na neodređeno kao što stoji u tablici. Također treba navesti da se škole trebaju dogovoriti o tome kako će se učitelj/nastavnik zadužiti do pune satnice. U suprotnom su zaposlenici koji već ionako imaju teže uvjete rada zbog rada na više škola i obaveza koji iz njih proizlaze (višestruko pohađanje sjednica i aktiva i sl.) još dodatno diskriminirani. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 88 | SAŠA PERIČAK | , Članak 13. | Pravilnik u članku 13., stavku 6. navodi: "Tjedna norma stručno-metodičke pripreme iznosi 20 minuta po satu redovite nastave, izuzev dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika koja se priznaju kao redovita nastava." S obzirom na povećan opseg posla u sklopu Škole za život, a posebeno se to odnosi na planiranje nastave koje je sada znatno složenije i zahtjeva mnogo više truda i vremena od strane nastavnika, smatram da je 30 minuta za pripremanje nastavnog sata premalo. Predlažem minimalno 45 minuta. Osim samog pripremanja za sat, koje je definitivno vremenski zahtjevnije nego do sada, treba u obzir uzeti i činjenicu da se od učitelja, između ostalog, očekuje i povećan opseg formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje) što će sigurno dodatno opteretiti učitelja i nakon nastavnog sata. Fizički je nemoguće upisati sve potrebne bilješke (kojih će sada biti mnogo više nego što je to do sada bio slučaj) za vrijeme sata, a ujedno je i besmisleno trošiti dragocjeno vrijeme s učenicima na birokraciju. To se može smatrati poslom nakon nastavnog sata, ali i kao pripremanje za sljedeći nastavni sat jer će povratne informacije služiti i učenicima i učitelju za daljnje planiranje i postupanje. U svakom slučaju, i taj dodatni posao bi trebalo prepoznati i uvrstiti u ovaj Pravilnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 89 | MIRKO ANDRIĆ | , Članak 13. | Predlažem izmjenu Članka 13. Neravnomjerno tjedno zadužnje satnicom obavezne nastave među predmtima (npr. hrvatski jezik, fizika, likovna kutura) BEZ JASNIH obrazloženja stvara veliku nejednoskost u tjednim radnim obavezama učitelja/učiteljica. S toga predlažem da neposredna odgojno- obrazovni rad svim učiteljima/učiteljicama bude 20 sati tjedno: - učitelji/učitreljice koji imaju manje zaduženje u jednom razrednom odjelu rade u vaćem broju razrednih odjela, a imaju veće satnično zaduženje što je samo po sebi nelogično budući da brinu o većem broju učenika/učenica, moraju sudjelovati u većem broju Razrednih vijeća, te su zbog večeg broja uučenika/učenica vezani uz provedbu većeh broja sadržaja određenih kurikulumom škole - vjerojatnije je da će oni čija je satnica po razrednom odjelu manja imati veći broj programa (posebno za učitelje/učiteljice biologije i kemije) što itekako utječe na vrijeme potrebno za pripreu rada - veći broj razrednih odjeljenja u kojima se radi traži koordinaciju s većim brojem roditelja, kolega/kolegica i češće kontakte s službama škole | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 90 | Ivana Novak Kamenčak | , Članak 13. | Tjedna norma svakog učitelja predmetne nastave u neposrednom radu s učenicima trebala bi maksimalno biti 20 sati jer, ako uzmemo u obzir količinu ostalih poslova, za kvalitetnu nastavu, i ovo je previše. Svakako 20 minuta stručno-metodičke pripreme za jedan sat nastave nije ni približno dovoljno. Trebalo bi biti barem pola sata ako ne i 45 minuta jer novi pristup nastavi zahtjeva detaljnije i kreativnije pristupe i razmišljanja, a da ne govorimo o aktivnostima, koje učitelj treba smisliti , a kojima treba zainteresirati učenike i njima ostvariti ishoda iz kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 91 | Mirjana Bagarić | , Članak 13. | Predlažem izmjenu Članka 13, Radne obveze učitelja predmetne nastave kojom bi se izjednačila norma svih učitelja predmetne nastave kao norma učitelja hrvatskog jezika, matematike i predmeta koji se izvode 1 sat tjedno. Navedeno predlažem iz više razloga: - satnica predmeta koji se izvodi 2 sata tjedno povlači više odjela, a time i više učenika s kojima treba kvalitetno raditi s obzirom na predstojeću kurikularnu reformu. Pr. učitelj hrvatskog jezika minimalno može u satnici imati 4 odjela (16 sati ili 20 sati). Ako je prosjek po odjelu 20 učenika, to znači 80 učenika koje treba pratiti. Učitelj predmeta, koji se izvodi 2 sata tjedno, da bi ostvario normu u jednoj školi (ili više), mora raditi u minimalno 9 odjela što s prosječnim brojem učenika po odjelu iznosi ukupno 180 učenika. - učitelj biologije, kemije i fizike kao predmeta koji se izvode samo u 7.i 8. razredu, da bi ostvarili normu nerijetko moraju raditi na više škola što za sobom povlači dvostruke ili trostruke ostale poslove učitelja - u biologiji, kemiji i fizici prema kurikularnoj reformi naglasak je na istraživačkom radu. Pripremiti takav sat sa učenicima te briga o priboru iziskuje vrijeme. Vrijeme i sati, koji su pod "ostali poslovi", manjeg su iznosa nego za učitelja hrvatskog jezika, matematike ili stranog jezika. - gdje je opisano zašto postoji ili je potrebna razlika u normi učitelja s obzirom na predmet? Članak 15. Ako učitelj predmetne nastave izvodi redovitu nastavu iz dvaju ili više nastavnih predmeta, tjedne radne obveze iz članka 13. utvrđuju se prema nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja. ,Po ovom članku, učitelj kojemu je u zaduženju kombinacija predmeta: matematika i fizika ili matematika i informatika ili hrvatski jezik i povijest, i slično, je u povoljnijem položaju jer se njemu utvrđuje norma po nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja. No, učitelj kojemu je u zaduženju kombinacija predmeta: biologija i kemija ili fizika i informatika, i slično, ne može se pozvati na ovaj članak, čime se stavlja u neravnopravan položaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 92 | Mirjana Bagarić | , Članak 13. | U članku 13., stavak 7, dodaje se "mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost ministarstva". U školi postoje učenici kojima dodatna nastava nije dovoljna. U području u kojem je učeniku izražena darovitost, potreban je mentorski rad po principu "jedan na jedan" jer njegove mogućnosti prelaze okvire dodatne nastave zajedno s ostalim učenicima. No, stavka je vrlo nedorečena. Posebno dio koji se odnosi na dobivanje suglasnosti ministarstva. Nije istaknuto ili će drugim dokumentom biti regulirano protokol dobivanja takve suglasnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 93 | Maja Fatuta | , Članak 13. | Potrebno je izjednačiti tjedne radne obaveze učitelja svih predmeta. Potpuno je nelogično da nastavnici prirodoslovnih predmeta (za koje se očekuje provođenje istraživačke nastave, pokusa i radionica) imaju veću satnicu od drugih predmeta. Izuzetno je zahtjevno organizirati takav tip nastave (a bez njega prirodoslovlje gubi smisao), pripremiti sva materijalna sredstva, održavati kabinet i nabavljati pribor i kemikalije uz tjednu obavezu od 24 sata. Smanjiti tjednu obavezu na 22 sata učiteljima svih predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 94 | Melita Povalec | , Članak 13. | (10) Tjedna norma stručno-metodičke pripreme iznosi 20 minuta po satu redovite nastave, osim dva sata neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika koja se priznaju kao redovita nastava. - trebalo bi nadodati za učitelje početnike i učitelje u sklopu "Škole za život" prvih godinu dana predviđa se 40 minuta za stručno - metodičko pripremanje | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 95 | Melita Povalec | , Članak 13. | U stavku 7 bi trebalo dodati i vođenje projekta u trajanju od najmanje jedne školske godine... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 96 | Melita Povalec | , Članak 13. | Poštovani! Kako je logično da učitelji koji predaju predmete čija tjedna satnica je 5, 4 ili 3 sata imaju manje sati tjedne radne obveze od učitelja koji imaju 1 ili 2 sata tjedno? Dakle, potpuno nelogično te učiteljima uvelike otežava ostvarivanje pune stanice. Predlažem da se svim predmetima ujednači tjedna radna obveza, a to je 22 sata neposrednog odgojno - obrazovnog rada. Također bih htjela naglasiti da putujući Europom i brojnim međunarodnim usavršavanjima zaključujem kako učitelji u Hrvatskoj imaju daleko više obveznih sati tjedno dok druge zemlje imaju 16 do 18 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 97 | Miodrag Maričić | , Članak 13. | Točka 6. bi morala biti određenija jer nisu svi daroviti učenici daroviti u svemu već samo u nekim područjima. Ovakva opća formulacija dovodi u zabludu da će se jednim aktom ili kurikulumom urediti ovo područje. Predlažem da se normira rad ali da se ne spominju akti ili kurilulumi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 98 | Stipe Ramljak | , Članak 12. | U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 99 | Svjetlana Subašić | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 100 | Dajana Vidaković | , Članak 12. | Dvadeset minuta za pripremu jednog školskog sata je potpuno nerealno i proizvoljno određeno vrijeme (koje se u prošloj javnoj raspravi o ovom Pravilniku nije uopće spominjalo u nacrtu, nego je po završetku javne rasprave osvanulo u konačnoj verziji "ispod žita", što smatram vrlo nepoštenim i podmuklim potezom Ministarstva), nedovoljno za pripremanje nastavnog sata prema postulatima suvremene metodike i didaktike, a POSEBICE ne prema zahtjevima koje pred učitelje stavlja obrazovna reforma "Škola za život". Ako u Ministarstvu žele da Škola za život uistinu zaživi, priznat će da je nemoguće pripremiti nastavni sat kakav se od učitelja očekuje u tom smiješnom vremenskom razdoblju. Za pripremu suvremene, poticajne, istraživačke i projektne nastave, kakvu Ministarstvo od nas želi, potrebno je bar 45 minuta pripreme za jedan školski sat. Sve drugo je pljuvanje u lice tzv. reformi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 101 | BLAŽENKA KUNAC | , Članak 12. | Potrebno je povećati vrijeme stručno-metodičkog pripremanja na barem 30 min, posebno zbog tzv. frontalnog uvođenja tzv. ŠzŽ koja od učitelja zahtijeva i veći angažman nego do sada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 102 | Valentina Majer | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 103 | Marija Ursić | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Smatram da je 20 minuta premalo vremena za kvalitetno stručno-metodičko planiranje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 104 | MARKO ŠKROBO | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 105 | Verica Lukačević | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 106 | Julijana Petrina | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 107 | Marko Čupić | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 108 | Leopoldina Vitković | , Članak 12. | Smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 109 | Irena Katinić | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 110 | Ana Marija Sačer | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 111 | Zoran Popić | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 112 | Karmela Šegvić | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 113 | Tina Gobov Dražinić | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 114 | Ana Hinić | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 115 | Blazenka Bajic | , Članak 12. | Poštovani referiram se na tekst: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 20 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Smatram kako bi postigli visoki standard i kvalitetu rada pripremanje iznosi 60 minuta. Korištenjem informacijsko – komunkacijske tehnologije potrebno je u prosjeku 60- tak minuta kako bismo izradili digitalne sadržaje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 116 | Marijan Kovačević | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 117 | Dražen Ružić | , Članak 12. | Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 118 | Sindikat hrvatskih učitelja | , Članak 12. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 119 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | , Članak 12. | Članak 12, točka 3, je vrijeđanje svakog tko se priprema za nastavni sat. Priprema za nastavni sat skoro je nemoguća bez računala, dok se podigne operacijski sustav učiteljskog računala prođe skoro 5 minuta (naime većina učitelja ima računalo starosti 5-10 godina), pregled sadržaja u arhivi, na internetu, na Loomenu zahtjeva barem 10-15 minuta, i eto prošlo je 20 minuta, a priprema još nije niti započeta, samo je brdo ideja u glavi. Kada se krene s pisanjem pripreme uvijek se ima nekoliko izvora pred sobom (udžbenik, radna bilježnica, internet, arhiva starih priprema, tjedni i mjesečni planovi) i da se svih 45 minuta osmisli kako treba i odgojno i obrazovno i još za posebne programe osmisli radni listić potrebno je oko 45-60 minuta. Ukratko, za pisanu pripremu nastavnog sata potrebno je najmanje 45 minuta, a u realnosti često i dulje, zbog upoznavanja novih softwareskih alata. Svatko tko je imao bilo koju vrstu izlaganja i radio prezentaciju, zna da za pripremanje prezentacije treba 3-5 puta više vremena od samog vremena izlaganja. Stručno-metodička priprema je poput nabavke namirnica i kuhanja ručka, a nastavni sat je poput ručka/objeda. Svi uživaju u finom ručku, a to što je kuharica utrošila sate i sate kuhanja slabo itko cijeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 120 | ANKICA ŠARIĆ | , Članak 12. | U članaku 12. stavak 3. piše: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 20 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Smatram da je 20 minuta premalo za stručno-metodičku pripremanje. Novi način rada zahtjeva od nas puno više istraživanja i pripremanja materijala za nastavu (radni listići, online vježbe, rubrike za vrednovanje...) što uzima i puno više vremena. A što je s vrednovanjem? Ispravljanje eseja, provjera, radnih listića.... Mislim da bi stručno metodičko pripremanje trebalo iznositi 45 minuta. Jasno mi je da to neće biti isto u svim predmentima, ali u većini će pripremanje trajati duže od 20 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 121 | Tamara Dubrović | , Članak 12. | Kao učitelj edukacijski rehabilitator (NE edukator rehabilitator – vidjeti: Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19) i Pravilnik o osnovnoškolskom i srednješkolskom obrazovanju učenika s teškoćama (NN 24/15)) koji radi s učenicima s većim teškoćama u razvoju napominjem da 20 minuta nije dovoljno vremena za stručno-metodičku pripremu sata. Kurikulumima prema kojima radimo odavno je istekao rok, a udžbenici, didaktički materijali...su ili neadekvatni ili ih nema stoga je potrebno puno više vremena kako bi se učitelji edukacijski rehabilitatori pripremili za nastavni sat, individualizirali podršku za svakog učenika, izradili primjerene didaktičke materijale za svakog učenika... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 122 | Alenka Njegovac | , Članak 12. | Treba doadti vrijeme i za pripremanje izvannastavnih aktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 123 | VANJA MARKOVIĆ | , Članak 12. | Stručno-metodičko pripremanje učitelja/nastavnika edukatora rehabilitatora koji provodi posebne programe za učenike s većim teškoćama u razvoju potrebno je definirati u vremenu duljem nego je predviđeno za učitelje i nastavnike koji provode redovite programe zbog nedostatka samih kurikuluma (važeći nastavni programi stari su i više od 30 godina), udžbenika i nastavnih materijala te individualizacije postupaka i prilagodbe sadržaja koja je neophodna u radu sa svim učenicima s većim teškoćama u razvoju. Stručno-metodičko pripremanje nikako ne može iznositi istu količinu vremena kao i pripremanje za rad s učenicima koji svladavaju redovne programe, a za rad s kojima postoji mnoštvo nastavnog materijala kao i aktualni kurikulumi | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 124 | Marica Brzica | , Članak 12. | Smatram da je 20 minuta premalo vremena za kvalitetno stručno-metodičko planiranje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 125 | Miodrag Maričić | , Članak 12. | Izvannastavne aktivnosti kao i DOD i DOP jesu sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada pa se i te aktivnosti moraju honorirati s vremenom za pripremanje u trajanju od 20 minuta, kako je objašnjeno u Članku 11. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 126 | Stipe Ramljak | , Članak 11. | „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 127 | Elizabeta Šnajder | , Članak 11. | I dopunska i dodatna i INA bi se trebale vrednovati plaćenom pripremom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 128 | Vedrana Radović | , Članak 11. | Poštovani, potpisujem sve što je kolegica Marijeta Musulin napisala nekoliko komentara ispod mog. 20 minuta za pripremu jednog sata je ponižavajuće. Učitelji, nastavnici, profesori teže inovativnosti, kontinuiranom usavršavanju, praćenju noviteta i stalnom osvježavanju nastave s nečim novim i drugačijim. Vi bi to trebali poticati i ići ukorak s nama i s vremenom u kojem živimo. Zar stvarno mislite da je 20 minuta dovoljno da se napravi jedan kahoot kviz, pa makar onaj najobičniji bez slika, videa ili dovitljivih odgovora koji će nasmijati vaše učenike? To je samo jedan primjer. Zar stvarno mislite da su svi razredi jednaki, uniformirani? Imam dva sedma razreda koji ne mogu biti više drugačiji nego što to jesu. Pa priprema neće biti jednaka, niti će mi 20 minuta za svaki razred biti dovoljna. Smatram da je vrijeme da oni koji predlažu ovakve pravilnike uđu u razred i vide stvarno stanje na terenu. Onda neka predlože 20 minuta pripreme, ako uistinu dokažu da mogu izvesti kvalitetnu nastavu na temelju takve pripreme. Predlažem promjenu: Iza stavka 2. dodaju se novi stavci 3. i 4. koji glase: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 45 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada te po 30 minuta za sate dopunske nastave, dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti." Uistinu ne razumijem zašto mislite da se učitelj ne sprema za dop, dod i ina-u. U traženju materijala prikladnih za različite razine svakog pojedinog učenika također prolaze minute i sati. Potrebno je i ove vidove nastave prikladno vrednovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 129 | Mirjana Kuić | , Članak 11. | Za stavak 3. predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 130 | ANAMARIJA MELNJAK | , Članak 11. | Smatram da 20 minuta nije realno vrijeme za pripremanje ikojeg sata. Predajem biologiju i kemiju u srednjoj školi (nadam se da će se razmatrati i tjedna norma u srednjoj školi...), a prije sam radila i u osnovnim školama. Kakav god tip sata želite imati, bilo to obrada, ponavljanje, pisane provjere, potrebno je više od 20 minuta. U 20 minuta nemoguće je sastaviti test za cijeli razred. U 20 minuta ne možete pripremiti materijale za nastavu (osim ako ne radite po principu copy-paste iz metodičkih priručnika). U 20 minuta ne stignete pripremiti eksperiment, a niti raspremiti sve nakon nastave. Osim ako nemate tehničara koji dio posla odradi za vas. A nemate. Biologija i kemija su specifični predmeti koji, osim onog što radite na samom satu, uključuju i sljedeće poslove: - osmišljavanje pokusa i drugih oblika aktivnog učenja te izrada radnih materijala za provođenje istih u nastavi - osmišljavanje i izrada materijala za učeničke projekte te vrednovanje istih - priprema pribora, materijala, kemikalija, uzoraka iz prirode za izvođenje pokusa prije sata. Grupni rad, rad u paru i individualni učenički rad zahtijeva obilnu i temeljitu pripremu te savladavanje poteškoća u izvođenju - pranje, čišćenje, pospremanje pribora, materijala, kemikalija i uzoraka nakon sata - individualne praktične radove s učenicima u pripremi za različite projekte, natjecanja, natječaje i smotre - pripremanje i provedba izvanučioničke (terenske) nastave koja redovito uključuje praktični rad na terenu - dodatno opterećenje i odgovornost nastavnika tijekom praktičnog rada učenika (briga za sigurnost provedbe i nadzor velikog broja učenika) - održavanje, kontinuirana opskrba i servisiranje opreme biološkog i kemijskog kabineta podrazumijevaju kontrolu stanja pribora, uzoraka, materijala, kemikalija i uređaja, servisiranje oštećenog i neispravnog, ispravno odlaganje neiskoristivog i otpadnih kemikalija, nabavu i naručivanje novog, a nerijetko i čišćenje cijelog kabineta jer ostalo osoblje većinom čisti samo radne površine kako ne bi razbili pribor i uređaje Tu su i zahtjevi uvođenja IKT u nastavu biologije i kemije poput: - kreiranja novih nastavnih materijala koji prate IKT resurse i povezuju izvornu stvarnost sa digitalnim predodžbama te zadržavaju pažnju učenika na zadanoj temi i nakon „gašenja tableta“ - organizacija školskih resursa vezana za dostupnost IKT opreme - održavanje specijalizirane IKT opreme (npr. senzora za ispitivanje) i kontinuirana edukacija o korištenju iste - priprema konceptualnih zadataka i razvoj kriterija za praćenje učeničkih postignuća kod istraživačkog učenja - pregledavanje velikog broja učeničkih uradaka i izrada izvještaja vezanih za učeničke istraživačke radove i projekte U skladu sa svime korisno bi bilo zaposliti tehničara za vođenje kabineta biologije i kemije te smanjiti tjednu normu rada na 20 sati zbog specifičnosti prirodoslovnih predmeta i svih ostalih poslova koji ga prate. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 131 | Ljiljana Marinjak | , Članak 11. | Zahtjevi koji pred nas stavlja "Škola za život" iziskuju puno više pripreme za kvalitetan i kreativan nastavni sat, stoga 20 minuta koji se spominju definitivno nisu realni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 132 | Svjetlana Subašić | , Članak 11. | Predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada." Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Osim toga, smatram da je potrebno vrednovati pripremu i za dopunsku, dodatnu nastavu i sat razrednika jer se učitelj itekako mora pripremati za te sate. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 133 | Dajana Vidaković | , Članak 11. | Dvadeset minuta za pripremu jednog školskog sata je potpuno nerealno i proizvoljno određeno vrijeme (koje se u prošloj javnoj raspravi o ovom Pravilniku nije uopće spominjalo u nacrtu, nego je po završetku javne rasprave osvanulo u konačnoj verziji "ispod žita", što smatram vrlo nepoštenim i podmuklim potezom Ministarstva), nedovoljno za pripremanje nastavnog sata prema postulatima suvremene metodike i didaktike, a POSEBICE ne prema zahtjevima koje pred učitelje stavlja obrazovna reforma "Škola za život". Ako u Ministarstvu žele da Škola za život uistinu zaživi, priznat će da je nemoguće pripremiti nastavni sat kakav se od učitelja očekuje u tom smiješnom vremenskom razdoblju. Za pripremu suvremene, poticajne, istraživačke i projektne nastave, kakvu Ministarstvo od nas želi, potrebno je bar 45 minuta pripreme za jedan školski sat. Sve drugo je pljuvanje u lice tzv. reformi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 134 | Valentina Majer | , Članak 11. | Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 135 | Patricija Hercog | , Članak 11. | Lijep pozdrav, U članku 11. stavak 2. (2) Smatram kako 20 minuta nikako nije dovoljno za kvalitetno stručno metodičko pripremanje za 1 sat neposrednoga odgojno- obrazovnog rada! Neizvedivo je i neprihvatljivo takvo pripremanje jer ni u kom slučaju ne može biti kvalitetno odrađeno: razraditi sat, pripremiti materijale za isti sat, pripremiti digitalne sadržaje, interaktivne multimedijske sadržaje za učenike, zadatke za učenike po prilagodbi (bilo nadareni, bilo učenici s poteškoćama), to je neizvedivo u stvarnosti. Vrednovanje nisam još ni spomenula. Dakle, definitivno potrebno je povećati vremenski period od sadašnjih 20 minuta po jednom satu za pripremanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 136 | MARIJETA KVETEK | , Članak 11. | Poštovani, 20 minuta po satu je premalo za kvalitetnu pripremu. Također, što je s vremenom koje se dosta puta tijekom godine mora utrošiti prije nego se uopće može pripremiti nastavni sat, a koje ode na ispravljanje ispita/školskih zadaća/zadataka formativnih vrednovanja, poput inicijalnih ispita, diktata? Koliko god formativno vrednovanje ima u pravilu manji opseg gradiva i time zadataka, ispravljanje i toga oduzima puno vremena. A što je s vremenom provedenim za upisivanje bilješki kvalitetnog opisnog praćenja učenika (bilo kao samostalna bilješka ili kao povratna informacija uz ocjenu)? Evo konkretnih istinitih primjera iz prakse. Imam oko 170 učenika. Ako mi unutar 10 dana svih sedam razrednih odjeljenja pišu školsku zadaću, a po učeniku mi za okvirnih pola stranice teksta na engleskom treba brzina svjetlosti od 3 minute (što je moguće za ocjenjivanje nakon dva čitanja kod učenika koji jedva da imaju grešku - u praksi je to 5 do briljantnih cca 45 % učenika - imam i jedan takav razred), to je 510 minuta, što je 8,5 sati ukupno, a to je 1,2 sat po razrednom odjelu. Uzevši u obzir puno vremena koje ode na ispravljanje školskih zadaća kod učenika koji imaju više grešaka (kako u kojem razredu i u kojem opsegu, no to bude od 5 do 50% razreda) i za koje mi treba dodatnih cca pola sata, i ako mi uz to viši razredi pišu i po jednu stranicu teksta na engleskom, to je najmanje duplo početnog vremena po razredu - sveukupno otprilike tri sata. Što u prijevodu znači da nakon nekih okvirnih tri sata ispravljanja školskih zadaća (po jednom razredu), pripremim pregled najčešćih grešaka i pojašnjenja za razred, što mi traje od 10 minuta do pola sata (zbog specifičnosti razreda i učenika; ponekad pripremim razrednu ili generacijsku (s pregledom za oba ili sva tri razreda tzv. "paralelki") statistiku ocjena za aktualnu i prethodne školske zadaće/bilo koje druge provjere, da usporede, prokomentiraju i prate svoj napredak), a potom, poslije tih tri i pol sata po razredu, krenem pripremati ostatak nastave koji ću imati poslije uvodne povratne informacije o školskoj zadaći. Recimo da je to samo priprema sata i za to sam plaćena (još uvijek neću pitati gdje je tu 20 minuta po satu). Što je s upisom bilješke (i njenim ulaskom u vrijeme plaćenosti po satu), jer trebam upisati bilješku u e-Dnevnik za taj jedan održani sat analize školske zadaće. Ovo je nekoliko bilježaka u imeniku e-Dnevnika iz jednog 5. razreda u eksperimentalnoj provedbi reforme, individualizirani upis za svakog učenika. First Schoolwork - All About me - 9/10 - Najvećim dijelom točno opisivanje sebe odgovaranjem na postavljena pitanja. Utvrditi točno pisanje svih obrađenih riječi, a posebno školskih predmeta i brojeva. First Schoolwork - All About me - 10/10 - Točno opisivanje sebe odgovaranjem na postavljena pitanja. Stavljati rečenične znakove na kraj rečenica. First Schoolwork - All About me - 10/10 - Točno opisivanje sebe odgovaranjem na postavljena pitanja. Utvrditi točno pisanje višeznamenkastih brojeva i množine. First Schoolwork - All About me - 8/10 - Većim dijelom točno opisivanje sebe odgovaranjem na postavljena pitanja. Utvrditi točno pisanje glavnih i rednih brojeva, obiteljskih riječi i množine. First Schoolwork - All About me - 6,5/10 - Većim dijelom točno opisivanje sebe odgovaranjem na postavljena pitanja. Utvrditi točno pisanje svih izraza za opisivanja sebe, obitelji i škole. Ovo je za 7. razred. "First Schoolwork - Sports Life - dovršena struktura sastava: uvod, razrada i zaključak. Točno napisati naslov (koristiti velika slova gdje je potrebno). Uvučeni prvi redovi odlomaka. Tijek misli je povezan, jasan i učinkovito razrađen. Korišten primjeren raspon vokabulara i gramatičkih struktura." First Schoolwork - Perfect School Day - dovršena struktura sastava: uvod, razrada i zaključak. Točno napisan naslov (korištena velika slova gdje je potrebno). Uvučeni prvi redovi odlomaka. Tijek misli je najvećim dijelom povezan, jasan i učinkovito razrađen. Korišten najvećim dijelom primjeren raspon vokabulara i gramatičkih struktura. First Schoolwork - Me, Myself and I... (nastavlja se slična bilješka, no prilagođena tom učeniku). Da ne spominjem ako se, kao u ovom slučaju, s učenicima dogovori mogućnost biranja jedne od tri teme koje smo na satu birali pa pišu različite stvari i odlazi više vremena i na ispravak i na upisivanje povratne informacije. Dakle, na upisivanje ovakvih specifičnih bilješki za svakog pojedinca u razredu od 26 učenika ode između sat i dva sata. Sad ću pitati, jer uz dovršenu pripremu za sat mi imamo i proceduru prije provedbe samog sata (pripremu digitalnog formata našeg dovršenog materijala za analizu, kako ćemo ga projicirati, s kojeg uređaja; a ako ćemo i ispisivati materijale povezane s analizom za svakog učenika, često je potrebno prebacivanje iz jednog formata u drugi kad je potrebno ispisivanje, slanje/prebacivanje materijala na uređaj s kojeg se može ispisati i/ili kopirati, kopiranje materijala, izrezivanje, a potom pripremanje učionice i tehnologije u njoj za nastavu) i naknadnu proceduru tijekom/poslije sata (upis ocjena i bilješki i raspremanje materijala): gdje je tu, u svemu tome, 20 minuta po satu? Zbir vremena utrošenog na jedan sat nastave ovdje je između 4 i 5 sati, ako nema ispisivanja materijala za učenike. Recimo da je to tako "samo" kada pišemo školsku zadaću, "samo" dva do tri puta godišnje u svakom razredu. Što je s testovima, i inicijalnima i ostalima, kao i s formativnim diktatima i ostalim formativnim zadacima (jer je slična procedura)? Što je s vremenom koje ode na proučavanje novih digitalnih alata i pripremanje digitalnih testova ili digitalnih razrednih aktivnosti u njima? Što je s vremenom proučavanja i pripremanja rubrika i lista za procjenu i osmišljavanja vezanih aktivnosti? Gdje je u svemu tome 20 minuta po satu? Također, i dopunska i dodatna i INA bi se trebale vrednovati plaćenom pripremom. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 137 | MARKO ŠKROBO | , Članak 11. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 138 | Verica Lukačević | , Članak 11. | Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 139 | Julijana Petrina | , Članak 11. | Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 140 | Marko Čupić | , Članak 11. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 141 | Marko Čupić | , Članak 11. | Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 142 | Marijana Buhin | , Članak 11. | Poštovani, nemam zapravo što novo napisati, kolege su sve rekli o prijedlogu ovog pravilnika. Za pripremu nikako nije dovoljno 20 minuta, poslovi razrednika su daleko više od 2 sata koje imamo. Što se tiče poslova nastavnika fizike (trenutno predajem samo fiziku, nekad sam i informatiku), potrebno je puno više vremena da se pripremi pribor, postavi, pospremi. Nemam odmor od 5 minuta jer taman za jednim razredom pospremam pribor za pokuse, za drugi razred trebam složiti i postaviti sve potrebno za rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 143 | Leopoldina Vitković | , Članak 11. | Smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 144 | Irena Katinić | , Članak 11. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 145 | Irena Katinić | , Članak 11. | Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 146 | Ana Marija Sačer | , Članak 11. | Za stavak 3. predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 147 | Ana Marija Sačer | , Članak 11. | Za stavak 2. ponavljam komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 148 | Zoran Popić | , Članak 11. | Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 149 | Zoran Popić | , Članak 11. | Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 150 | Karmela Šegvić | , Članak 11. | Predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 151 | Karmela Šegvić | , Članak 11. | Ponavljam komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 152 | Tina Gobov Dražinić | , Članak 11. | Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 153 | Ana Hinić | , Članak 11. | Stavak 2.: Ponavljam komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019).; Stavak 3.: Predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 154 | Jasenka Vidić | , Članak 11. | Poštovani! Smatram neprihvatljivim i u praksi neizvedivim da se nastavni sat od 45 minuta kvalitetno pripremi za 20 minuta. Čak i s ukidanjem obaveze da se piše pisana priprava, za koju mi je samo da "zadovoljim formu" trebalo više od 20 minuta. Što je s pripremom zadataka za vježbu, razradom sata, pripremom plana ploče, pripremom materijala za učenike po prilagođenom programu i s individualiziranim pristupom, za nadarene učenike? Što je s odabirom optimalnih izvora poučavanja i njihovom metodičkom obradom? Čak i ako nam budu na raznim platformama ponuđeni gotovi digitalni obrazovni sadržaji, treba mi neko vrijeme da ih pretražim, pregledam i utvrdim odgovaraju li za ostvarenje obrazovnog ishoda koje planiram. Kako se u tih 20 minuta uz sve nabrojeno pripremiti i za vrednovanje? Kako poslije evidentirati vrednovanje, jer osim učeniku i roditelju, vrednovanje mora biti zabilježeno i meni kao način praćenja napretka učenika? Nadalje, kao što su neke kolegice (npr. Slavica Bernatović) spomenule, postoje ogromne razlike u sadržaju zaduženja između pojedinih učitelja iste škole. U protekloj školskoj godini moja kolegica učiteljica hrvatskog jezika u matičnoj školi imala je 2 razredna odjela 6. razreda i 2 razredna odjela 8. razreda + izvannastavnu aktivnost recitatorsku grupu. Radila je punu satnicu, samo na matičnoj školi, nije imala razredništvo. Ja sam radila na matičnoj i područnoj osmogodišnjoj školi, imala sam razredništvo i voditeljstvo područne škole i ukupno 10 različitih programa nastave njemačkog i povijesti (kombinacije 1. i 2. stranog jezika u istom razrednom odjelu) + dodatnu nastavu i izvannastavnu aktivnost. Samo u opsegu pripremanja mjesečnih planova kolegica i ja bile smo u omjeru 3:12. Podržavam stoga prijedlog da se učiteljima koji rade na dvije škole (u to spada i rad na matičnoj i područnoj školi gdje često u istom danu putujem s jedne na drugu) i učiteljima s toliko različitih programa bude smanjena tjedna norma za barem jedan ili dva sata neposrednog rada u nastavi, kao neki "bonus" na otežane uvjete rada. Izvannastavne aktivnosti, dopunska i dodatna nastava nisu uključeni u neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima. A kakav rad je rad na tim satovima? Ne održavam satove dopisno, niti virtualno, nego u neposrednom kontaktu s učenicima, još i više jer se radi o individualiziranijim oblicima nastave. I za te se satove itekako trebam pripremati, stručno i metodički. Iz prijedloga pravilnika nisam jasno iščitala obavezu razrednika za održavanje sata informacija za roditelje. Razrednik obično određuje jedan sat tjedno kao termin za primanje roditelja na individualne informacije. U mnogim školama koje imaju jednosmjensku nastavu (poput škole u kojoj ja radim) uvedena je obaveza učitelja i razrednika da jednom mjesečno dođu u popodnevnim satima na organizirani termin primanja i konzultacija s roditeljima. Taj se dolazak ne evidentira, niti ne plaća kao rad poslijepodne, kao posebni dolazak u putnim troškovima. Učitelju koji prijavi i provodi projekt na razini cijele škole trebalo bi također umanjiti satnicu rada u nastavi za barem jedan sat tjedno. Npr. kolegica i ja koje smo koordinatorice eko-škole te svakog tjedna osmišljavamo, koordiniramo, nadziremo, evaluiramo aktivnosti vezane uz eko-školu, često smo prisiljene obavljati sav taj posao kod kuće, u svoje (slobodno?) vrijeme jer u vrijeme kad smo u školi fizički ne stignemo. U vezi članka 20, stavka 6: Postoji li ikakva šansa da se u dogledno vrijeme nabrojeni stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila doista i zaposle po školama, tj. da Ministarstvo izda suglasnosti za njihovo zapošljavanja školama koje to godinama traže (ne iz hira nego s ozbiljnim argumentima i ozbiljnim potrebama?). U mojoj školi od 480 učenika i jedne matične + dvije područne škole, ukupno 29 razrednih odjela, 30ak djece s prilagođenim programima i individualiziranim pristupom te mnoštvom obitelji učenika sa socijalnim problemima svih vrsta, imamo samo pedagoginju. Ona rješava dokumentaciju za prilagodbu nastave i individualizirane postupke, rješava disciplinske prekršaje učenika, vrši pedagoski nadzor nastave, vodi dokumentaciju i nadzor učitelja pripravnika, obavlja testiranja učenika za upis u školu, prijavljuje i nadzire natjecanja, dogovara organizirane zdravstvene preglede i cijepljenja učenika, pomaže učenicima s teškoćama u svladavanju gradiva, i o svemu vodi preopsežnu pisanu evidenciju (jer ako nije zapisano, nije ni odrađeno). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 155 | Marijana Bastić | , Članak 11. | Poštovani, s obzirom na frontalno uvođenje novog kurikula, posebno vezano uz STEM područje koje počiva na istraživačkoj nastavi, potrebno je napraviti ozbiljnu rekapitulaciju postojećeg Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u OŠ. I do sada su učitelji kemije, biologije, fizike najopterećeniji u smislu broja sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada. Stručno-metodička priprema za izvođenje istraživačke nastave je iznimno kompleksna (što su kolegice G. Cecić-Sule, V. Begić, D. Raguž Šimurina i drugi već detaljno opisali) te svakako treba barem izjednačiti satnicu učitelja STEM područja sa satnicom učitelja primjerice Hrvatskog jezika i Matematike. Također nije isto održavati nastavu dva/tri predmeta (primjerice, biologije, kemije i prirode) u razrednim odjelima učenika različitog uzrasta, pa također predlažem da ti učitelji imaju 1 sat umanjenja tjedne norme. S tim u vezi, potrebno je posebno razmotriti članak gdje se za učitelje predmetne nastave koji izvode nastavu dva ili više predmeta, tjedne radne obveze utvrđuju prema nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja, od čega su do sada izuzeti učitelji biologije i kemije, te fizike i informatike čime su stavljeni u neravnopravan položaj. Nadalje, priprema od 20 minuta za nastavni sat je zaista premala jer ja i sada nakon 20 godina rada u nastavi, nikako se ne mogu u 20 minuta stići pripremiti za nastavni sat (samo da posložim pribor i materijal na tacne, a da ne govorim o tome da ga prethodno sama trebam nabaviti, oprati i pripremiti, kao i nakon provedene nastave, a gdje su ostali pisani i/ili digitalni materijali potrebni za izvođenje nastave...). U svemu tome ne može u potpunosti do izražaja doći kreativnost učitelja, a onda zbog rastrganosti između nedostatka vremena za kvalitetnu pripremu nastavnog procesa i želja za izvedbom drukčije i učenicima zasigurno privlačnije nastave, mnogi učitelji unaprijed odustaju od ovakvog oblika nastave koja učenike treba poticati na razvoj prirodoznanstvenih kompetencija i kritičkog mišljenja. Isto tako, dodatna i dopunska nastava te izvannastavne aktivnosti također zahtijevaju odgovarajuću pripremu i izradu drukčijih (individualiziranih) didaktičko-metodički oblikovanih materijala u svrhu ostvarenja zadanih odgojno-obrazovnih ciljeva, pa je potrebno i za nju u tjednoj normi osigurati odgovarajuće vrijeme za pripremu. Srdačan pozdrav, Marijana Bastić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 156 | Marijan Kovačević | , Članak 11. | Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 157 | Ana Mandić Lacković | , Članak 11. | Poštovani, apsolutno je nemoguće napraviti pripremu niti za jedan sat u roku od 20 minuta. Neovisno o kavom je satu riječ, nedopustivo je da nam u zaduženje ide samo 20 minuta po satu. Sama priprema radnih materijala, tehničkih pomagala, nastavnih sredstava prelazi propisanu normu. Na planiranje i izradu nastavnih sredstava i pomagala često nam je i po 3 x 20 min za pripremu pojedinih sati potrebno. Da se u to još osvrnem i na kontroliranje i ispravljanje učeničkih radova koje radimo u svoje slobodne vrijeme!!!!! Jer nam nije u zaduženjima! Od nas se očekuje opisna vrednovanje kako da ja uz vođenje sata to učinim uz pripremu sljedećeg sata za samo 20 min??!! Puno nas učitelja, svoje slobodno vrijeme i svoje financije trošimo na rad s našim učenicima. Pri tome imamo samo jedan motiv, a to je kvalitetno obrazovanje naše mladeži. S toga se ne mogu prihvatiti ovakav nacrt pravilnika kojeg Vi predlažete. Ne vidim smisao zašto se dopunska/ dodatna nastava kao i izvannastavne aktivnosti ne bih trebale pripremati. Zanima me kako izgledaju takvi sati na kojima učitelj dolazi ne pripremljen sa zadatcima ili aktivnostima. Apsolutno mi to nije jasno. Mi učitelji to pripremamo i zašto nam to ne bih bilo plaćeno, Ja za svoje učenike moram pripremiti radionice za izvannastavne aktivnosti jer oni to zaslužuju i jer mi je u zaduženju dodijeljena ta aktivnost, kako to da mi onda nitko ne plaća pripremu. Znači li to da se samo moram pojaviti na satu i nešto usput smisliti što ćemo raditi 45 min!!!! Mi učitelji se i za to sve pripremamo već godinama i to besplatno, onda nas društvo još pogledava kao neradnike, koji su 3 mjeseca na godišnjem. Potrebne su izmjene od 20 min na 1 sat za stručnu - metodičku pripremu, i da se za dopunsku/ dodatnu nastavu i izvannastavne aktivnosti doda sat pripreme. Lijep pozdrav, Ana Mandić Lacković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 158 | Dražen Ružić | , Članak 11. | Ponavljam komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 159 | Sindikat hrvatskih učitelja | , Članak 11. | Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 160 | Sindikat hrvatskih učitelja | , Članak 11. | Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 161 | Martina Plavšić | , Članak 11. | Poštovani, kako je moguće da u godini u kojoj želimo uvesti reformu obrazovanja sa postavljenim vrlo visokim ciljevima nailazimo na informaciju da je prema pravilniku učitelju dovoljno 20 minuta za pripremu nastavnog sata! Zanima me koji je to učitelj i koji je to nastavni predmet? Kako će taj sat izgledati? Hoće li zadovoljiti sve kriterije koje pred nas stavlja uvođenje Škole za život? Koje metode poučavanja ću koristiti na tom satu? Hoće li koristiti možda i IKT na nastavi? U kojim digitalnim alatima će sadržaj biti kreiran? Kojim računom će se učenik prijaviti za korištenje digitalnog sadržaja? Je li možda taj alat na stranom jeziku pa nije primjeren za učenike? Putem kojeg servisa ću s učenicima podijeliti poveznicu za pristup digitalnom sadržaju? Bilo bi dobro i u motivacijskom, ali i u završnom dijelu sata koristiti IKT. Na koji način to organizirati, a da ne izgubim dinamiku nastavnog sata korištenjem tehnologije i da ona ne postane sama sebi svrha? Pokušajte odgovoriti samo na ova pitanja i mjerite koliko vam je trebalo vremena za to? Zasigurno 10-ak minuta, ako pred očima imate konkretne učenike i njihove mogućnosti. I tako vam je, dragi moji (nakon tehničkog planiranja nastavnog sata) ostalo još 10 minuta za osmišljavanje različitih aktivnosti i scenarija poučavanja za ostvarivanje ishoda planiranih za taj nastavni sat? Moguće? Izvedivo? NIKAKO! Većina učitelja neće završiti s pripremom u 20 minuta nego će sat pripremati dok nije gotov što ne rijetko traje i po 60 minuta, a i više. Jedan od ciljeva uvođenja Škole za život je i podizanje statusa učitelja u društvu. Mi sami sebe ne podcijenjujemo, ali vi već samim predlaganjem ovakvog pravilnika to činite. Predlažem promjenu u Članku 11. stavak 3. umjesto "(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 20 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka." promjenu u: "...stručno-metodičko pripremanje iznosi 45 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada...." Lijepi pozdrav Martina Plavšić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 162 | Ana Poropat Janković | , Članak 11. | Poštovani, učiteljima Biologije, Kemije i Fizike treba smanjiti normu zbog specifičnosti njihova rada i pripreme za izvedbu pokusa te spremanje nakon pokusa. Mnogi kolege su pisali o ovome pa neću kopirati argumentirano u ovom komentaru, ali se slažem s njima. Također, izvedba dopunske i dodatne nastave zahtjeva pripremu. Lijep pozdrav, Ana Poropat Jankovič | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 163 | Josipa Banić | , Članak 11. | Poštovani, obzirom da se u Kurikularnoj reformi neprestano spominje važnost STEM područja, smatram da je potrebno naglasiti da učitelji STEM područja imaju najveću tjednu normu (24 sata). Budući da je poučavanje ovih predmeta izuzetno zahtjevno te podrazumijeva istraživačku nastavu u kojoj učenici samostalno izvode pokuse. Učitelj za izvođenje pokusa treba pripremiti sav pribor i materijal te nakon nastavnog sata isti taj pribor oprati i spremiti. Iz navedenih razloga, smatram da bi za nastavne predmete biologija, kemija i fizika trebalo smanjiti tjednu normu s 24 sata na 22 sata. Također, općenito 20 minuta pripremanja po nastavnom satu nije dovoljno za kvalitetnu pripremu nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 164 | Tanja Paris | , Članak 11. | Poštovani, učenje i poučavanje prirodoslovnih predmeta Fizike, Kemija i Biologija temelji se na stjecanju znanja i vještina složenim kognitivnim procesima opažanja, znanstvene komunikacije (prikazivanje rezultata i rasprava) te analize rasprave, vrednovanja i donošenja zaključaka. Pokus u fizici obuhvaća sve navedene procese i temeljna je aktivnost u nastavi fizike. Učenički pokus omogućava da učenik do spoznaja dolazi aktivnim metodama učenja i samostalno prolazi sve navedene procese. Takav pristup poučavanju zahtijeva puno više vremena za svakodnevno pripremanje nastave. Učitelji fizike imali su povećano opterećenje za pripremu nastavnih sati i do sada, jer je nastava fizike uključivala praktičan rad i učitelja i učenika. Specifični zahtjevi našeg predmeta učiteljima fizike predstavljaju dodatni rad koji se za sada ne priznaje kao neposredni odgojno-obrazovni rad, a prema novom Kurikulumu nastave fizike, uz učenja novih IKT tehnologija i izradu novih digitalnih sadržaja za nastavu, dodatno će se intenzivirati. Visoki zahtjevi struke uz gore navedene promjene u kurikulumu te uz neodgovarajući status učitelja u našem društvu dovode sve češće do odlaska kadrova u druge struke. Postoje već sada problemi u mnogim školama vezani za zapošljavanje kvalificiranih učitelja fizike, prepoznato je kao deficitarno zanimanje, a trend pokazuje pogoršanje. Temeljem svega navedenog, predlažem sljedeće izmjene u organizaciji rada i promjene u normi kao što slijedi: - Smanjenje satnice nastavnicima fizike za 2 sata nastave u tjednom zaduženju u skladu sa specifičnostima predmeta i svih navedenih poslova koji ga prate - Uvođenje suradnika u nastavi/laboranta za nastavu Fizike. Osim zapošljavanja suradnika u nastavi moguće je taj problem riješiti angažiranjem učitelja fizike da se u tjednom zaduženju priznaju sati za vođenje kabineta (obavljanje poslova pripreme pokusa, održavanja pribora i slično.) "(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko planiranje iznosi 20 minuta ..." . Predlažem zamijeniti ....stručno-metodičko planiranje iznosi 45 minuta... Za uspješno ostvarenje predviđenih ciljeva nastavnoga predmeta Fizika potrebno je i odgovarajuće okruženje koje će pogodovati njihovu ostvarenju te se nadam da ćete uvažiti navedene prijedloge. S poštovanjem Tanja Paris | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 165 | Gordana Cecić-Sule | , Članak 11. | Poštovani, U nadolazećoj Kurikularnoj reformi prečesto se, pa i s najviših političkih pozicija, ističe važnost STEM područja pa je možda vrijeme da se osvijesti "stanje" učitelja koji izvode nastavu STEM područja i da s obzirom na to što se od njih očekuje dobiju i odgovarajući tretman. Sadašnji Pravilnik određuje 24 sata neposrednog rada u okviru tjednog zaduženja za učitelje/ice biologije, prirode i kemije i po 20 minuta za svaki sat za stručno-pedagošku pripremu. Ako učitelj/ica radi u manjoj školi, pretpostavka je da bi ispunili tjedno zaduženje rade 6 različitih programa (priroda 5, priroda 6, biologija 7, biologija 8, kemija 7 i kemija 8) i nastavu izvode u 12 razrednih odjela. Ako zamislimo da svaki odjel ima 20 učenika, dolazimo do broja 240 učenika koje prosječni učitelj STEM-a prati! Novi Kurikulum naglasak stavlja na istraživačku nastavu. U okviru stručno – metodičkog pripremanja za istraživački pristup nastavi postavljaju se slijedeći zahtjevi: pregled literature, osmišljavanje aktivnosti za učenike, osmišljavanje i izrada materijala za učeničke projekte ( u digitalnom ili pisanom obliku), pripremanje potrebnog pribora i kemikalija, pranje, čišćenje i pospremanje pribora i posuđa te materijala i kemikalija, nabava pribora, posuđa i kemikalija, organizacija grupnog rada, izrada individualizirani radnih materijala za učenike s posebnim potrebama, pregledavanje učeničkih uradaka i izvješća za učeničke istraživačke radove i projekte, prilagođavanje, eventualno kreiranje i/ili potraga za IKT alatima koji će se na najbolji način iskoristiti i implementirati u nastavu, te svi ostali redovni tjedni, godišnji i ostali poslovi koji proizlaze iz naravi i količine neposrednog odgojno-obrazovnog rad kao i kod ostalih predmetnih učitelja. Od iduće školske godine Kurikulumom je propisano i vrednovanje na tri razine. Zamisao je da se vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje provodi redovito što zahtijeva vrijeme za osmišljavanje i upisivanje učeničkih postignuća kako bi se učenicima i roditeljima dale potpune povratne informacije. Kako povratna informacija za svakog učenika treba sadržavati i opis usvojenih znanja i vještina te smjernice za poboljšanje istih, 20 minuta za 20-tak učenika po razrednom odjelu nije dostatno. Osim toga ne mogu se izostaviti ni drugi oblici neposrednog rada učitelja kao dopunska i dodatna nastava. Ta nastava također zahtijeva pripremu od barem 20 minuta, iako je ta priprema daleko opsežnija jer uključuje individualizirani pristup, što od učitelj opet zahtijeva da sam izrađuje potrebne materijale koji uglavnom nisu vezani uz redovnu nastavu. Zbog svega navedenoga minimum zahtjeva bi bio: - 60 minuta za stručno-metodičke pripreme za svaki nastavni sat te - tjedno zaduženje učitelja STEM predmeta/područja koje iznosi maksimalno 18 sati u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima Tek s takvim tjednim zaduženjem učitelji će moći odgovorno i stručno pridonijeti ostvarivanju ciljeva koji se od njih očekuju. S poštovanjem, Gordana Cecić-Sule | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 166 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | , Članak 11. | Članak 11, točka 3, je vrijeđanje svakog tko se priprema za nastavni sat. Priprema za nastavni sat skoro je nemoguća bez računala, dok se podigne operacijski sustav učiteljskog računala prođe skoro 5 minuta (naime većina učitelja ima računalo starosti 5-10 godina), pregled sadržaja u arhivi, na internetu, na Loomenu zahtjeva barem 10-15 minuta, i eto prošlo je 20 minuta, a priprema još nije niti započeta, samo je brdo ideja u glavi. Kada se krene s pisanjem pripreme uvijek se ima nekoliko izvora pred sobom (udžbenik, radna bilježnica, internet, arhiva starih priprema, tjedni i mjesečni planovi) i da se svih 45 minuta osmisli kako treba i odgojno i obrazovno i još za posebne programe osmisli radni listić potrebno je oko 45-60 minuta. Ukratko, za pisanu pripremu nastavnog sata potrebno je najmanje 45 minuta, a u realnosti često i dulje, zbog upoznavanja novih softwareskih alata. Svatko tko je imao bilo koju vrstu izlaganja i radio prezentaciju, zna da za pripremanje prezentacije treba 3-5 puta više vremena od samog vremena izlaganja. Stručno-metodička priprema je poput nabavke namirnica i kuhanja ručka, a nastavni sat je poput ručka/objeda. Svi uživaju u finom ručku, a to što je kuharica utrošila sate i sate kuhanja slabo itko cijeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 167 | Karmen Šimetić | , Članak 11. | Poštovani, smatram da 20 minuta nije dovoljno za pripremu nastavnog sata ponajprije zbog toga što se generacije mijenjaju pa im treba omogućiti drugačije pristupe i kontinuirano pratiti njihove potencijale i potrebe. Za to je potrebno dodatno vrijeme. Za kvalitetnu pripremu treba barem 45 minuta, a za kompleksnije aktivnosti na satu puno više. Isto tako potrebno je istaknuti vrijeme i za pripremu dopunske i dodatne nastave zbog visoke razine individualizacije, ali i za izvannastavnu aktivnost koja se opet razlikuje pristupom od redovne nastave. Također predlažem barem 45 minuta za pripremanje. Da bi sat na kojem učenici vode glavnu riječ tekao bez problema (grupni radovi, istraživanje, obrnuta učionica itd.), itekako je potrebno jako se dobro pripremiti za što 20 minuta nije dovoljno, nije realno, a nije ni pošteno. Srdačno. Karmen Šimetić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 168 | DANIJELA DRAGANIĆ | , Članak 11. | 20 minuta je nedovoljno za pripremu sata. Dopunska, dodatna i INA također zahtijevaju pripremanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 169 | Ivana Nenadić | , Članak 11. | Mišljenja sam da je 20 minuta predviđenih za pripremanje nastave premalo te da bi trebalo iznositi 45 min, osobito zbog činjenice da se očekuje da na satu učenici samostalno istražuju, rade pokuse i sl. Ovo ističem iz perspektive učiteljice Fizike gdje osim odabira prikladnih digitalnih alata, osmišljavanja tijeka nastavnog sata, osmišljavanja vrednovanja ostvarenosti ishoda, još trebam i posložiti pribor za pokuse, a onda to i pospremiti nakon nastave. Zašto su sati dopunske nastave izostavljeni od pripremanja? Poznato je da se za te sate treba prirediti jer učenici dolaze s različitim dijelovima programa koje treba dodtano uvježbati i nadopuniti, prirediti materijale za svakog učenika posebno. Isto vrijedi i za izvannastavne aktivnosti. Smatram da se ta iznimka treba maknuti iz pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 170 | SLAVICA BERNATOVIĆ | , Članak 11. | Zakon o radu, propisuje radnicima godišnji odmor. Odgojno-obrazovnim djelatnicima je na raspolaganju kolektivni godišnji odmor. Zna li se u kojem periodu je? U najmanju ruku, termin e-savjetovanja pokazuje ne poštivanje odgojno-obrazovnog djelatnika, kojeggod. Primjeri koje propisuje pravilnik, NIJE RAZUMLJIVO NA ČEMU SE TEMELJE! Zbog čega je tjedno izvođenje fizike istovjetno kao povijest? Ja izvodim tjedno po 15-20 različitih ishoda (minimalno deset), povjesničari maksimalno do 4! Vjeronauku se umanjuje tjedno zaduženje za 1 sat, zbog brojnosti razreda??? Nonsense. Maksimalno izvode do 4 različita ishoda tjedno. Ostale zahtjevnosti u mojemu radu, u odnosu na navedene primjere, ne budem navodila. NITI ovaj predloženi n a c r t Pravilnika nema valjane istovjetne kriterije. Tko si može priuštiti proceduru da će vrijeme pokazati što je, što nije stručno i profesionalno?! Eksperimentalna faza?!! NE. Zbog čega se nacrt Pravilnika daje u javnost u p r i k a z a n o m formatu (ne potpunom, ne cjelovitom)? Zbog čega u ovom periodu? Imamo li pravo biti na godišnjem odmoru, ili je to p r i v i l e g i j a za prosvjetare? Kvalitetno stručno-metodičko p r i p r e m a nj e jednoga nastavnoga sata? Poznato da u sustavima (Finska, Danska) na koje se poziva kada se govori o promjenama u našem sustavu, za pripremanje nastavnog sata, i m a j u posebno čovjeka koji izvodi pripremanje za izvedbu nastavnog procesa. U mojemu opisu posla, je sve. PAZI SAD. Sljedeći navod poradi stvarnog prikaza, nema veze s privatnim; meni su upućeni komentari od kolega(ice)-netko komu je u zaduženju tjedno dva sata u nastavi manje?!!, iz zbornice kako se ova ja ˝pravim važna˝, jer eto ne vodim ˝trač-partije˝ s njima u zbornici!!!? Naime, nema me između sati (u onom odmoru od pet minuta) u zbornici, jer i tada (u vrijeme odmora) pospremam. Uvedeni e-dnevnik omogućio da ne moram, doslovce trčati po Razrednu knjigu u zbornicu. Naprosto, ne stignem do zbornice. Za nekoga tko nema opseg mojih poslova, teško razumjeti o čemu pričam. DOKUMENT koji propisuje i prema kojemu se donose odluke mora uvažavati sve. Lijepo Vas mooolim, sagledajte kompletno SVE. Jedino mi koji i z r a v n o radimo i vodimo nastavni proces, valjda razumijemo sav opseg posla (poslova). Kako je moguće da se od mene z a h t i j e v a, pri čemu se izvršavanje i kompletni moj rad ne uvažava? Utrošiti vrijeme od samo 20 minuta za pripremanje nastavnog sata, možda bi bilo izvedivo za opseg nekoliko sati tjedno. Kvalitetno stručno-metodičko p r i p r e m a nj e fonda od xx sata, za 20 minuta po satu? Nije niti korektno, niti preporučljivo za zdravo funkcioniranje živoga bića. Pitanje. Iz kojega razloga je tjedna norma za Fiziku xx sati? Lijepo molim, TKO može ući u razred, s nečim pripremljenim za 20 minuta, koji god nastavni sat se izvodio. Samo za pregledati materijale, i ˝pripremiti se˝ da znam koji razred i sat na rasporedu, to bi bilo 20 minuta. Primjeri. Za pripremanje pisanih provjera od jednog sata, potrebno je vrijeme od minimalno 60 minuta, minimalno. Vrlo često Ja za pripremanje pisane provjere uložim vrijeme od dva sata. Pripremiti učenicima pisanu provjeru za 20 minuta? Nije preporučljivo niti profesionalno, niti je stručno izvedivo. Vrlo često 2x60 minuta. Zapravo, i preko toga vremena, niti ne brojim vrijeme. Rješavanje -- korigiranje -- ispravljanje učeničkih uradaka, za 20 minuta? Niti u najoptimalnijem slučaju. To se svodi na primjer iz virtualne učionice iz Škola za život, pri čemu za mjesečnu temu Međupredmetne teme, uvažava se samo 4 sata edukacije!!!! Nevjerojatno, minimalno sam za TO utrošila 20 mojih sati. Nema šanse da sa 4 sata prođeš TO. Eto, ova ja o tomu govorim. Nadležni se uvijek p o z i v a j u (pri opsegu zaduženja, u ovom slučaju) na pravilnike, bez obzira, što uistinu, a p s u r d n o s t pravilnici omogućavaju. TO se ne bi smjelo događati. Tko misli da bih, uz cjelokupna zaduženja, morala ulaziti u rasprave sa (bilo kojim) ravnateljem(icom) Škole, u dokazivanju i traženju svojih prava, kada meni i s t e, važeći dokument koji propisuje MZO, ne uvažava!!!!? Pitanje s početka. Je li moguće s v e ih (radne obaveze i zaduženja), uistinu, uključiti i uvažiti, koje se u stvarnosti rade i provedu, vrlo često se nigdje ne pišu, niti uvažavaju, ali se zahtijevaju? Sada ću govoriti samo za područje prirodoslovlja, točnije za priređivanje za sate fizike. Do sada, kada u kurikulu izravno nije pisalo da se preporuča, i kurikul temelji na i s t r a ž i v a č k o m, dakle, prioritetno pokusima, fizika je područje u kojemu se razvijaju STEM vještine i ne dopustivo je da bilo tko misli da se fizika izvodi m a t e m a t i z i r a nj e m (ploča i kreda, i slično). Potom, primjeri, j e d a n i s h o d i d v a p r i s t u p a u č e nj u! Kurikul Fizike, koji nadolazeća Reforma preporuča zahtijeva, za svaki izvedeni sat fizike, bilo bi potrebno minimalno kompletno jedan sat za stručno-metodičko p r i p r e m a nj e. Kako zamišljate (s pripremanjem od dvadesetak minuta) razvijanje i usvajanje STEM vještina? Ja sam razumjela da je TO p r i o r i t e t nadolazeće reforme? D o d a t n a i d o p u n s k a nastava: nema toga u rasporedu, prema nečijim (!) odlukama, u ovoj Školi, kada je riječ o Fizici!! Zbog čega? Prije preko desetak godina, se vodio taj sat u satnici i tjednoj normi. Oko kandidata za dopunsku rješavam na redovitom satu. Pripremanje za natjecanja, s obzirom da je mali broj kandidata s kojima je moguće raditi u tom smjeru, nema uvažavanja u tjednu satnicu. S učenikom (potencijalnim kandidatima) za natjecanje tijekom redovitoga sata u sklopu diferencirane nastave, radim. Kada je kandidat za sljedeći rang (razinu) dogovaramo termine-konzultacije, po sat -dva, dva -tri put tijekom tjedna. Na tom principu sam s učenikom stigla na državno natjecanje iz Fizike, iz četverogodišnje strukovne škole. Zbog čega TO? Zbog čega se za neke predmete uvažavaju sati dopunske i dodatne, za neke ne uvažavate? Zbog čega se u nekim školama sati uvažavaju, u nekim ne? Pripremanje i rad za natjecanja, sa jednim učenikom je istovjetno kao i sa njih pet-deset. Moguće i zahtjevnije, jer ona skupina od 5-10 međusobno će surađivati, poticati se .... Tko još uvijek misli da bih ja morala imati entuzijazam? Ovako. Svima bi trebala biti razumljiva sljedeća usporedba. Čitam: Pravilnik preporuča kupiti u ˝lancu brze hrane˝ pržene lignje (lignjune), s tih 20 minuta stručno-metodičkog pripremanja za nastavni sat fizike. Ja TO ne kupujem niti prakticiram. Ja napravim (neka mi proste stručnjaci za brudet), kada je riječ o lignjama, radije nešto slično brudetu. Ili, punjenje (mnogobrojni izbori punjenja) lignje, dinstane ..... i tako dalje. Ja o toj razlici govorim. Iz priloženog se čita kao da tko misli da bi učitelji, nastavnici morali igrati ulogu p o t r č k a, u odgojno-obrazovnom radu!? Nije razumljivo, zbog čega ili zbog koga se TO insuinira. Mi koji i z r a v n o radimo i vodimo nastavni proces, valjda jedino razumijemo sav opseg posla (poslova). Najsrdačnije hvala, S poštovanjem, Slavica Bernatović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 171 | Danica Barišić | , Članak 11. | Izvannastavne aktivnosti iziskuju jako puno vremena pripreme, rekla bih i više od vremena pripreme za redovnu nastavu. Govorim iz vlastitog iskustva vodeći pjevački zbor i eTwinning. Svake nastane godine rade se i pripremaju novi programi za javne nastupe, novi projekti sa vrlo raznolikim temama, svake godine s novim web alatima. Za kvalitetan rad učitelj "potroši" mnogo vremena na edukaciju, pripremu, pisanje projekata, izradu materijala, savladavanje web alata koje treba prenjeti učenicima, pregledavanje učeničkih uradaka. A da ne govorimo o tome kako učitelji za taj rad koriste i svoja materijalna sredstva. Za pripremanje izvannastavnih aktinosti trebalo bi priznati barem 45 minuta pripremanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 172 | Dunja ham | , Članak 11. | Poštovani, nakon svojih 27 godina staža u nastavi smatram da je 20 minuta za stručno-metodičko pripremanje nastave nedovoljno, s obzirom na to da u razredu imamo učenike s individualiziranim pristupom učenju. Dunja Ham | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 173 | Nada Ćakić | , Članak 11. | Vrijeme predviđeno za stručno metodičku pripremo nije u skladu s tendencijom osuvremenjivanja nastave. Potrebno ga je povećati na barem 45 minuta. Iako se radi u paralelnim razredima, materijale je potrebno prilagođavati s obzirom da je svaki razred u svom radnom modu različit. Također je potrebno uzeti u obzir vrijeme pripreme pribora za demonstracijske pokuse i eksperimentalni rad učenika. Meni je potrebno npr. za četiri sati u nastavi barem jedan sunčani sat pripreme i ispitivanja pribora prije. S obzirom da ne postoji laborant u kabinetu, briga o svoj opremi (uključujući i sitne popravke) je na meni. Prema pravilniku se predmeti koji imaju eksperimentalni rad po ničemu ne razlikuju od onih koji nemaju, a to nikako ne smije biti tako. U normu bi trebalo unijeti 2 sata tjedno za održavanje kabineta. Tu je i pitanje pripreme dodatne nastave koja je zahtjevnija od redovne. Ulazi li nešto od ostalih poslova pod tu pripremu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 174 | Doroteja Vojedilov | , Članak 11. | Članak 11., stavak 3. Svaki učitelj koji svoj poziv shvaća ozbiljno te na nastavu dolazi kvalitetno pripremljen, zna da 20 minuta za pripremanje nastavnog sata nikako nije dovoljno. U trenutku kada očekujemo da Škola za život stvarno i zaživi, i kada su nastavnici dodatno opterećeni mnogim novinama te se od njih traže velike promjene, smatram da se to vrijeme od 20 minuta svakako treba povećati jer inače omalovažavamo struku i ne priznajemo da se nastavnici spremaju puno detaljnije (skrenimo pažnju samo na razne oblike vrednovanja koji se sada uvode u nastavni sat - već njihovo kvalitetno osmišljavanje zahtijeva navedeno vrijeme od 20 minuta, a gdje je sve ostalo). U istom stavku spominje se dopunska nastava i izvannastavne aktivnosti - što je s dodatnom nastavom? Smatram da je za sve navedene oblike rada potrebno barem 20 minuta pripreme - na dopunsku nastavu dolaze učenici različitih potreba, znači trebamo pripremiti i različite aktivnosti. Što se tiče dodatne nastave (ako je ona također dio ovog stavka), za nju pogotovo trebamo dovoljno vremena jer radi se o učenicima koji trebaju dodatne izazove i napredniji način rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 175 | Alenka Njegovac | , Članak 11. | Ako učitelj ima u razredu u kojem predaje učenika s oblikom školovanja, za pripremu sata za svakog takvog učenika treba još dodatno vrijeme za pripremu sata - predlažem 20 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 176 | Alenka Njegovac | , Članak 11. | Članak 11. (3) 20 minuta je premalo za pripremanje nastavnog sata Treba dodati 2 sata za održavanje informatičke učionice, po učionici, i za ostale specijalizirane učionice (tehnička kultura, kemija, fizika, biologija ...) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 177 | Markiša Visković | , Članak 11. | Ponavljam i naglašavam kolegičin komentar: Izvannastavne aktivnosti, dopunska i dodatna nastava također zahtijevaju pripremu od barem 20 minuta, ali ta priprema je daleko duža budući da zbog izrazito individualiziranog pristupa izrađujemo sami potrebne materijale koji nisu često vezani uz redovitu nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 178 | Anja Biruški | , Članak 11. | Satovi dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti moraju imati vrijeme predviđeno za stručno-metodičko pripremanje. Budući da dodatna nastava nije spomenuta, znači li to da za stručno-metodičko pripremanje dodatne nastave imamo 20 minuta u ostalom tjednom zaduženju? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 179 | Anja Biruški | , Članak 11. | 20 minuta za stručno – metodičko pripremanje u predmetnoj nastavi je premalo. Stručno – metodičko pripremanje uključuje pregled literature, osmišljavanje aktivnosti za učenike, kreiranje grupnog/timskog rada, nabavljanje potrebnog pribora i kemikalija, izrada materijala za učenike (bilo u digitalnom ili materijalnom obliku). Predlažem za početak izjednačavanje vremena potrebnog za stručno – metodičko pripremanje za učitelje predmetne i razredne nastave na 30 minuta (iako je i to premalo za predmetnu i razrednu nastavu). Molim Vas imajte razumijevanja za učitelje STEM područja, godinama smo zakinuti najvećim brojem sati u neposrednom radu s učenicima, a za stručno-metodičko pripremanje nastave po principu učenja otkrivanjem priznaje nam se samo 20 minuta po jednom školskom satu neposrednog rada s učenicima. Ostali poslovi povezani uz samu pripremu i izvođenje nastave poput pripremanja pribora i kemikalija, raspremanje istog, opće brige o priboru i kemikalijama uopće nam se ne priznaju u tjednom zaduženju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 180 | Emina Mutabžija-Orešković | , Članak 11. | Poštovani, 20min za stručno-metodičko pripremanje za neposredan odgojno-obrazovni rad (1 nastavni sat) fizike, kemije ili biologije (vjerujem da je tako i kod ostalih nastavnih predmeta a naročito dobro znam da je tako kada se radi o satu razrednika) nije dovoljno i svatko tko je u nastavi radio to dobro zna. Ono što je međutim meni nevjerojatno je izbjegavanje priznavanja vremena potrebnog za stručno-metodičko pripremanje za rad na svakom redovnom satu sa svakim pojedinim učenikom koji se školuje prema redovnom programu uz individualizaciju (suradnja s roditeljima, sa stručnim timom, traženje, modificiranje, često kreiranje inovativnih i originalnih materijala...) usprkos tome što je kvalitetan rad uz uvažavanje specifičnosti tih učenika apsolutno nemoguće uklopiti u Pravilnikom predviđenih i nedostatnih 20min pripremanja po nastavnom satu! Nadalje, nije mi jasno kakvi su to sati dopunske nastave ako se za njih učitelj ne treba pripremiti - znači li to da učenicima na dopunskoj nastavi ne treba omogućiti nadoknadu, ponavljanje i/ili uvježbavanje praktičnih radova, istraživanja, mjerenja, da na tim satima nije potrebno pokušati drugim metodama, zadacima, radnim materijalima postići planirane ishode, da sve što je za dopunsku nastavu potrebno nije potrebno osmisliti, pripremiti i pospremiti? Za koju interesnu skupinu, izvannastavnu aktivnost s učenicima, se učitelj može i smije NE pripremati? I konačno - nigdje se ne vidi vrijeme za stručno-metodičko pripremanje i provedbu izvanučioničke nastave, naročito terenske nastave (ne mislim pri tom na proceduralne poslove, sastanke, suglasnosti, popise, izvješća - dakle poslove koji spadaju pod "ostalo")… Uz srdačan pozdrav, | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 181 | Kristian Golubić | , Članak 11. | Stavak 3. nastavlja s tendencijom omalovažavanja nastavnog procesa. Svi koji su u nastavi znaju da se za jedan školski sat nemoguće pripremiti za 20 minuta pogotovo uzimajući u obzir reformu obrazovanja, nove pristupe poučavanju i vrednovanju. Za 20 minuta nemoguće je *kvalitetno* isplanirati nastavni sat, vrednovanje, napraviti radne listiće, pripremiti digitalne obrazovne sadržaje. Ukoliko očekujete da se nastavnik za sat priprema 20 minuta i to propisujete pravilnikom onda ne očekujte niti bolje rezultate istih nastavnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 182 | TIHANA MODRIĆ | , Članak 11. | Poštovani, savjetujem da u 20 minuta pokušate samo pročitati i ocijeniti pisane radove razreda koji broji npr. 25 učenika. Bit će jasno da je to neizvedivo. Sastaviti pisanu provjeru je još teže i dugotrajnije, a da ne govorim o "stručno-metodičkom pripremanju" sata. Realno bi bilo namjanje 45 minuta za pripremu sata, osobito ako učitelj predaje više predmeta da bi zadovoljio punu normu. Lp, Tihana Modrić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 183 | Petra Šelebaj | , Članak 11. | Prema Pravilniku o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovnoj školi učitelj u produženom boravku zadužen je s 25 sunčanih sati neposrednog rada s učenicima te bi održavanje satova izvan tog okirva u obliku dodatne, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti bile prekovremeni rad učitelja. Usto, takvi satovi se u pravilu izvode nakon redovne nastave, u vrijeme produženog boravka te je fizički nemoguće da učitelj istovremeno odrađuje svoj posao u produženom boravku i provodi dopunsk/dodanu nastavu ili izvannastavnu aktivnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 184 | Danijela Stanić | , Članak 11. | Kako nastavnici biologije, kemije i fizike u 20 minuta mogu pripremiti kvalitetni sat na kojem će učenici istraživački učiti? Gdje je još vrijeme potrebno za pripremu pokusa, prikupljanje materijala i pribora, isprobavanje pokusa? Dvadeset minuta pripreme za nastavni sat je premalo. Trebalo bi se povećati vrijeme pripreme barem na 40 minuta. Trebalo bi se i za izvannastavne aktivnosti uzeti u obzir vrijeme pripreme, barem 20 minuta (domaćinstvo, vođenje sekcija unutar zadruge...). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 185 | Dunja Klarić | , Članak 11. | 20 minuta priprema po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada nije dovoljno da se izvade potrebni materijali, a kamoli za kvalitetnu pripremu koja podrazumijeva upotrebu raznih digitalnih alata (izrada kvalitetnih digitalnih materijala i kvizova ponekad traži i po nekoliko sati) i prilagodu nastavnog sata raznim interesima i potrebama učenika (razni stilovi učenja, rad s darovitim učenicima, razni načini i potrebe motivacije). Čak i rad u više paralelnih razrednih odjela zahtijeva barem djelomičnu razliku u pripremama, jer niti jedan razredni odjel nije u potpunosti jednak. Neki uče brže, neki sporije, nekima treba više objašnjenja i sve to treba uključiti u pripremu. Broj sati za pripremu sigurno treba uvećati. Izostanak prava na pripremu za dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti je diskriminirajući, jer su to također oblici neposrednog odgojno-obrazovnog rada koji traže kvalitetnu pripremu. Izvannastavna aktivnost traži osmišljavanje aktivnosti i to uglavnom za učenike koji traže i žele više i kao takva uglavnom traži više priprema nego redovna nastava. Jednako tako dopunska nastava traži invidualizirani pristup učeniku i posebne zadatke za svakog učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 186 | Ivana Dujić | , Članak 11. | Poštovani! Stavak 3 stvarno smiješno zvuči i nije se promijenio od prošlog Pravilnika. Svi znamo da je za stručno- metodičku pripremu potrebno puno više vremena od 20 minuta. Ne trebam posebno napominjati da je priprema za sat duža ako na nastavni sat dolazi pripravnik ili student. A, posebno sada kada učitelj ima veću autonomiju,a udžbenici su samo pomagala u nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 187 | Marita Maleš | , Članak 11. | Za 20minuta ne uspijem niti pregledati materijale koje imam od ranijih godina, a kamoli pripremiti nešto novo. Reforma bi bila izrazito "uspješna" kada bi učitelji štopali ovih 20 minuta pa prestali nakon toga pripremati započeto. Mislim ovo je pisalo i do sada u pravilniku i bilo suludo i naravno da nije ograničilo učitelje da se pripreme za sat, ali je ovakva minutaža u najmanju ruku smiješna. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 188 | SOFIJA ŠTEFANAC KLOBUČAR | , Članak 11. | U Članku 11. i u novom stavku 3. se navodi kako stručno-metodičko pripremanje iznosi 20 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada. Sigurna sam kako to nije dovoljno niti početnicima niti nama koji radimo 30 godina u razredu (učiteljicama i učiteljima koji pripremaju projekte, realiziraju školske, međunarodne projekte, uključuju se u projekte lokalne zajednice i sl., uključuju svoje učenike u razna natjecanja na školskoj, županijskoj ili državnoj razini, ali niti svima onima koji rade kvalitetno kako bi bilo koji nastavni sat u OŠ bio motivirajući). Prijedlog: školski sat = 45 min, stručno-metodičko pripremanje = 45 minuta. Naravno, istu minutažu predlažem i za DOP, DOD, Izvannastavne aktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 189 | Valerija Begić | , Članak 11. | Poštovani, radim 19 godina u razredu i još uvijek mi nije dovoljno 20 minuta po satu za stručno-metodičku pripremu. Svake godine rađaju se nove ideje i dolaze nove i drugačije generacije, a sve to treba kvalitetno ukalkulirati u nastavni proces. Dodatno, javlja se problem iduće nastavne godine kada se kreće u rad po novom kurikulumu, kada je o 20 minuta pripreme smiješno uopće pričati. Osobito će biti teško višepredmetnim učiteljima i učiteljima koji rade na malim školama ili u više škola zbog čega imaju jako puno programa, a time i priprema. Nadalje, nikako ne mogu ne primijetiti kako učitelji STEM predmeta (izuzev matematike) imaju veću satnicu, od primjerice učitelja jezika i matematike. Ovim putem apsolutno ne želim omalovažiti rad učitelja tih predmeta niti mislim da im satnica treba biti veća, samo želim skrenuti pozornost da učitelji STEM područja u pravilu prvi dolaze i zadnji odlaze iz škole. Prema novom kurikulumu naglasak je na istraživačkoj nastavi, pa se pitam je li se itko zapitao koliko će vremena trebati jedan učitelj STEM predmeta da pripremi praktične radove koje će učenici samostalno izvoditi kako bi bili aktivni sudionici nastavnog procesa, a potom i sve na kraju nastave pospremiti (za to vrijeme su učitelji većine drugih predmeta već najčešće stigli kući). Dakle, očekivati istraživačku nastavu uz trenutnu satnicu rezultirat će time da će mnogi učitelji odustati u startu, a bez učitelja nema reforme to nam je svima jasno. Stoga se doista nadam da ćete razmotriti obveze učitelja STEM područja i u najmanju ruku izjednačiti njihovu satnicu sa satnicom HJ i MM. S poštovanjem, Valerija Begić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 190 | LJILJANA VUCELIĆ | , Članak 11. | Dobra priprema je okosnica dobrog sata, možda doista ima kolega koji se mogu dobro pripremiti za 20 minuta, no mišljenja sam da nas je puno više kojima je potrebno dulje vrijeme za izvrsnu pripremu ( priprema aktivnosti, nastavnih listića a posebno priprema laboratorijskih vježbi ili bilo kakvih demonstracijskih vježbi iz fizike, kemije, biologije, informatike ... ) Stoga se slažem s kolegicom Alison Mavrić da bi trebalo biti propisano barem 90 minuta s obzirom na složenost poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 191 | Alison Mavrić | , Članak 11. | Stručno-metodičko pripremanje od 20 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada je nedovoljno. Trebalo bi biti propisano barem 90 minuta s obzirom na složenost poslova (priprema aktivnosti, nastavnih materijala, radionica itd.) Slažem se s niže navedenim komentarom kolegice Ksenije Lekić, a kojeg djelomično citiram: „Pripremanje za izvanastavne aktivnosti ovisi o INA za koju je učitelj zadužen. Ukoliko se radi o scenskoj skupini i stvaralaštvu učiteljevo pripremanje se mjeri u stotinama sati. Pisanje teksta, promišljanje o podjeli uloga, izbor glazbe, montaža, osmišljavanje i izrada kostima, scenografija,… sve to nije vidljivo i ne odnosi se na neposredan rad s učenicima, ali je potpuno iscrpljujuće. Sudjelovanje na smotrama i natjecanjima iziskuje dodatne napore. Predlažem da se za INA, ukoliko skupina sudjeluje na smotri ili natjecanju, propiše broj sati koji se priznaju učiteljima za pripremanje i to prema rangu natjecanja.“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 192 | Martina Prgomet | , Članak 11. | Pravilnik o organizaciji i provedbi produženog boravka u osnovno j školi – čl. 7. (2) – „učitelj je dužan dežurati prije početka produženog boravka ako svi učenici na završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ S obzirom na to da su dodatna i dopunska nastava te izvannastavna aktivnost uglavnom zadnji sati redovne nastave, kada će učitelj u PB dežurati? Kako i kada bi učitelji produženog boravka trebali odrađivati dodatnu i dopunsku nastavu, ako na takav oblik nastave ide nekoliko učenika iz razreda? Što s ostalim učenicima koji ne idu na dopunsku/dodatnu nastavu? Učitelj u produženom boravku priprema svoje sate na način da sam izrađuje nastavne materijale, priprema radionice itd. jer ne postoje, kao za ostale nastavne predmete, nikakvi metodički priručnici ili literatura koja bi nam pomogla. Učitelj u produženom boravku sam kreira organizirano i slobodno vrijeme pa samim time priprema od 20 minuta nije dovoljna za pripremu jednog sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 193 | Marija Draganjac | , Članak 11. | Kao učitelj informatike proteklu godinu sam pripremala nastavu po novom kurikulumu za sva 4 razreda osnovne škole. 20 minuta pripremanja za kvalitetan sat informatike ili bilo kojeg drugog predmeta je premalo. Meni je trebalo 2 sunčana sata za pripremiti 2 školska sata, ne računajući pripreme za sat u kabinetu (instalacije i slično). Uz to sada moramo pripremiti i voditi bilješke o VZU i VKU, za što nam je potrebno još vremena. Za kvalitetne povratne informacije i bilješke za razrede preko 20 učenika treba barem 30 minuta. Što se tiče dopunske i dodatne nastave, itekako je potrebno vrijeme za pripremanje jer se rade individualne pripreme za svakog učenika. Uz to, često su na tim satovima učenici različitih odjela, konkretno ja sam imala uvijek sve učenike od 5. do 8.razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 194 | Ksenija Lekic | , Članak 11. | Učitelji se za dopunsku nastavu pripremaju duže od 20 min jer je pristup individualiziran. Za svakog učenika se zasebno izrađuju dodatni materijali, česta su odstupanja od planiranog rada i učitelj vrši izmjene i prilagođavanje od sata do sata. Pripremanje za izvanastavne aktivnosti ovisi o INA za koju je učitelj zadužen. Ukoliko se radi o scenskoj skupini i stvaralaštvu učiteljevo pripremanje se mjeri u stotinama sati. Pisanje teksta, promišljanje o podjeli uloga, izbor glazbe, montaža, osmišljavanje i izrada kostima, scenografija,… sve to nije vidljivo i ne odnosi se na neposredan rad s učenicima, ali je potpuno iscrpljujuće. Sudjelovanje na smotrama i natjecanjima iziskuje dodatne napore. Predlažem da se za INA, ukoliko skupina sudjeluje na smotri ili natjecanju, propiše broj sati koji se priznaju učiteljima za pripremanje i to prema rangu natjecanja. Neki učitelji „završe“ svoj rad već na školskoj razini dok su neki „nagrađeni“ pripremanjem do državne razine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 195 | Đurđica Krtanjek | , Članak 11. | Ponavljam komentar iz prethodnog članka: Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi i predsatovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 196 | Melita Povalec | , Članak 11. | Izvannastavne aktivnosti, dopunska i dodatna nastava također zahtijevaju pripremu od barem 20 minuta, ali ta priprema je daleko duža budući da zbog izrazito individualiziranog pristupa izrađujemo sami potrebne materijale koji nisu često vezani uz redovitu nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 197 | Maja Fatuta | , Članak 11. | Na dopunsku i dodatnu nastavu kao i na izvannastavne aktivnosti dolazimo pripremljeni kao i na redovnu nastavu. Pripremamo radionice, pokuse, sastavljamo zadatke, listiće i dr. Za navedeno je često potrebno više vremena i angažmana s obzirom na to da ne postoji određena literatura i metodički priručnici kao za redovnu nastavu već sami kreiramo obrazovne sadržaje. Neophodno je predvidjeti vrijeme za pripremu izvannastavnh aktivnosti, dodatne i dopunske nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 198 | Miodrag Maričić | , Članak 11. | Budući da se u iduće tri - četiri godine nalazimo u prijelaznom razdoblju do pune primjene reforme, većina nastavnika radit će na dva kolosijeka- stari PiP te novi kurikulski pristup. Zato je potrebno u stvaku 3. umjesto 20 minuta odrediti 30 minuta, između ostaloga kako bi se tzv. "ostali poslovi" sveli u razumni okvir, posebno u gimnazijama s obzirom na obveze vezane uz DM. Također je potrebno odrediti vrijeme za pripremanje za sve oblike izvannastavnih i dopunskih oblika rada iz najmanje dve razlog: Izvannastavne aktivnosti su dosada podrazumijevala u srednjim školama PiP razrađen i uz njega je išla evidencija rada te pregled ostvarenja, pa sukladno tomu i pripremanje za izvedbu nastave. U takve aktivnosti se u pravilu uključuju napredniji, motiviraniji i daroviti učenici te je pripremanje za njih zahtijevnije nego za uprosječeni odjel! Dodpunska i dodatna nastava je pak individualizirana i izvodi se prema mogućnostima pojedinog učenika što iziskuje posebne pripreme kako bi se zadovoljili ishodi. Druga je stvar vezana uz ovo dvoje aktivnosti što se učenici u pravilu izmjenjuju pa to iziskuje pripremanje. Predlažem da se rad tu honorira s 20 minuta za pripremanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 199 | Melita Povalec | , Članak 11. | Učiteljima početnicima treba daleko više od predviđenih 20 minuta za pripremu, barem prvu godinu radnog staža kao što će sada trebati i učiteljima koji će predavati predmete po novom kurikulumu pa predlažem da se učiteljima početnicima i učiteljima koji će biti dio "Škole za život" prvu školsku godinu omogući vrijeme za pripremu od barem 40 minuta. Inače, za jedan nastavni sat za koji sami izrađujete neke materijale treba barem 120 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 200 | Elizabeta Šnajder | , Članak 10. | U pravilniku treba biti navedeno i vrijeme pripreme za dopunsku, dodatnu, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika. To su sve oblici nastave za koje se učitelji također moraju dobro pripremiti. Predlažem izjednačiti s vremenom pripreme za redovnu nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 201 | Ivana Marjanović | , Članak 10. | U pravilniku treba biti navedeno i vrijeme pripreme za dopunsku, dodatnu, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika. To su sve oblici nastave za koje se učitelji također moraju dobro pripremiti. Predlažem izjednačiti s vremenom pripreme za redovnu nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 202 | Dajana Vidaković | , Članak 10. | U pravilniku treba biti navedeno i vrijeme pripreme za dopunsku, dodatnu, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika. To su sve oblici nastave za koje se učitelji također moraju dobro pripremiti. Predlažem izjednačiti s vremenom pripreme za redovnu nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 203 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | , Članak 10. | Poštovani, Smatram da 20 minuta stručno-metodičkog pripremanja za nastavu nikako nije dovoljno kako bi se učitelj pripremio temeljito, stručno i u skladu sa zahtjevima suvremenog poučavanja. Svakako treba uzeti u obzir i dodatne pripreme i bilješke kod formativnog vrednovanja učenika za koje se očekuje da ga učitelj provodi i bilježi tijekom svakog nastavnog sata. Potrebno je povećati pripremanje za nastavu na minimalno 30 minuta, no idealno bi bilo 45 minuta. Dopunska i dodatna nastava, kao i izvannastavne aktivnosti također zahtijevaju pripremanje i ne mogu biti zanemareni. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 204 | Valentina Majer | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 205 | Petar Radanović | , Članak 10. | U pravilniku treba biti navedeno i vrijeme pripreme za dopunsku, dodatnu, izvannastavne aktivnosti i sat razrednika. To su sve oblici nastave za koje se učitelji također moraju dobro pripremiti. Predlažem izjednačiti s vremenom pripreme za redovnu nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 206 | MARKO ŠKROBO | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je:(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku. Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 207 | Nataša Ljubić Klemše | , Članak 10. | U čl. 10. st. 3. navodi se: Izvođenjem redovite nastave smatra se 2 sata neposrednog-odgojno-obrazovnog rada razredništva. Broj sati neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada razredništva treba povećati na, najmanje, 3. Ostali poslovi moraju biti specificirani i jasno i taksativno navedeni kako ne bi bilo razlike u tumačenju istih i u njihovim zaduženjima. Tih 9 sati ostalih poslova ne smije biti prostor za obavljanje i realizaciju raznolikih, u propisima i pravilnicima nenavedenih poslova, kojima ravnatelji zadužuju učitelje. U "stavci" ostali poslovi treba nabrojati koji to ostali poslovi mogu biti. Ovo je iznimno važno jer tjedna zaduženja donose ravnatelji koji različito tumače navedenu "stavku" Ostali poslovi. Kada bi u Ostalim poslovima pisalo, npr. " koordinacija nacionalnih ili međunarodnih projekata" (komentirala stavku i u čl. 14.) ili "uređivanje školske mrežne stranice" ili "uređivanje školskoga lista" ili "pripremanje i/ili osmišljavanje i/ili sudjelovanje i/ili organizacija javnoga događaja vezanog uz obrazovanje na županijskoj ili državnoj razini (po događaju), ili vođenje Školskoga stručnog vijeća, nekoga tima... sve u što učitelji budu raspoređeni na početku šk. godine, a ne znaju volontiraju li u tome (uz sve ostale poslove) ili su "kao" zaduženi. Tu individualizaciju omogućiti na razini škole na način da ravnatelj popiše i nabroji te Ostale poslove. Kako tijekom godine ne bi bilo različitih tumačenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 208 | Verica Lukačević | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 209 | Julijana Petrina | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 210 | Marko Čupić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 211 | Irena Katinić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 212 | Ana Marija Sačer | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 213 | Zoran Popić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 214 | Karmela Šegvić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je;(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku; Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 215 | Tina Gobov Dražinić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 216 | Ana Hinić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 217 | Ružica Suton | , Članak 10. | Učiteljima u okviru tjedne norme treba priznati stručno-metodičko pripremanje i za izvođenje dodatnog rada, dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti jer se kao i kod redovne nastave, radi o neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima za kojeg se učitelji pripremaju. Priprema je intenzivna radi individualizacije nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 218 | Marijan Kovačević | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 219 | Dražen Ružić | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 220 | Sindikat hrvatskih učitelja | , Članak 10. | Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 221 | Srpsko narodno vijeće | , Članak 10. | U Radnim obavezama učitelja razredne nastave (čl. 10), Radnim obavezama učitelja u prodruženom boravku (čl. 11) i Radnim obavezama učitelja predmetne nastave (čl. 13) tjedna norma stručno-metodičke pripreme 30 je u razrednoj odnosno 20 minuta po satu u predmetnoj nastavi i produženom boravku, što je premalo. Za pripremu jednoga školskog sata od 45 minuta, trebalo bi predvidjeti min. 45 min pripreme i u razrednoj i u predmetnoj nastavi, kao i produženom boravku. Stručna-metodička priprema nužna je i za dodatnu i dopunsku nastavu, gdje je potrebno predvidjeti čak nešto više vremena (prijedlog 1 h) zbog toga što je za dodatno motivirane učenike/-ice i djecu s teškoćama u učenju i/ili razvoju nerijetko potrebno pripremiti individualizirane planove rada te materijale i resurse koji te planove mogu podržati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 222 | Doroteja Vojedilov | , Članak 10. | Uočila sam da se u trenutno važećem pravilniku nazivi predmeta pišu ponekad velikim, a ponekad malim slovima, što sam primijetila i ovdje (Članak 10., stavak 2. - "vjeronauk" malim slovom, "Informatika" velikim. Ako sam dobro upoznata s najnovijim pravopisom, nazivi školskih predmeta pišu se velikim slovom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 223 | DALIA KAGER | , Članak 10. | Mišljenja sam da učiteljima u okviru tjedne norme treba priznati stručno-metodičko pripremanje i za izvođenje dodatnog rada, dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti. I ovdje se, kao i kod redovne nastave, radi o neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima za kojeg se učitelji nužno pripremaju. Uz to, ta priprema traži intenzivniju individualizaciju nastave (rad s darovitim učenicima, kao i s učenicima s teškoćama) i zaista ulažemo nezanemarivo mnogo vremena i truda i u taj vid neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 224 | Katica Novoselac | , Članak 10. | Predlažem da se člankom 10, stavkom 2. omogući da nastavu tjelesne i zdravstvene kulture od 1. do 4. razreda izvodi učitelj predmetne nastave, tj. učitelj tjelesne i zdravstvene kulturu u razredima gdje se za to ukaže potreba. Naime, postoje situacije u školama kada se učiteljice, odnosno učitelji razredne nastave iz raznih razloga nalaze u situaciji da im je teško kvalitetno izvoditi nastavu tjelesne i zdravstvene kulture (dob, zdravstveno stanje...), a istovremeno bi tu nastavu mogao izvoditi učitelj ili učiteljica tjelesne i zdravstvene kulture. Umjesto sati tjelesne i zdravstvene kulture učitelji razredne nastave koji ne bi izvodili nastavu tjelesne i zdravstvene kulture mogli bi biti zaduženi s više sati dodatne ili dopunske nastave. To bi bilo jako dobro za učenike koji se školuju po primjerenom obliku školovanja, posebno u školama u kojima ne postoji stručni tim, jer bi im bilo omogućeno nekoliko dodatnih sati dopunske nastave. Isto se odnosi i na darovite učenike s kojima bi se ovakvim načinom zaduženja moglo više raditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 225 | DRAŽENKA SKUPNJAK | , Članak 10. | Smatram da učiteljima, u okviru tjedne norme, treba priznati stručno-metodičko pripremanje i za izvođenje dodatnog rada, dopunske nastave te izvannastavnih aktivnosti jer je riječ o neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima koji se ne izvoditi stihijski te se učitelji za njega i te kako pripremaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 226 | SAŠA PERIČAK | , Članak 10. | Pravilnik u članku 10., stavku 7. navodi: "Tjedna norma stručno-metodičke pripreme iznosi 30 minuta po satu redovite nastave izuzev dva sata razredništva koja se priznaju kao redovita nastava. " S obzirom na povećan opseg posla u sklopu Škole za život, a posebeno se to odnosi na planiranje nastave koje je sada znatno složenije i zahtjeva mnogo više truda i vremena od strane nastavnika, smatram da je 30 minuta za pripremanje nastavnog sata premalo. Predlažem minimalno 45 minuta. Osim samog pripremanja za sat, koje je definitivno vremenski zahtjevnije nego do sada, treba u obzir uzeti i činjenicu da se od učitelja, između ostalog, očekuje i povećan opseg formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje) što će sigurno dodatno opteretiti učitelja i nakon nastavnog sata. Fizički je nemoguće upisati sve potrebne bilješke (kojih će sada biti mnogo više nego što je to do sada bio slučaj) za vrijeme sata, a ujedno je i besmisleno trošiti dragocjeno vrijeme s učenicima na birokraciju. To se može smatrati poslom nakon nastavnog sata, ali i kao pripremanje za sljedeći nastavni sat jer će povratne informacije služiti i učenicima i učitelju za daljnje planiranje i postupanje. U svakom slučaju, i taj dodatni posao bi trebalo prepoznati i uvrstiti u ovaj Pravilnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 227 | BRANKA PASTUOVIĆ | , Članak 10. | U Članku 10. stoji: (4) Učitelj razredne nastave može se osloboditi od obveze izvođenja dodatnog rada, dopunske nastave i/ili izvannastavnih aktivnosti ako obavlja posebne poslove iz članka 6. ovoga Pravilnika. Predlažem umjesto riječi ,,članka 6.'' napisati ,,članaka 5. i 6.''. Objašnjenje: moj komentar na Članak 5. ovog Pravilnika: ,,U članku 5. stavak stoji: (3) Učitelji predmetne nastave, zadužuju se pojedinačnim ostalim poslovima iz podstavka 1.1. a i b. i podstavka 1.2, razmjerno ukupnoj količini ostalih poslova utvrđenih rješenjem o tjednom i godišnjem zaduženju.'' Predlažem iza riječi ,,učitelji'' dodati ,,razredne nastave, predmetne nastave i stručni suradnici'' umjesto sadašnjeg navoda koji se odnosi samo na učitelje predmetne nastave. Time se otvara mogućnost svim učiteljima i stručnim suradnicima da i formalno u tjednoj/godišnjoj satnici budu zaduženi poslovima koje sada realno i obavljaju (npr. koordiniranje školskih projekata u trajanju od najmanje jedne godine.) Smatram izuzetno važnom izmjenu postojećeg dijela i dodavanje navedenog teksta jer se i ostali članci ovoga Pravilnika, posljedično, povezuju s istim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 228 | Đurđica Krtanjek | , Članak 10. | U Pravilniku stoji: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi i predsatovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 229 | Elizabeta Šnajder | , Članak 9. | "... osim za rad u nepunom radnom vremenu, u kojem slučaju tjedno radno vrijeme može biti raspoređeno na manje od pet radnih dana." Citirani članak je potrebno precizirati - iza riječi "može" dodati "na zahtjev djelatnika. Djelatniku na nepunom radnom vremenu mora biti omogućen rad i na drugom radnom mjestu, bilo ono druga škola ili nešto sasvim treće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 230 | Dajana Vidaković | , Članak 9. | "... osim za rad u nepunom radnom vremenu, u kojem slučaju tjedno radno vrijeme može biti raspoređeno na manje od pet radnih dana." Ovaj članak bi se trebao preciznije urediti - iza riječi "može" dodati "na zahtjev djelatnika", jer ovako je to prepušteno na dobru volju ravnatelju, koji, ako poželi, prema trenutnim odredbama pravilnika smije nekom nevoljniku, iz samo njemu poznatih pobuda, pet sati nastave rasporediti na svih pet dana tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 231 | TATJANA VLAINIĆ | , Članak 9. | "... osim za rad u nepunom radnom vremenu, u kojem slučaju tjedno radno vrijeme može biti raspoređeno na manje od pet radnih dana." Ovo se MORA definirati točnije. Ne može se fleksibilno tumačiti. Znači, rad na pola norme MOŽE neki ravnatelj rasporediti na 5 dana. Jer se MOŽE. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 232 | Melita Povalec | , Članak 9. | (3) "Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka, osim za rad u nepunom radnom vremenu, u kojem slučaju tjedno radno vrijeme može biti raspoređeno na manje od pet radnih dana." - treba obrisati riječ u pravilu jer ukoliko netko ima puno radno vrijeme mora biti na svom radnom mjestu od ponedjeljka do petka, te umjesto riječi "može" staviti riječ "mora" za učitelje koji nisu zaposleni na puno radno vrijeme mora im se omogućiti barem 1 dan slobodan za slučaj popunjavanja stanice tijekom školske godine. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 233 | Nataša Kletečki | , Članak 8. | Poštovani, u nacrtu novog pravilnika piše: Članak 8. mijenja se i glasi: (2) Poslovima voditelja smjene može biti zadužen učitelj predmetne nastave u matičnoj školi ako škola: – radi u dvije smjene i ima od 8 do 15 razrednih odjela predmetne nastave 1 sat tjedno – radi u dvije smjene i ima od 16 do 22 razredna odjela predmetne nastave 2 sata tjedno – radi u dvije smjene i ima od 23 do 29 razrednih odjela predmetne nastave 3 sata tjedno – radi u dvije smjene i ima 30 ili više razrednih odjela predmetne nastave 4 sata tjedno. Radim u velikoj školi, nisam niti satničar niti voditelj smjene, no smatram kako je bitna razlika ima li škola 16, 22 ili 23 razredna odjela. Predlažem izraditi 5 kategorija (umjesto dosadašnjih 4) ili školama s više od 20 razrednih odjela povećati za 1 h broj sati koji dobiva voditelj smjene. Takvih je škola vrlo malo u nas i trebalo bi obratiti pozornost na njihove osobitosti. S poštovanjem, Nataša Kletečki | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 234 | Stipe Ramljak | , Članak 7. | Vođenje područnog odjela zaslužuje daleko više od dva sata tjedno, što je smješno s obzirom na količinu i vrste poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 235 | Ljiljana Marinjak | , Članak 7. | U stavku 3 se navodi da poslove vođenja područne osmogodišnje škole s manje od 100 učenika obavlja učitelj predmetne nastave. Mišljenja sam da nema nikakvog razloga da te poslove obavlja i učitelj razredne nastave ili stručni suradnik. Predviđenih 2 sata tjedno za kvalitetno obavljanje tih poslova nije dovoljno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 236 | Dajana Vidaković | , Članak 7. | Zaduženje satničara ne bi se trebalo određivati samo po broju odjela predmetne nastave. Iako raspored za odjele razredne nastave u pravilu određuje njihov učitelj razredne nastave, ne treba smetnuti s uma kako u razrednoj nastavi predaju i učitelj stranog jezika i vjeroučitelj, čiji raspored radi satničar, i mora i razrednu nastavu uključiti u njega, odnosno učenici razredne nastave koriste sportsku dvoranu za potrebe nastave TZK, a raspored korištenja dvorane opet utvrđuje satničar. Zbog toga smatram kako bi se zaduženja satničara trebala određivati prema ukupnom broju odjela škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 237 | Dubravka Mihalić | , Članak 7. | Pravilnik prepoznaje naknadu za učitelje prema broju razrednih odjela po područnim školama. Postoje područne škole koje godinama rade kao dvorazredna kombinirana odjeljenja, ili čak jedan četverorazredni kombinirani odjel u područnoj školi, a u njima rade učitelji razredne nastave koji vode brigu o svemu što se događa u školi i oko škole. Prilikom izrade i dopunjavanja ovog pravilnika bilo bi poželjno voditi brigu da se i tim učiteljima omogući minimalno jedan sat za obavljanje tih poslova, koje do sada godinama rade pod "ostali poslovi". Da bi takva škola kvalitetno radila, jer je dislocirana od matične, često ravnatelji, uz najveću volju, ne stignu do tih malih škola. Područne škole su, ne zaboravimo, važna odgojna i kulturna ustanova tih malih sredina i važna u životu tih seoskih naselja i njihovih stanovnika. Učitelj razredne nastave, voditelj škole, važan je kreator života i rada tih škola, pa bi bilo poželjno i takvim učiteljima dati jedan sat tjedno na poslove koje obavljaju, bez obzira na broj razrednih odjela u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 238 | Ivan Štefanić | , Članak 7. | Poštovani, iz iskustva rada u školi s većim brojem područnih škola, učitelji zaduženi za vođenje tih škola nikako ne bi smjeli biti zaduženi samo sa dva sata tjedno. Obim posla koji obavljaju daleko nadmašuje to vrijeme. Nadalje, smatram da bi voditelji osmogodišnjih područnih škola, osim učitelja predmetne nastave, mogli biti i učitelji razredne nastave (koji su svakodnevno i prisutni u tim školama) te stručni suradnici. Ako se prihvati mjerilo da broj učenika diktira tjedno zaduženje učitelja za vođenje područne škole, predlažem 4 sata za škole do 149 učenika, 6 sati za 150 do 300 učenika i 8 sati za preko 300 učenika. Što se tiče zaduženja voditelja smjene, predlažem da se iz tablice u stavku 2 brišu riječi „predmetne nastave“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 239 | MIHAELA MARCELJAK ILIĆ | , Članak 7. | poštovani shodno zahtjevu : Zahtjev za unapređenjem načina izvođenja nastave biologije te promjenom norme rada (satnice) nastavnika biologije u osnovnim i srednjim školama urudžbiranom ministarstvu u svibnju 2019. pozivam se na njegove stavke o zaduženjima : "2. Smanjiti normu rada (satnicu) nastavnicima biologije na 20 sati nastave tjedno u skladu sa specifičnostima predmeta i svih navedenih poslova koji ga prate" Radi usklađivanja s normama jednako zahtjevnih predmeta, te kako gore navedeni zahtjev navodi zbog : " Dosadašnji način rada u biologiji također je iziskivao povećano opterećenje za kvalitetnu pripremu nastavnih sati jer uključuje praktične radove različitih tipova. Specifični zahtjevi našeg predmeta nastavnicima biologije predstavljaju dodatni rad koji do sada nije uveden u neposredni odgojno-obrazovni rad, a prema novom kurikulumu nastave biologije dodatno će se intenzivirati. U nastavku navodimo dodatne zahtjeve za nastavnike biologije u pripremanju i izvođenju kvalitetne nastave zbog kojih smatramo da je potrebno mijenjati normu rada (satnicu) i način provođenja nastave: 1. Zahtjevi istraživačkog pristupa nastavi 1.1. Osmišljavanje pokusa i drugih oblika aktivnog učenja te izrada radnih materijala za provođenje istih u nastavi. 1.2. Osmišljavanje i izrada materijala za učeničke projekte te vrednovanje istih. 1.3. Priprema pribora, materijala, kemikalija, uzoraka iz prirode za izvođenje pokusa. Grupni rad, rad u paru i individualni učenički rad zahtijeva obilnu i temeljitu pripremu te savladavanje poteškoća u izvođenju. 1.4. Pranje, čišćenje, pospremanje pribora, materijala, kemikalija i uzoraka. 1.5. Individualni praktični radovi s učenicima u pripremi za različite projekte, natjecanja, natječaje i smotre. 1.6. Pripremanje posebnih pisanih materijala, pribora i kemikalija za pokuse za učenike s individualiziranim i prilagođenim programom. 1.7. Pripremanje i provedba izvanučioničke (terenske) nastave koja redovito uključuje praktični rad na terenu. 1.8. Dodatno opterećenje i odgovornost nastavnika tijekom praktičnog rada učenika (briga za sigurnost provedbe i nadzor velikog broja učenika). 1.9. Obilježavanje velikog broja značajnih datuma u školi i izvan nje što zahtijeva pripremanje zanimljivih aktivnosti, radionica i događanja za učenike škole te za širu javnost (na takvim događanjima redovito su prirodoslovni predmeti u fokusu zbog svoje atraktivnosti) 2. Zahtjevi vođenja kabineta biologije Održavanje, kontinuirana opskrba i servisiranje opreme biološkog kabineta podrazumijeva kontrolu stanja pribora, uzoraka, materijala, kemikalija i uređaja, servisiranje oštećenog i neispravnog, ispravno odlaganje neiskoristivog te nabava i naručivanje novog. 3. Zahtjevi uvođenja IKT u nastavu biologije i promjena u načinu vrednovanja 3.1. Kreiranje novih nastavnih materijala koji prate IKT resurse i povezuju izvornu stvarnost sa digitalnim predodžbama te zadržavaju pažnju učenika na zadanoj temi i nakon „gašenja tableta“. 3.2. Organizacija školskih resursa vezana za dostupnost IKT opreme. 3.3. Održavanje specijalizirane IKT opreme (npr. senzora za ispitivanje) i kontinuirana edukacija o korištenju iste. 3.4. Priprema konceptualnih zadataka i razvoj kriterija za praćenje učeničkih postignuća kod istraživačkog učenja. 3.5. Pregledavanje velikog broja učeničkih uradaka i izrada izvještaja vezanih za učeničke istraživačke radove i projekte. U pretrpanom školskom rasporedu, gužvi u učionicama i kabinetu na dnevnoj bazi, poprilično je teško uskladiti sve ove aktivnosti i zahtjeve te ih izvesti kvalitetno." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 240 | Zdenka Turkalj-Čohilj | , Članak 7. | stavak 8 Mislim da je broj sati za tjedno zaduženje učitelja koji su zaduženi za poslove voditelja osmorazrednih područnih škola sa 100-150 učenika nedovoljan za obavljanje svih poslova voditelja osmorazredne područne škole. Isto tako smatram da učitelji razredne nastave i stručni suradnici mogu kvalitetno obavljati poslove voditelja osmorazredne područne škole. Predlažem iza teksta "učitelj predmetne nastave" dodati "učitelj razredne nastave ili stručni suradnik" Predlažem da se norma uvećava u nepunom radnom vremenu, odnosno smanjuje učitelju u punom radnom vremenu u osmorazrednim područnim školama i to - od 101 do 149 učenika za 4 sata tjedno, - od 150 - 300 učenika za 6 sati tjedno, - više od 300 učenika za 8 sati tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 241 | Školski sindikat PREPOROD | , Članak 7. | U članku 8., stavku 1. i stavku 2. u tablici brisati riječi „predmetne nastave“ kao što je prijedlog i u članku 7. (poslovi satničara) te tako pod jednakim kriterijima omogućiti već broj sati i za poslove voditelja smjene. Članak 8., stavak 7. prilagoditi na način: „Posebni poslovi iz članka 6. i članka 7. stavka 2. ovoga Pravilnika te posebni poslovi iz stavaka 2., 3., 4. i 5. ovoga članka te stavka 6. ovoga članka u dijelu koji se odnosi na voditelja bazena za manje od pet škola mogu se obavljati kao zamjena za neposredni odgojno-obrazovni rad“. Na taj bi se način omogućilo da se posebni poslovi priznaju i kao neposredni odgojno-obrazovni rad, a ne samo kao zamjena za dodatni rad/dopunsku nastavu/izvannastavne aktivnosti, a sve i zbog činjenice da često učitelji ni ne mogu biti zaduženi sa više od 2 sata dod/dop/INA-e, a trebalo bi im umanjiti i po 3 ili 4 sata za ove posebne poslove, što onda nije moguće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 242 | Srpsko kulturno društvo Prosvjeta | , Članak 7. | Poštovani, Na osnovu dugogodišnjeg rada, iskustva i zalaganja u području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj dajemo prijedloge za sljedeće izmjene i dopune. Stajališta smo kako termin „voditelj odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ nije potpun te ne obuhvaća sve situacije u praksi koje se tiču osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18) i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00) pored odjela na jeziku i pismu nacionalnih manjina, poznaje i situaciju u kojoj se cjelovita nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina. Iščitavanjem prijedloga Pravilnika u javnom savjetovanju uvidjeli smo kako Pravilnik uopće nije predvidio situaciju u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, već samo odjele na jeziku i pismu nacionalnih manjina te smatramo kako je samim tim nesmotreno došlo do diskriminiranja pripadnika nacionalne manjine. Najprije je potrebno napraviti izmjenu kako bi se termini u Pravilniku uskladili s terminima u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18) i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00). Mišljenja smo kako bi Pravilnik trebao proširiti termin „voditelj odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ terminom „voditelj nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“. Sagledavajući i uvažavajući sve specifičnosti i važnosti obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina „voditelj nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ ima veliki spektar poslova koje treba kvalitetno obavljati koje nikako nije u mogućnosti obaviti u sklopu navedene predviđene satnice Pravilnikom. Radi se o poslovima vođenja dodatne dvojezične pedagoške dokumentacije, stalne komunikacije s udrugama nacionalnih manjina, organiziranje rasporeda i satnice, briga oko nabavljanja školskih udžbenika i pomagala odobrenih za nastavu na jeziku i pismu nacionalnih manjina, prezentacija škole i programa obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine u svom okruženju, vođenje brige o zakonitom vođenju dvojezične pedagoške dokumentacije, prisustvovanje sastancima i predavanjima vezanih za unapređivanje nastave za nacionalne manjine, organiziranje obilježavanja značajnih datuma za nacionalne manjine i slično. Uloga voditelja nastave na jeziku i pismu nacionalne manjine jeste ta da vodi brigu da se svi nastavni i izvannastavni procesi unutar škole odvijaju u skladu sa zakonskim propisima Republike Hrvatske koji reguliraju to područje. Zbog svih navedenih argumenata i same kompleksnosti zadataka „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ smatramo kako bi čl. 7. st. 4. Pravilnika trebao glasiti: „(4) U školi koja u svojem sastavu ima osmorazrednu nastavu ili odjele na jeziku i pismu nacionalne manjine poslove voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja učitelj predmetne nastave 20 sati tjedno, odnosno polovicu ukupnog radnog vremena, a u školi koja ima četverorazrednu nastavu ili odjele na jeziku i pismu nacionalne manjine učitelj razredne ili predmetne nastave 10 sati tjedno, odnosno četvrtinu ukupnog radnog vremena. Način imenovanja i djelokrug rada voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine propisuje posebnim pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 243 | Srpsko narodno vijeće | , Članak 7. | Jedno od osnovnih prava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj prema međunarodno priznatim dokumenatima, Erdutskome sporazumu od 12.11.1995. g., Pismu namjere Vlade Republike Hrvatske za završetak mirne reintegracije od 13.01.1997. g. te Odluci Vlade Republike Hrvatske o organizaciji, statusu, sastavu, nadležnosti i financiranju ZVO-a od 15.10.1998. g. (Narodne novine, br. 137/98), jest i pravo na prosvjetnu autonomiju. Temeljem toga prava, kao Srpsko narodno vijeće, koordinacija vijeća srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, pridružujemo se Zajedničkom vijeću općina u komentaru na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (dalje: Pravilnik), konkretno na čl. 7. Pravilnika. Prvenstveno smatramo kako je termin „voditelj odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ krnji i nepotpun te ne obuhvaća sve pojavne situacije u praksi koje se tiču osnovnoškolskog obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18) i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00) pored odjela na jeziku i pismu nacionalnih manjina, poznaje i situaciju u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kolokvijalno nazvane „smjene“. Međutim, prijedlog Pravilnika u javnom savjetovanju uopće nije predvidio situaciju u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, već samo odjele na jeziku i pismu nacionalnih manjina (koji u praksi gotovo niti ne postoje), diskriminirajući na taj način pripadnike nacionalnih manjina. Naime, mišljenja smo kako bi Pravilnik trebao proširiti termin „voditelj odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ terminom „voditelj nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“. Više je razloga zbog kojih treba napraviti predloženu izmjenu. Najprije je potrebno napraviti izmjenu kako bi se termini u Pravilniku uskladili s terminima u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18) i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00). Ovdje ne možemo ne spomenuti kako je ovaj Pravilnik idealna prilika da se konačno uredi način imenovanja i djelokrug poslova u nadležnosti „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“. Naime, do danas, unatoč svim specifičnostima i važnosti obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine, kao i inicijativama prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, zakonodavac nije našao za shodno regulirati pitanje „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“, već se u svakoj situaciji u praksi postupa različito. Nadalje, „voditelj nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ ima, odnosno trebao bi imati kompleksne zadatke, trebao bi biti pomoćnik ravnatelju, njegova „desna ruka“, spona između ravnatelja i ostalih djelatnika škole (koji su pripadnici većinskog naroda) i učenika koji nastavu pohađaju na jeziku i pismu nacionalne manjine zbog specifičnosti nacionalnih manjina, jezika, vjerskih praznika, dvojezične pedagoške dokumentacije, svjedodžbi, ali nipošto ne bi smio biti pandan ravnatelju. Zbog upravo navedene kompleksnosti zadataka „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ smatramo kako bi čl. 7. st. 4. Pravilnika trebao glasiti: „(4) U školi koja u svojem sastavu ima osmorazrednu nastavu ili odjele na jeziku i pismu nacionalne manjine poslove voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja učitelj predmetne nastave 20 sati tjedno, odnosno polovicu ukupnog radnog vremena, a u školi koja ima četverorazrednu nastavu ili odjele na jeziku i pismu nacionalne manjine učitelj razredne ili predmetne nastave 10 sati tjedno, odnosno četvrtinu ukupnog radnog vremena. Način imenovanja i djelokrug rada voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine propisuje posebnim pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 244 | Eduard Videka | , Članak 7. | Štovani, kao voditelj područne škole mislim da je broj sati predviđenih za obavljanje poslova voditelja naveden u članku 7. višestruko nedovoljan za kvalitetno izvršavanje istih poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 245 | Zajedničko vijeće općina | , Članak 7. | Poštovani, Zajedničko vijeće općina (ZVO) jedina je institucija srpske nacionalne manjine osnovana temeljem međunarodno priznatih dokumenata, odnosno Erdutskog sporazuma od 12.11.1995. g., Pisma namjere Vlade Republike Hrvatske za završetak mirne reintegracije od 13.01.1997. g. te Odluke Vlade Republike Hrvatske o organizaciji, statusu, sastavu, nadležnosti i financiranju ZVO-a od 15.10.1998. g. (Narodne novine, br. 137/98). Kao jedno od osnovnih prava srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj prema upravo navedenim dokumentima jest i pravo na prosvjetnu autonomiju, pa je slijedom navedenog ZVO našao za shodno dati komentar na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (dalje: Pravilnik), konkretno na čl. 7. Pravilnika. Prvenstveno smatramo kako je termin „voditelj odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ krnji i nepotpun te ne obuhvaća sve pojavne situacije u praksi koje se tiču osnovnoškolskog obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Naime, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18) i Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00) pored odjela na jeziku i pismu nacionalnih manjina, poznaje i situaciju u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, kolokvijalno nazvane „smjene“. Međutim, prijedlog Pravilnika u javnom savjetovanju uopće nije predvidio situaciju u kojoj se nastava odvija na jeziku i pismu nacionalnih manjina, već samo odjele na jeziku i pismu nacionalnih manjina (koji u praksi gotovo niti ne postoje), diskriminirajući na taj način pripadnike nacionalnih manjina. Naime, mišljenja smo kako bi Pravilnik trebao proširiti termin „voditelj odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ terminom „voditelj nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“. Više je razloga zbog kojih treba napraviti predloženu izmjenu. Najprije je potrebno napraviti izmjenu kako bi se termini u Pravilniku uskladili s terminima u Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/08 do 68/18) i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina (Narodne novine, br. 51/00, 56/00). Ovdje ne možemo ne spomenuti kako je ovaj Pravilnik idealna prilika da se konačno uredi način imenovanja i djelokrug poslova u nadležnosti „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“. Naime, do danas, unatoč svim specifičnostima i važnosti obrazovanja na jeziku i pismu nacionalne manjine, kao i inicijativama prema Ministarstvu znanosti i obrazovanja, zakonodavac nije našao za shodno regulirati pitanje „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“, već se u svakoj situaciji u praksi postupa različito. Nadalje, „voditelj nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ ima, odnosno trebao bi imati kompleksne zadatke, trebao bi biti pomoćnik ravnatelju, njegova „desna ruka“, spona između ravnatelja i ostalih djelatnika škole (koji su pripadnici većinskog naroda) i učenika koji nastavu pohađaju na jeziku i pismu nacionalne manjine zbog specifičnosti nacionalnih manjina, jezika, vjerskih praznika, dvojezične pedagoške dokumentacije, svjedodžbi, ali nipošto ne bi smio biti pandan ravnatelju. Zbog upravo navedene kompleksnosti zadataka „voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine“ smatramo kako bi čl. 7. st. 4. Pravilnika trebao glasiti: „(4) U školi koja u svojem sastavu ima osmorazrednu nastavu ili odjele na jeziku i pismu nacionalne manjine poslove voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine obavlja učitelj predmetne nastave 20 sati tjedno, odnosno polovicu ukupnog radnog vremena, a u školi koja ima četverorazrednu nastavu ili odjele na jeziku i pismu nacionalne manjine učitelj razredne ili predmetne nastave 10 sati tjedno, odnosno četvrtinu ukupnog radnog vremena. Način imenovanja i djelokrug rada voditelja nastave ili odjela na jeziku i pismu nacionalne manjine propisuje posebnim pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika.“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 246 | Ivana Nenadić | , Članak 7. | Smatram da za poslove satničara i voditelja smjene treba dodati barem još jedan sat zbog učestalih izmjena u rasporedu uzrokovanih dodatnim izvanučioničkim i projektnim aktivnostima učenika i učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 247 | IRENA POSAVEC | , Članak 7. | Članak 2. (2) Poslovima voditelja smjene može biti zadužen učitelj predmetne ili razredne nastave u matičnoj školi. Smatram da i učitelji razredne nastave mogu biti voditelji smjene. U tablici bih izbacila 'predmetne nastave' već samo ostavila 8 do 15 razrednih odjela jer ja kao voditelj smjene radim zamjene kako za predmetnu tako i za razrednu nastavu. 1 sat tjedno nije dovoljan za količinu zamjena koju je potrebno napraviti. Konkretno u mojem slučaju potrebno je napraviti oko 30 sati zamjena tjedno, što znači kontaktirati zaposlenike (na vlastiti trošak), obavijestiti učenike o promjeni rasporeda, unijeti zamjene učitelja u ednevnik i izraditi izvješće na kraju mjeseca za obračun prekovremnih sati. Također smatram da bi se poslovi voditelja smjene trebali tretirati kao i poslovi sindikalnog povjerenika i povjerenika zaštite na radu na način da im to ulazi u normu rada u redovitoj nastavi jer voditelji smjene imaju puno više posla tjedno od navedenih povjerenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 248 | Alenka Njegovac | , Članak 7. | Članak 7. (8) treba dodati da voditelj područne škole može biti osim učitelja predmetne nastave, učitelj razredne nastave i stručni suradnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 249 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 7. | U Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi voditelji mogu biti zaduženi do 14 sati nastave tjedno i to im ulazi u normu rada u redovitoj nastavi, a u OŠ je maksimalno 4 sata tjedno i ne ulazi im u normu rada u redovitoj nastavi. Smatram da je potrebno ispraviti tu diskriminaciju, barem u pogledu ulaska u normu rada u redovitoj nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 250 | TIHANA MODRIĆ | , Članak 7. | Poštovani, moj se komentar odnosi na voditelje smjene u osnovnoj školi s 20 razrednih odjela bez obzira radi li škola u 1 ili 2 smjene. Uočavam velike razlike u satnici za iste poslove kad je riječ o voditelju smjene u srednjoj školi. Molim da se uzme u obzir da voditelj smjene u OŠ nema mogućnosti, u slučaju nedolaska učitelja na nastavu (iz opravdanih, ali prekasno najavljenih razloga), pustiti učenike izvan školske zgrade. Smatram da voditelj smjene ne bi trebao biti zadužen nastavom 1.školski sat i da broj sati bude kako slijedi: - 8-15 RO = 2 sata (jer ste njihov status po satnici izjednačili sa stavkom 5 istog članka tako što ste za 8 RO i 3RO stavili 1 sat) -16-20 RO = 3 sata -21-27 RO = 4 sata - 28 i više RO = 5 sati Također je potrebno brisati "predmetne nastave" jer to znači da ako nema učitelja razredne nastave da je organizacija zamjene jednostavna, a nije jer mnogi odbijaju zamjene na 1 ili dva dana pa sve pada na leđa učitelja (osobito SRS, knjižničara, učitelja stranih jezika, vjeronauka i GK). Ista je situacija i s predmetnom nastavom. Pitanje na koje je potreban odgovor u istom Pravilniku radi lakše organizacije posla ravnatelja, satničara i voditelja smjene - je li OBAVEZA satničara ostavljati tzv. rupe u rasporedu? Hvala i lp, Tihana Modrić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 251 | Toni Drandić | , Članak 7. | Stavka (8) Broj sati zaduženja u područnim školama do 149 učenika povećati na 3 sata tjedno | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 252 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 6. | U Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi satničari mogu biti zaduženi do 7 sati nastave tjedno i to im ulazi u normu rada u redovitoj nastavi, a u OŠ je maksimalno 4 sata tjedno i ne ulazi im u normu rada u redovitoj nastavi. Smatram da je potrebno ispraviti tu diskriminaciju, barem u pogledu ulaska u normu rada u redovitoj nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 253 | Elizabeta Šnajder | , Članak 5. | Potrebno je razdvojiti administriranje e-Dnevnika i e-matice, te honorirati svaki od njih s 2 sata u tjednom zaduženju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 254 | Dajana Vidaković | , Članak 5. | Potrebno je razdvojiti administriranje e-Dnevnika i e-matice, te honorirati svaki od njih s 2 sata u tjednom zaduženju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 255 | Petar Radanović | , Članak 5. | Administriranje e-Dnevnika i e-matice treba razdvojiti te za svaku stavku predvidjeti zaduženje od 2 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 256 | Petar Radanović | , Članak 5. | Pod Posebni poslovi, treba dodati zaduženje Voditelj informatičkog kabineta. Tjedni broj sati odrediti po broju računala u informatičkoj učionici, do 15 računala - 1 sat tjedno, a preko 15 računala - 2 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 257 | Anamarija Bakrač | , Članak 5. | U Članku 5. iz Godišnjih poslova izbaciti dio: „uređivanje mrežnih stranica škole“ i pod Posebne poslove dodati: Administrator mrežnih stranica škole, a tjedno zaduženje odrediti po broju razrednih odjela: Škola do 15 razrednih odjela - 1 sat tjedno Škola do 30 razrednih odjela - 2 sata tjedno Škola do 45 razrednih odjela - 3 sata tjedno Škola preko 45 razrednih odjela - 4 sata tjedno… | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 258 | Ksenija Perišić | , Članak 5. | Slažem se s kolegama da pod Posebni poslovi, trebao dodati „Voditelj informatičke učionice/kabineta“. Da bi se nastava odvijala kontinuirano i bez poteškoća u učionici u kojoj imamo razrede od 23 do 26 učenika (u moj školi), sva raspoloživa računala trebaju biti u funkciji. Radi se o poslovima koje su i do sada radili učitelji informatike, što se „podrazumijevalo“ po ne znam čijoj logici, koji bi ponekad zahtijevali sate i sate rada da ih sad ne nabrajam. O skoro svakodnevnim tzv. brzim rješavanjima problema printera sa zaglavljenim papirom, slike s projektora naopako okrenute, “nečeg da nešto neće“ da ne pišem. Često sam znala ponijeti kući laptop ili računalo da ga sredim preko vikenda. Predlažem: Pod Posebni poslovi, potrebno je dodati „Voditelj informatičkog učionice/kabineta“. Tjedni broj sati odrediti po broju računala: - Kabinet do 15 računala - 1 sat tjedno - Kabinet preko 15 računala - 2 sata tjedno | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 259 | Školski sindikat PREPOROD | , Članak 5. | U članku 6., iza stavka 2. d treba dodati: e) poslovi voditelja informatičke učionice/kabineta f) poslovi administratora e matice/e dnevnika/internetske stranice škole Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili jer prošao propisanu obuku može obavljati poslove iz stavka e i stavka f ovog članka u školi koja ima do 20 razrednih odjela 2 sata tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 4 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 260 | Milan Omrčen | , Članak 5. | Pod Posebni poslovi potrebno je dodati „Školski informatičar“. Tjedni broj sati odrediti po broju održavanih uređaja, i to način da se za svakih 15 uređaja (računala, pisača, projektora) zadužuje sa po jednim satom tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 261 | Milan Omrčen | , Članak 5. | Pod Posebni poslovi, potrebno je dodati „Administrator školske Internet stranice“. Tjedni broj sati odrediti po broju razrednih odjela: - Škola do 15 razrednih odjela - 1 sat tjedno - Škola do 30 razrednih odjela - 2 sata tjedno - Škola do 45 razrednih odjela - 3 sata tjedno - Škola preko 45 razrednih odjela - 4 sata tjedno… | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 262 | Milan Omrčen | , Članak 5. | Pod Posebni poslovi, potrebno je dodati „Voditelj informatičkog kabineta“. Tjedni broj sati odrediti po broju računala: - Kabinet do 15 računala - 1 sat tjedno - Kabinet preko 15 računala - 2 sata tjedno | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 263 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 5. | U posebne poslove treba dodati poslove administratora eMatice i administratora e-Dnevnika. Također je potrebno razdvojiti poslove administratora eMatice i administratora e-Dnevnika, te svakome omogućiti po 2 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 264 | Željka Zagorac | , Članak 5. | U članku 6, stavak 2, treba dodati poslove koordiniranja projekata (nacionalih i međunarodnih) u trajanju od najmanje godine dana. To su vrlo zahtjevni poslovi vezani uz pripremu, organizaciju, provedbu i diseminaciju aktivnosti, mobilnosti učenika i učitelja, uključivanje roditelja i lokalne zajednice itd. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 265 | Marija Draganjac | , Članak 5. | U članku 6. stavku 2.a) dodati administracija eDnevnika i koordinacija godišnjih projekata. Administracija eDnevnika u školama većim od 8 razreda je zahtjevan i odgovoran posao te bi trebao biti u satnici učitelja. Isto tako je i s koordinacijom projekata, poput eŠkola. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 266 | BRANKA PASTUOVIĆ | , Članak 5. | U članku 5. stavak stoji: (3) Učitelji predmetne nastave, zadužuju se pojedinačnim ostalim poslovima iz podstavka 1.1. a i b. i podstavka 1.2, razmjerno ukupnoj količini ostalih poslova utvrđenih rješenjem o tjednom i godišnjem zaduženju.'' Predlažem iza riječi ,,učitelji'' dodati ,,razredne nastave, predmetne nastave i stručni suradnici'' umjesto sadašnjeg navoda koji se odnosi samo na učitelje predmetne nastave. Time se otvara mogućnost svim učiteljima i stručnim suradnicima da i formalno u tjednoj/godišnjoj satnici budu zaduženi poslovima koje sada realno i obavljaju (npr. koordiniranje školskih projekata u trajanju od najmanje jedne godine.) Smatram izuzetno važnim izmjenu postojećeg dijela i dodavanje navedenog teksta jer se i ostali članci ovoga Pravilnika onda, posljedično, povezuju s istim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 267 | Melita Povalec | , Članak 5. | U posebne poslove trebalo bi staviti i vođenje ili koordiniranje školskog ili međunarodnog projekta u trajanju od najmanje jednu školsku godinu budući da je to posao koji nikako ne može spadati u ostale poslove zbog svoje opsežnosti i vremena utrošenog na realizaciju projekta te bi učitelji/nastavnici u zaduženje trebali dobiti barem 2 sata neposrednog odgojno - obrazovnog rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 268 | Ivana Bašić | , Članak 4. | Smatram da se vrijeme za pripremanje nastavnog sata treba povećati jer učitelju treba puno više vremena da bi se kvalitetno pripremio za nastavni sat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 269 | Elizabeta Šnajder | , Članak 4. | Smatram da bi se za vrijeme za pripremu nastavnog sata trebalo priznati barem 45 minuta, kako bi svaki sat bio ne samo kvalitetno pripremljen, nego i dokumentacijski popraćem upisivanjem ocjena i bilješki učenicima | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 270 | MARKO ŠAFRAN | , Članak 4. | 20 minuta za pripremu nastavnog sata je premalo. Posebno ako se u obzir uzme sve veća potreba i preporuka za uvođenjem IKT-a u svakodnevnoj nastavi. Mnoge alate potrebno je pripremiti i prilagoditi za svaki razredni odjel. Također, specifični predmeti poput biologije, kemije i fizike imaju u sklopu kurikuluma veliki broj praktičnih radova. To znači da je na učitelju da pripremi pribor i materijale potrebne za njegovo izvođenje, što osim rada u kabinetu često obuhvaća i odlazak na teren u svrhu sakupljanja uzoraka. Sve napisano trebalo bi primijeniti i na nastavnike u srednjim školama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 271 | JOSIP MATKOVIĆ | , Članak 4. | 20 minuta za pripremu jednog nastavnog sata je premalo (nerijetko toliko potrošim samo na kopiranje materijala u školi što itekako spada u pripremanje za nastavu). Pravilnik treba priznati najmanje 30 minuta za pripremanje za nastavu po nastavnom satu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 272 | SANJA ARAMBAŠIĆ | , Članak 4. | Predlažem povećanje vremena potrebnog za pripremanje nastave posebno s obzirom na sve promjene. U strukovnim školama nastavnici struke predaju i više nastavnih predmeta (od četiri pa nadalje ), potrebno je pratiti sve promjene koje se događaju ne samo metodički gledano nego i u struci pa je to vrijeme koje se planira jako malo ako se očekuje kvalitetno pripremanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 273 | Anita Čorak | , Članak 4. | Svakako povećati vrijeme za pripremu za nastavni sat, barem 30min. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 274 | Dajana Vidaković | , Članak 4. | Dvadeset minuta za pripremu jednog školskog sata je potpuno nerealno i proizvoljno određeno vrijeme (koje se u prošloj javnoj raspravi o ovom Pravilniku nije uopće spominjalo u nacrtu, nego je po završetku javne rasprave osvanulo u konačnoj verziji "ispod žita", što smatram vrlo nepoštenim i podmuklim potezom Ministarstva), nedovoljno za pripremanje nastavnog sata prema postulatima suvremene metodike i didaktike, a POSEBICE ne prema zahtjevima koje pred učitelje stavlja obrazovna reforma "Škola za život". Ako u Ministarstvu žele da Škola za život uistinu zaživi, priznat će da je nemoguće pripremiti nastavni sat kakav se od učitelja očekuje u tom smiješnom vremenskom razdoblju. Za pripremu suvremene, poticajne, istraživačke i projektne nastave, kakvu Ministarstvo od nas želi, potrebno je bar 45 minuta pripreme za jedan školski sat. Sve drugo je pljuvanje u lice tzv. reformi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 275 | BLAŽENKA KUNAC | , Članak 4. | Točka 6. „- organizacija školskih natjecanja,“ briše se. - tko će organizirati školska natjecanja, ako ne učitelji? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 276 | BLAŽENKA KUNAC | , Članak 4. | Potrebno je povećati vrijeme potrebno za stručno-metodičko pripremanje sata na barem 30 min po nastavnom satu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 277 | Ksenija Gačal | , Članak 4. | Definitivno povećati vrijeme za pripremanje za nastavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 278 | Petar Radanović | , Članak 4. | Vrijeme potrebno za pripremanje za nastavu mnogo je veće no što je u sadašnjem pravilniku. Predlažem povećanje na barem 30 minuta za predmetnu nastavu. Također, ako u razredu (bilo razredne ili predmetne nastave) nastavu pohađa daroviti učenik/učenici ili učenik/učenici s teškoćama, vrijeme potrebno za pripremu treba produljiti za najmanje 15 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 279 | Sanja Martinko | , Članak 4. | Poštovani, predviđenih 4 sata (2 + 2) za poslove razrednika smatram nedostatnim za sve što ti poslovi obuhvaćaju. Razrednici su pod daleko većim opterećenjem, što je osim toga vidljivo i već iz svega navedenog u opisu zaduženja razrednika. Predlažem povećanje na 6 sati (3 + 3). Također sam mišljenja da bi „drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma“ trebali biti preciznije navedeni. Često se upravo pod druge poslove ubrajaju svakojake obveze. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 280 | Dubravka Mihalić | , Članak 4. | Za nastavu se učitelj treba pripremati, ma kao se to pripremanje nazivalo: tjedno, mjesečno ili godišnje. GIK je obavezan napraviti i predati, a ostalo pripremanje radi, jer je profesionalac kojem je to uobičajen posao potreban za rad u razrednom odjelu. Dobro planiranje najčešće vodi i kvalitetnoj realizaciji. Ukoliko se desi odstupanje, učitelj si bilježi nedostatke i moguća poboljšanja. Planiranje je nužnost u poslovima učitelja, bez obzira na naziv i oblik pripreme i vremensko određenje. Točka 6, članak 4 treba ostati, jer za neke nastavne predmete, npr. matematika, u većim gradovima imamo Općinsko/Gradsko natjecanje od strane AZOO, a njemu prethodi lokalna provedba školskog natjecanja, koju stručni aktiv nastavnog predmeta stvarno priprema i provodi, te to treba pisati u popisu obveza. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 281 | Školski sindikat PREPOROD | , Članak 4. | U alinejama „drugi poslovi po nalogu ravnatelja vezano uz realizaciju godišnjeg plana i programa i školskog kurikuluma“ dodati „u skladu sa stručnom spremom te vrstom i naravi radnog mjesta učitelja“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 282 | DAFNE FLEGO | , Članak 4. | Pridružujem se komentarima kolega o nedovoljnoj minutaži stručno-metodičkog pripremanja. Osobito u kontekstu zahtjeva koje pred učitelje stavlja provedba Škole za život, 20 minuta bi trebalo povisiti na 60 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 283 | Ana Poropat Janković | , Članak 4. | Poštovani, ne moguće je kvalitetno pripremiti nastavni sat u 20 minuta. A treba uzeti u obzir i naš posao nakon nastavnog sata. Formativno ocjenjivanje zahtjeva puno vremena ako želimo kvalitetnu povratnu informaciju dati što većem broju učenika. Sve skupa treba biti 45 minuta (pripreme i povratne informacije) za 1 nastavni sat. Lijep pozdrav, Ana Poropat Janković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 284 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | , Članak 4. | Točka 2, članka 4, obavezno treba ostati. Za svaki nastavni sat učitelj radi pisanu pripremu. Tjedne, mjesečne i godišnje planove učitelj isto radi. Dobro planiranje često vodi i dobroj realizaciji, a ako priprema i bude preobilna, dobro je u pripreme i planove upisati povratni komentar kako bi se ubuduće reduciralo planirano. Zamislite samo da učitelj ode na višemjesečno bolovanje, kako bi njegova zamjena znala kvalitetno preuzeti razredna odjeljenja, ako nema pisanih tragova: pripreme, tjednih ili mjesečenih planova. Točka 6, članak 4 treba ostati, jer za neke nastavne predmete, npr. matematika, u većim gradovima imamo Općinsko/Gradsko natjecanje od strane AZOO, a njemu prethodi lokalna provedba školskog natjecanja, koju stručni aktiv nastavnog predmeta stvarno priprema i provodi, te to treba pisati u popisu obveza. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 285 | IRENA POSAVEC | , Članak 4. | Smatram da se točka 2. ne treba brisati jer su planiranje kao i priprema za sat bitni. Pripremu možemo možda nazvati 'dnevnim bilješkama o planiranom radu u razrednom odjelu', koje mogu biti individualno osmišljene s više ili manje elemenata, ali za potpuno ukidanje pismenih priprema i tjednih ili mjesečnih/tematskih planova nikako nisam. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 286 | Maja Prević | , Članak 4. | Od Učitelja se očekuje provedba Škole za život koja predviđa da učenici samostalno rade pokuse. Da bi se jedan eksperimentalni pribor pripremio za nastavu ( znači provjera valjanosti aparature, popravci nedostataka, eventualna baždarenja) meni osobno treba a i ostalim kolegama moje struke minimalno pola sata. Da ispitam valjanost baterija, žica i mjernih uređaja treba mi par sati. Nekad mi treba i par dana. Da operem stakleno posuđe nakon pokusa treba mi više od 20 minuta. Pripremanje za nastavu traje daleko više od 20 minuta. I čini mi se da ne bi trebala biti ista za sve. Ne želim podcjenjivati druge kolege ali nije isto pripremiti se za sat fizike, kemije ili nekog humanističkog predmeta. Tu bi se prvo trebale napraviti razlike. Drugo kako se od nas zahtjeva da koristimo i nove alate, koje treba naučiti i cijelo vrijeme treba biti upoznat sa svim novim alatima meni se 20 minuta čini kao uvreda. Ako želimo vrhunsku nastavu 60 minuta bi mogao bit neki minimum potreban za pripremu ako kategoriziramo da se učitelji svih nastavnih predmeta jednako pripremaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 287 | Zdenka Ćutek | , Članak 4. | Dvadeset minuta stručno-metodičkog pripremanja nedostatno je kvalitetnu pripremu. Mišljenja sam da se vrijeme pripremanja treba povisiti na minimalno 45 minuta. Od učitelja se očekuje kvalitetan digitalni materijal, kvalitetan i raznoliki materijal za nastavni proces, raznoliki materijali za redovito praćenje učenika i davanje povratne informacije o usvojenosti gradiva. Potom treba sve te materijale pregledati, ispraviti i upisati u e-dnevnik. Za dvadeset minuta je to nemoguće napraviti, čak i da se samo odabere iz gotovih materijala, posloži, iskopira a potom pregleda, vrednuje i upiše za svakog učenika u e-dnevnik. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 288 | Tomislav Seletković | , Članak 4. | Predlažem nadopunu teksta. U podstavku 1.1) b) točki 4. iza riječi: „stručno osposobljavanje i usavršavanje“ predlažem dodavanje riječi: „ u skladu s vrstom i naravi radnog mjesta“. Naime, u praksi se često svjedoči nestručno zastupljenoj nastavi u umjetničkom području. Na radnom mjestu učitelja glazbene i likovne kulture nalaze se učitelji drugih zvanja (npr. učitelji povijesti) koji bi se primarno trebali usavršavati u području predmeta poučavanja, što smatram da treba i jasno istaknuti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 289 | Nataša Kletečki | , Članak 4. | Poštovani, u Nacrtu novog pravilnika piše: članka 4. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Vođenje razrednog odjela je skup poslova od četiri sata tjedno od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. a) Neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika uključuje: - sat razrednika i sat ostalih aktivnosti s učenicima. Predlažem da se broj sati u neposrednom odgojno –obrazovnom radu s učenicma poveća s dosadašnja 2 na 3 sata jer se od donošenja danas važećeg Pravilnika opseg poslova koje obavlja razrednik znatno povećao. Ujedno smatram da broj sati koji se ide u ostale poslove treba ostati isti - 2 h S poštovanjem, Nataša Kletečki. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 290 | Denis Kirić | , Članak 4. | Poštovani, u članku 4. stavku 3 mislim da bi vođenje razrednog odjela trebalo biti povećano (predlažem 3+3 sata) zbog uzastopnog povećanja opsega posla (zdravstveni odgoj, građanski odgoj, eDnevnik, Škola za život...) bez povećanja broja sati potrebnih za obavaljanje navedenih dužnosti. S poštovanjem, Denis Kirić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 291 | Diana Cindrić | , Članak 4. | S obzirom na povećan opseg posla u sklopu Škole za život, i povećan opseg formativnog vrednovanja (vrednovanje za učenje) što će sigurno dodatno opteretiti učitelja i nakon nastavnog sata, smatram da je nedovoljno vremene za pripremanje nastavnog sata te predlažem da se tome pridoda malo više vremena. Fizički je nemoguće upisati sve potrebne bilješke (kojih će sada biti mnogo više nego što je to do sada bio slučaj) za vrijeme sata, a ujedno je i besmisleno trošiti dragocjeno vrijeme s učenicima na birokraciju. To se može smatrati poslom nakon nastavnog sata, ali i kao pripremanje za sljedeći nastavni sat jer će povratne informacije služiti i učenicima i učitelju za daljnje planiranje i postupanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 292 | Petra Šelebaj | , Članak 4. | Nužno je povećati vrijeme predviđeno za stručno metodičko pripremanje jer su pred učitelje stavljeni veći zahtjevi koji se odnose na nove metode rada koje su više usmjerene na učenike, osmišljavanje i izradu digitalnih materijala i materijala za formativno vrednovanje. Smatram da je vrijeme za stručno metodičku pripremu potrebn povećati na 45 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 293 | Željka Zagorac | , Članak 4. | Vrijeme predviđeno za stručno metodičko pripremanje nije u skladu sa zahtjevima suvremenog poučavanja. Potrebno je povećati minutažu. Za pripremu sata potrebno je u današnje vrijeme izraditi digitalne sadržaje, materijale za formativno praćenje učenika, pripremiti projektnu i istraživačku nastavu (prikupiti ideje, materijale, razraditi strukturu sata itd.), a za navedeno 20 minuta je apsolutno premalo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 294 | NIKOLINA BARBALIĆ | , Članak 4. | Dvadeset minuta stručno-metodičkog pripremanja nedostatno je za puko stihijski, a nekmoli za kvalitetno pripremljeni nastavni sat. Predlažem da se vrijeme pripremanja povisi na minimalno 45, a najbolje bi bilo 60 minuta, prvenstveno iz razloga što se od učitelja očekuje redovito praćenje učenika, tj. formativno vrednovanje, koje predstavlja novo značajno administrativno opterećenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 295 | Ivana Sukačić | , Članak 4. | Članak 12. Smatram da nije dovoljno 20 minuta za stručno- metodičko pripremanje sata, Prijedlog:1h nastave=1h pripreme i bilješki praćenja za taj sat(obzirom na potrebu formativnog vrednovanja) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 296 | Elizabeta Šnajder | , Članak 3. | 4 sata tjedno za razredništvo je premalo, stoga smatram kako bi satnicu trebalo povećati na 8 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 297 | JOSIP MATKOVIĆ | , Članak 3. | Precizirati što su to "drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma.“ Ovako nedorečeno daje ravnateljima preširoke ruke koji tako mogu naložiti da razrednik mora tegliti i slagati udžbenike, čistiti učionicu itd. Potpuno isto sam komentirao i kad se ovaj pravilnik donosio u doba ministra Jovanovića pa je odbijeno bez ikakvog obrazloženja. Očekujem da ćete ovaj puta ipak se potruditi smisliti neki iole smislen razlog odbijanja i objaviti izvješće s ovog e-savjetovanja jer Ministarstvo za mnoge prijašnje pravilnike nije objavilo izvješća s e-savjetovanja čime masovno krši proceduru. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 298 | Mirjana Kuić | , Članak 3. | Zbog opsežnosti poslova smatram da bi razredništvo trebalo nositi barem 3 sata norme (odnosno 3 + 3), a ne 2 kao do sada. Premda je ta stavka regulirana Zakonom o odgoju i obrazovanju, navela sam prijedlog izmjene jer je razredništvo zaista složen skup kojekakvih poslova koji, kad bi se pobrojali, dobrano premašuju sadašnju 2 + 2 računicu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 299 | Ivana Marjanović | , Članak 3. | Predlažem izmjenu članka 4. stavka 3. na način: "Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." Smatram kako 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika s učenicima nikako nisu dovoljna kako bi razrednik kvalitetno obavio sav posao vezan uz razredni odjel (učenike, suradnju s roditeljima, suradnju sa stručnom službom škole, administrativne poslove), a koji se samo povećava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 300 | Lidija Muić | , Članak 3. | Četiri sata za razredništvo je definitivno premalo, treba svakako povećati normu (4+4), koliko samo vremena i živaca razrednici potroše van škole na zivkanja roditelja, raznorazna obavještavanja i slično. Razrednik nitko ne želi biti, toga se svi užasavaju, jer znaju koliko je nezahvalan posao. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 301 | DAVORKA GAVRANIĆ | , Članak 3. | Umjesto drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma potrebno je točno navesti koji su to drugi poslovi jer pod drugi poslovi može nadređeni dati nalog za sve i sva a da bi se to pravdalo realizacijom godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma, npr. razrednici trebaju složiti komplete besplatnih udžbenika i slično. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 302 | JOSIP MATKOVIĆ | , Članak 3. | Unatoč brojnim opravdanim komentarima u ovom e-savjetovanju ovaj pravilnik ne može povećati normu neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika s učenicima jer ju je kao takvu propisao Zakon o odgoju i obrazovanju u članku 104 stavci 3 i 5. Ipak na ovom mjestu potičem i pozivam Ministarstvo na izmjenu članka zakona i povećanje norme s 2 na 4 sata tjedno. Razrednički poslovi stvarno su opsežni i mnogobrojni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 303 | Vedrana Radović | , Članak 3. | Poštovani, Oni koji nikada nisu iskusili čari razredništva ne znaju i ne mogu niti pretpostaviti koliko je ono iscrpljujuće. Mislim da ne govorim samo u svoje ime kada kažem da bih radije odradila četiri sata nastave umjesto dva sata neposrednog rada razredništva. Četiri sata za razredništvo je definitivno premalo. Predlažem promjenu na slijedeće: U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3)Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." Također bi bilo poželjno da se detaljiziraju poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika jer se razredniku pod "ostale poslove" često ubacuje sto i jedna stvar jer je on, eto, razrednik pa mora. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 304 | ANAMARIJA MELNJAK | , Članak 3. | Smatram da su 4 sata tjedno za razredništvo premalo te da bi satnicu trebalo povećati na 6 sati. Suradnja s roditeljima, administracija, a posebno poslovi oko organizacije izvanučioničke nastave (izrada plana, kontaktiranje agencija, prikupljanje ponuda, odabir agencije...) traže mnogo veći angažman od 4 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 305 | Svjetlana Subašić | , Članak 3. | Predlažem izmjenu članka 4. stavka 3. na način: "Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." Smatram kako 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika s učenicima nikako nisu dovoljna kako bi razrednik kvalitetno obavio sav posao vezan uz razred (učenike, suradnju s roditeljima, suradnju sa stručnom službom škole, administrativne poslove), a koji se samo povećavaju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 306 | SANJA ARAMBAŠIĆ | , Članak 3. | Poštovani, predlažem da se norma za razredničke poslove uveća na 4+4. Poslovi razrednika u školama zahtijevaju puno više angažmana od predložene satnice 2+2 posebno što nisu niti svi taksativno nabrojeni pa zapravo razrednik mora (i treba) biti uključen u sve. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 307 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | , Članak 3. | Poštovani, Smatram kako 2 sata neposrednog odgojnog-obrazovnog rada razrednika s učenicima nikako nije dovoljno da bi učitelj kvalitetno i stručno obavio svoj posao s obzirom da je učitelj zadužen za cijeli niz poslova, a ne samo ono što je navedeno ovim člankom. Predlažem da se satnica za razredništvo poveća barem na ukupno 6 sati umjesto dosadašnja 4, od toga 3 u neposrednom odgojno-obrazovnom radu, a 3 u ostalim poslovima. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 308 | Anita Čorak | , Članak 3. | Poštovani, podržavam prijedlog ostalih kolega da se poslovi razrednika sa 2+2 uvećaju na 4+4. Smatram da bi trebalo detaljnije konkretizirati što obuhvaćaju ostali poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika, posebice organiziranje i provođenje izvanučioničkih aktivnosti, terenske nastave i škole u prirodi u razrednoj nastavi. Razrednički poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školski kurikulum po svom obimu posla značajnije su veći u odnosu na učitelje koji u svom zaduženju nemaju razredničke poslove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 309 | Dajana Vidaković | , Članak 3. | Dva sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika i dva sata ostalih poslova je premalo za taj izrazito naporan i opsežan dio zaduženja, koji iz godine u godinu, zbog sve većeg administrativnog opterećenja i sve zahtjevnijih generacija učenika i njihovih roditelja, postaje još vremenski zahtjevniji. Kada bi se u tjednom zaduženju sati kojima se razredništvo honorira povećali duplo (4+4) onda bi se došlo blizu realnog vremenskog opterećenja koje se stavlja na leđa razrednika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 310 | BLAŽENKA KUNAC | , Članak 3. | 2+2 je premala satnica za zahtjevni i vrlo odgovorni posao razredništva. Treba je povećati, posebno stoga što famozni "ostali poslovi" zahtijevaju sve više i više vremena i angažmana razrednika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 311 | Monika Mužar-Kos | , Članak 3. | Poštovani! Smatram kako je potrebno povećati satnicu razredničkih poslova sa 2+2 na minimalno 3+3 sata jer poslove razrednika nije moguće stručno, kvalitetno i profesionalno odraditi u navedenom vremenskom trajanju od 4 sata. Broj sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima bi trebao iznositi barem 3-4 sata, a također istu satnicu predlažem za broj sati administrativnog dijela razredništva. Također smatram da je potrebno detaljnije precizirati zaduženja učitelja pod nazivom ostali poslovi da bi se kvalitetnije mogao organizirati rad škole kao odgojno – obrazovne ustanove te da se utvrde koja su točno zaduženja razrednika i ne razrednika. Razrednički posao je u današnje vrijeme izuzetno složen, zahtjevan i vrlo stresan stoga je potrebno zaduženja razrednika prilagoditi promjenama u obrazovanju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 312 | Bojan Pavelić | , Članak 3. | Poštovani. predlažem u članku 4. stavak 3. mijenjati tako da glasi: „(3)Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su 2 sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a 4 sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 313 | Ksenija Gačal | , Članak 3. | Četiri sata za razredništvo je premalo. Predlažem: U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3)Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 314 | Nevenka škrabo | , Članak 3. | Poštovani, smatram da satnicu za vođenje razrednog odjela u predmetnoj nastavi treba povećati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 315 | JELENA UDOVIČIĆ | , Članak 3. | Satove vođenja razrednog odjela povećati na šest sati tjedno od kojih bi tri sata bili poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima, a tri sata predviđena za ostale poslove vođenja razrednog odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 316 | Petar Radanović | , Članak 3. | Satnicu za razredništvo treba povećati na ukupno 6 sati umjesto dosadašnja 4, od toga 3 u neposrednome odgojno-obrazovnome radu, a 3 u ostalim poslovima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 317 | MAJA BULATOVIĆ | , Članak 3. | Poštovani, Kao i većina kolega, podupirem ideju da se poslovi razredništva povećaju u broju tjednih sati budući da obuhvaćaju širok dijapazon poslova koji variraju kroz školsku godinu. Razne aktivnosti, od administracije, preko praćenja razrednog odjela, planiranja izleta, teresnek nastave ili škole u prirodi, do suradnje s ostalnim odgojno obrazovnim djelatnicima i roditeljima, te svakako najvažnije, pružanje podrške svakom pojedinom učeniku u razredu često su doista veći dio tjedna razrednika te malo koji razrednik utroši do sada predviđenih četiri sata na iste. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 318 | Marijana Ivošević | , Članak 3. | Poštovani, podržavam prijedlog ostalih kolega da se poslovi razrednika sa 2+2 uvećaju na 3+3. Smatram da bi trebalo detaljnije konkretizirati što obuhvaćaju ostali poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika, posebice organiziranje i provođenje izvanučioničkih aktivnosti, terenske nastave i škole u prirodi u razrednoj nastavi. Razrednički poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školski kurikulum po svom obimu posla značajnije su veći u odnosu na učitelje koji u svom zaduženju nemaju razredništvo. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 319 | Vanja Burić | , Članak 3. | Smatram da je potrebno povećati satnicu sata razrednika, odnosno uskladiti istu sa realnim stanjem "na terenu." Samo neposredan rad s učenicima ponekad premaši četiri sata tjedno, a papirologija, e-papirologija (koja je samo dodana "običnoj" papirologiji umjesto da ju zamijeni), redovni kontakt s roditeljima, izvanredni kontakt s roditeljima i sl. često uzmu više vremena nego planiranje nastave. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 320 | Dubravka Mihalić | , Članak 3. | Satnica za razrednike bi trebala biti šest sati tjedno. Od toga: 3 sata u neposrednome odgojno obrazovnome radu, jer se na tjednoj bazi (sad) rade slijedeći poslovi: - sat razrednika - u rasporedu - sat konzultacija s roditeljima - u rasporedu - sat individualnih razgovora s učenicima ili roditeljima - stavljeno u raspored rada, da bi se roditelji mogli obratiti za pomoć ili savjetovanje oko problema i pomoći koju trebaju, a kad nema najavljenih roditelja individualno se pomaže i razgovara s djecom koja imaju potrebu za takvim individualnim razgovorima - ona vrsta razgovora koja ostaje u strogo profesinalnom odnosu učenik - učitelj. Za Poslove koji proizlaze iz naravi posla razrednika ostalo bi tri sata, dva dosadašnja su premalo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 321 | Linda Jurkić | , Članak 3. | Smatram da četiri sata u vođenju razrednog odjela nije dovoljno. Potrebno je povećati satnicu razredništva bar za još dva sata jer 2+2 sata nisu dovoljna za kvalitetno obavljanje propisanih poslova. To je još i teže u situaciji kad učitelj koji je i razrednik radi u 2 ili više škola. Samo ispunjavanje sve moguće dokumentacije i razgovori s roditeljima prelaze tu satnicu od četiri sata, a i neposredni rad s učenicima iziskuje jako puno vremena i truda (naročito kad se u razredu nalaze "problematični" učenici). Često se razredniku pod pojmom "ostali poslovi" nametne i ono što je posao nekoga drugoga npr. stručno-razvojne službe pa je potrebno definirati sve što se može ubrojiti u ostale poslove razrednika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 322 | IVANA KOZIĆ | , Članak 3. | Poštovani, satnicu razrednika je potrebno povećati, jer je odgojna komponenta rada s učenicima jednako važna kao i obrazovna, nekad i važnija, te razredniku treba dovoljno vremena kako bi se kvalitetno pripremio. Sat informacija s roditeljima bi trebao ulaziti u normu, jer to često bude i puno više od tog jednom sata informacija tjedno, to su i telefonski razgovori, pisanje mailova i odgovaranje na iste, izvanredni sastanci s roditeljima zbog raznoraznih situacija. Srdačan pozdrav, Ivana Kozić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 323 | Tanja Petrač | , Članak 3. | Poštovani, Složenost i količina poslova razrednika koji su navedeni u ovom članku uvelike premašuju sadašnju satnicu razrednika od 2 sata neposrednog rada s učenicima i 2 sata ostalih poslova vođenja razrednog odjela. Teško je odrediti koliko bi sati bilo potrebno, a da bude realnije priznato u zaduženju. Predlažem da se odobri niža norma učitelja koji je ujedno i razrednik, odnosno da ima maksimalno 18 sati neposrednog rada s učenicima bez obzira na predmet. Još bih istaknula, učitelji prirodne grupe predmeta (priroda, biologija, kemija, fizika) ako su još i razrednici, nalaze se trenutno u najnepovoljnijem položaju; imaju najvišu normu za predmete od 1,5 i 2 sata tjedno, bar 9 razrednih odjela kojima predaju da bi postigli normu, po 6 različitih programa, od toga tri nova programa u frontalnoj provedbi kurikularne reforme, a uz to, njihovi predmeti zahtijevaju pripremanje praktičnih radova za rad učenika u grupi i individualni rad, vođenje kabineta i bioloških zbirki i dr. Lijep pozdrav, Tanja Petrač | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 324 | Bojana Trivanović | , Članak 3. | Poštovani, smatram kako je prijedlog kolega da se satnica za razredništvo poveća na 3+3 opravdan. Pri organiziranju izvanučioničkih aktivnosti i terenske nastave razrednici trebaju izraditi plan terenske nastave, prikupiti ponude, kontaktirati s agencijama, slati povratne informacije roditeljima, obavijestiti o eventualnim zakašnjelim uplatama te još niz obveza koje proizlaze. Obveze nisu ništa manje pri organizaciji roditeljskih sastanaka, odlaska na sistematske preglede i drugo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 325 | Marijana Bastić | , Članak 3. | Poštovani, što se tiče satnice predmetnih učitelja koji su ujedno i razrednici, ona je zaista premala. Predlažem da bude 3+3 sata. Ostali poslovi razrednika zaista svašta podrazumijevaju i trebalo bi ih specificirati kako se ova stavka ne bi iskorištavala za najrazličitije stvari (primjerice razrednici trebaju ne samo prebrojavati i pregledavati već i na početku školske godine fizički nositi udžbenike i radne bilježnice u učionice kako bi od države/osnivača koja ih je osigurala, učenici sve dobili na vrijeme, „utjerivati“ dugovanja za prehranu, požurivati vraćanje posuđenih knjiga u školsku knjižnicu, itd.). Svakako sam za smanjenje administracije što se kroz ovu reformu nastoji postići, no čini mi se da je nastao svojevrsni disbalans vezan uz smanjenje administracije i definiranih poslova razrednika. Naime, treba točno specificirati primjerice tko je zadužen za zdravstvenu skrb učenika te učeničku prehranu unutar školske ustanove. Iz iskustva znam da mi je kao predmetnom učitelju pripremanje za satove razrednika poseban izazov i za njihovu pripremu trošim daleko više vremena nego za pripremu svoje predmetne nastave (za koju mi također nikako nije dovoljno 20 minuta). Posebno bih navela odgovornost razrednika kao posrednika između roditelja, učenika i stručne službe škole što je posljednjih godina poseban izazov i dodatan izvor stresa za učitelje koji su razrednici. Svakodnevno kao razrednik barem 1 sunčani sat u danu provodim u poslovima vezanim uz razredništvo (razgovor s učenicima u odgojnu svrhu, posredovanje u razgovorima sa stručnom službom i/ili članovima RV i/ili roditeljima pri kakvoj situaciji, odgovaranje na mailove roditelja, opravdavanje izostanaka, ažuriranje podataka u e-dnevniku, prosljeđivanje i prikupljanje različitih suglasnosti za roditelje učenika o cijepljenju, odlasku u kazalište, kino, organizaciji terenske nastave itd.). Stoga sam mišljenja da treba konkretno definirati što u članku 3.b) podrazumijevaju sljedeće stavke: planiranje te provedba plana rada razrednog odjela, vođenje pedagoške razredne dokumentacije te drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma? Srdačan pozdrav, Marijana Bastić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 326 | Ružica Suton | , Članak 3. | Poštovani, Satnicu Sata razrednika treba povećati radi opravdanih razloga koje su kolege već naveli, a drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma trebaju biti određeniji. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 327 | Ivan Štefanić | , Članak 3. | Poštovani, kako je većina ovdje već istaknula, poslovo razrednika u zaduženju 2 + 2 sata nikako ne odgovaraju stvarnom obimu posla koji to iziskuje. Povećanje na 3 + 3 bio minimun. Naime u 2 + 2 sata nikako ne stanu Sat razrednika, individualne informacije za roditelje, brojni razgovori s učenicima, roditeljima, stručnom službom, roditeljski sastanci, pripremanje sjednica, pisanje zapisnika, matične knjige i svega ostaloga. Taj obim posla posebno je izražen u odnosu na učitelje koji u svom zaduženju nemaju razredništvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 328 | Ana Mandić Lacković | , Članak 3. | Poštovani, predlažem da se poslovi razrednika sa 2+2 uvećaju na 3+3 jer razrednik uz sat razrednika, individualne razgovore s roditeljima još minimalno jedan sat provede u individualnim razgovorima s učenikom ili u razgovoru sa stručnom službom, pod drugim poslovima je prikupljanje raznih privola, odlazak kod stomatologa ili sistematski pregledi itd... Potrebno je povećati satnicu za razredničke poslove, ako želimo da se svi poslovi odrade stručno i profesionalno. LP, Ana M. Lacković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 329 | Jelena Đurak | , Članak 3. | Poštovani, potpuno je jasno da se svi poslovi razrednika ne stignu i ne mogu obaviti u predviđenoj satnici 2+2. Slažem se s prijedlogom mnogih kolega da bi satnicu trebalo uvećati barem na 3+3. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 330 | Nataša Bebić Bačan | , Članak 3. | Poštovani, svakako biste trebali uvažiti komentare vezane uz povećanje satnice za vođenje razrednog odjela, naročito za poslove koji proizlaze iz naravi posla razrednika. Samo komunikacija s roditeljima, a razrednik je prvi posrednik u komunikaciji između škole i doma, iziskuje puno više vremena od predloženog. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 331 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | , Članak 3. | Satnica za razrednike bi trebala biti šest sati tjedno,od toga su 3 sata u neposrednome odgojno obrazovnome radu, jer tjedno se održava: - jedan sat razrednika, - jedan sat konzultacija s roditeljima, - jedan sat individualnog razgovora s učenikom (najmanje jedan sat tjedno se razgovara s učenicima individualno). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 332 | Školski sindikat PREPOROD | , Članak 3. | S obzirom na obim poslova i njihovu zahtjevnost, potrebno je povećati broj sati za vođenje razrednog odjela sa 4 na 6 (3 u neposrednome odgojno-obrazovnome radu, a 3 u ostalim poslovima). U alineji „drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa i školskog kurikuluma“ treba dodati „u skladu sa stručnom spremom te vrstom i naravi radnog mjesta“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 333 | Davorka Bronzić | , Članak 3. | Opis poslova razrednika je preobiman, te vremenski, psihički i fizički zahtjevan za navedenu satnicu. Vrijeme predviđeno za pripremu nastavnog sata u osnovnoj školi nije dovoljno za kvalitetno i sustavno pripremanje za nastavu. Tjedno zaduženje učitelja stranih jezika u osnovnoj školi nužno je potrebno smanjiti obzirom da jedna osoba izvodi nastavu stranog jezika i u predmetnoj i u razrednoj nastavi (od 1. do 8. razreda), često predaje dva strana jezika, a nerijetko je i razrednik. Također treba jasnije definirati što su to "ostali poslovi", jer sve što učitelj radi tijekom školske godine daleko premašuje 40 sati tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 334 | Ivana Marić Zerdun | , Članak 3. | Poštovani, frontalno uvođenje kurikuluma nastavnog predmeta Kemija je prilika da se preispita važeći Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi i ukaže na postojeće nedostatke i nelogičnosti pravilnika. Prijedlozi Županijskog-stručnog vijeća učitelja kemije Splitsko-dalmatinske županije je slijedeće: Čl. 3 1. Predviđena četiri sata za vođenje razrednog odjela nisu dostatna za obavljanje poslova koji proizlaze iz naravi posla razrednika. Predlažemo šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. S poštovanjem, Županijsko stručno vijeće učitelja kemije Splitsko-dalmatinske županije s voditeljicama Ivanom Marić Zerdun i Sandom Šimičić. Popis potpisnika ŽSV-a učitelja kemije Splitsko-dalmatinske županije: 1. Dražana Ćudina, OŠ braće Radića, Bračević 2. Marita Maleš, OŠ Gripe, Split 3. Ana Bralić, OŠ prof. Filipa Lukasa, Kaštel Stari 4. Nela Sikirica, OŠ Žnjan –Pazdigrad, Split 5. Tamara Banović, OŠ Josip Pupačić, Omiš 6. Ivana Zemunik, OŠ Josip Pupačić, Omiš 7. Marijana Gudić, OŠ Kraljice Jelene, Solin 8. Dragana Mamić, OŠ Sućidar, Split, 9. Sindi Bužančić, OŠ Mertojak, Split 10. Renata Silić, OŠ Meje, Split 11. Maja Vrgoč, OŠ Petra Kružića, Klis 12. Marija Skejić, OŠ Brda, Split 13. Dragica Jerončić, OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska 14. Ljerka Šarin, OŠ Mertojak, Split 15. Gorana Ribičić, OŠ o. Petra Perice, Makarska 16. Danijela Keran, OŠ o. Petra Perice, Makarska 17. Ivana Radoš, OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora 18. Rozana Alfirević, OŠ Tučepi, Tučepi 19. Ivana Vujčić, OŠ Vrgorac, Vrgorac 20. Ružica Radovčić, OŠ „Dr fra Karlo Balić“ 21. Damira Drnasin, OŠ prof. Filipa Lukasa, Kaštel Stari 22. Ivana Brekalo, OŠ „1. listopada 1942.“, Čišla 23. Branka Bečić, OŠ Jesenice, Orij 24. Ana Klarić, OŠ Trstenik, Split 25. Vedrana Šilović, OŠ Brda, Split 26. Daniela Ivkošić, OŠ Tin Ujević, Krivodol 27. Božana Caktaš, OŠ Kneza Branimira, Muć 28. Miroslava Ivandić, OŠ Kraljice Jelene, Solin 29. Ana Teklić, OŠ Kraljice Jelene, Solin 30. Dijana Jukić, OŠ don Lovre Katića, Solin 31. Dijana Rizvan, OŠ Kralja Zvonimira, Ninčevići 32. Ankica Glavina, OŠ don Lovre Katića, Solin 33. Majda Žnidar Čačija, OŠ Trstenik, Split 34. Valentina Damjanović, OŠ Vis i OŠ Komiža, Vis/Komiža 35. Ivana Biloć, OŠ Petra Berislavića, Trogir 36. Ankica Bašić, OŠ Petra Berislavića, Trogir 37. Valerija Leutar, OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac 38. Alenka Jerčić, OŠ Kneza Mislava, Kaštel Sućurac 39. Ela Ževrnja, OŠ Stobreč, Stobreč 40. Marija Belan, OŠ Bol, Split 41. Iris Šimunović, OŠ Gripe, Split 42. Marija Dragun, OŠ Sućidar, Split 43. Živko Šantić, OŠ Ivana Duknovića, Marina 44. Luka Škaro, OŠ Majstora Radovana, Trogir 45. Jure Poljak, OŠ Ivana Lovrića i Marka Marulića, Sinj 46. Ana Podrug, OŠ Milana Begovića, Vrlika 47. Renata Duran, OŠ Trstenik, Split 48. Francika Filipi-Šeremet, OŠ Lučac, Split 49. Antonijo Đerek, OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska 50. Marino Radunić, OŠ Kneza Trpimira, Kaštel Gomilica 51. Mirela Morović, OŠ Kneza Trpimira, Kaštel Gomilica 52. Katarina Carević, OŠ Gripe, Split 53. Ivana Vlastelica, OŠ Manuš, Split 54. Ana Lovrić, OŠ Vladimir Nazor, Postira i OŠ Milna, Milna 55. Silvana Mirić, OŠ Supetar, Supetar 56. Anamarija Kurte, OŠ Supetar, Supetar i OŠ Bol, Bol 57. Marija Madunić, OŠ Strožanac, Podstrana 58. Cvjetana Vrca, OŠ Ivana Lovrića, Sinj 59. Tea Jurić, OŠ Dinka Šimunovića, Hrvace i OŠ Stjepana Radića, Tijarica 60. Ana Tomašević, OŠ Ivana Mažuranića, Obrovac Sinjski 61. Ivana Čerina Cecić, OŠ don Lovre Katića, Solin 62. Karmen Marić, OŠ Trilj, Trilj 63. Dušanka Volarević, OŠ Kman Kocunar, Split 64. Nina Stričević, OŠ Spinut, Split 65. Maja Jakovčević Bezić, OŠ Sućidar, Split 66. Sandra Tuta, OŠ Srinjine, Srinjine i OŠ Ostrog, Kaštel Lukšić 67. Luka Carev, OŠ Josip Pupačić, Omiš i OŠ Brinje, OŠ Lički Osik i OŠ Kosinj 68. Senka Čule, OŠ Srinjine, Srinjine 69. Ivana Balić, OŠ I.G.Kovačića, Cista Velika i OŠ Josip Pupačić, Omiš 70. Gordana Cecić-Sule, OŠ Kamešnica, Otok 71. Ivana Babić, OŠ S.S. Kranjčevića, Lovreć 72. Kata Tomas, OŠ Zagvozd, Zagvozd 73. Marija Lozo, OŠ Zagvozd, Zagvozd i OŠ Runovići, Runović 74. Antonija Puljić, OŠ J.V. Perić, Imotski 75. Milka Stojić, OŠ Stjepan Radić, Imotski 76. Nikolina Divić, OŠ Stjepan Radić, Imotski 77. Sanda Šimičić, OŠ Split 3, Split 78. Vesna Buljan, OŠ Bol, Split 79. Anita Budimir, OŠ Žrnovnica, Žrnovnica 80. Simona Šarković Martinić, OŠ Pučišća, Pučišća 81. Žana Milat, OŠ Vjekoslava Paraća, Solin 82. Marijana Smoje, OŠ Plokite, Split 83. Joško Rubelj, OŠ Plokite, Split 84. Andreja Roić; OŠ Petra Hektorovića, Stari Grad 85. Ružica Ćurin, OŠ Hvar, Hvar 86. Joška Dunatov, OŠ Pujanki, Split 87. Mirjana Mia Ožić, nezaposlena, Split 88. Helena Oštrić, OŠ Marjan, Split 89. Irena Kodžoman, OŠ Kamen-Šine; Split 90. Ivana Marić Zerdun, OŠ Trilj, Trilj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 335 | DAFNE FLEGO | , Članak 3. | Poštovani, i ja ukazujem na to da vođenje razrednog odjela, i u neposrednom radu i u "ostalim poslovima" zahtijeva više od četiri sata tjedno. Molim vas da uvažite naše opservacije s terena. Unaprijed zahvaljujem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 336 | Roberta Barić | , Članak 3. | Poštovani , kako mislite u 2 sata (ostalih poslova) stavit sve ono što ste napisali , pod b) , pa svakom učitelju je jasno da za sve te poslove treba više sati . Nadam se da ćete uvidjeti grešku i povećati broj sati potrebnih za vođenje razrednog odjela . Slažem se sa kolegama koji su isto ili slično ukazali na problem satnice za vođenje razrednog odjela . Tko nije radio u nižim razredima toga nije svjestan . lp . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 337 | Anica Hrlec | , Članak 3. | Za vođenje razrednog odjela predlažem šest sati tjedno,od toda su 3 sata u neposrednome odgojno obrazovnome radu, jer tjedno se održava jedan sat razrednika, jedan sat konzultacija s roditeljima, jedan sat sa svakim predmetnim nastavnikom, a tim razgovorima poželjno je da bude prisutan razrednik, održavanje roditeljskih sastanaka, odrađivanje priprema za stručne posjete, izlete i terensku nastavu, provođenje istih, rješavanje papirologije, i sve ovo nabrojeno u vašem dokumentu fizički se ne stiže u 4 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 338 | Ana Poropat Janković | , Članak 3. | Poštovani, 4 sata tjedno nikako ne pokriva obaveze i rad razrednika. Kolege su već argumentirali razloge i slažem se pa neću ponavljati sve. Samo na čitanje i odgovarnje e-mail-a, vođenje telefonskih razgovora, rješavanje svakdnevnih problema, informacije izvan redovnog termina... Lijep pozdrav, Ana Poropat Janković | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 339 | Srpsko narodno vijeće | , Članak 3. | Poslovi vođenja razrednoga odjela nadilaze četiri sata tjedno sa samo dva sata neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada. Na satovima razrednika obrađuje se gradivo međupredmetnih kurikula (Građanski odgoj i obrazovanje, Učiti kako učiti), rad je seminarski i interaktivan te je potrebno planirati to vrijeme kao i nastavu drugih predmeta. Razrednici/-ice su podrška učenicima/-icama, na raspolaganju su djeci savjetom i brigom prateći njihov emocionalni, društveni i intelektualni razvoj, kao i obiteljima da se taj razvoj kvalitetno potiče i izvan škole. Optimalan je broj učenika/-ica u razrednome odjelu 15, no u praksi taj broj se ne dostiže. Poslovi razredništva iziskuju dugotrajan i intenzivan angažman nastavnika/-ica i slijedom toga treba se adekvatno vrednovati. Predlažemo da se predvidi šest sati tjedno za poslove razredništva, od čega četiri za neposredni odgojno-obrazovni rad s učenicima/-ama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 340 | Božena Ukić | , Članak 3. | Poštovani, dva sata neposrednog rada i 2 sata ostalih poslova nisu dovoljna za odrađivanje obaveza razrednika. Planiranje za sat i organizacija, realizacija raznih radionica u sklopu ZO-a i GOO-a i provođenje jednog sata tjedno s razredom je nedovoljno. Često su razredi takvi da se djeci treba posvetiti, s njima raditi i razgovarati, a ponekad se i poigrati, jedan sat tjedno nije dovoljan. Suradnja sa stručnom službom, s članovima RV-a u razredu od 25 i više djece oduzima dnevno 3-4 sata. ( provođenje postupka donošenja pedagoške mjere u vidu razgovora, zapisnika, rješavamo probleme učenika u drugim predmetima, organiziramo pomoć u učenju, organiziramo pomoć kad je učenik bolestan, uočavamo kada izostaje s nastave - je li bolestan ili izbjegava ispite i ispitivanja, ponekad učenici imaju potrebu razgovarati i podijeliti s nama svoja i dobra i loša iskustva…) Ostali poslovi: Organizacija terenske nastave, pronalazak najbolje ponude, organizacija prijevoza na kazališne predstave, muzeje, dogovaranja s ustanovama, s agencijama, s roditeljima, roditeljski sastanci, individualni razgovori koji nisu samo jedan sat tjedno nego i više, radi dobrobiti djece stavljamo im se na raspolaganje. Prikupljanje raznih suglasnosti, novca, pisanje suglasnosti, prikupljanje suglasnosti, prikupljanje novca za osiguranja, terensku, pripremanje izjava, obavijesti, koordinirati i pratiti zdravstvene preglede, sistematske, organizirati stručna predavanja za roditelje… Norma za razrednika se treba povećati na 4 sata neposrednog rada i 4 sata ostalih poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 341 | Anita Damjanović | , Članak 3. | "Drugi poslovi" je eufemistična sintagma za dodatnih 500 poslova koji se trpaju u poslove razrednika i za koje jednostavno nema dovoljno mjesta u ovom pravilniku -formiranje povjerenstava za terenske nastave i maturalce, organiziranje javnih natječaja za terenske, organiziranje povjerenstava za odabir agencije, pisanje suglasnosti, prikupljanje suglasnosti, prikupljanje novca, utjerivanje dugova za školsku kuhinju, prikupljanje ugovora za prehranu, osiguranje,prikupljanje novca za osiguranje, terensku, pripremanje izjava, obavijesti, provođenje postupka donošenja pedagoške mjere u vidu razgovora, zapisnika, rješavati probleme učenika u drugim predmetima, organizirati pomoć u učenju, organizirati pomoć kad je učenik bolestan, organizirati prijevoz na kazališne predstave, koordinirati i pratiti zdravstvene preglede, sistematske, organizirati stručna predavanja za roditelje, vođenje korespondencije s roditeljima o izostancima učenika, surađivati s razvojnom službom i roditeljima djece s posebnim potrebama, ići u policijsku postaju na predavanje, voditi na Obrtnički sajam, voditi na Dojdi osmaš... i da je barem samo upisivanje u eMaticu, ali budimo realni iste podatke upisujemo najprije u eDnevnik, pa u eMaticu, pa u Matičnu knjigu, tu je i Registar, ispis svjedodžbi, poznavati obiteljsku anamnezu, prijaviti zanemarivanje, nasilje, svjedočiti na sudu...i tako dalje, i tako dalje...Bilo bi potrebno jasno definirati te druge poslove i pritom iz njih izbaciti brigu o zdravlju učenika koja ulazi u domenu školskog liječnika i brigu o prehrani koja ulazi u domenu školske kuhinje ili nutricionista, te predlažem da se organizacija i papirologija za to dodijeli njima i da se za "utjerivanje" dugovanja učenika ovlasti računovodstvo škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 342 | NIKOLINA MANDIĆ GREGIĆ | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s većinom prethodnih komentara i smatram kako treba razmotriti broj sati koji se odnosi na poslove razrednika i svakako ih povećati najmanje na 6 sati te točno definirati što se smatra drugim poslovima vezanim uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma. Lijep pozdrav! Nikolina Mandić Gregić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 343 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | , Članak 3. | Poštovani, svatko tko je bio razrednik, pa potom prestao biti razrednik zna koliko je sretan jer su ogroman posao i velika briga maknuti od njega. Da stavite razredništvo na slobodan izbor učiteljima u zamjenu za 8 sati norme za razrednika (4+4) ili povišenje plaće 10% tek bi tada dali značaj toj važnoj i zahtjevnoj ulogi učitelja. Otprilike 8 sati tjedno razrednik utroši na poslove razredništva. Danas su roditelji toliko zahtjevni u svojim željama da se obavezno sat informacija za roditelja treba brojati kao neposredan odgojno-obrazovni rad razrednika. Broj sati neposredno odgojno-obrazovnog rada treba biti 3-4 tjedno (1 sat razrednika, 1 sat razgovori sa stručnom službom vezani uz učenike, 1-2 sata tjedno roditelji). Broj sati administrativnog dijela razredništva je sigurno 3-4 sata tjedno (a često i više) jer tu su i poslovi: e_mail ili telefonska komunikacija s roditeljima zbog opravdavanja izostanaka, pisanje, slanje, sakupljanje ponuda za svaki terensku nastavu, odlazak u kazalište, kino, na koncert, "Dojdi osmaš" ili na izložbu, pratnja na sistematski pregled ili u školu plivanja (2. razred OŠ), komunikacija sa socijalnom službom ili školskom liječnicom, pisanje zapisnika o svemu što se provelo, briga o ispravnoj popunjenosti Dnevnika rada razrednog vijeća, briga o upisanim zamjenama predmetnih učitelja, briga o naplati osiguranja učenika ili o naplati školske kuhinje, briga o dodjeli udžbenika ili o povratu udžbenika,... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 344 | Karmen Šimetić | , Članak 3. | Poštovani, slažem se s kolegama da četiri sata tjedno za kvalitetno vođenje razrednog odjela nije realno niti pošteno s obzirom na stvarno potrebno vrijeme za razredničke poslove. Predlažem barem šest sati. Također smatram da valja precizirati "druge poslove" koji se navode u članku kako bi se izbjeglo natrpavanje poslova razredniku (npr. pratnja učenika na sistematski pregled). Srdačno, Karmen Šimetić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 345 | DANIJELA DRAGANIĆ | , Članak 3. | Definitivno povećati satnicu razredničkih poslova i jasno definirati druge poslove vezane uz realizaciju GPiP i ŠK. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 346 | Ivana Nenadić | , Članak 3. | Smatram da je četiri sata tjedno nedovoljno, a osobito dva sata u neposrednom radu s učenicima. Trebalo bi biti barem četiri sata kao neposredni rad. Isto tako, mislim da bi trebalo dodatno utvrditi i popisati koji su to "dozvoljeni" drugi poslovi vezani uz realizaciju GPiP-a škole i kurikuluma jer se na ovaj način omogućuje svrstavanje raznoraznih poslova pod nazivom "drugih poslova". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 347 | Ljerka Vugerniček Surla | , Članak 3. | Smatram da četiri sata u vođenju razrednog odjela nije dovoljno. Potrebno je uvećati satnicu razedništva za još dva sata, te da ona iznosi šest sati. Samo ispunjavanje sve moguće dokumentacije i razgovori s roditeljima prelaze tu satnicu od četiri sata, a gdje je još i neposredni rad s učenicima koji iziskuje jako puno vremena i truda. Lijep pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 348 | Dora Božanić Malić | , Članak 3. | Zbog svih opterećenja koje posao razrednika nosi, a kolege su ih detaljno izložile predlažem izmjenu (3) "Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su četiri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima i suradnji s roditeljima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." Razrednici su često hitna pomoć u kriznim situacijama, svjedoci iznimno teških životnih priča i miritelji nevjerojatno kompliciranih međuljudskih odnosa. Kompleksnost njihovog rada zavrjeđuje više uvažavanja od strane poslodavca. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 349 | MARIJA UJLAKI | , Članak 3. | Razredništvo treba u normi za ostvarivanje punog radnog vremena povećati na 4+2 ili barem na 3+3. Nije u redu da se razredništvo u SŠ vrednuje 2 sata + 2, 3 ili 4 sata ovisno o broju učenika dok je u OŠ 2+2. Ukoliko se za ovu šk.godinu Pravilnik i naša zaduženja ne mogu značajnije mijenjati, ali se može sat razrednika platiti više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 350 | PETAR JELAČA | , Članak 3. | Poštovani, treba jasno definirati "druge poslove vezane za GPP". Četiri sata za razredničke poslove nije dovoljno, naročito kada se u razredu pojave određeni problemi. Puno je papirologije i postupaka koji se trebaju ispoštovati kod dodjeljivanja odgojnih mjera i sve je na leđima razrednika, tako da dosta razrednika na kraju postanu "pedro". Komunikacija s roditeljima nije jednom tjedno na informacijama već i putem elektroničke pošte kroz cijeli tjedan. . Svaka situacija u razredu ide preko razrednika i tu zna biti jako puno posla koji je nerijetko psihofizički naporan. Iskreno, rađe bi još pet sati u nastavi nego razredništvo. Neki kolege su "osuđeni " da stalno budu razrednici. Razrednički posao je nasjloženiji, najzahtjevniji i najstresniji u prosvjeti. Mislim da bi razrednički posao trebalo poštenije valorizirati. Lijepi pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 351 | DIJANA GRBAŠ JAKŠIĆ | , Članak 3. | Predlažem da se jasno definira koji su to "...drugi poslovi vezani uz realizaciju GPP..." Treba se znati ulazi li tu, npr. držanje vrećice učeniku kada povraća na terenskoj nastavi i sl. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 352 | Doroteja Vojedilov | , Članak 3. | Poštovani, vjerujem da će se svi nastavnici koji su ujedno i razrednici ili su nekada imali tu ulogu složiti da četiri sata tjedno za razredničke poslove nikako nije dovoljno. Od nas razrednika očekuje se da budemo na raspolaganju i učenicima i roditeljima, a i stručnoj službi kada god se za to ukaže potreba, a neovisno o ova četiri predviđena sata. Smatram da se za razredništvo treba dobiti više sati tjedno jer obim posla koji mi obavljamo daleko je veći od svih drugih nastavnika koji nisu razrednici. Budući da za razredništvo (barem za sada) ne možemo dobiti dodatnu financijsku podršku, onda mislim da bismo ju morali dobiti barem na ovaj način. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 353 | ŽELJKICA MILIĆ-PEŠEC | , Članak 3. | Članak 4. stavak 3. možda je izvediv za odjel od 15 učenika. U mojoj školi broj učenika se kreće od 26 do 29. Mogu li sa svakim učenikom u jednom nastavnom satu od 45 minuta kvalitetno provoditi sat razrednika? Mogu li u dva sata poslova razrednika kvalitetno odraditi 26 informativnih razgovora tjedno u bilo kojem obliku komunikacije (osobno, telefonom, e-poštom) ili ostalih oblika suradnje. "Drugi poslovi..." moraju dobiti svoje ime, kao što je i moje ime i prezime u obavljanju posla učiteljice javno kroz OSAM radnih sati dnevno (prema tjednoj normi). Sve izvan toga je neprimjereno, nije plačeno, nije "poziv struke" i neće zadržati mlade u Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 354 | Maja Prević | , Članak 3. | Slažem se sa svime što je gospođa Elena Kovačić navela čini mi se da je bila jako precizna u navođenju poslova razrednika. Od nas razrednika se očekuje da budemo prijatelj obitelji iz koje dolaze učenici. U slučaju krizme ili smrti člana obitelji nerijetko se očekuje da i mi razrednici budemo prisutni na ceremonijama. Lijepo je iskazivati podršku učenicima ali zanemaruje se da i mi imamo svoj život. Nažalost sve veći broj učenika i treba ozbiljnu podršku od razrednika. Obavezno treba povećati satnicu na minimalno 3 sata u nastavi i 3 sata na vođenje odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 355 | Anita Pavlek | , Članak 3. | Broj sati predviđenih za poslove razrednika treba povećati jer je to zahtjevan i vrlo opsežan posao. Predviđen broj sati za te poslove nikako nije dovoljan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 356 | Zrinka Mišmaš Žerlić | , Članak 3. | Poštovani, kao i većina kolega smatram da su 2+2 sata tjedno za poslove razredništva malo. Sama komunikacija s roditeljima često prelazi 4 sata tjedno jer želimo da su roditelji pravovremeno informirani, naročito kod djece s nekim problemom u ponašanju ili učenju, suradnja s roditeljima je ključ uspjeha. Za svaki sat razrednika je određena tema kojom ćemo se baviti taj sat i za to se moramo pripremiti, ažuriranje e-dnevnika, odgovaranje na e-mailove, ostala dokumentacija vezana za razredni odjel a gdje su individualni razgovori s učenicima, razgovori sa stručnom službom, odlasci u kino, kazalište i sl. što sve radimo u svoje slobodne vrijeme. Smatram da je potrebno povećati broj sati predviđenih za vođenje ostalih poslova vezanih za razredni odjel i točno definirati što spada u te ostale poslove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 357 | DALIA KAGER | , Članak 3. | Kao i većina kolega i kolegica razrednika mišljenja sam da se satnica predviđena za vođenje razrednog odjela mora povećati. Uz svu administraciju koju smo kao razrednici dužni obavljati, velika je odgovornost iskazana i kroz suradnju s roditeljima na koju nerijetko ulažemo dio svog slobodnog vremena. Osim toga, svojim učenicima nismo samo učitelji i razrednici, već i medijatori, detektivi, tješitelji, blagajnici, pružatelji prve pomoći i štošta drugo. Stoga bi bilo i primjereno da ta satnica bude adekvatna opsegu posla koji zahtijeva od razrednika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 358 | SILVIJA LANDEKA | , Članak 3. | Poštovani! U opisu poslova koji proizlaze iz naravi posla razrednika izbrisana je točka: tjedna analiza i planiranje odgojno-obrazovnog rada u razrednom odjelu Razrednog vijeća i stručnih suradnika. U mom učiteljskom iskustvu dobra je praksa koju provodimo na tjednoj bazi, a tiče se upravo te točke - tjedne analize. Na kraćim sjednicama razmijenimo važne informacije o učenicima i važnim događajima u razrednim odjelima. Također, bolja je dostupnost informacija o učenicima, a provodimo i kolektivno dogovaranje oko ostvarivanja rada za sljedeći tjedan ili neko dulje vrijeme. Podržavam sve kolege i kolegice koji su istaknuli povećanje broja sati u vođenju ostalih poslova u razrednom odjelu jer je jasno vidljivo u navedenim točkama opisa naravi posla razrednika da su dva sata premalo za ostvarivanje istog. Provodimo duplo vremena u ostvarivanju navedenoga posla, a budući da radimo s djecom Pravilnik treba biti omogućiti razrednicima veći broj sati za takve poslove. Učenici imaju različite potrebe, dolaze iz različitih životnih okolnosti, a razrednici uz redovite tjedne informacije za roditelje, provode više vremena u ostalim oblicima suradnje s roditeljima (telefonski pozivi, pisani pozivi, roditeljima se omogućuje da dolaze i češće u školu, a ne samo na određeni tjedni sat za informacije kako bi pratili svoje dijete koje ima određene poteškoće u učenju, ponašanju ili zdravstvene poteškoće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 359 | Antonela Matajić | , Članak 3. | Poštovani, smatram da je satnica od 4 sata predviđena za poslove vođenja razrednog odjela (neposredan rad i ostali poslovi vođenja razrednog odjela) premala. Potrebno ju je podići na 6 sati i dobro definirati što sve pripada u druge poslove razrednika. | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 360 | Alison Ružić Perinić | , Članak 3. | Navedeni fond sati za razredništvo nije dovoljan. Samo održavanje informacija za roditelje i ostali oblici suradnje s roditeljima višestruko premašuje navedeni fond sati posebice ako se u to uključuje pisanje i prikupljanje raznih suglasnosti, odgovaranje na mailove roditelja, priprema za roditeljksi sastanak i održavanje istog, informiranje roditelja o neprimjerenom ponašanju učenika- posebice u 1. razredu o.š., održavanju individualnih informacija za koje često samo jedan učenik iziskuje 30-40 minuta po dolasku roditelja iako bi pretpostavljam trebalo biti dovoljno 10-tak minuta i još štošta što nije ovdje uključeno kada je riječ samo o roditeljima. Znamo koliko je kompleksna sva ostala pedagoška dokumentacija koje imamo sve više. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 361 | IVONA MATKOVIĆ | , Članak 3. | Poštovani, smatram da je satnica od četiri sata tjedno definitivno premala, jer ti poslovi često zahtijevaju dugotrajni boravak u školi izvan radnoga vremena i trošenje privatnoga vremena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 362 | KRISTINA KRALJ | , Članak 3. | Poštovani, čitanjem članka 3. te svih poslova koji proizlaze iz naravi posla nastavnika vidljivo je broj sati koji je naveden nikako nije dovoljan za sve te poslove. Dakle, broj sati za poslove razrednika treba povećati. Drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana iprograma škole i školskog kurikuluma nisu jasno definirani te ih je potrebno definirati . U protivnom se ovdje trpa sve i svašta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 363 | Marija Jurić | , Članak 3. | Poštovani, razrednik sam od prvoga dana svoga radnoga vijeka. Smatram da su razrednici prepterećeni opsegom poslova koji im se neprestano povećava i nameće. Razrednički poslovi zahtijevaju najveći angažman, često to znači i dugotrajni boravak u školi izvan radnoga vremena i trošenje privatnoga vremena. Sadašnja satnica je je definitivno premalo. Tako važan i opsežan posao, a mi razrednici obezvrijeđeni smo premalom satnicom. Definitivno povećati broj sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 364 | Anja Biruški | , Članak 3. | Članak 3. stavak 3. ( u tekstu se navodi članak 4.- kao u prethodnom Pravilniku ) Smatram da je 4 sata tjedno za vođenje razrednog odjela premalo. Neposredni odgojno – obrazovni rad s učenicima potrebno je povisiti na 3 sata, a ostale poslovi vođenja razrednog odjela također na minimalno tri sata. U svakodnevnom radu, razrednici minimalno jedan sat u danu provedu u poslovnima povezanim s razredništvom (obilazak razreda, briga o učenicima, razgovor s učenicima – što se ne može uključiti u frazu – ostale aktivnosti s učenicima, ažuriranje e-dnevnika, čitanje e-mailova, odgovaranje na e-mailove, suradnja sa stručnom službom škole - pogotovo kad se dogodi neka situacija – što je gotovo svakodnevno). Jasnije definirati stavku 3.b) drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 365 | Daliborka Todorović | , Članak 3. | Poštovani, smatram da je potrebno povećati broj sati za razredništvo na minimalno 6 sati (tri sata u neposrednom odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela.) s obzirom na obaveze razrednika u današnje vrijeme. Također je potrebno konkretizirati druge poslovi vezane uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma jer ovako se pod te poslove može staviti bilo što. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 366 | MARIJA BUHIN HUZANIĆ | , Članak 3. | Potrebno je povećati broj sati u normi razrednika jer biti razrednik znači puno više posla od biti ne razrednik. Učitelj koji je razrednik uz sve ostale druge poslove, razredništvo obavlja u slobodno vrijeme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 367 | Ines Gašpert Junek | , Članak 3. | Osim povećanja broja sati koji daleko premašuju ova planirana 4 sata, smatram da je nužno točno definirati "druge poslove", barem na nekoj općenitoj razini. Ovako se u njih trpa sve i svašta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 368 | Nataša Klasni | , Članak 3. | Poštovani, navedena satnica je daleko premala da bi pokrila sve obveze razrednika. Sve manje od 6 sati tjedno je apsolutno podcjenjivanje razredničkih dužnosti i mora trpiti kvaliteta obavljenog rada, što smatram da nikako ne biste trebali dopustiti, a nadam se da ne očekujete da obavljamo te dužnosti u svoje slobodno vrijeme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 369 | IGOR SOLDIĆ | , Članak 3. | Predlažem izmjenu (3) Vođenje razrednog odjela je skup poslova od ŠEST sati tjedno od kojih su ČETIRI sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 370 | Marina Jonjić | , Članak 3. | Poslovi razrednika uvelike premašuju navedeno i zato predlažem 6 sati za vođenje razrednog odjela, 3 sata neposrednog rada i 3 sata ostalih poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 371 | Emina Mutabžija-Orešković | , Članak 3. | Poštovani, kada bi bilo moguće komparirati sastavnice svakog zanimanja, svakog radnog mjesta i opsega radnih obaveza kojima se od strane poslodavca posloprimac zadužuje te koje prema zaduženju vrednuje - vođenje razrednog odjela sigurno bi imalo mjesto među prva 3 neslavna, neadekvatno i nekorektno vrednovana zaduženja. Osobno i subjektivno - još uvijek mi je voditi razredni odjel tj. "biti razrednik" iznimna čast i objektivno mi omogućuje puno bolje upoznati učenike i njihove osobnosti, uočiti poteškoće i potencijale, omogućuje mi razumjeti kada, kako i zašto pojedini učenici nešto čine ili ne čine, te mi u konačnici omogućuje da učenicima (ali i njihovim roditeljima) kontinuirano pružam pomoć i podršku osobno, kroz suradnju s predmetnim učiteljima, kroz suradnju sa stručnim timom škole, po potrebi s vanjskim suradnicima… Profesionalno i objektivno - razrednički poslovi zahtijevaju znatno više radnog vremena od Pravilnikom predviđenog i priznatog - u čemu se svi učitelji na svim razinama odgojno-obrazovnog sustava slažu – a razredničke je poslove u tom, 2+2 sata tjednom zaduženju, potpuno nemoguće kvalitetno i u cijelosti realizirati. Pravilnikom predviđena 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada nisu dovoljna - potrebe učenika za neposrednim odgojno-obrazovnim radom kontinuirano rastu - navest ću samo da učenika s poteškoćama imamo sve više, da su poteškoće većinom specifične i zahtijevaju nove pristupe, da je kompleksnost poteškoća pojedinca ili skupine sve veća te da zahtijeva sve više vremena uz kontinuirani profesionalni razvoj (pri čemu kompetencije koje su potrebne i koje razrednik mora razvijati u velikoj mjeri izlaze iz okvira pedagoške struke), da je za kvalitetnu suradnju i rad na edukaciji s roditeljima na korist učenika potrebno znatno više vremena od 1 sata tjedno…. Pravilnikom predviđena 2 sata ostalih poslova nisu dovoljna - opseg i složenost ostalih poslova razrednika kontinuirano raste - navest ću samo opseg i pristupačnost e-Dnevnika (manje je pregledan i vremenski je zahtjevniji u kvalitetnom praćenju od strane razrednika npr. za kontrolu bilježaka i postignuća učenika kroz sve nastavne predmete), da je za svaki oblik izvanučioničke nastave procedura i opseg poslova za razrednika sve veći (a da bismo iz učionice željeli i trebali izaći češće), da je profesionalni razvoj razrednika često kompleksniji od onoga potrebnog unutar struke (naročito za predmetne učitelje), da je odgovornost razrednika za svaki aspekt učeničkog odgoja i obrazovanja kontinuirano sve veća…. Sumarno, suglasna sam s brojnim primjedbama i prijedlozima kolega vezano uz ovaj članak - smatram nužnom promjenu u zaduženju - za vođenje razrednog odjela predlažem minimalno 6 sati tjedno, 3 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada i 3 sata ostalih poslova. Uz srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 372 | Elena Kovačić | , Članak 3. | Vođenje razrednog odjela je skup poslova koji nikako nisu četiri sata tjedno, od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela, kao što je sada propisano. Kako neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika uključuje sat razrednika na kojem se provode mnoge radionice zdravstvenog odgoja, građanskog odgoja, radionice raznih međupredmetnih tema – od Učiti kako učiti do razvijanja poduzetništva, razrednik se za te satove treba dobro pripremiti, aktivno uključiti učenike u rad i na kraju valorizirati uspjeh. Razrednik puno vremena troši na vođenje administracije: opravdavanje izostanka, pripremanje i sakupljanje raznih suglasnosti, vođenje brige o prehrani, o plaćanju kuhinje, zapisivati sve vezano za zdravstvenu zaštitu učenika, za kulturna događanja, za sudjelovanje u natjecanjima i smotrama. Razrednik organizira i provodi izvanučioničku i terensku nastavu te prati učenike na istima. Svaki tjedan dužan je imati individualne informacije za roditelje, ponekad i van termina (u popodnevnim satima kad odgovara roditeljima), svakodnevno komunicira s roditeljima ukoliko se uoče neki problemi u ponašanju ili savladavanju nastavnog sadržaja kod učenika te nakon razgovora voditi bilješke o temi i zaključcima razgovora. Redovito organizira roditeljske sastanke na kojima često ima predavanje na određenu temu za koje se isto mora pripremiti. Piše zapisnike roditeljskih sastanaka, priprema se i vodi sjednice Razrednih vijeća (koje mogu biti učestale ukoliko je razred zahtjevan). Dužan je biti uz svoje učenike na raznim predavanjima koje organizira MUP, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i sl. Razrednik se mora dodatno educirati ukoliko se u razredu nađe učenik s određenim zdravstvenim teškoćama, pratiti pravilnike. Za dobrobit učenika treba redovito komunicirati sa stručnom službom. Razrednik mora voditi brigu da učenike na početku školske godine dočekaju potrebni udžbenici koje financira lokalna zajednica, vodi brigu o vraćanju istih, o vraćanju knjiga iz knjižnice i sl. Kad se pogledaju ostali poslovi razrednika i nerazrednika vidi se nesrazmjer u istima. Razredništvo je danas vrlo zahtjevan i odgovoran posao koji nije adekvatno normiran te je potrebno povećati normu. Članku 4. stavak 3. treba glasiti: „(3) Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 373 | Marica Brzica | , Članak 3. | Treba povećati broj sati rada tjedno za vođenje razrednog odjela. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 374 | TIHANA MODRIĆ | , Članak 3. | Poštovani, predlažem povećanje broja sati za vođenje razrednog odjela na 6 sati (3+3). Velika je razlika voditi razredni odjel danas i prije 20 godina. Onaj tko je radio na nacrtu Pravilnika, nadam se da je proveo neko vrijeme u razredu kao razrednik i ne-razrednik, pa će znati čuti svoje kolege budući da svi dijelimo u kometarima isto mišljenje i veća kad se kreće s reformom, onda treba i reći da ako se ostavi ovaj broj sati za razredništvo, ali ograniči broj učenika u razredu na max.15. To je, naime, broj učenika u razredu s kojim bi bilo moguće ovu zamišljenu reformu i provoditi. Nije isto 15 učenika i 30 roditelja/skrbnika ILI 25 učenika i 50 roditelja/skrbnika. Lijep pozdrav s godišnjeg odmora :) Tihana Modrić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 375 | Sandra Škrlin | , Članak 3. | Poštovani, mišljenja sam da broj sati za poslove razrednika treba povećati. Dva sata na ostale poslove kvalitetnog vođenja razrednog odjela za sve navedeno u čl. 3 nije realna procjena. S poštovanjem, Sandra Škrlin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 376 | Petra Šelebaj | , Članak 3. | Poštovani, predlažem povećenje broja sati u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima na 3 sata tjedno i 3 sata na ostale poslove vođenja razrednog odjela. Razredništvo je najzahtjevniji oblik rada s učenicima koji podrazumijeva širok spektar poslova koje je nemoguće odraditi u okviru postojeće norme. Vođenje razrednog odjela obuhvaća radionice s učenicima koje pokrivaju mnogobojne teme, od zdravstvenog, građanskog odgoja, međuljudskih odnosa te socijalizacije za čiju kvalitetnu provedbu je potrebna temeljita i vremenski dugotrajna priprema. Razrednik je također dužan riješavati razna tehnička pitanja poput mnogobrojnih suglasnosti, organizacije i provođenje izvanučioničke nastave i ekskurzija, poslove oko udžbenika, prehrane, zdravstvene zaštite učenika i sistematske preglede, voditi dokumentaciju za svakog učenika, zapisnike razrednih vijeća i roditeljskih sastanaka. Nadalje, razrednik je dužan pratiti svakog pojedinog učenika i pavodobno reagirati ukoliko se uoče problemi u svladavaju sadržaja ili problemi u ponašanju te surađivati s roditeljima na tjednim informacijama, roditeljskim sastancima te individualnim razgovorima ukoliko se za to ukaže potreba, a iz dosadašnjeg iskustva takvih situcija je sve više. Nemjerljiva je količina stresa i odgovornosti koja ide uz posao razrednika te obujam poslova koji daleko premašuje postjeću normu, te slijedom svega navedenog nužno ju je poovećati na minimmalno 3+3 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 377 | TEA VARLAJ | , Članak 3. | S obzirom na zahtjeve koje predstavlja vođenje razrednog odjela, dva sata u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima nikako nisu dovoljna. Primjerice, u druge poslove vezane uz realizaciju godišnjeg plana i programa i školskog kurikula spada i pratnja djece na različite oblike izvanučionične nastave. Budući da oni, u prosjeku traju 10 sunčanih sati (često i duže), provode se minimalno dva puta godišnje, to znači da su odradili 1/3 svojih razredničkih poslova u neposrednom o-o radu s učenicima? U osmom je razredu to i više (dvodnevna terenska u Vukovar - cca. 40 sunčanih sati; trodnevne ekskurzije - cca. 60 sunčanih sati). Nadalje, briga o razrednom odjelu nadilazi administrativne poslove s popisa u članku 13. Pravilnika. Razni incidenti, depresije ili agresivni ispadi česti u pubertetu, odustajanja od učenja, markiranja, bolesti, nezgode, svađe i sl. predstavljaju izrazito velik fizički, emocionalni i psihički angažman razrednika, a suradnja s roditeljima nerijetko se odvija izvan predviđenog vremena informacija, često o trošak samog razrednika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 378 | Danijela Stanić | , Članak 3. | Dva sata razrednika u neposrednom odgojno- obrazovnom radu je premalo. Svi koji jesu i koji su bili razrednici znaju koliko je to težak i zahtjevan posao. Premalo je poslova navedeno koji proizlaze iz naravi posla razrednika jer uz sve navedeno razrednik svoj posao često "nosi kući". Smatram da bi se trebala povećati satnica na 4 sata razredništva u neposredno- odgojno obrazovni rad s u učenicima i još 3 sata ostalih poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 379 | Suzana Jagić | , Članak 3. | U školi radim 24 godine. Isto toliko puta sam bila razrednik. Razredništvo prije 20 godina i razredništvo danas uvelike se razlikuje. Poslovi razrednika, dobro definirani od kolega, danas su puno opsežniji i zahtjevniji. Zaključak je da i današnje zaduženje razrednika treba mijenjati obzirom na promijenjene okolnosti rada. Također, bilo bi dobro da je svaki učitelj u svom radnom vijeku barem jednoj generaciji razrednik te da se upozna s razredničkim poslovima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 380 | Dunja Klarić | , Članak 3. | Broj sati razrednika treba povećati. Dva sata u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima samo djelomično zadovoljavaju potrebe rada s učenicima (sat razrednika i svi ostali kontakti s učenicima koje dobar razrednik ima svaki dan), ali tu je i 1 sat informacija za roditelje koji se održava redovito jednom tjedno. Tu su i dodatne informacije u popodnevnim satima, roditeljski sastanci, individualni razgovori s roditeljima i učenicima. Smatram da bi broj sati razrednika koji ulaze u neposredni odgojno-obrazovni rad trebalo biti barem 3, ako ne i sva četiri. Nesrazmjer u zaduženjima razrednika i ne-razrednika u odnosu na ostale poslove je nevjerojatan - razredniku nisu dovoljna 4 sata tjedno da kvalitetno obavi svoj posao, dok u isto vrijeme ne-razrednici u ostalim poslovima nemaju dodatna zaduženja. Bilo bi dobro definirati zaduženja koja spadaju pod ostale poslove kako bi se kvalitetno organizirao rad škole i odredila zaduženja učitelja koji nisu razrednici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 381 | Ivana Dujić | , Članak 3. | Poštovani! Slažem se s većinom kolegica i kolega. Broj sati za poslove razrednika treba svakako povećati. Svima je jasno koji je opseg poslova koje obavlja razrednik, oni su i navedeni u ovom stavku, iako su ne manje bitni i ovi "drugi poslovi" koje svakodnevno obavljamo, a brojni su i već navedeni od strane kolega. Svatko tko je nekada bio razrednik potvrdit će kolika je razlika u opisu posla onih koji su razrednici i onih koji nisu. Zahvaljujem na razumijevanju. Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 382 | KSENIJA ĆOSIĆ | , Članak 3. | Smatram da broj sati za poslove razrednika treba povećati. Potrebno je samo pročitati članak 3. kako bi se uočilo koje sve poslove razrednik treba odraditi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 383 | Marita Maleš | , Članak 3. | Nažalost broj sati zaduženja za sat razrednika nije tema ove javne rasprave, ali čitajući komentare kolega koje će čitati i nadležne osobe nadam se da će razmotriti promjene Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koje onemogućuju promjene u broju sati unutar ovog Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 384 | SOFIJA ŠTEFANAC KLOBUČAR | , Članak 3. | U Pravilniku (Članak 3.) se navodi kako neposredan odgojno-obrazovni rad razrednika uključuje sat razrednika i sat ostalih aktivnosti s učenicima, a za to se predviđa dva sata tjedno. Smatram (poput ostalih kolegica i kolega i u RN te i u PN) kako broj sati treba povećati, barem na četiri sata. U istom članku se navode i poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika, a pod drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma se ne navode koji su to pa bi ih trebalo konkretizirati jer svi koji radimo u školama znamo što ti "drugi poslovi" uistinu znače (prikupljanje svih vrsta suglasnosti tijekom cijele nastavne godine, podjela uplatnica za školsku prehranu, ponekad i "utjerivanje" dugova za neuplaćene iznose školske kuhinje, briga o vraćenim knjigama u školsku knjižnicu svaki mjesec, razvrstavanje udžbenika i radnog materija prije početka nastavne godine za učenike svog razrednog odjela (besplatni udžbenici), pregledavanje te ponovno razvrstavanje udžbenika na kraju nastavne godine, inventure itd. pa je sukladno mom komentaru i broj sati za te poslove koji proizlaze iz naravi posla razrednika od dva sata tjedno izrazito malen. Prijedlog: četiri sata tjedno. Zaključak i prijedlog za Članak 3: 4+4 | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 385 | SAŠA PERIČAK | , Članak 3. | Vođenje razrednog odjela je presložen i preopsežan posao za četiri sata tjedno i to znaju svi prosvjetni djelatnici. Jedan školski sat tjedno je potreban samo za održavanje informacija za roditelje, a gdje su još svi ostali poslovi navedeni u članku 3. Trebalo bi povećati satnicu - predlažem minimalno 3+4 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 386 | MIRKO ANDRIĆ | , Članak 3. | Premalo je zaduženje od četiri sata tjedno za razredničke obaveze. Svi koji su ikada radili u obrazovnom sustavu znaju kako je to premalo. Potrebno je najmanje 3 sata u neposrednom odgojno- obrazovnom radu i dodatna 3 sata u ostale poslove vođenja razrednog odijela. Najbolje bi bilo 4 + 4 pri čemu bi bio potreban jedan sat za informacije roditeljima, dva sata sat za koordinaciju unutar ustanove te 1 sata razrednika tjedno. Jedan od najvažnijih poslova odgojno- obrazovnog rada je minoriziran malim zaduženjem/obavezama u satnici te se s tim zaduženjem unutar ustanova olako manipulira. Provedba međupredmetnih tema, provedba kurikuluma i velik obroj ostalih poslova koji se u školi jednostavno prebacuju na razrednike/razrednice čini taj posao najzahtjevnijim poslom u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 387 | Alison Mavrić | , Članak 3. | Slažem se s većinom prethodnih komentara, a izdvajam i onaj kolegice Marine Nekić: "Moram priznati da ne znam niti jednog razrednika koji je svoj posao obavio u dva sata (problemi su progutali odmore, slobodne sate i poslijepodne ukoliko se što zakompliciralo)". Satnicu razrednika potrebno je udvostručiti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 388 | Marina Nekić | , Članak 3. | Biti učitelj je podcijenjen posao, a biti razrednik je podcijenjen i u samoj struci. Sve i svašta se naziva ostalim poslovima i daje se razrednicima da obave. Moram priznati da ne znam niti jednog razrednika koji je svoj posao obavio u dva sata (problemi su progutali odmore, slobodne sate i poslijepodne ukoliko se što zakompliciralo). Čak i da se podupla satnica razredništva, to ga neće učiniti poželjnim kod većine prosvjetara zbog obima poslova i energije koju oduzima. No uzimajući u obzir realan posao koji obave, smatram da bi satnicu razrednika definitivno trebalo povećati. Moj prijedlog je da se udvostruči. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 389 | LJILJANA VUCELIĆ | , Članak 3. | Slažem se s većinom prethodno izrečenih komentara. Vođenje razrednog odjela je izuzetno zahtjevan posao, a u prilog tome govori činjenica da stariji kolege ukoliko je ikako moguće izbjegavaju razredničke poslove. Zaduženje od 2+2 sata je premalo, moj prijedlog je 3+3. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 390 | Katarina Novogradec | , Članak 3. | Poštovani, predlažem da 2.strani jezik u osnovnim školama uvedete kao obavezan, a da djeca imaju mogućnost i dalje birati koji bi jezik učili kao 2.strani jezik od 4.razreda osnovne škole. Neću puno duljiti samo ću spomenuti staru izreku: "Koliko jezika znaš toliko vrijediš!" Hvala i lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 391 | Ivana Sukačić | , Članak 3. | Članak 3. U članku 4. stavak 3. mijenja se i glasi: „(3) Vođenje razrednog odjela je skup poslova od četiri sata tjedno od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. PRIJEDLOG: još uvijek premalo sati za obim razredničkih poslova: minimalno 6h tjedno: 2h s učenicima, 1h primanje roditelja i 3h poslovi vođenja razrednog odijela | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 392 | Ivana Novak Kamenčak | , Članak 3. | Kvalitetno vođenje razrednog odjela od dva sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima je nemoguće i slažem se s kolegama, potrebno je taj rad povećati na minimalno 3 sata tjedno obzirom na količinu poslova koje razrednik ima. Također se slažem da i ostale poslove vezane uz rad razrednika treba povećati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 393 | Mirko Mamić | , Članak 3. | Prijedlog stavka 3. u članku 4. „(3) Vođenje razrednog odjela je skup poslova od šest sati tjedno od kojih su tri sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima i roditeljima učenika, a tri sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 394 | Helena Rostas | , Članak 3. | Za kvalitetno vođenje razrednoga odjela u svojstvu razrednika nikako nije dovoljno četiri sata tjedno u zaduženju, od čega dva sata neposredna odgojno-obrazovnog rada. Iskustvo pokazuje da je u vremenu u kojemu živimo upravo suradnja s roditeljima posebno zahtjevan dio posla. Procedura izricanja pedagoških mjera složenija je nego prije pa se time i obaveze razrednika povećavaju. Posljednjih je godina nastava Sata razrednika obogaćenima i sadržajima Zdravstvenoga i Građanskoga odgoja pa ako želimo kvalitetno i kreativno pokrivanje i tih sadržaja, broj sati zaduženja razrednika nužno je povećati. U redovne razredne odjele integrirano je sve više učenika koji nastavu pohađaju po prilagođenome programu i individualiziranome pristupu pa kvalitetno praćenje takvih učenika od strane razrednika i suradnja s roditeljima tih učenika zahtijeva veći broj sati u zaduženju razrednika. Osim toga, smatram da bi broj sati zaduženja razrednika trebalo diferencirati ovisno o broju učenika u razrednome odjelu (drugim riječima, nije isti obim posla i opterećenost nastavnika imate li u razrednom odjelu 12 učenika ili 22 učenika). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 395 | LUKA RUPČIĆ | , Članak 3. | Slažem se sa većinom kolega vezanim uz komentare članka 3 - poslovi razrednika osim navedenog obuhvaćaju čitav niz različitih oblika skupne i pojedinačne suradnje s učenicima, roditeljima, članovima Razrednog vijeća, psihologom i pedagogom škole, a sve u cilju rješavanja odgojno-obrazovnih problema i aktualnih pitanja života i rada u razrednom odjelu. Broj sati daleko premašuje dva sata koji se priznaju kao neposrdni odgojno-obrazovni rad i dodatna dva sata u ostale poslove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 396 | Melita Krstić | , Članak 3. | Poslovi razrednika kako je i navedeno su mnogobrojni, zahtjevni isloženi. Posebno istićem suradnju s roditeljima koja je danas jedan od najzahtjevnijih poslova u školi uopće. Četri sata koja su predviđena, a od toga 2 u neposrednom radu (koja se neposredno odrađuju 1 sat razrednika + 1 informacije za roditelje), plus 2 sata koja idu u “ostale poslove” stavljaju razrednike u izrazito nepovoljan položaj u odnosu na ostale učitelje. Predlažem 4 sata neposrednog rada plus 2 sata “ostalih poslova”. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 397 | Ivica Gregurec | , Članak 3. | Članak 4. stavak 3. b) nepotrebno navoditi prijelaz iz IV. u V. razred | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 398 | Toni Drandić | , Članak 3. | Zbog poslova koji proizlaze iz naravi posla razrednika povećati satnicu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 399 | Maja Fatuta | , Članak 3. | Dva sata neposrednog rada i 2 sata ostalih poslova nisu dovoljna za odrađivanje svih predviđenih obaveza razrednika. Planiranje i organizacija terenskih nastava, prikupljanje raznih suglasnosti, novaca, briga o školskoj prehrani učenika, provođenje plana sata razrednika i priprema svakog sata (ne zaboravimo hrpu radionica u sklopu ZO-a i GOO-a te suradnju s udrugama), cijepljenja, sistematski pregledi... ovo je samo manji dio obaveza razrednika. Vođenje pedagoške dokumentacije i sustavno praćenje učenika te suradnja s roditeljima su najzahtjevniji segmenti razredništva. Tu je i redovna suradnja sa stručnom službom i članovima Razrednog vijeća, minimalno 3 roditeljska sastanka (često ih je i više), tjedne informacije i redovne sjednice. Za obaviti sve navedeno (i više od toga) predviđena satnica nije dovoljna na što se već godinama upozorava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 400 | Melita Povalec | , Članak 3. | Poslovi razrednika su dalekosežniji i obuhvatniji od napisanoga te se mnoge stvari još odrađuju pod "drugi poslovi", a iziskuju mnogo više vremena od napisanog tako da predlažem da se razrednicima omogući 4 sata u neposrednom odgojno - obrazovnom radu s učenicima i još 2 sata ostali poslovi ili da im se ukupno zaduženje u neposrednom odgojno - obrazovnom radu smanji za 2 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 401 | ŽELJKO KRALJIĆ | , Članak 3. | Poslovi razrednika daleko su opširniji od navedenih u ovome članku. Vjerujem da je najstresniji dio praćenje djece ma izletima i ekskurzijama, pogotovo na maturalcima. Učitelji koji nisu razrednici, a nekad su bili, najbolje znaju razliku biti razrednik i ne biti razrednik. Četiri sata koja se predviđaju kao vođenje razrednog odjela nisu dovoljna i trebalo bi povećati na šest sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 402 | Karolina Burek Bilokapić | , Članak 2. | Nema potrebe mijenjati naziv „učitelji – stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila“. kada u produženom stručnom postupku rade stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskoga profila, a to su edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog. Pozivam se na članak 11 Pravilnika o osnovnoškolsko i srednjoškolskom obrazovanju učenika s teškoćama (NN24/15) (1) Program produženoga stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti. (2) Produženi stručni postupak organizira se u odgojno-obrazovnim skupinama organiziranim prema obrazovnim potrebama i interesima učenika prije i/ili poslije redovite nastave u školama sukladno Mreži školskih ustanova ili uz suglasnost Ministarstva, a provodi ga stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskoga profila u opsegu svoje stručnosti: edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog. (3) Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 403 | DINKA ŽULIĆ | , Članak 2. | Riječi "učitelji edukatori rehabilitatori" treba zamijeniti riječima "učitelji edukacijski rehabilitatori". Edukacijski rehabilitator je naziv regulirane profesije, postoji Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora i Savez edukacijskih rehabilitatora. Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti (NN 124/11, 16/19) navodi reguliranu profesiju - edukacijski rehabilitator. Pravilnik o osnovnoškolskom i srednješkolskom obrazovanju učenika s teškoćama (NN 24/15) također koristi izraz "edukacijski rehabilitator" (npr. čl. 8, st.4 ičl. 18, st.1, al.3). Hrvatski sabor je 2018. donio odluku da se 1.ožujak proglasi Nacionalnim danom edukacijskih rehabilitatora. Čemu onda dvojbe oko naziva? Primjedba (komentar) se odnosi na sve članke u kojima se spominje "edukator rehabilitator". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 404 | Elizabeta Šnajder | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja sam da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 405 | Anita Čorak | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 406 | Dajana Vidaković | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja sam da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 407 | Valentina Majer | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 408 | MARKO ŠKROBO | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete.... Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 409 | Verica Lukačević | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 410 | Julijana Petrina | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 411 | Marko Čupić | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 412 | Irena Katinić | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 413 | Ana Marija Sačer | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete..." Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja sam da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 414 | Zoran Popić | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 415 | Karmela Šegvić | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete....; Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja sam da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije bez kojih je već danas skoro nemoguće naći zaposlenje! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 416 | Tina Gobov Dražinić | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 417 | Marina Jonjić | , Članak 1. | Nazivi skupine predmeta nisu usklađeni s ODLUKOM O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019). Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Također, u Odluci se ne spominju Izvannastavne aktivnosti!! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 418 | Ana Hinić | , Članak 1. | U stavku 3 piše: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo bi izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. U interesu učenika bi bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 419 | Marijan Kovačević | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 420 | Dražen Ružić | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 421 | Sindikat hrvatskih učitelja | , Članak 1. | U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 422 | NUSRETA MURTIČ | , Članak 1. | Predlažem da 2. strani jezik postane obvezan. Dobro su poznati zaključci Vijeća o višejezičnosti i razvoju jezičnih kompetencija . | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 423 | Đurđica Krtanjek | , Članak 1. | U Pravilniku stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa nam se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Smatram da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 424 | Đurđica Krtanjek | , Članak 1. | Nazivi skupine predmeta nisu usklađeni s ODLUKOM O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019). Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Također, u Odluci se ne spominju Izvannastavne aktivnosti!! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 425 | Miodrag Maričić | , Članak 1. | Izborna nastava stranog jezika treba se zamijeniti s "obveznim drugim stranim jezikom od prvog razreda", budući da smo kao članica EU u obvezi ispunjavati obveze iz naputaka i direktiva kao i iz ZEROJ-a! Izborni predmet vjeronauk je u srednjim školama uistinu izboran budući da pored istoga učenici imaju pravo i mogućnost izabrati Etiku, što nije slučaj u osnovnim školama u većini meni poznatih slučajeva. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 426 | Marijan Janjić | Štovani, smatram da bi u tjedno zaduženje trebalo da uđe: - pripremanja za sat, kako u razrednoj tako i u predmetnoj nastavi u vremenu od minimalno 30 minuta za svaki sat - dopunska i dodatna nastava bi treba ući u jezgru ( tablice zaduženja u dijelu A - kao i redovna i izborna nastava) -za sate dopunske i dodatne nastave treba vrednovati i pripremanje kao i za redovnu i izbornu nastav, ti za svaki sat minimalno 30 min - za sate fizike i, kenije treba dadatui 2 sata za pripremu i održavanje kabineta, jer se teži istraživačkom radu | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 427 | Stipe Ramljak | Izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja je nedopustivo šikaniranje tog važnog neposredno-odgojnog rada s učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 428 | Stipe Ramljak | Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 429 | Nataša Roginek | Poštovani! Mišljenja sam da bi se vrijeme za stručno- metodičko pripremanje sata trebalo s predloženih 20-ak minuta povećati na 60. Za kvalitetnu pripremu potrebno je daleko više vremena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 430 | Adrijana Leko | Moj prijedlog ovom Praviniku je povećanje vremena za stručno-metodičko pripremanje, uvidenjem novih kurikuluma za kvalitetno pripremljen sat s razradom materijala za ucenike na vise nivoa (prema njihovim sposobnostima) trebalo bi uvesti 1:1 (45 minuta trajanje sata isto toliko pripremanje). Također predlažem i da se točno navedu i definiraju ostali poslovi koji bi se posebno odnosili na razredništvo, a posebno na učitelje koji nisu razrednici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 431 | Antonia Miličić | Poštovani, mišljenja sam da: a)vođenje rezrednog odjela je toliko složen skup poslova te da iziskuje više od 2 sata u neposrednom radu s učenicima, b) 20' za kvalitetnu pripremu je definitivno malo te se treba povećati , u što treba uključiti i pripremu za dodatnu i izvannastavne aktivnosti c) vođenje županijskih aktiva je jako složen skup poslova te se broj sati za isto treba povećati d) tjedni broj sati za predmete koji uključuju pismene provjere bi trebao biti svakako manji - 20 sati . Lijep pozdrav, Antonia | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 432 | MARINELA SCHATTEN | Poštovani, sukladno komentarima drugih kolega predlažem da se poveća vrijeme stručno-metodičke pripreme, da se u pripreme uključi i vrijeme za pripreme sati dopunske i dodatne nastave te izvannastavnih aktivnosti. Također, predlažem da se jasno definiraju "ostali poslovi". Svaki predmet ima svojih specifičnosti koje bi također trebalo definirati i u skladu s time vrednovati. Kao nastavnica informatike za primjer mogu reći da se u našem području tehnologije mijenjaju iz dana u dan. Gotovo da ne prođe nastavna godina, a da nemamo novi aplikativni program ili novu inačicu za neki dio gradiva koji iziskuje prilagodbu kako nastavnih materijala, tako i načina izvedbe i pripreme sata. Nadalje, podržavam da učitelji predmetne nastave koji rade na više škola imati manju satnicu za puno radno vrijeme. S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 433 | NATALIJA BANOV | Poštovani, unatoč očekivanjima, Nacrt Pravilnika ne donosi poboljšanje uvjeta rada iako bi to zbog ulaska u reformu svakako bilo nužno i potrebno: - obzirom na promjene u načinu rada koje se očekuju, učitelji će trebati puno više vremena za kvalitetno pripremanje pa 20 min nije dovoljno, predlažem 30 do 45 min - povećati vrijeme za poslove razredništva na 4 sata u tjednom zaduženju - uvesti u satnicu rad na projektima (2 - 4 sata tjedno), - OBAVEZNO uvrstiti INA koje su u ovom Nacrtu izostavljene: - zbog specifičnosti rada sa školskim zborovima, orkestrima u odnosu na druge INA, vratiti u normu (kao u pravilnicima do 2014. g.) točan broj sati za troglasni dječji zbor ili orkestar: 3 sata, za dvoglasni ili jednoglasni zbor: 2 sata te priznati ih u osnovicu za punu normu (napraviti izuzetak te osim redovne i izborne nastave uključiti INA zbora/orkestra u osnovicu za normu)! Škola kao odgojno-obrazovna ustanova trebala bi omogućiti stjecanje znanja, vještina i razvijati sposobnosti prema područjima interesa svakog pojedinca, a tu je svakako i glazba. Kada se teži promjenama, treba početi od samog okvira, a kojim bi se omogućilo da učenici u svim područjima imaju najkvalitetniju moguću edukaciju. Ako se nalazimo u reformskim procesima promjena sustava odgoja i obrazovanja, a koji su usmjereni prema insteresima učenika, treba učiniti takav okvir kojim bi se omogućilo učenicima aktivno bavljenje glazbom kroz npr. zbor ili orkestar u školi koju pohađaju. Nadalje, u manjim sredinama učenici nemaju mogućnost polaženja izvannastavnih i drugih izvanškolskih glazbenih aktivnosti pa su oni u nejednakom položaju u odnosu na njihove vršnjake iz većih gradova. Uz svima dobro poznate dobrobiti bavljenja glazbom, navedeni su i razlozi zašto zborovi/orkestri trebaju biti dio osnovice za punu normu učitelja. "Nepriznavnajem" zbora/orkestra u osnovici za punu normu učitelja GK u Pravilniku od 2014.g. nanesena je neprocjenjiva šteta hrvatskim učenicima koji se nisu mogli baviti pjevanjem ili sviranjem u zboru ili orkestru jer su od tada učitelji morali "puniti" svoju normu radom na više škola (a da ni u jednoj nisu mogli imati odgovarajući broj sati dostatan npr. za pripremu za državno natjecanje Glazbene svečanosti hrvatske mladeži u Varaždinu, a koje je u Katalogu natjecanja AZOO! Nepriznavanjem sati zbora ili orkestra u normi učitelja zapravo najviše gube učenici kojima tako nisu pružene jednake mogućnosti. Zato predlažem točno normiranje broja sati za vrstu zbora/orkestra (navedeno i gornjem dijelu teksta) te PRIZNAVANJE sati zbora/orkestra u osnovici za normu, a ne kao što su INA sada dopuna do 22 sata na osnovicu od minimalno 16 sati redovne nastave s razredništvom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 434 | Vedrana Radović | Poštovani, predlažem da se poveća vrijeme za stručno-metodičko pripremanje i da se točno navedu i definiraju ostali poslovi učitelja i razrednika. Smatram da se tjedne norme trebaju preispitati jer su zastarjele i ne idu ukorak s vremenom u kojem živimo. Osvrnut ću se samo na satnicu engleskog jezika koji predajem-23 sata. Znate li da nastavnik engleskog jezika u OŠ može biti zadužen s 8 različitih programa od 1 do 8 razreda, a da dođe na broj od 20 sati tjedno? Znate li koliko vremena iziskuje pripremiti se za 5 različitih programa, koliko ih ja imam? Za usporedbu, jedan nastavnik hrvatskog jezika može imati samo dva programa (5. i 6. razred) i napuniti satnicu. Jezici su sami po sebi specifični po broju različitih vrsta provjera i važnosti njihova kontinuiteta. Potrebno je stalno njegovati 4 jezične vještine -slušanje, pisanje, čitanje i govor-te pratiti napredak svakog pojedinog učenika. Usmeno odgovaranje, čitanje s razumijevanjem, slušanje s razumijevanjem, gramatika, školske zadaće u obliku sastava na određenu temu, lektire prilagođene dobi učenika, diktati, grupni radovi, projekti, itd. sve se to radi na nastavi engleskog jezika. Smatram da je potrebno revidirati tjednu normu stranog jezika i izjednačiti je s normom hrvatskog jezika. Lp, Vedrana Radović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 435 | Dubravka Salopek Weber | Poštovani, stavljam primjedbe na ovaj Pravilnik, mada je već puno kolega komentiralo različitu zaduženost po predmetima. Učitelj savjetnik fizike sam, ali predavala sam i matematiku i informatiku. Matematiku je najlakše predavati, a informatiku najteže, za fiziku ima najviše priprema. Nisu logične različite tjedne norme. Učitelj matematike ima prosječno 4 ili 5 razreda kojima predaje 4 godine, učitelj fizike svake godine dobije prosječno 5 novih razreda. Svakome je jasno koliko će učiteljima fizike (kemije i biologije) biti teže provoditi formativno ocjenjivanje koje je jedan od temelja ove reforme. O pripremanju pribora i provođenje istraživačke nastave da ne govorimo. Pomalo je uvredljivo za nas da imamo najviše tjedne norme, veće i od učitelja glazbene, likovne i tehničke kulture koji su dobili manje norme prije gotovo 3 desetljeća kad im je smanjena satnica. Zar će na račun toga imati manje norme od nas još sto godina?! Od učitelja iz prirodne grupe predmeta se uvijek najviše očekuje. Mi smo u vrijeme HNOS-a trebali prednjačiti u istraživačkoj nastavi, od nas se očekivalo da budemo prvi i u digitalizaciji nastavnih sadržaja, a i sada idemo prvi u reformu. S najvećim tjednim normama?! Ministrica obećaje povećanje plaća. Ovim je Pravilnikom mogla postići barem smanjenje normi, jer teško da ćemo dobiti 10 posto veće plaće. To bi, u ovo vrijeme očajne demografije, mnogima olakšalo postizanje pune satnice. Predlažem i dopunu Pravilnika stavkom koji bi učiteljima prirodne grupe predmeta priznavao barem jedan sat tjedno za održavanje kabineta i pripremu pokusa. Svi ističu da ova reforma neće uspjeti ako ne bude prihvaćena u zbornicama. Pa neka se nešto učini oko toga da nas se motivira. Jer će, ako ostane ovako, oni savjesni raditi dobro kao i do sada, a oni manje odgovorni će imati (dobre) razloge da se previše ne trude. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 436 | Dražena Potočki | Predlažem da se poveća vrijeme za stručno-metodičko pripremanje i da se točno navedu i definiraju ostali poslovi. Satnice za predmete nisu dobro određene. Svaki predmet ima svoje specifičnosti koje bi trebalo definirati i posebno vrednovati, ali nisu na adekvatan način definirani ni učiteljski poslovi općenito. Nije isto pripremati ispite, ispravljati ih, osmišljavati materijale, pripremati pokuse, projekte i sl. sa nekim drugim pripremama za ostale nastavne predmete. Satnica za razredništvo od 2 sata isto ne može obuhvatiti vrijeme potrebno za taj složeni posao. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 437 | Snježana Kos | Poštovani, od ovoga su Nacrta Pravilnika učitelji očekivalo mnogo više. Mijenja se u konačnici samo zbog usklađivanja stručnih naziva. Nije se sustavno razmotrila sama suština Pravilnika, a to su tjedne radne obveze učitelja. Barem se učiteljima na taj način mogu poboljšati uvjeti rada. Za pripremu učitelja definitivno je nedovoljno 20 minuta, potrebno je najmanje 60 minuta: osmišljavanje scenarija/strukture sata te pripremanje sadržaja aktivnosti, što sve treba i materijalizirati. A da i ne spominjemo nova očekivanja u području vrednovanja, uključivanja međupredmetnih tema i svega ostaloga!? Učitelji se itekako pripremaju za sat razrednika, sat izvannastavne aktivnosti ili dodatne nastave. Je li moguće realizirati te sate bez pripreme? Osim toga, razrednicima svakako treba, kako ističu mnoge kolegice i kolege, povećati tjedni broj sati za vođenje razrednog odjela. Radi se o ogromnoj količini različitih poslova od kojih 2 + 2 sata tjedno nikako to realno ne "pokrivaju". Priznaje se da se obrazovnom reformom učiteljima povećavaju obveze, ali tjedna zaduženja (broj sati) prema Nacrtu Pravilnika učiteljima ostaju gotovo ista. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 438 | RENATA KOLAREC | Poštovani, predlažem da se poveća vrijeme za stručno-metodičko pripremanje i da se točno navedu i definiraju ostali poslovi. Mišljenja sam da učitelji predmetne nastave koji rade na više škola trebaju imati manju satnicu za puno radno vrijeme. Srdačan pozdrav, Renata Kolarec | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 439 | Valentina Majer | Poštovani, Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 440 | Ingrid Šlosar | Poštovani, promjene u Pravilniku su kozmetičke, a trebale bi biti potpunije. Veliki dio poslova učitelj obavlja i izvan neposrednoga rada s djecom, a često radi i vikendom. Svaki predmet ima svoje specifičnosti koje bi trebalo definirati i posebno vrednovati, ali nisu na adekvatan način definirani ni učiteljski poslovi općenito. 1. Trebalo bi povećati vrijeme za pripremanje. Kako u 20 minuta pripremiti sat: definirati ishode, vrednovanje, tijek, nastavne materijale, pokuse, prilagodbe…? Kako u 20 minuta pripremiti provjeru i uz to načiniti nekoliko inačica s obzirom na razrednu situaciju? Zar je 20 minuta dovoljno za ispravljanje učeničkih uradaka – s obzirom na složenost zadatka i broj učenika ( zadatci objektivnoga tipa, sastavci, eseji, bilješke, diktati…)? 2. Valjalo bi povećati satnicu za poslove razrednika. Uistinu nije isto biti razrednik ili ne. 3. Učitelji bi se trebali stručno usavršavati. Svatko od nas je to činio i čini na različitim stručnim skupovima i individualno čitajući stručnu literaturu. Možda se to i nije moglo i ne može do kraja utvrditi, ali usavršavanje putem Loomena je vidljivo. Nisu svi učitelji uključeni. Ne bi li taj tip usavršavanja trebao biti dodatno vrednovan? 4. Dopunski rad je također nedefiniran. Učitelji dodatno rade s učenicima (i do 20 sati), ali se taj rad ne vrednuje. (Jesu li to učitelji koji su „nesposobni“ ili učitelji koji žele pomoći učenicima?) 5. Učitelji su u različitim tijelima i povjerenstvima, ali nema razlike u satnici ni plaći bio učitelj angažiran ili ne. Ovo je samo djelić poslova koji nemaju uopće ili nemaju adekvatno definiran broj sati, stoga se radno vrijeme učitelja povećava, a sve pod nazivom ostali poslovi. Valjalo bi definirati i vrednovati sve poslove učitelja, osobito one koje se odnose na ostale poslove. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 441 | Sandra Labudović | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovimakoji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 442 | Antea Rukavina Ivanjko | Razrednici rade puno više od onoga što im je u zaduženju i to se treba revidirati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 443 | Antea Rukavina Ivanjko | Opet se vidi da izmjene nemaju puno veze sa stvarnim stanjem na terenu. Zašto je za stručno-metodičko pripremanje za nastavu u RN priznato 30min, a u PN 20 min? Također nema potrebe da broj sati nastave u zaduženjima varira. Učitelji se pripremaju za nastavu u svakom razredu jer je svaki razred drugačiji bez obzira što rade iste sadržaje. Nije u redu da se rad na projektima učiteljima RN ne može dodati kao sat u satnicu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 444 | Ana Manjaka | Poslovi razrednika, prema iskustvu, iziskuju puno više priprema i samo pregledavanje dokumentacije uzima minimalno jedan sat tjedno. Razgovori i vođenje učenika u razredu i više. Komunikacija s roditeljima uvijek prelazi jedan sat u tjednu, a nigdje nisam vidjela da je spomenuto vođenje djece na izvanučioničnu nastavu - što bi se trebalo aneksom ugovora dodatno financirati kroz prekovremeni rad i noćni rad, a ne kroz dnevnice agencija. Pripremanje za nastavu iziskuje, ako želimo imati donekle kvalitetno, barem jedan sat naspram predloženih 20 minuta. 20 minuta je dostatno samo za uzeti već pripremljene materijale i kopirati ih i pročitati ih jednom. Da ne pričam da je ispravljanje i pregledavanje jednog pisanog rada jednog razrednog odjela od 22 učenika, s popratnom pisanim komentarom, traje minimalno 3 sata. Uvijek smo težili kvalitetnom radu, a naročito sada kada nas čeka Škola za život, koja traži pripremanje u raznim alatima, platformama, traži metodičku kreativnosti s puno više individualiziranog pristupa djeci. Strogo definiranje ostalih poslova koji su strogo vremenski ograničeni. Ostali poslovi su postali kantica za sve i samim time svako dodatno opterećenje učitelj se stavi u ostale poslove, a njih se kroz godinu iznimno puno nakupi i premašuju sate koji su za njih predviđeni. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 445 | Magda Poklepović | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 446 | Nataša Jurić Stanković | Poštovani, kao i većina kolega predlažem da se: 1. poveća satnica za poslove razredništva 2. poveća vrijeme stručno-metodičke pripreme u koje treba uključiti i vrijeme za pripremu sata dopunske i dodatne nastave i izvannastavnih aktivnosti 3. definiraju „ostali poslovi“ u zaduženju učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 447 | velimir paškalin | Opći komentar: Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 448 | velimir paškalin | Članak 1. U stavku 3. stoji: Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...; Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 449 | Gorana Matošić Brešković | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 450 | Kristina Meštrić | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 451 | Ivana Ljevnaić | Poštovani, -smatram da 20 minuta nije dovoljno za kvalitetnu metodičku pripremu nastavnog sata -potrebno je smanjiti satnicu učiteljima fizike, kemije i biologije zbog složenosti poslova -potrebno je povećati satnicu razrednika | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 452 | Ivona Trtanj Šneler | Poštovani, Trebalo bi povećati satnicu za poslove razrednika. Svaki učitelj koji je imao priliku biti razrednikom zna kako vođenje razrednog odjela zahtjeva puno više vremena od dosadašnja 2 sata. Smatram kako bi 4 sata bila minimum. Predviđenih 20 minuta pripremanja za jedan nastavni sat nikako nije dovoljno za izvođenje kvalitativne i suvremene nastave. Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno, zašto ne može iučitelj razredne nastave ??? Administratora E-dnevnika/matice vrednovati po broju učenika a ne razrednih odjela jer su razlike velike razlike. Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 453 | SILVANA VULAS | Dokument sam pregledala i smatram da će vrijeme prilagodbe na sve promijenjene stavke pokazati kvalitete ili nedostatke Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 454 | Ana Pavić Jukić | Poštovani, nekoliko bilješki vezano za Pravilnik: - 20 minuta predviđenih za pripremu sata nije dovoljno za kvalitetno odrađenu prijavu sata - dopunska nastava trebala bi biti omogućena učenicima drugog stranog jezika, s obzirom na zahtjevnost i važnost predmeta Lp Ana Pavić Jukić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 455 | Goran Vesić | Poštovani, Slažem se s navodima kolega kako bi trebalo povećati satnicu za poslove razrednika. Svaki učitelj koji je imao priliku biti razrednikom zna kako vođenje razrednog odjela zahtjeva puno više vremena od dosadašnja 2 sata. Smatram kako bi 4 sata bila minimum koji bi omogućio razrednicima da se kvalitetnije posvete svojim obvezama, posebno ako uzmemo u obzir nove načine praćenja i vrednovanja učenika koji zahtjevaju povećani obim posla. Također dosadašnjih 20min. za stručno-metodičku pripremu je smiješno malo. Uz takvo vrijeme zaista nije realno očekivati da će se nastavnik adekvatno pripremiti za svaki sat | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 456 | VLATKA VUKIĆ | Poštovani, slažem se s većinom onoga što su kolegice i kolege napisali. Predviđenih 20 minuta pripremanja za jedan nastavni sat nikako nije dovoljno za izvođenje kvalitativne i suvremene nastave. Satnica za obavljanje poslova razredništva je također nedostatna, svi mi znamo kako puno više vremena izdvajamo za sve planirane ali i one nepisane poslove koje obavljamo kao razrednici. Slažem se s prijedlogom kako bi članovima školskoga odbora trebalo uvesti naknadu za obavljanje toga vrlo odgovornog posla, što obuhvaća i proučavanje raznih materijala za sastanke koji često izlaze iz okvira djelokruga rada učitelja. Svakako je potrebno točno precizirati "ostale poslove", kao i vrijeme njihova trajanja. Ono što smatram pozitivim i pozdravljam je brisanje točke 2. članka 4. - izradba pisanih dnevnih priprema i tjednih ili mjesečnih izvedbenih programa. Ne slažem se s nekim komentarima kako će to značiti da se učitelj ne mora pripremati za nastavu. Naprotiv, smatram kako će nam ostati više vremena za izradu raznih materijala za istraživačku nastavu, skupne radove,radionice, izradu prezentacija, kvizova, listića, pregledavanje raznih portala i stranica s obrazovnim sadržajima u potrazi za novim idejama,web alatima...Također, osim obvezne izrade GIK-a, predložena je izradba tematskoga planiranja, što je dodatno opterećenje za učitelje. Vlatka Vukić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 457 | Iva Vuković | Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Opći komentar: Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 458 | Velida Salihovic | Poštovani, -slažem se sa ostalima da vrijeme ove javne rasprave nije primjereno zbog godišnjih odmora -svakako povećati vrijeme za stručno-metodičke pripreme jer predviđeno vrijeme je nedostatno -administratora E-dnevnika/matice vrednovati po broju učenika a ne razrednih odjela jer su razlike velike | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 459 | Ivana Banek | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 460 | Marija Legac | Poštovani, mislim da bi trebalo povećati satnicu za poslove razrednika , povećati vrijeme za stručno - metodičko pripremanje sata te kao najvažnije točno precizirati koji se poslovi podrazumijevaju pod pojmom ostali poslovi jer se pod ostale poslove nama učiteljima daju poslovi koje nismo vremenski u mogućnosti odraditi ili nismo kompetentni odraditi ih, a moramo. Također se slažem s ostalim komentarima da vrijeme ove javne rasprave nije primjereno jer se odvija za vrijeme godišnjih odmora učitelja i stručnih suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 461 | Irene Sudar | Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 462 | Irene Sudar | Kao učiteljica Hrvatskoga jezika u osnovnoj školi, izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. I. Sudar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 463 | RAJKA ŠAGODIĆ | Izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 464 | DAVID JELENKOVIĆ | Poštovani, od toliko najavljenih izmjena pravilnika, među kojima i ovaj, u medijima, dobili smo kozmetičke izmjene. S ovim pravilnikom se niti jedan problem ne rješava. Priprema za neposredni rad - 20 min, ovim se izmjenama niti ne dotiče, 20 min nije dovoljno za kvalitenu pripremu sata, niti s dugogodišnjim iskustvom. Učiteljima biologije, kemije, fizike i informatike trebala se smanjiti satnica zbog složenosti posla. Ako imaju sreće uz redovan rad dolazi i vođenje kabinete koje podrazumijeva, održavanje aparature, slaganje pribora i kemijkalija, priprema za praktičan rad i na kraju zbrinjavanje kemikalija. i sve to u 20 min propreme? Članak 3. b) treba definirati ostale poslove, jer na ovaj način svašta se može ubaciti pod ovu točku. Članak 7. (3) - zašto je za voditelja područnih škola predviđeno da mogu obavljati samo učitelji predmetne nastave? Članak 7. (8) - do 149 učenika, 2 sata tjedno, 150 učenika - 4 sata tjedno u zaduženje, velika razlika u satnici. Osobno, ako želite da voditelj područnih škola obavlja kvalitetno svoj posao, 2 sata tjedno je pramalo, za bilo koji broj učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 465 | MILJENKO ILIĆ | Poštovani, potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvijala ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Stručno-metodičko pripremanje iznosi 20 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti .Smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta . Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Profesorima fizike, informatike, kemije i biologije treba smanjiti satnicu zbog složenosti poslova. Profesori informatike osim što održavaju kabinet, bavimo se i svim ostalim poslovima u tajništvu, računovodstvu i ostalim učionicama. Profesorima informatike treba uvesti u satnicu za sve što obavljaju u školama jer se ovako "iskorištavaju" za slične poslove bez nastave. Pravilnikom točno definirati i popisati sve ostale poslove kojima učitelj može biti zadužen i navesti točan broj sati jer je upravo taj dio Pravilnika sporan i podložan brojnim manipulacijama.Smatram da bi u Pravilniku trebalo vrednovati poslove održavanja informatičke učionice s najmanje 2 sata tjedno. Povećati vrijeme potrebno za poslove razrednika. Zadužiti satničare sa najmanje 3 sata za izradu rasporeda i voditelje smjena sa najmanje 2 sata tjedno | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 466 | Julijana Petrina | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 467 | MARIJA GARIĆ | Poštovani, stručna sam suradnica pedagoginja i pozdravljam želju za promjenom postojećeg Pravilnika. Moji prijedlozi su sljedeći: - za učitelje bi trebalo povećati vrijeme pripreme za nastavni sat, a - za nas stručne suradnike, u čl. 19. stvarno bih voljela da se sastavi popis što sve podrazumijevaju ostali poslovi po nalogu ravnatelja te da se odredi satnica za iste (u školi gdje postoji samo jedan stručni suradnik, "ostali poslovi po nalogu ravnatelja" zauzimaju ponekad više od polovice cjelokupnog tjednog zaduženja). Hvala. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 468 | Marko Čupić | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 469 | Suzana Burić | Potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvijala ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). -Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu . -stručno-metodičko pripremanje iznosi 20 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti .Smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta . Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. - poslovi voditelja smjene u matičnoj školi norma je prema broju razrednih odjeljenja. Zašto administrator e-Dnevnika nema istu takvu normu za svoj rad? - Pitanje dežurstva u školama također nije najbolje riješeno, očekuje se da dežurstva odrađuju samo učitelji ili samo podvornice, no Pravilnik bi trebao jasnije odrediti provedbu dežurstava u školama, ne samo na odmorima i prije škole. Definirati poslove dežurnih učitelji ( odgovorni su za ono što se dogodi u školi, za ono što se dogodi u školskom dvorištu , odgovorni su i za ono što se dogodi na putu do škole, prate li učitelji učenike do školskog autobusa , za ono što se događa u autobusu...). -Profesorima fizike, informatike, kemije i biologije treba smanjiti satnicu zbog složenosti poslova. Profesori informatike osim što održavaju kabinet, također su u školama "katice" za sve. Profesorima informatike treba uvesti u satnicu za sve što obavljaju u školama jer se ovako "iskorištavaju" za slične poslove bez nastave. Pravilnikom točno definirati i popisati sve ostale poslove kojima učitelj može biti zadužen i navesti točan broj sati jer je upravo taj dio Pravilnika sporan i podložan brojnim manipulacijama.Smatram da bi u Pravilniku trebalo vrednovati poslove održavanja informatičke učionice s najmanje 2 sata tjedno. -Povećati vrijeme potrebno za poslove razrednika -Povećati vrijeme potrebno za izradu rasporeda i voditelja smjene | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 470 | Leopoldina Vitković | Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 471 | Gordana Arlica | Poštovani, vrlo je pohvalno što pokušavate napraviti promjene te se nadam da te promjene idu na bolje da nisu svrha same sebi. Svakako bi onda trebalo uvažiti sugestije "s terena". Kao prvo rasprave se trebaju voditi kada profesori mogu doći do informacija a ne kada su na godišnjem. Nadalje, ako želimo kvalitetan nastavni proces za pripremu takvog sigurno nije dovoljno 20 minuta. Moj prijedlog je 45 minuta nastave, 45 minuta pripreme. Također za dobrobit učenika je vrlo važna suradnja škole i roditelja. Na individualnim informacijama redovito ostajemo duže od jednog sata tjedno te ih i dodatno dogovaramo..Stoga sam mišljenja da bi satnica za poslove razrednog odjela trebala biti bar 3 sata. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 472 | Helena Nazlić | Poštovani, izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete.... Smatram da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. U interesu je učenika da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljam komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažem da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažem da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Smatram da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljam predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljam svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 473 | JOSIPA BROZ BOROJA | Članak 3 – vođenje razrednog odjela – 2 sata u zaduženju su premalo, a da ne govorim kako nije isto biti razrednik u odjeljenju koje broji 17 i onom koje broji 29 učenika. Članak 11 - 20 minuta pripreme po nastavnom satu je premalo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 474 | Dubravka Kruljac | Poštovani, izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, neprimjereno je vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno- metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 475 | Klaudija Nekić | Poštovani, izražavam nezadovoljstvo sa načinom kako i kada se događa ovo savjetovanje. S obzirom na nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Nadalje smatram kako za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. 20 minuta pogotovo nije dovoljno za način predavanja kako ova kurikularna reforma zahtijeva, jer npr. izrada kviza u nekom digitalnom obliku zahtjeva puno više vremena, ne znam kako drugi, ali ja to u 20 minuta ne stignem, unatoč 20 godina rada u školi. Isto tako se slažem s kolegama koji misle da bi trebalo: - povećati vrijeme za poslove razredništva barem na 3 sata tjedno, a nikako sat razrednikane bi smio ulaziti u opis općih poslova, nego se naglasiti kao takav u tjednom zaduženju, jer oduzima itekako vremena i pripreme za rad s učenicima - uvesti u satnicu rad na projektima (2 - 4 sata tjedno), - precizno sastaviti popis ostalih poslova i definirati vrijeme za obavljanje istih. S poštovanjem, Klaudija Nekić! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 476 | Irena Katinić | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 477 | Iva Palčić Strčić | Poštovani, vrijeme predviđeno za pripremanje nastave trebao bi biti najmanje 30 minuta uzimajući u obzir složenost tematskog planiranja te poticanje na korištenje digitalnih alata u nastavi. Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 478 | Željko Mačić | Poštovani, kako su mnogi kolege već napisali, 20 minuta za pripremu nastavnoga sata svakako je nedovoljno, pogotovo imamo li na umu da za nekoliko dana počinje Škola za život koja pred nastavnike i učitelje stavlja još brojnije zahtjeve. Nastava bi trebala biti iznimno moderna, zanimljiva, interaktivna, prilagođena svakome učeniku, a nastavnik bi je (ionako potplaćen) trebao moći organizirati za 20 minuta po školskom satu, Drugi nedostatak ostavljanje je odredbe o 2 sata u normi (4 sata ukupnog radnog vremena) za razredništvo. Svatko tko je ikada bio razrednik zna koliko vremena tjedno zahtijeva razredništvo, od rješavanja brojnih konfliktnih situacija, razgovora s učenicima, roditeljima i kolegama do ispunjavanja brojnih obrazaca kojih je, unatoč neprestanim pričama o rasterećenju, sve više i više. S poštovanjem Željko Mačić, mag. educ. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 479 | Jelena Šutić Alaga | Poštovani, nakon čitanja ovog prijedloga pisala bih romane što nije dobro postavljeno. Pravilnik bi trebali pisati učitelji/ce, nastavnici/ce, profesori/ce koji rade najmanje 20 godina u učionici i koji su prošli sve vrste škola, od škola s malim brojem učenika, s velikim brojem učenika, s opremljenim/neopremljenim kabinetima, s nedovoljnim brojem učionica pa nastavnici svaki sat sele u drugu učionicu, itd. Za kemiju, biologiju, prirodu, fiziku 20 minuta pripreme po satu nije bilo nikad dovoljno, ni za obradu novog, ni za ponavljanje, kamo li za pripremu ikakvog praktičnog rada po grupama. Za izvest sat s praktičnim radom (pripremit, pospremit), trebaju nam još 4 ruke najmanje. Zato nam je potreban tehničar. Satnica bi se trebala smanjiti na 20 sati najviše tjedno, jer ionako sve pripreme pribora za bilo kakav grupni rad obavljam (kad imam svih 6 sati bez pauze) tako da dođem sat vremena prije početka nastave i čistim za sobom najmanje sat poslije nastave pa mi tjedna norma pisanja priprema, održavanja satova, održavanja pribora prelazi 40 sati po tjednu, i to bez usavršavanja. I poslovi razrednika zahtijevaju više sati neposrednog rada pa bi se i oni trebali povećati Također, ostale poslove treba specificirati i ravnatelj ne smije zadužiti učitelja poslovima koji nisu navedeni u Pravilniku koji se navode sad pod ono „famozno“ Ostali poslovi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 480 | Ana Marija Sačer | Izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 481 | Zoran Popić | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 482 | TD | Izražavam nezadovoljstvo na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovimakoji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 483 | Branka Stojković | Opći komentar: Izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće.Ujedno, potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 484 | Karmela Šegvić | Izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 485 | Tina Gobov Dražinić | Opći komentar: Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 486 | Kristina Krtalić | Poštovani, predlažem dvije promjene u Pravilniku: Članak 13. (10) Tjedna norma stručno-metodičke pripreme iznosi 20 minuta po satu redovite nastave, osim dva sata neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika koja se priznaju kao redovita nastava. Predlažem promjenu tjedne norme stručno-metodičke pripreme na 30 minuta te uvođenje iste po satu dodatne nastave (rad s potencijalno darovitim i darovitim učenicima). Članak 40. (1) Tjedna obveza učitelja predmetne nastave u izvođenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz članka 26. stavka 1. ovoga Pravilnika za puno radno vrijeme iznosi: – 20 sati za učitelje Hrvatskoga jezika, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, – 21 sat za učitelje stranih jezika, – 22 sata za učitelje ostalih nastavnih predmeta. Predlažem promjenu broja sati u tjednoj obvezi učitelja informatike u osnovnoj školi na 20 sati, te dodavanje u satnicu 2 sata za održavanje informatičke opreme (neki od nas su i zaposleni kao voditelji informatičke učionice). Zašto to predlažem? U srednjoj školi nastavnik informatike/računalstva može dobiti u satnici i više od dva sata za održavanje inf. opreme. To je nekad bilo moguće zadužiti i u osnovnoj školi, kad je bilo puno manje informatičke opreme, i to ne samo u informatičkoj učionici, nego i u samoj školi. A danas su barem dva računala u računovodstvu, stručna služba, ravnatelj, zbornica, pametne ploče i računala u učionicama, te sve to puta dva ako radite i u područnoj školi. Isto tako smo administrator ematice, ednevnika, informatička podrška u različitim projektima, uređivanje mrežnog mjesta škole, od nedavno i sudjelovanje u povjerenstvima za provedbu natječaja (gdje je obvezna provjera vještina i sposobnosti te poznavanja rada na osobnom računalu),… S poštovanjem, Kristina Krtalić | Djelomično prihvaćen | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 487 | Ivana Skočić | Poštovani, slažem se sa svim kolegama koji su naveli kako bi se norma učiteljima i nastavnicima predmeta Biologija, Kemija i Fizika trebala smanjiti zbog pripreme istraživačkog načina poučavanja i održavanja kabineta, pogotovo sad kad kurikularna reforma ima sve veće zahtjeve u nastavi tih predmeta. Također, priprema nastavnog sata se ne može kvalitetno napraviti u 20 minuta, a isto tako i poslovi razrednika zahtjevaju više sati neposrednog rada pa bi se i oni trebali povećati. Srdačan pozdrav, Ivana Skočić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 488 | Vibor Kos | Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi Opći komentar: Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovimakoji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 489 | Jasmina Novak | Poštovani, pročitavši prijedloge promjena u normi rada nastavnika iznosim svoja razmišljanja, prijedloge i molbe. Velika promjena u očekivanom načinu rada nastavnika i učenika na samom početku Reforme školstva trebala je nositi sa sobom i značajniju promjenu Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika. Objavljeni prijedlog nije dobar i treba ga u potpunosti izmijeniti u skladu s Kurikularnom reformom. Također nije objavljen Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika srednjih škola. Kada se može očekivati? 1. Oko 1300 nastavnika kemije, biologije i fizike zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, obratilo se Ministrici znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Blaženki Divjak sa Zahtjevima za promjenom načina izvođenja nastave, a u skladu s novim Kurikulumima nastavnih predmeta za osnovne škole i gimnazije, s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete rada nastavnika prirodoslovlja i njihovih učenika. U Zahtjevima su navedeni poslovi koje uz redovnu pripremu za svaki sat nastave, nastavnici STEM područja svakodnevno obavljaju, a do danas nisu obuhvaćeni normom rada. Budući da se s ovim poslovima susreću već godinama i svakodnevno molim da se još jedanput razmotri prijedlog promjene norme i ovi poslovi uvrste u normu nastavnika prirodoslovnih predmeta, te zaposli kemijski tehničar kao pomoć u obavljanju ovih poslova. Citiram obveze nastavnika koje su navedene u Zahtjevu nastavnika kemije, a slični su zahtjevima nastavnika biologije i fizike: 1. Osmišljavanje pokusa i izrada radnih listića za učeničke pokuse u nastavi. 2. Osmišljavanje i izrada materijala za učeničke mini-projekte te pregledavanje i vrednovanje učeničkih rezultata. 3. Priprema otopina različitih tvari i različitih koncentracija, te pribora za izvođenje pokusa (za 11 razreda, a u jednom razredu je 5 grupa u kojima radi 5-6 učenika, što iznosi 55 setova tjedno, ukoliko učenici izvode samo jedan pokus). 4. Pranje i čišćenje različitog kemijskog pribora, ponovno sortiranje i spremanje pribora i kemikalija, odvajanje, zbrinjavanje i recikliranje otpada nakon svakog izvedenog pokusa. 5. Praktični rad s darovitim učenicima, od kojih se na natjecanju iz kemije u svim godištima, te na prvoj godini fakulteta STEM područja, očekuju savladane osnovne vještine i samostalnost u praktičnom radu. 6. Pripremanje posebnih pisanih materijala, pribora i kemikalija za pokuse za učenike s individualiziranim i prilagođenim programom. 7. Povećano psihičko opterećenje i odgovornost nastavnika tijekom praktičnog rada učenika zbog prevelikog broja učenika (cijeli razred u učionici, oko 28 učenika na jednog nastavnika) koji rade s kemikalijama i nerijetko s otvorenim plamenom. 8. Održavanje higijene kemijskog kabineta (spremanje ormara, sortiranje, održavanje čistoće jer spremačice u školama nisu educirane i nije im u opisu zaduženja održavanje higijene kemijskog pribora, kemikalija i otpada). 9. Vođenje evidencije stanja kemikalija u kabinetu, kontinuirano praćenje potrošnje, sortiranje, označavanje i ispravno skladištenje kemikalija, izrada popisa za narudžbu potrošenih kemikalija, naručivanje kemikalija. 10. Vođenje evidencije stanja pribora u kabinetu (drvenog, metalnog, plastičnog, porculanskog i staklenog), kontinuirano praćenje upotrebe pribora, servisiranje oštećenog, ispravno odlaganje razbijenog pribora, izrada popisa za narudžbu potrošnog pribora, naručivanje pribora. 11. Održavanje kemijskog kabineta koji uključuje poslove vezane uz pravilan rad s kemikalijama i priborom u smislu ispunjavanja sigurnosno-tehničkih zahtjeva i standarda o ispravnosti svih tvari, te provjeravanje postojanja i ispravnosti potrebnih zaštitnih sredstava, sredstava za gašenje požara i sredstava prve pomoći. 12. Kontinuirano praćenje propisa, edukacija i briga o provođenju pravila i mjera opreza i sigurnosti pri radu s opasnim tvarima i priborom. Vrijeme potrebno za ove poslove nastavnika je vrlo lako izmjeriti i ukoliko ima i malo želje za pravednom raspodjelom satnice može se jednostavno pretvoriti u radne sate. Molim da se prihvate prijedlozi za smanjenje norme nastavnicima STEM područja na 20 sati i u školama gdje je to moguće zaposli kemijski tehničar za vođenje prirodoslovnih kabineta. U manjim školama može se zapositi jednog kemijskog tehničara za nekoliko škola, a gdje to nije moguće umanjiti pravedno normu nastavnika koji obavljaju te poslove. 2. Edukacija nastavnika prirodoslovnih predmeta bi trebala biti više okrenuta istraživačkoj nastavi. Digitalni sadržaji i virtualne učionice ne mogu biti jedini ili većinski izvor edukacije nastavnika prirodoslovlja, a pogotovo ne edukacije učenika. Praktičan rad je nezamjenjiv u prirodoslovnim predmetima, težimo nastavi XXI stoljeća. Također u normu nastavnika upisati vrijeme potrebno za stručno usavršavanje. Treba pokrenuti novi projekt modernizacije nastave općenito, a naročito STEM područja. Oformiti stručne radne skupine koje trebaju okupljati profesore metodike nastave i nastavnike-znanstvenike sa sveučilišta, savjetnike iz Agencije za odgoj i obrazovanje, nastavnike mentore i savjetnike iz osnovnih i srednjih škola koji će načiniti analizu načina izvođenja nastave prirodoslovnih predmeta u Hrvatskoj i u zapadnim zemljama. Također, oni trebaju zajedno proći edukaciju u zemljama koje imaju napredno prirodoslovno obrazovanje. Nakon povratka organizirati kvalitetne seminare za nastavnike u Hrvatskoj, te pokušati implementirati značajnije promjene u izvođenju nastave. Počevši od realne i pravedne norme rada, do opremanja specijaliziranih učionica, kabineta, broja učenika, kemijskih tehničara, itd. Profesori koji rade u Hrvatskim školama su izuzetno stručni i motivirani, govore strane jezike, neki vrlo uspješno vode nastavu na stranim jezicima. Ali uz redovnu nastavu grcaju u hrpi nepotrebnih poslova koje povremeno ili svakodnevno obavljaju. Jedan od vrlo opterećujućih poslova, a nigdje nije u ovom prijedlogu spomenut je podjela i prikupljanje udžbenika. 3. U školama treba u potpunosti napraviti analizu i promjenu norme rada nastavnika, definirati što su točno njihova dnevna i tjedna zaduženja, definirati tko priprema i izvodi nastavu, materijale za praktičan rad, a tko brine o priboru i kemikalijama, nabavi, pripremi i pospremanju. Usporediti tjednu normu rada naših nastavnika sa zapadnim zemalja. (Tako je npr. tjedna norma neposrednog rada s učenicima u Njemačkoj 18,75 sati u srednjim školama i 20 sati u osnovnim, u Austriji 15,95 i 20,5, a u Češkoj 15,82 odnono 18, 53 sati. Prosječno u EU 17,62 sati tjedno u srednjim školama i 20,37 sati tjedno u osnovnim.) Nastava prirodoslovnih predmeta u tim zemljama se izvodi isključivo uz prisutnost jednog ili više tehničara i uvijek s manjim brojem učenika. 4. Također je važno zbog zdravlja i sigurnosti učenika odrediti najveći broj učenika koji može biti u razredu kada se izvodi praktična nastava u specijaliziranim učionicama. Taj broj nikako ne bi smio prelaziti 14 do 15 učenika, dakle polovica razreda ili čak i manje. Molim da se još jedanput razmotre i uzmu u obzir svi Zahtjevi nastavnika kemije, biologije i fizike jer je nemoguće očekivati od nastavnika da budu vrhunski obrazovani, kontinuirano se dodatno educiraju, svakodnevno pripremaju i izvode nastavu, obavljaju poslove vezane uz razredništvo i sve ostale poslove, pomažu učenicima s poteškoćama i mentoriraju nadarene učenike, organiziraju i vode učenike na izlete i terensku nastavu, organiziraju i vode nastavne i izvannastavne projekte a pri tome svaki dan dolaze nekoliko sati ranije ili ostaju nakon nastave da bi pripremili ili pospremili kabinet i razrede. Na žalost pojedini nastavnici zbog prevelikog opterećenja odustaju od istraživačke nastave. Molim vas nemojte to dopustiti. Zadatak Kurikularne reforme je omogućiti učenicima i nastavnicima istraživačku nastavu. 5. Za vođenje razrednog odjela predlažem 6 sati, 3 sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a 3 sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela. 6. Stručno-metodičko pripremanje odgojno-obrazovnog rada nastavnika sa barem 10 godina iskustva u srednjoj školi, za jedan kvalitetan sat treba iznositi 40 do 45 minuta minimalno. Pripremanje jednog sata praktičnog istraživačkog rada iznosi od 60 do 120 minuta, ovisno o temi, a jednako toliko traje pranje i pospremanje pribora nakon rada. Pripremanje, kao i vrednovanje pisanih provjera znanja i/ili referata nakon praktičnog rada traje od 60 do 90 minuta po razredu. 7. Svakako bi trebalo pravedno umanjiti normu nastavnicima koji rade u više škola ili predaju više programa. 8. Detaljno analizirati i definirati „ostale poslove“ i upisati ih u normu rada. S poštovanjem Jasmina Novak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 490 | DANIJELA CIGLAR | Opći komentar: Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. Članak 1. U stavku 3. stoji: "g) Dopunska nastava je posebni odgojno-obrazovni program namijenjen učenicima koji ne prate redoviti nastavni program s očekivanom razinom uspjeha. Može se organizirati za sve nastavne predmete izuzevši Likovnu, Glazbenu, Tehničku i Tjelesnu i zdravstvenu kulturu te izborne predmete...." Smatramo da bi izbornu nastavu drugog stranog jezika trebalo izostaviti iz izuzeća vezano uz izvođenje dopunske nastave. Naime, događa se da učenici imaju teškoća u svladavanju sadržaja drugog stranog jezika i tada, zbog toga što im ta ocjena kvari prosjek, odustaju od učenja drugog stranog jezika. Mišljenja smo da bi u interesu učenika bilo da im se omogući dopunska nastava i iz izbornog stranog jezika kako bi, u skladu sa zahtjevima suvremenog svijeta, učili dva strana jezika i tako unaprijedili svoje jezične kompetencije. Članak 10. Stavkom 5. određeno je: "(5) U slučajevima iz stavka 4. ovoga članka, dodati rad, dopunsku nastavu i izvannastavne aktivnosti izvode drugi učitelji razredne nastave ili učitelj u produženome boravku." Kako se DOP, DOD, INA najčešće održavaju kao zadnji satovi, teško da će učitelj iz produženog boravka moći izvoditi takav rad ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“, a kako je regulirano Pravilnikom o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 2. Ponavljamo komentar iz prethodnog članka: Upitno je kako učitelj „… može biti zadužen i izvođenjem dodatnog rada, dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti.“ Kako se DOP, DOD, INA održavaju najčešće održavaju kao zadnji satovi kako će to pokriti učitelj iz produženog boravka ako je on dužan „dežurati prije početka produženoga boravka ako svi učenici ne završavaju s redovitom nastavom u isto vrijeme (sukladno redovitim tjednim poslovima koji proizlaze iz neposrednoga odgojno-obrazovnog rada)“ - Pravilnik o organizaciji i provedbi produženoga boravka u osnovnoj školi, čl. 7., stavak 2. (NN 62/2019). Članak 11., stavak 3. Predlažemo da tekst izmjene glasi: „(3) Učitelju iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednoga odgojno-obrazovnog rada osim za sate dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti u slučajevima iz članka 10. stavka 4. ovoga članka. Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 12. Predlažemo da tekst izmjene glasi: U članku 12. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi: „(3) Učiteljima iz stavka 1. ovoga članka stručno-metodičko pripremanje iznosi 30 minuta po satu neposrednog odgojno-obrazovnog rada.“ Naime, smatramo da za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. Članak 13. Pozdravljamo predloženu izmjenu kojom se u stavku 7. iza točke 5. dodaje se nova točka 6. koja glasi: „- mentorski rad s darovitim učenicima po kurikulumu koji je donio ministar ili je dobivena suglasnost Ministarstva“. Međutim, nužno je na isti način vrednovati te poslove i za učitelje razredne nastave jer je činjenica da će rano otkrivanje darovitosti i stručan rad s takvim djetetom što ranije polučiti najbolje rezultate u razvoju djetetova dara (preporuka je već u predškolskom uzrastu!). Dakle, nužno je iste poslove navesti i u članku 10. Pravilnika. Vezano uz ovaj članak, u čl. 14. koji također regulira poslove učitelja predmetne nastave stoji: "Učitelj predmetne nastave može: koordinirati provođenje nacionalnih ili međunarodnih projekata 1 sat tjedno," i "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno." Ova zaduženja i normiranje potrebno je ugraditi također i u članak 10. (Radne obveze učitelja razredne nastave) jer to jesu poslovi koje učitelji razredne nastave i sada obavljaju. Također, i ovo izostavljanje učitelja razredne nastave vezano uz te poslove je diskriminirajuće! Što se normiranja stručno-metodičkog pripremanja učitelja predmetne nastave tiče, ponavljamo svoj komentar: Za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje nije dovoljno 20 minuta ni za koji segment rada u osnovnoj školi. Također, s obzirom na odredbe članka 10., stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi tjedna norma stručno-metodičke pripreme učitelja razredne nastave iznosi 30 minuta po satu redovite nastave te je drugačije (umanjeno) normiranje za ostale učitelje u osnovnim školama diskriminirajuće. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 491 | Ana Hinić | Izražavam nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Potpuno neprimjerenim smatram vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavni dio tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 492 | IVANA KOZIĆ | Poštovani, smatram kako nastavnici stranih jezika imaju jednak opseg poslova kao i nastavnici hrvatskog jezika, učenje čitanja i pisanja, testovi, diktati, zadaćnice, a jedan sat nastave tjedno više. S obzirom na sve veće zahtjeve rada u nastavi, kako za pripremanje, tako i za realizaciju, potrebno je smanjiti broj sati, kako bi se nastavnicima omogućila kvalitetna priprema, te bi to rezultiralo i boljim rezultatima učenika. Srdačan pozdrav, Ivana Kozić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 493 | Draženka Kuzman | Poštovani, smatram da učitelji informatike trebaju dobiti satove na redovito održavanje informatičke opreme i podržavam prijedlog da se u članku 13. svakako stavi dopuna "-obavljati poslove održavanja informatičke učionice 2 sata tjedno." Učitelji informatike dobro znaju da je to puno više, nosimo opremu kući, popravljamo u slobodno vrijeme, pomažemo ostalim kolegama oko njihove opreme (računala, projektori) itd. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 494 | Jasmina Mamula | 1. 20 minuta za pripremanje nastavnog sata je premalo. 2. Poslovi razrednika zahtijevaju više od 2 sata u neposrednom odgojno-obrazovnom radu. 3. Članovi Stručnog povjerenstva škole za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta trebali bi dobiti barem jedan sat tjedno. Riječ je o učiteljima razredne nastave i Hrvatskog jezika koji dijete moraju upoznati, provjeriti čitanje, pisanje, usmeno i pisano izražavanje, apstraktno mišljenje, zaključivanje, poznavanje matematičkih i drugih sadržaja… Nakon toga slijedi pisanje mišljenja. Uglavnom je riječ o učenicima s kojima se prvi put susrećemo, posebice u školi koja broji 40 razrednih odjela, a djece koja se školuju po individualiziranom i prilagođenom programu sve je više. Nažalost, zasad je ovaj posao volonterski. Nadam se ne još dugo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 495 | Nina Posarić | U cijelosti podržavam stav kolega da bi učitelje informatike valjalo zadužiti s minimalno dva sata tjedno za održavanje informatičke učionice. Nepotrebno je više nabrajati poslove koji se vežu uz brigu o funkcionalnosti računalne opreme. Opseg tih poslova dodatno će se povećati i uvođenjem informatike u niže razrede. Svima je jasno da takvo održavanje nije ograničeno samo na informatičku učionicu nego, najčešće, na sva računala u školi. Također smatram da je 20 minuta nedostatno vrijeme za kvalitetnu pripremu nastavnog sata informatike. Zbog specifičnosti samoga predmeta, za pripremu je često potrebno i višestruko dulje vrijeme, što često znači i do kasnih noćnih sati. Jednako tako, svi oni koji su iskusili što znači biti razrednik u višedesetljetnoj učiteljskoj praksi mogu potvrditi da vođenje razrednog odjela u neposrednom odgojno-obrazovnom radu uvelike premašuje sadašnja dva sata. O povećanoj odgovornosti ne treba ni govoriti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 496 | KATIJA BISKUPOVIĆ | Poštovani! Sat razrednika nikako ne bi smio ulaziti u opis općih poslova nego se naglasiti kao takav u tjednom zaduženju jer oduzima itekako vremena i pripreme za rad s učenicima pa ni 2 sata tjedno nikao nisu dovoljna, barem 3. Također mislim da 20 minuta za kvalitetnu metodičku pripremu sata nije dovoljna i treba biti minimalno 40 min. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 497 | Marijan Kovačević | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 498 | MIHAELA MARCELJAK ILIĆ | Poštovana ministrice još jedno"m se pozivam na zahtjev urudžbiran minisrtarstu u svibnju 2019. "Predmet: Zahtjev za unapređenjem načina izvođenja nastave biologije te promjenom norme rada (satnice) nastavnika biologije u osnovnim i srednjim školama Poštovana ministrice Divjak, ovim Zahtjevom Vam se obraćamo kako bismo ususret novom „Kurikulumu nastavnog predmeta biologija za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj“ zamolili za pomoć u promjeni i unapređenju načina izvođenja nastave predmeta Biologija, s ciljem poboljšanja uvjeta i kvalitete rada nastavnika biologije i njihovih učenika. Učenje i poučavanje prirodoslovnih predmeta temelji se na stjecanju znanja i vještina složenim kognitivnim procesima percepcije, znanstvene komunikacije te rasuđivanja pri analizi, sintezi, vrednovanju i donošenju zaključaka. Iskustveno učenje i stjecanje znanja i vještina kroz eksperiment u biologiji obuhvaća sve navedene procese i predstavlja jednu od najvažnijih nastavnih aktivnosti kroz koju učenici upoznaju izvornu stvarnost koja ih okružuje. Učenika se kroz eksperiment stavlja u ulogu glavnog aktivnog sudionika nastave koji je potaknut da istražuje, promišlja, uči otkrivanjem, predlaže te samostalno dolazi do spoznaja i razvija svoje sposobnosti i vještine. Rezultat ovakvog pristupa u biologiji je bolje razumijevanje znanstvenih koncepata i pobuđivanje interesa za znanost jer "oživljuje" eksperimente i povezuje ih sa pojavama u prirodi. Od izuzetne je važnosti da poradimo na razvoju ovakvog pristupa i promijenimo svijest o biologiji kao predmetu koji često podrazumijeva usvajanje velike količne činjeničnog znanja na koje se nadovezuju pokusi koji potvrđuju usvojeno. Određeni broj nastavnika vrijedno radi na tome već dugi niz godina i među strukom je sazrela potreba za promjenom. Sljedeće školske godine s uvođenjem novog kurikuluma intenzivirat će se korišenje suvremenih metoda i oblika rada s učenicima te se očekuje značajan razvoj vještina učenika i nastavnika te usmjeravanje ka cjeloživotnom učenju. Takav pristup poučavanju zahtijeva od nastavnika biologije puno više vremena za pripremanje nastave. Dosadašnji način rada u biologiji također je iziskivao povećano opterećenje za kvalitetnu pripremu nastavnih sati jer uključuje praktične radove različitih tipova. Specifični zahtjevi našeg predmeta nastavnicima biologije predstavljaju dodatni rad koji do sada nije uveden u neposredni odgojno-obrazovni rad, a prema novom kurikulumu nastave biologije dodatno će se intenzivirati. U nastavku navodimo dodatne zahtjeve za nastavnike biologije u pripremanju i izvođenju kvalitetne nastave zbog kojih smatramo da je potrebno mijenjati normu rada (satnicu) i način provođenja nastave: 1. Zahtjevi istraživačkog pristupa nastavi 1.1. Osmišljavanje pokusa i drugih oblika aktivnog učenja te izrada radnih materijala za provođenje istih u nastavi. 1.2. Osmišljavanje i izrada materijala za učeničke projekte te vrednovanje istih. 1.3. Priprema pribora, materijala, kemikalija, uzoraka iz prirode za izvođenje pokusa. Grupni rad, rad u paru i individualni učenički rad zahtijeva obilnu i temeljitu pripremu te savladavanje poteškoća u izvođenju. 1.4. Pranje, čišćenje, pospremanje pribora, materijala, kemikalija i uzoraka. 1.5. Individualni praktični radovi s učenicima u pripremi za različite projekte, natjecanja, natječaje i smotre. 1.6. Pripremanje posebnih pisanih materijala, pribora i kemikalija za pokuse za učenike s individualiziranim i prilagođenim programom. 1.7. Pripremanje i provedba izvanučioničke (terenske) nastave koja redovito uključuje praktični rad na terenu. 1.8. Dodatno opterećenje i odgovornost nastavnika tijekom praktičnog rada učenika (briga za sigurnost provedbe i nadzor velikog broja učenika). 1.9. Obilježavanje velikog broja značajnih datuma u školi i izvan nje što zahtijeva pripremanje zanimljivih aktivnosti, radionica i događanja za učenike škole te za širu javnost (na takvim događanjima redovito su prirodoslovni predmeti u fokusu zbog svoje atraktivnosti) 2. Zahtjevi vođenja kabineta biologije Održavanje, kontinuirana opskrba i servisiranje opreme biološkog kabineta podrazumijeva kontrolu stanja pribora, uzoraka, materijala, kemikalija i uređaja, servisiranje oštećenog i neispravnog, ispravno odlaganje neiskoristivog te nabava i naručivanje novog. 3. Zahtjevi uvođenja IKT u nastavu biologije i promjena u načinu vrednovanja 3.1. Kreiranje novih nastavnih materijala koji prate IKT resurse i povezuju izvornu stvarnost sa digitalnim predodžbama te zadržavaju pažnju učenika na zadanoj temi i nakon „gašenja tableta“. 3.2. Organizacija školskih resursa vezana za dostupnost IKT opreme. 3.3. Održavanje specijalizirane IKT opreme (npr. senzora za ispitivanje) i kontinuirana edukacija o korištenju iste. 3.4. Priprema konceptualnih zadataka i razvoj kriterija za praćenje učeničkih postignuća kod istraživačkog učenja. 3.5. Pregledavanje velikog broja učeničkih uradaka i izrada izvještaja vezanih za učeničke istraživačke radove i projekte. U pretrpanom školskom rasporedu, gužvi u učionicama i kabinetu na dnevnoj bazi, poprilično je teško uskladiti sve ove aktivnosti i zahtjeve te ih izvesti kvalitetno. U skladu sa svim prethodno navedenim zahtjevima, predlažemo sljedeće promjene u organizaciji rada u nastavi biologije u osnovnim školama, gimnazijama i strukovnim školama: 1. Zaposliti u školi tehničara za vođenje kabineta biologije i praktičnu pomoć pri izvođenju nastave biologije, ali i ostale prirodoslovne predmete kemiju i fiziku. 2. Smanjiti normu rada (satnicu) nastavnicima biologije na 20 sati nastave tjedno u skladu sa specifičnostima predmeta i svih navedenih poslova koji ga prate. 3. Uvesti vježbe iz biologije. Predlažemo da se nastava biologije kombinira s nastavom kemije, a nastava fizike s nastavom informatike, tako da ukupni broj nastavnih sati godišnje ostane nepromijenjen za svaki od navedenih predmeta. Svaki bi tjedan cijeli razredni odjel imao po jedan sat nastave biologije i kemije, odnosno fizike i informatike. U istom tjednu polovica razrednog odjela imala bi dva sata vježbi iz biologije, a druga polovica dva sata vježbi iz kemije (jednako za fiziku i informatiku). U drugom tjednu, polovice razrednog odjela bi se zamijenile na vježbama iz biologije i kemije. U nekim se školama na ovakav način, već godinama provode vježbe iz fizike i informatike, što osigurava dovoljno vremena za izvođenje pokusa i istraživačku nastavu. Navedeni prijedlozi bi omogućili stvaranje adekvatnih uvjeta za ostvarivanje predviđenih ciljeva i ishoda predmeta Biologija te bi se uskladila tjedna zaduženja nastavnika biologije sa nastavnicima ostalih predmeta. U želji za edukacijom i praćenjem suvremenih trendova u obrazovanju, nastavnici biologije su sudjelovali i sudjeluju u brojnim Erasmus+ projektima u različitim zemljama Europske unije tijekom kojih smo se uvjerili da su navedeni uvjeti u nastavi biologije, kemije i fizike uobičajena praksa već duži niz godina te polučuju izvrsne rezultate. Nadamo se da ćete uvažiti našu zamolbu i prijedloge. Unaprijed Vam zahvaljujemo! " | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 499 | Marina Arambašić | Spornim smatram - "Poslovi koji proizlaze iz naravi posla razrednika su: ◊ drugi poslovi vezani uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma.“ Pod nazivom drugi poslovi se skriva mnogo toga te je često taj dio u poslovima razrednika sporan. Jer, sve što je sporno se dvojako pod time može protumačiti i nazvati drugim poslovima. Smatram kako je priprema od 20 minuta za svaki sat nedovoljna. Za 20 minuta mogu samo pripremiti okosnicu kvalitetnog sata, staviti na pair ideje kako realizirati sat no ne i isplanirati ga. U to vrijeme planiranja nikako nisu uključenja planiranja projekta, izvanučioničnih, terenskih nastava i sličnih aktivnosti koje oduzimaju mnoštvo vremena i truda učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 500 | Sindikat hrvatskih učitelja | Sindikat hrvatskih učitelja izražava nezadovoljstvo načinom rada na pripremi nacrta Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Ujedno, potpuno neprimjerenim smatramo vrijeme u kojem se odvija ova javna rasprava o dokumentu koji je od iznimne važnosti za učitelje i stručne suradnike u osnovnim školama (vrijeme godišnjih odmora). Nazive skupine predmeta iz ODLUKE O DONOŠENJU NASTAVNOG PLANA ZA OSNOVNU ŠKOLU (NN 66/2019) treba uskladiti s Pravilnikom o tjednim radnim obavezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. Naime, Odluka razlikuje OBVEZNE PREDMETE, IZBORNE PREDMETE, POSEBNE PROGRAME KLASIČNIH JEZIKA, MEĐUPREDMETNE TEME I DRUGE OBLIKE NASTAVE! Ono što je sporno u Odluci je izostavljanje Izvannastavnih aktivnosti, a koje su oblik neposrednog odgojno-obrazovnog rada s učenicima i time sastavnim dijelom tjednog zaduženja učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 501 | Ivka Kavelj | Poštovani, moje mišljenje je da se satnica za poslove razrednog odjela nužno treba povećati. Ako ćemo se kvalitetno pripremiti za sve ostale poslove tj. izvanučioničku nastavu, projekte, suradnju s roditeljima, pripremiti suglasnosti, popise, izvještaje, smatram da nam treba više vremena (bar 3 sata). Također mislim da bi na sve učestalije sastanke školskih odbora njihovi članovi trebali imati naknadu ili bar sat manje tjednog zaduženja. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 502 | Marita Maleš | Zaduženje u redovnoj nastavi bi trebalo umanjiti: - učiteljima koji rade u dvije škole jedan sat, - učiteljima koji rade u tri škole dva sata - ... Zaduženje u redovnoj nastavi bi trebalo umanjiti učiteljima koji rade: - 5 programa za jedan sat, - 6 programa dva sata - ... Ovo smanjenje ne bi trebalo samo smanjiti zaduženje u redovnoj nastavi nego i ukupan broj sati neposredno odgojno - obrazovnog rada - na primjer umjesto 22 ima 21 ili 20 ili ..., umjesto 24 ima 23 ili 22 ili ... Na ovaj način bi se djelomično ujednačile norme koje su za sada izrazito neujednačene posebno prema učiteljima STEM područja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 503 | Marita Maleš | Poznajući poslove koje prije početka nastave, ali i tijekom godine radi satničar, smatram kako bi ovisno o veličini škole trebalo odrediti broj sati koji izrada rasporeda zamjenjuje u redovnoj nastavi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 504 | Anita-Davorka Kružičević | Priprema nastavnog sata se ne može kvalitetno obaviti u 20 minuta.Potrebno je povećati na 60 minuta također poslovi razrednika zahtijevaju tri sata neposrednog rada S poštovanjem | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 505 | SANJA ŠKRABIĆ | Poštovani,smatram da bi se satnica sata razrednog odjela trebala povećati sa dosadašnja 2 sata na 3+2(3sata ostali poslovi,a 2 sata u nastavi). Isto tako smatram da priprema od 20 minuta za svaki nastavni sat nije dovoljna i da je istu potrebno povećati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 506 | Klaudija Wild | Poštovani, Čitajući komentare ostalih sudionika, a između ostalog iščitavajući i Pravilnik i sama dolazim do sličnih zaključaka koje navode i ostali sudionici e-Savjetovanja. Ja ću ih samo pobrojati: 1. vratiti u OŠ mogućnost da se u zaduženje stavi minimalno 3 sata za voditelja specijalizirane informatičke učionice, iako smatram da je potrebno daleko više. 2. povećati satnicu za razredništvo (4 sata) 3. povećati vrijeme za stručno – metodičko pripremanje sata, jer svi mi potrošimo i više od 20 minuta 4. sastaviti popis ostalih poslova (što se sve pod tim podrazumijeva) 5. Održavanje web stranice staviti u satnicu, s obzirom da i taj dio odnosi vrijeme, a ne vodi se u satnici Srdačan pozdrav, Klaudija Wild | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 507 | PETAR DOBRIĆ | Potrebno je uvrstiti u pravilnik: 1. vratiti u OŠ voditelja specijalizirane informatičke učionice (2 - 4 sata tjedno), 2. povećati vrijeme potrebno za pripremu istraživačke nastave (40 - 60 min), 3. uvesti održavanje kabineta (tehnička kultura, fizika, kemija, biologija) za STEM predmete (2 sata tjedno), 4. u satnicu ugraditi vrijeme potrebno za pripremu nastave učenicima kojima je potrebna prilagodba ovisno o njihovom broju (1 - 2 sata), 5. povećati vrijeme za poslove razredništva (4 - 6 sata tjedno), 6. uvesti u satnicu rad na projektima (2 - 4 sata tjedno), 7. precizno sastaviti popis ostalih poslova i definirati vrijeme za obavljanje istih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 508 | Suzana Barnaki | Poštovani, godinama u školi izrađujem raspored sati i žalosti me što se kao relevantan podatak za obavljanje tog posla (kao i o zaduženju u vidu voditelja smjene) uzima samo podatak o tome ima li u školi manje ili jednako ili više od 8 odjeljenja predmetne nastave. A što je s odjeljenjima razredne nastave? Pa satničar u sklopu rasporeda za čitavu školu vodi računa i o rasporedu u razrednoj nastavi (strani jezik, izborni strani jezik, glazbena kultura, vjeronauk, raspored dvorane za tjelesni odgoj, školski pjevački zbor...). A u sklopu poslova voditelja smjene valjda vodi računa i o organizaciji rada i razredne nastave uz već spomenutu predmetnu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 509 | ANDREJA PTIČEK | Poštovani, komentiram ovaj nacrt kao učitelj koji radi dva predmeta, matematiku i fiziku, kao razrednica razreda koji trenutno broji 26 učenika, a generacija prije ove je bio razred od 28 učenika. Naš pedagoški standard to sve dopušta. Optimalan broj učenika je 20, no može se kretati od 14 do 28. Je li isto raditi u razredu sa 14 učenika i u razredu sa 28 učenika? Je li isto pripremati pribor i materijale za učeničke pokuse iz fizike za 14 učenika i za 28? Je li isto pripremiti i organizirati grupni rad? Traje li jednako dugo ispravljanje ispita i pisanih radova, ispisivanje matičnih knjiga pregledavanje svjedodžbi i ostalog. No, taj raspon u broju učenika kroz zaduženja se nigdje ne evidentira. U Članku 3. ovog nacrta predlažem da se pod ostalim poslovima vođenja razrednog odjela umjesto dva sata stave 4 sata. Iz kojeg je razloga prema tom članku iz Članka 4. Pravilnika izbačen podstavak o brizi o učeničkoj prehrani, zdravstvenoj i socijalnoj skrbi učenika te izvršavanju učeničkih obveza ? U Članku 26. stavku 2. Pravilnika u opisu Razredništva taj podstavak stoji. Prijedlog za Članak 13. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, stavak 2. da tjedna radna obveza učitelja predmetne nastave u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima za puno radno vrijeme iznosi za učitelja Hrvatskog jezika, jezika nacionalnih manjina, Matematike, stranoga jezika i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, Fizike, Kemije, Informatike - 22 sata, za učitelje ostalih predmeta 23 sata. Sukladno tome se mijenjaju i stavak 4. i stavak 5. Prijedlog je da se u stavku 10. umjesto 20 minuta stavi 30 minuta jer uza svu kreativnost i iskustvo, ponuđene prijedloge, gotove materijale to vijeme nije dovoljno. Srdačan pozdrav, Andreja Ptiček | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 510 | Davorka Hrženjak | Poštovani! Velik broj kolegica i kolega navelo je da 20 minuta za stručno-metodičku pripremu nije dovoljno. U potpunosti se s time slažem. Učiteljica sam s 19 godina radnog staža i niti jednom se nisam uspjela pripremiti za sat za 20 minuta. Također, za provođenje dodatnog, dopunskog rada te izvannastavne aktivnosti potrebno je pripremanje i to bi trebalo uključiti u satnicu. Učitelji informatike velik broj sati troše na održavanje računala u informatičkoj učionici. Nekad je bila mogućnost da se održavanje informatičke učionice uključi u tjedno zaduženje (a čini mi se da u srednjoj školi ta mogućnost i dalje postoji) i bilo bi dobro da se ta praksa vrati. Bilo bi lijepo kad bi se savjetovanja provodila kada učitelji nisu na godišnjem odmoru, a posebno zbog toga što stranica e savjetovanja ne funkcionira dobro na mobitelima. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 511 | Milan Omrčen | Školski odbor upravlja školom, imenuje ravnatelja, daje suglasnosti za zasnivanje radnog odnosa, donosi statut, kurikulum, godišnji plan, financijski plan, opće akte, daje prijedloge i mišljenju ravnatelju u prijedlozima vezanima za rad i sigurnost. Predsjednik Školskog odbora saziva i priprema sjednice, predlaže dnevni red, brine se o pismenim materijalima i podacima koji su obavezan prilog pojedinim, brine se o zakonitosti rada Školskog odbora. U većim školama godišnje se održi više od deset sjednica školskog odbora za koju njihovi članovi ne primaju nikakvu naknadu (osim u Gradu Zagrebu!?), a rade vrlo zahtjevan i odgovoran posao. Postojeći sustav ne motivira najkvalitetnije učitelje da se uključe u rad odbora. Predlažem da se u pravilnik uvrsti slijedeća odredba: Članu školskog odbora iz redova učitelja umanjuje se tjedno zaduženje neposredno odgojno obrazovnog rada za 1 sat. Ako je predsjednik školskog odbora umanjuje se za 2 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 512 | SANDRA JEŽIĆ | Dobar dan svima, Učiteljica sam matematike s 23 godine radnog staža, u zvanju sam učitelja savjetnika (u iščekivanju promocije). Podržavam sve kolege koji su napisali komentare i pridružujem se sa par svojih komentara. 1.) 20 minuta za pripremanje kvalitetnog nastavnog sata nikada nije bilo dovoljno tako da to vrijeme treba svakako povećati. To je vrijeme teško izmjeriti budući da obuhvaća kreativno osmišljavanje sata, nabavku, izradu i pripremu materijala, pripremu učionice, pripremu materijala za učenike po prilagođenom programu, itd. Pri pripremanju nastavnog sata Analiza ispita znanja, tj ispravljanju ispita, čak i u razredima s malim brojem učenika, 20 minuta nije dovoljno za ispraviti sve ispite. 2.) Ostale poslove treba specificirati i ravnatelj ne bi smio zadužiti učitelja poslovima koji nisu navedeni u Pravilniku. 3.) U Pravilnik bi trebalo osim broja sati redovne nastave kojima učitelji pojedinih predmeta trebaju biti zaduženi, unijeti i preporuke ravnateljima kako napraviti kvalitetna zaduženja učitelja. Tako da ravnatelj bude obavezan konzultirati učitelje predmetnih aktiva i uvažiti njihove prijedloge, poštovati stručno - pedagoške standarde i bez potrebe ne mijenjati učitelja (ako je moguće učitelj bi trebao predavati u istom razredu od 5.- 8.razreda). Ovako ravnatelj ima zakonsku moć određivanja sudbine učitelja, a tjedna zaduženja može koristiti kao nagradu / kaznu za učitelje što dovodi do loše radne atmosfere među kolegama. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 513 | Milan Omrčen | Radim u školi koja ima 55 razrednih odjela smatram da se na više mjesta u ovom pravilniku diskriminiraju škole s velikim brojem učenika, odnosno razrednih odjela. Npr., potrebno je izmijeniti članak 14. u dijelu gdje stoji „u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno.“, tako da se doda: - u školi s više od 30 razrednih odjela 3 sata tjedno - u školi s više od 40 razrednih odjela 4 sata tjedno - u školi s više od 50 razrednih odjela 5 sati tjedno - u školi s više od 60 razrednih odjela 6 sati tjedno… | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 514 | Ines Dužević | Smatram da se satnica za razrednike obvezno mora povećati sa 2 na 3 sata zbog obujma razredničkih poslova. Priprema od 20 minuta za svaki sat je nedovoljna. Učitelj sam ( mentor) sa 30 godina radnog staža i još uvijek mi je potrebna dobra priprema osobito uz ove nove digitalne tehnologije za pripremu prezentacija, animacija, digitalnih igara, kvizova itd. Za 20 minuta mogu samo pregledati što nudi digitalni udžbenik. U izmjenama i dopunama su sada samo kozmetički zahvati, brisanje zareza , riječi , a pravih izmjena i dopuna gotovo i nema. Ako ćemo u školu za život onda ona treba imati veze sa stvarnim životom - radom nastavnika i stručnih suradnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 515 | Željko Štanfelj | Poštovani, Mišljenja sam da satnicu vođenja razrednog odjela svakako treba povećati, i to dio neposredno odgojno-obrazovnog rada na barem 3 sata jer rad razrednika u neposredno odgojno-obrazovnom dijelu uvelike prelazi dosadašnjih 2 sata. Za satove razrednika, na kojima se odrađuje određena tema, razrednik se također treba pripremati, od čitanja literature do pripremanja materijala za izvođenje sata razrednika. Isto tako, jedan sat ostalih aktivnosti, koji se navodi u Pravilniku, je s obzirom na složenost poslova aktivnosti i specifičnost situacija u razrednim odjelima premalo. Što se tiče poslova koji proizlaze iz naravi poslova razrednika, suradnja s roditeljima se ne odvija samo u vrijeme dok je učitelj/učiteljica u školi već se to radi i izvan radnog vremena. Ostali poslovi razrednika (organizacija raznih aktivnosti, vođenje dokumentacije, savjetovanja i suradnja s roditeljima i sl.) zahtijevaju mnogo vremena i sami po sebi su kompleksni. Stoga, nastavnik u redovnoj nastavi koji je i razrednik (uz sve navedene poslove) ima znatno više poslova i odgovornosti u odnosu na nastavnike koji nisu razrednici. Što se tiče tjedne radne norme neposredno odgojno-obrazovnog rada, smatram da bi trebala biti najviše 20 sati, i to zbog složenosti svih poslova koje nastavnici trebaju odrađivati tijekom tjedna, pogotovo ako su i razrednici. Kvalitetno pripremanje za nastavu uvelike premašuje navedenih 20 minuta po satu redovite nastave i smatram da se treba povećati na minimalno 40-60 minuta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 516 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | U članku 7. ste za poslove voditelja smjene u matičnoj školi stavili normu prema broju razrednih odjeljenja. Zašto administrator e-Dnevnika nema istu takvu normu za svoj rad? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 517 | JELENA BEKAVAC KRČADINAC | Poštovani, učitelji koji rade na dvije ili tri škole moraju imati zbog sudjelovanja na dvostrukim sjednicama Učiteljskog vijeća, Razrednog vijeća, zbog predmetnih informacija na dvjema lokacijama, zbog putovanja u istom danu od jedne škole do druge škole uvećanje satnice od najmanje 2-3sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 518 | SLAVICA BERNATOVIĆ | OBRAZOVANJE. O b r a z o v a nj e je važno. Učitelji ........ nastavnici bi morali biti važan dio obrazovnog sustava. Imam li pravo? Ovaj nacrt Pravilnika ne pokazuje koliko su nastavnici značajna karika, koliko je važan KVALITETAN RAD, VJEŠTINE ..... v r i j e m e, V R I J E M E! Tko si može priuštiti proceduru da će vrijeme pokazati što je, što nije stručno i profesionalno?! Eksperimentalna faza?!! Ne. Zbog čega se nacrt Pravilnika daje u javnost u prikazanom formatu? Zbog čega u ovom periodu? Imam li pravo biti na godišnjem odmoru, ili je to p r i v i l e g i j a za prosvjetare? Zakon o radu, propisuje radnicima godišnji odmor. Prosvjetarima je na raspolaganju kolektivni godišnji odmor. Zna li se u kojem periodu je? U najmanju ruku, termin e-savjetovanja pokazuje ne poštivanje odgojno-obrazovnog djelatnika, kojeggod. Prema ovomu Pravilniku, se određuju radne obaveze (zaduženja). Je li moguće s v e ih, uistinu, uključiti i uvažiti, koje se u stvarnosti rade i provedu? Primjera koji propisuje pravilnik, NIJE RAZUMLJIVO NA ČEMU SE TEMELJE! Zbog čega je tjedno izvođenje fizike istovjetno kao povijest? Ja izvodim tjedno po 15-20 različitih ishoda (minimalno deset), povjesničari maksimalno do 4! Vjeronauku se umanjuje tjedno zaduženje za 1 sat, zbog brojnosti razreda??? Nonsense. Maksimalno izvode do 4 različita ishoda tjedno. Itekako je zahtjevnije tjedno izvoditi i pripremati nastavni proces od 15-20 ishoda, nego li jedan ishod u deset različitih odjeljenja, premda se taj jedan jedini ishod može na bar dva različita oblika organizirati. Ostale zahtjevnosti u mojemu radu (radu osobe u STEM području), u odnosu na navedene primjere, ne budem navodila. NITI predloženi n a c r t Pravilnika nema valjane istovjetne kriterije. Jedino mi koji i z r a v n o radimo i vodimo nastavni proces, valjda razumijemo sav opseg posla (poslova). Kako je moguće da se od mene z a h t i j e v a, pri čemu se izvršavanje i kompletni moj rad ne uvažava? U koje poslove se ubraja, kolikim opsegom, složiti tzv. ˝Potrebe za opremom˝? Pretraživanje, gdje je što moguće nabaviti, kolika je cijena (vrijeme, vrijeme, .... to je samo jedan primjer) .... onda u konačnici, je li će što biti odobreno, nabavljeno ..... od svega što je uistinu važno, hitno, .... Što je vođenje laboratorijske ---- specijalizirane učionice? Je li u sklopu voditlj/ica specijlizirane učionice, neka pravim vodiče za spajanje strujnog kruga? Ne. Tko to određuje? Ravnatelj o tomu najbolje zna? NE. Neka popravljam uređaje, lemljenje ... popravljanje naponskih izvora ....? NE. To ne bi bilo dio poslova koje voditelj specijalizirane učionice radi. Koja je svrha nadolazećega Pravilnika? K v a l i t e t a ili kvantiteta? Kvalitetno pripremanje jednoga nastavnoga sata? Poznato da u sustavima (Finska, Danska) na koje se poziva i čiji se elementi ugrađuju kod nas, kada se govori o promjenama u našem sustavu, za pripremanje nastavnoga sata (informacija za prirodoslovlje, fiziku), i m a j u posebno čovjeka koji izvodi p r i p r e m a nj e, radnih materijala, nastavnih pomagala i aparatura. U mojemu opisu poslova je TO sve. PAZI SAD. Sljedeći navod poradi stvarnog prikaza, nema veze s privatnim; meni su upućeni komentari od kolega(ice) iz zbornice kako se ova ja ˝pravim važna˝, jer eto ne vodim ˝trač-partije˝ s njima u zbornici!!!? Naime, nema me između sati (u onom odmoru od pet minuta) u zbornici, jer i tada (u vrijeme odmora) pospremam. Možda tko sumnja u moje kompetencije? Ja sam sigurno k o m p e n t e n t n a, organizirana u svojemu radu. Uvedeni e-dnevnik omogućio da ne moram, doslovce trčati po Razrednu knjigu u zbornicu. Naprosto, ne stignem do zbornice. Za nekoga tko nema opseg mojih poslova, teško razumjeti o čemu pričam. DOKUMENT koji propisuje i prema kojemu se donose odluke mora uvažavati sve. Lijepo Vas mooolim, Sagledajte kompletno SVE. Utrošiti vrijeme od samo 20 minuta za pripremanje nastavnog sata, možda bi bilo izvedivo za pripreme opsega nekoliko sati tjedno. Pripremati fond od xx (koliko, molim?) sata, za 20 minuta po satu? Nije niti korektno, niti preporučljivo za zdravo funkcioniranje živoga bića. TO sve navodim ova ja nakon d u g o g o d i š nj e g a non-stop k o n t i n u i r a n o g a rada, rad i učenja. To se svodi na primjer iz virtualne učionice iz Škola za život, pri čemu za mjesečnu temu Međupredmetne teme, uvažava se samo 4 sata edukacije!!!! Nevjerojatno, minimalno sam za TO utrošila 20 mojih sati. Nema šanse da sa 4 sata prođeš TO. Eto, ova ja o tomu govorim. Lijepo molim, TKO može ući u razred, s nečim pripremljenim za 20 minuta, koji god nastavni sat se izvodio. Samo za pregledati materijale, i ˝pripremiti se˝ da znam koji razred i sat na rasporedu, to bi bilo 20 minuta. Primjeri. Za p r i p r e m a nj e pisanih provjera od jednog sata, potrebno je vrijeme od minimalno 60 minuta, m i n i m a l n o. Vrlo često 2x60 minuta. Rješavanje -- korigiranje -- ispravljanje učeničkih uradaka, za 20 minuta? Niti u najoptimalnijem slučaju. Kako se zamišlja p r i p r e m a nj e Analize pisane provjere? Doći na sat analize, kako? Izvolite spoznati. Ja za taj sat (sat analize) u pripremanje utrošim vrlo često minimalno dva sata (120 minuta). Zapravo, i preko toga vremena, niti ne brojim vrijeme. Pripremiti SVE korake i rješenja, uz upute i obrazloženje, predočiti u d i g i t a l n u prezentaciju; samo tekstualno popisati zahtijeva vrijeme ....... popisivanje fizikalnih zakonitosti i koraka .... sve prema dogovorenomu, ....... To je valjda jedini sat za koji se ne pripremaju ostala nastavna pomagala. Prema kojem (čijem) pravilu se izjednačava 7-8-9 različitih obrazovnih programa koje ja izvodim sa onih 1-2 npr. povijesti. Ili, vjeronauk od jedan sat tjedno, za koji svi prvi razredi su prema jednom istovjetnom programu. Je li sam dobro informirana? Dakle, tjedno samo 2-3-4 različite tematike, odnosno različitih ishoda (pazi sada, u odnosu na mojih do 20 različitih i s h o d a tjedno!!!) Ogromna razlika u radnoj opterećenosti i zahtjevnosti. Pretpostavljam da još postoje slični primjeri, izuzev koji sam ja navela. Ne umanjujem ničiji rad; niti bih iskazivala bilo kakve averzije prema bilo komu ili čemu. Navodim primjer, neki kolege fizičari također vode samo po dva različita obrazovna programa tijekom godine. Lijepo vas molim, Svestranije i zahtjevnije što ja tijekom tjedna različitih po 15-20 (!!) tematika (to znači različitih i s h o d a ) moram organizirati i voditi tijekom nastavnih procesa, od njih 4 (2 sata u jednom programu + 2 sat u drugačijem obrazovnom programu). To su sve primjeri sa terena. Da bude jasno. Npr. opće gimnazije, jezične, matematičke, koje upisuju po istovjetnih 7-10 razrednih odjeljenja jednoga obrazovnog programa. Ponavljam, ne umanjujem ničiji rad. Samo, izvoditi 15-20 različitih tematika tjedno u odnosu na 4, s i g u r n o je zahtjevnije, te traži i dodatno vrijeme (ono za pripremanja). Lijepo molim, sa čime je regulirana brojnost različitih obrazovnih programa? Sada ću govoriti samo za područje prirodoslovlja, točnije za priređivanje za sate fizike. Do sada, kada u kurikulumu izravno nije pisalo da se preporuča, i kurikulum temelji na i s t r a ž i v a č k o m, dakle, prioritetno pokusima, fizika je područje u kojemu se razvijaju STEM vještine i ne dopustivo je da bilo tko misli da se fizika izvodi m a t e m a t i z i r a nj e m (ploča i kreda, i slično). Ne vodim ja u razredu m o n o l o g, prvenstveno zbog same prirode predmetnog područja, neovisno o nadolazećoj reformi. Ja sam razumjela da je CILJ i naglasak na i s t r a ž i v a č k o j nastavi, razvijanju i usvajanju STEM vještina, konačno napisano i regulirano važećim dokumentom. S obzirom da ja u svojemu radu već odavna organiziram i vodim nastavne sate Fizike temeljeno na istraživačkim metodama, izuzetno mi poznato što sve i u kojem opsegu je zahtjevno, u svakom pogledu, vremenski i kompetencijama. Kurikul Fizike, koji upravo nadolazeća Reforma preporuča z a h t i j e v a , za svaki izvedeni sat fizike, bilo bi potrebno minimalno k o m p l e t a n jedan sat za pripremanje. Za 20 minuta k v a l i t e t n o pripremiti nastavni sat fizike, ne bih se složila da je izvedivo. Kvalitetno voditi nastavni sat fizike, u današnje suvremeno vrijeme i sa današnjim (suvremenim) učenicima, uz pripremanje za nastavni sat od samo 20 minuta?! Istraživačka nastava, argumentirana diskusija, d i f e r e n c i r a n a nastava (zna li se koja je z a h t j e v n o s t i s v r h a diferencirane nastave? primjer: na raspolaganju učenicima, ne samo 5, nego 25 zadataka, od kojih će svatko prema svojemu izboru i mogućnostima sigurno moći odabrati i riješiti pet--nema situacija onomu je dosadno jer mu je lagano, onomu jer mu je teško), ...... općenito, svestranost. U mojemu radu su zastupljeni svi oblici rada. Koja poruka se upućuje, bilo komu, kada se prema Pravilniku dodjeljuje s a m o 20 minuta za stručno-metodičko pripremanje nastavnog procesa? Što se događa sa brojnosti programa? Fizika prvog, drugog, trećeg i četvrtog razreda su totalno različiti programi, neovisno što se svodi pod fizika, koji obrazovni program i koliko njih. Lijepo molim, kako je regulirana brojnost programa za istovjetne predmete (istovjetne samo prema nazivu) ali različite prema obrazovnom programu)? Dakle, primjer. Fizika treći razred elektrotehničar i treći razred strojarski računalni tehničar su dva različita obrazovna programa; fizika. 8 razreda, 8 različitih obrazovnih programa; dva od tih istovjetni sadržaji (ishodi), kod jednih (2+2), kod jednih (1+2) tjedna satnica, različito. J e d a n i s h o d i d v a p r i s t u p a u č e nj u! Kako je moguće da se TO uzima sve s a m o kao jedan program?! To je 8 različitih programa, ˝u najmanju ruku˝ s e d a m. Kako je moguće da (nikoga ja ne obezvrejđuje, niti je pokušaj umanjivanja nekoga ili nečega!) se predmeti koji se nazivaju Mehanika i Termodinamika (strojarstvo), valorizira kao dva različita programa, kada je riječ o Mehanika i Termodinamika kod fizičara, u programu Fizike, ubrajate sve u jedan program? Ispravite TO. Također, naglasiti u Pravilniku, izvođenje radioničkih vježbi je r a z l i č i t o od izvedbe laboratorijskih vježbi (zahtjevnije) u sklopu Fizike. Kako je moguće da se brojnost razreda, npr. za Vjeronauk, uvaža? Prema kojim kriterijima. Koji su realni i opravdani a r g u m e n t i za takvo što? Svi prvi razredi imaju istovjetan program u vjeronauku?! Imam li pravo? Fizika, sedam prvih razreda, od kojih samo dva sa (recimo) istovjetnim programima. Kako je moguće da se za prvi razred kojima su različiti obrazovni programi, te različit tjedni broj sati razmatra i uvažava sve kao izvođenje istog programa? Dnevno, prosjek po pet sati u NASTAVI, u razredu; TO je e k v i v a l e n t osam-satnom, bilo kojem uredskom radnom danu. Samo TO je č i t a v o radno vrijeme, popunjeno. Tko misli da je PROSJEČNO ČETIRI - PET SATI DNEVNO u n a s t a v i istovjetno kao pet sati u nekom (bilo kojemu) uredu? Svi koji rade u nastavi, znaju da tjedno kvalitetno izvođenje nastave i sati kvalitetnog pripremanja za TE sate, su puno (vrlo česti iznad) radno vrijeme. Sve ostale m n o g o b r o j n e aktivnosti (raznorazni sastanci i sjednice, individualna i skupna stručna usavršavanja, .... konzultacije za natjecanja, ... u srednjoškolskom obrazovanju rješavanja kandidata koji polažu razlikovne ispite pri prijelazu iz jednoga u drugi obrazovni program -- nije istovjetno kada elektrotehničar polaže ispit iz npr. zemljopisa-od prve, za fiziku sam ja ˝na raspolaganju tijekom 5-6-7 termina po 30-45 min; oprostite ne bih igrala ulogu samaritanke; zbog čega se sve TO izjednačava? .... napredovanje u mentor .... savjetnik, moralo bi značiti k v a l i t e t n i j e izvođenje nastavnog procesa, ne obavezno i rješavanje raznoraznih ostalih poslova ...... razlikovnih ispita i sličnoga; dežurstva, koji je njihov smisao? Ja svaki dan, svaki nastavni sat dežuram i prisutna sam minimalno 100%) koje se uvrste u ˝ostali poslovi˝, sve je preko punoga radnog vremena. Potaknuta komentarima, slijedi pitanje. Tko misli i zbog čega, da je zahtjevnije izvoditi nastavu svih onih predmeta kojima uračunavate tjednu normu od 20 sati, nego li izvedba i vođenje nastavnog sata FIZIKE, koja se temelji na istraživačkim metodama (razvijanje znanstvene metode tijekom rada i učenja)? Molim, niti mi najmanje pomisao bilo kakve usporedbe ili obezvrjeđivanja bilo koga. Konačno. Opet se i iz ovoga Pravilnika čita podržavanje različitih kriterija. Sveukupno gledajući, potiče se dijeljenje ocjena učenicima prema kriterijima, ˝kako mi se tko svidi˝?! To je još jedan razlog zbog čega su mnogi odlikaši (ocijenjeni sa izvrstan) od kojih mnogi su realno za dobar, primjera da su od tih neki jedva za dovoljan (kod nekih ljudi). Zar je TO svrha i smisao? Dobro, o čemu se radi? Konkretno. U zaduženju u nastavi mi je stavljeno: 1. dva druga razreda - elektrotehničar i tehničar za računalstvo -- 2 različita obrazovna programa, 2. tri treća razreda - elektrotehničar, tehničar za elektroniku, strojarski računalni tehničar -- 3 različita obrazovna programa, 3. tri četvrta razreda - elektrotehničar, tehničar za računalstvo, arhitektonski tehničar -- tri različita programa (u najmanju ruku dva, ali su i od onih elektro različite satnice s jednakim sadržajima -- ishodima!! --- što znači različito: Fotoelektrični efekt --- izvesti u dva i samo u jednom satu je različito, i izvedba i pripremanje) Dakle, mojih 7 (8) različitih obrazovnih programa koji zahtijevaju tjedno 15-20 različitih obrazovnih ishoda. Kako je moguće da se poistovjećuje kao i kod onih (bilo kojih) kojima je u zaduženju tjedno 4 različita ishoda. Prošlogodišnje zaduženje u nastavi: 1. dva prva razreda - elektrotehničar i tehničar za računalstvo -- 2 različita obrazovna programa, 2. četiri druga razreda - elektrotehničar, tehničar za elektroniku, strojarski računalni tehničar, tehničar za graditeljstvo -- 3 različita obrazovna programa, 3. dva treća razreda - elektrotehničar i arhitektonski tehničar -- dva različita obrazovna programa, 4. jedan četvrti razreda - arhitektonski tehničar -- jedan obrazovni program. Sveukupno, 8 različitih obrazovnih programa. Tako je u zaduženju svake godine. Gdje se s v e TO ubraja? Kako je moguće da se u slučaju samo jednog sata tjedno, umanjuje tjedna norma, bez obzira ŠTO se izvode samo 2-4 tematike (odnosno i s h o d a), za razliku od 15-20 različitih tematika za izvođenje i priređivanje tijekom jednog tjedna. Nadležni se uvijek p o z i v a j u (pri opsegu zaduženja, u ovom slučaju) na pravilnike, bez obzira, što uistinu, a p s u r d n o s t pravilnici omogućavaju. TO se ne bi smjelo događati. Tko misli da bih, uz cjelokupna zaduženja, morala ulaziti u rasprave sa (bilo kojim) ravnateljem(icom) Škole, u dokazivanju i traženju svojih prava, kada meni i s t e, važeći dokument koji propisuje MZO, ne uvažava!!!!? Pitanje s početka. Je li moguće s v e ih (radne obaveze i zaduženja), uistinu, uključiti i uvažiti, koje se u stvarnosti rade i provedu, vrlo često se nigdje ne pišu, niti uvažavaju, ali se zahtijevaju? Ovako. Svima bi trebala biti razumljiva sljedeća usporedba. Čitam: Pravilnik preporuča kupiti u ˝lancu brze hrane˝ pržene lignje (lignjune), s tih 20 minuta stručno-metodičkog pripremanja za nastavni sat fizike. Ja TO ne kupujem niti prakticiram. Ja napravim (neka mi proste stručnjaci za brudet), kada je riječ o lignjama, radije nešto slično brudetu. Ili, punjenje (mnogobrojni izbori punjenja -- riža, cous-cous, speck, panceta, slanina, ..... tvrdi sir; svaka od kombinacija je drugačija, tako i sa pripremanjem i izvedbama nastavnoga sata fizike, čak sa istovjetnim i s h o d o m ......) ) lignje, dinstane ..... i tako dalje. Ja o toj razlici govorim. Dakle, što je k v a l i t e t n i j e i z d r a v i j e? Molim, navedite o p r a v d a n e r a z l o g e, stručno a r g u m e n t i r a n o, zbog čega ljudi koji izvode i vode nastavni proces f i z i k e i ostalih predmeta STEM područja, moraju u nastavi provoditi veći broj sati nego li npr. za matematiku (sigurno sam kompetentna i u tom području, te tražim obrazloženje), HJ, strani jezik ..... argumenti za umanjenje norme vjeronauku kao jednosatni tjedni predmet, istodobno se brojnost različitih obrazovnih programa za jedan (prema nazivu) predmet nigdje ne uvažava. Uostalom ja sam razumjela da država i obrazovni sustav ide u smjeru razvijanja STEM-a. Kako se TO planira u stvarnosti i provesti? S poštovanjem, Slavica Bernatović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 519 | Tomislav Faist | Još 1966. godine na međunarodnoj konferenciji održanoj pod pokroviteljstvom UNESCO-a usvojene su Preporuke o statusu učitelja (Recommendation concerning the Status of Teachers), koje u devetom poglavlju govore o kriterijima za određivanje radnog vgremena. Bilo bi za očekivati da će Pravilnik odnosno Nacrt o izmjenama i dopunama uzeti u obzir te preporuke. Uzima li? Na osnovu preporuke pod točkom 89. koja kaže: “Dnevno i tjedno radno vrijeme učitelja treba utvrditi u dogovoru s učiteljskim organizacijama.” - nameće se pitanje da li su objavi ovog Nacrta o izmjenama i dopunama Pravilnika o normi prethodile konzultacije sa sindikatima? Preporuka pod točkom broj 90. glasi: Prilikom utvrđivanja broja nastavnih sati treba uzeti u obzir sve čimbenike opterećenosti učitelja, kao što su: a) broj učenika s kojima učitelj radi dnevno i tjedno; Pitanje glasi: Vodi li Pravilnik odnosno ovaj “Nacrt” imalo računa o broju učenika s kojima učitelj radi dnevno i tjedno? Pod točkom b) čitamo: - vrijeme potrebno za planiranje, pripremu nastavnih jedinica i ocjenjivanje; Pitanje: Da li se igdje spominje vrijeme potrebno za ocjenjivanje odnosno vrednovanje? c) broj nastavnih jedinica predviđenih za dnevnu obradu; Uzima li “Nacrt” odnosno Pravilnik tu komponentu u obzir? d) vrijeme koje je učitelju potrebno za sudjelovanje u istraživanju, dopunskoj i dodatnoj nastavi, izvannastavnim aktivnostima, praćenju i savjetovanju učenika; - vodili se u svim nastavnim predmetima računa o vremenu za “savjetovanje učenika”? e) vrijeme potrebno za izvješćivanje ili savjetovanje roditelja o napretku učenika. Novo uvedena formativna vrednovanja i informiranje o tim vrednovanjima povećati će vrijeme izvješćivanja roditelja o napretku učenika. Uzima li igdje “Nacrt” i to u obzir? Koliko će još “Nacrta o izmjenama i dopunama” biti potrebno da se usvoje ove elementarne preporuke objavljene davne 1966. godine - dakle prije više od 50 godina!? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 520 | Ivana Hrastović Mandarić | Poštovani, podržavam inicijativu da se učiteljima stranog jezika izjednači tjedna norma s učiteljima hrvatskog jezika i matematike ,te da se sukladno tomu izmijeni Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.Kolegica Martina Požežanac i kolega Marinko Uremović su vrlo jasno naveli argumente i razloge koji potvrđuju da su izazovi ,odgovornost i složenost poučavanja hrvatskog jezika,matematike i stranog jezika ustvari isti i specifični,kao i opseg i zahtjevnost pristupa poučavanju tih obrazovnih predmeta.Učitelji stranog jezika u osnovnim školama trebaju dobro poznavati i metodiku razredne nastave i metodiku predmetne nastave.U jednom radnom danu često se pripremaju i za tri/četiri/pet različitih programa ovisno o satnici.Provode inicijalne provjere znanja,više pisanih provjera znanja ,kratke provjere znanja,usmena ispitivanja ,diktate,ispravljaju učeničke eseje,pregledavaju zapise u radnim bilježnicama ,često provjeravaju domaće zadaće učenika i vrednuju prema četiri različita elementa.Najčešće učitelji stranih jezika predaju dva različita jezika engleski i njemački što dodatno povećava broj programa i vođenje pedagoške dokumentacije.Danas u školama gotovo da ne postoji razredni odjel u kojem nema najmanje jedno ili više učenika koji prate nastavu po redovnom programu uz prilagodbu nastavnih sadržaja i individualizirane postupke.Ukoliko učitelj ima više programa tj.predaje u više razrednih odjela time se i broj izvješća i mjesečnih i godišnjih planova za učenike s poteškoćama povećava.Naravno potrebno je i pripremiti nastavni materijal za svakog takvog pojedinog učenika jer su poteškoće individualne i specifične ,stoga je pripremanje učitelja za rad u dopunskoj nastavi još jedan dodatni izazov.20 minuta dnevno stručno-metodičke pripreme koliko je definirano ovim Pravilnikom je apsolutno premalo,učitelji dnevno potroše puno više vremena za upis i popunjavanje dokumentacije i za kvalitetno pripremanje za nastavu. U poučavanju stranog jezika učitelj treba neprestano i kontinuirano pratiti promjene,aktualnosti,ići u korak s tehnologijom jer jedno s drugim je usko povezano te u svojoj svakodnevnoj nastavnoj praksi prepoznati i zadovoljiti potrebe svojih učenika koji su generacija -digital natives .Upravo su učitelji stranih jezika u mnogim školama pokretači i voditelji različitih međunarodnih projekata,no često zbog satnice i preopterećenosti nemaju priznati sat kao koordinatori tih istih projekata.Drugim riječima rad na projektima odrađuju volonterski i žrtvujući svoje slobodno vrijeme,vikende,godišnji i dr.Smatram da bi ovaj Pravilnik trebao nužno regulirati taj dio te propisati obvezu imenovanja koordinatora međunarodnog projekta u školi (ukoliko takvih ima i postoji inicijativa rada na projektima) te obvezati ravnatelja škole da u rješenju jasno navede koliko je to sati tjedno. Također bih se osvrnila na članak 4,stavak 3 Pravilnika koji propisuje vođenje razrednog odjela kao skup poslova od 4 sata tjedno.Prijedlog je da se tih 4 sata tjedno poveća na 6,dakle 3 sata u neposrednom radu s učenicima i roditeljima i 3 sata za ostale poslove.Sadašnjih 4 sata je apsolutno premalo za obavljanje svih predviđenih poslova razredništva. Treba uzeti u obzir činjenicu da je razrednik upravo taj posrednik između roditelja i ostalih članova razrednog vijeća i stručne službe ,razrednik pregledava pedagošku dokumentaciju tijekom i na kraju nastavne godine, ispunjava razna izvješća za razredni odjel,sudjeluje s učenicima u projektima vezanim za društveno koristan rad i dr. Prijedlog je i da se Pravilnikom točno definiraju i popišu svi ostali poslovi kojima učitelj može biti zadužen i navesti točan broj sati jer je upravo taj dio Pravilnika sporan i podložan brojnim manipulacijama. Pitanje dežurstva u školama također nije najbolje riješeno,očekuje se da dežurstva odrađuju samo učitelji ili samo podvornice,no Pravilnik bi trebao jasnije odrediti provedbu dežurstava u školama,ne samo na odmorima i prije škole dok se dočekuju učenici putnici,već i dežurstva s učenicima putnicima koji nakon nastave čekaju autobus. Srdačan pozdrav, Ivana Hrastović Mandarić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 521 | Marinko Uremović | Poštovana kolegice Marija Ujlaki, odgovorio bih Vam kao začetnik peticije kojom učitelji stranih jezika traže izjednačavanje tjedne norme s normom za nastavne predmete Matematika i Hrvatski jezik. Naime, nama nije u fokusu smanjenje satnice za naš predmet nego upravo izjednačavanje s navedenim predmetima. Mislim da smo dali argumente koji stoje i za koje bismo rado dobili odgovore. Nismo se niti u jednom trenutku referirali na druge predmete niti imali namjeru umanjiti težinu bilo čijeg predmeta. Dakle, fokus je na ujednačavanju predmeta koji su po svojoj složenosti i odgovornosti identični. Stoga bismo, ako se i zahtjev odbije, htjeli dobiti odgovor po čemu je to nastava dvaju navedenih predmeta kompleksnija od nastave stranih jezika. Srdačan pozdrav, Marinko Uremović | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 522 | Martina Požežanac Španjur | Marija Ujlaki, krivo ste shvatili moje obrazloženje. Nisam spominjala druge predmete, samo uspoređivala strane jezike sa Matematikom, Hrvatskim jezikom i nastavnim predmetima koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno. Čak se slažem da svaki predmet ima svoje izazove, pogotovo sada u reformi i težem motiviranju učenika, trebali bi se svi revizirati i norme promijeniti, ali sam pisala iz svog ugla, kao i drugi iz svojih. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 523 | MARIJA UJLAKI | Smatram da nije u redu stav da je nastava stranih jezika ( Martina Požežanac Španjur, 22.8., ) po odgovornosti, važnosti, težini rada i pripreme, te kompleksnosti satova zahtjevnija od nastave povijesti, geografije ili TZK. Svi smo svjesni da se razlikujemo i u provođenju nastave i u količini i vrsti pripremanja za nastavu te u radu poslije održanog sata i po broju programa i po broju učenika... Sve te specifičnosti treba jasno definirati,pogotovo ove do kojih je došlo tijekom reforme, ili tijekom vremena ( npr. sve promjene vezane uz informatizaciju škola ) pa ako neki predmeti trebaju manju normu neka tako bude, ali privilegiranje pojedinog predmeta ne može biti zato jer je važniji od drugih ili je teže raditi engleski nego geografiju ili tjelesni. Zaduženja učitelja treba urediti tako da učitelji RN te pojedinih predmeta PN i SŠ budu podjednako vremenski i psihofizički opterećeni. Postoje neke neobjašnjene razlike između OŠ i SŠ . Potrebno ih je obrazložiti ! Zašto npr. učitelji predmetne nastave u OŠ imaju veća zaduženja uz manju plaću od učitelja u SŠ ? Zašto učitelj hrvatskog u OŠ na 18 sati nastave ima 6 sati pripreme a u SŠ na 20 sati nastave 12 sati tjedne pripreme, učitelj povijesti na 22 sata nastave ima u OŠ 7 sati a u SŠ 10 sati za pripremanje ? Svaki oblik neposrednog rada s učenicima (dopunska ,dodatna, izvannastavne aktivnosti ) treba pripremu i ona mora biti dio zaduženja. Priprema za terensku nastavu je dvostruka, jer se sastoji od organizacijske pripreme i pripreme nastave i treba biti tako i vrednovana ( ne samo utrpano u ostale poslove ). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 524 | PETAR JELAČA | Profesorima fizike, informatike, kemije i biologije treba smanjiti satnicu zbog složenosti poslova. Profesori informatike osim što održavaju kabinet, također su u školama "katice" za sve od stavljanja tonera u printer do postavljanja mreža u školama, administriranja e-dnevnika i održavanja računalne opreme svih zaposlenika. (pogotovo ako su kolegice i kolege mlađi, onda ih ravnatelji i ostali starješine odmah upregnu). Ravnatelji u školama kada zapošljavaju profesore informatike misle da im je u opisu posla "školski informatičar" i računalni serviser. Profesorima informatike treba uvesti u satnicu sve što obavljaju u školama jer se ovako "iskorištavaju", slične poslove bez nastave mogu raditi negdje drugdje za istu ili veću plaću (teško ćemo nalaziti profesore informatike - naročito motivirane za rad u školi). Većinu kolegica i kolega koje znam da su završili matematiku u kombinaciji s informatikom ili fizikom rađe odlaze predavati matematiku. Razlog je taj što nema kabineta i manja je satnica. Profesori prirodnih znanosti moraju pripremati opremu za pokuse s učenicima, kod rada u grupama to zaista iziskuje puno pripreme. Osim metodičke pripreme koju napravite kod kuće, dolazite ranije u školu da biste sve pripremili i kasnije pospremili. Škola za život traži od nas da što više istraživanja provode učenici i što je genijalno, ali za nas profesore prirodnih predmeta to će iziskivati puno više pripremanja opreme i vođenje brige o opremi (neki kolege muku muče sa nedostatkom opreme i kabinetima što će im jako otežati situaciju). Ono što sam naveo za profesore fizike, smatram da vrijedi za profesore biologije i kemije. Moramo staviti ruku na srce i priznati da složenost poslova kod pripreme nastave nije jednaka za sve predmete. Prevelika satnica jedan je od razloga nezadovoljstva mnogih nastavnika i treba adekvatno riješiti taj problem. (Naravno ne treba zanemariti ni ostale probleme, premala plaća, prevelik broj učenika u razredima, poplava anonimnih prijava, više fakulteta nego đaka, status službene osobe, floskule o državi znanja, itd.... ) Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 525 | MARIJANA BENIĆ | Tjedna norma svakog učitelja u predmetnoj nastavi u osnovnoj školi trebala bi iznositi 20 sati, a potrebno je povećati vrijeme za pripremanje nastavnoga sata na 45 min. jer da bi se učitelj kvalitetno pripremio treba dosta toga pronaći, izraditi..., a u ovo bih vrijeme ubrojila i ispravljanje pisanih provjera, sastavaka, prezentacija..., pisanje bilježaka (formativno vrednovanje). Treba jasno definirati "ostale poslove" učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 526 | DIJANA GRBAŠ JAKŠIĆ | Treba jasno definirati te nabrojiti koji su "ostali poslovi" koje učitelji/nastavnici trebaju obavljati u okviru svojih tjednih zaduženja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 527 | Dijana Grgičević | Poštovani, smatram da je satnica od četiri sata tjedno premala, zato što ti poslovi često zahtijevaju dugotrajni boravak u školi izvan radnoga vremena (priredbe, roditeljski sastanci, radionice za roditelje, izvanučionička nastava....) i trošenje privatnoga vremena. Pod ostalim poslovima vezanima uz realizaciju godišnjeg plana i programa škole i školskog kurikuluma spada i odlazak na terensku nastavu, izvanučioničku nastavu, ekskurzije, pa osobno smatram da je satnica od četiri sata tjedno zaista premala znajući da djecu čuvamo po cijeli dan ili ako je ekskurzija po cijeli dan i noć. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 528 | Martina Požežanac Španjur | Tjedno zaduženje učitelja stranih jezika u osnovnoj školi Poštovani, predlažemo promjenu članka 13., stavak 3.,4. i 5. tako da se u danim stavcima izjednači tjedno zaduženje učitelja stranih jezika sa zaduženjem učitelja Hrvatskog jezika i Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode najmanje 1 sat tjedno. Također predlažemo promjenu u članku 13., stavak 6. tako da se vrijeme norme stručno-metodičke pripreme poveća na 30 minuta po satu redovite nastave. Obrazloženje Učitelji stranih jezika su obvezni provoditi pisane provjere znanja, kratke pisane provjere znanja te školske zadaće čime se izjednačuju s obvezama učitelja Hrvatskog jezika i Matematike. Učitelji stranih jezika zaduženi su za nastavu stranog jezika od prvog do osmog razreda osnovne škole čime pokrivaju dob učenika od šeste do četrnaeste godine starosti. Emotivne, kognitivne i socijalne sposobnosti i potrebe učenika u tom rasponu su izuzetno različite te od učitelja stranog jezika zahtijevaju dodatni napor u prilagodbi metoda i oblika rada vezano uz uzrast učenika. Samom činjenicom da su učitelji stranog jezika zaduženi za izvođenje nastave osam različitih programa (od 1. do 8. razreda), učiteljima je potrebno više vremena za stručno-metodičke pripreme nastavnih sati. Osim toga, profesori stranih jezika u pravilu završavaju dvopredmetne studije te su u školama vrlo često zaduženi za izvođenje nastave dvaju predmeta. Kad se zbroji nastava prvog i drugog stranog jezika dolazimo do ukupno 13 različitih programa koje učitelji u osnovnim školama obavljaju. Povrh toga, učitelji stranih jezika svoju nastavu ne obavljaju samo u matičnim školama nego nastavu obavljaju i u područnim školama, i u višim i u nižim razredima. Za nastavu stranih jezika u osnovnoj školi redovito se provodi vanjska evaluacija obrazovnih postignuća u organizaciji NCVVO-a što je još dodatna odgovornost i obveza za učitelje stranog jezika. Znamo da se svijet razvija, potreba za znanjem jezika je sve veća, te se tako i uvelo učenje engleskog jezika od 1. razreda osnovne škole, ali se unatoč tome norme još nisu promijenile. Naime, norma za stručno-metodičku pripremu u razrednoj nastavi iznosi 30 minuta po redovitom satu, te tako tražimo i za engleski jezik. Nadalje, u bodovanju za srednju školu se najviše gledaju ocjene iz Hrvatskog jezika, Matematike i Engleskog jezika, te je to još jedan od razloga izjednačavanja tjednog zaduženja. Kako se sve razvija, tako i zakoni trebaju pratiti razvoj, zato ih i pregledavamo, te se trudimo da budu u skladu s razvojem i vremenom u kojem živimo, a došlo je vrijeme da se i strani jezici izjednače u tjednom zaduženju s prvim navedenim predmetima – Hrvatskim jezikom, Matematikom i nastavnim predmetima koji se u svim razredima predmetne nastave izvode najmanje 1 sat tjedno – jer po odgovornosti, važnosti, težini rada i pripreme, te kompleksnosti satova se nalaze uz bok predmetima koji imaju manje tjedno zaduženje. Sa svime navedenime se slaže mnogo prosvjetnih radnika (skoro 500) koji su svojim potpisom na peticiji za izjednačavanje tjednih zaduženja isto i potvrdili, a peticija nije bila javno oglašavana već je nastala samo inicijativom u jednoj grupi na Facebook-u. Dolje navodim njihova imena i školu, a dostupni su i OIB, te adresa svih potpisnika. Zahvaljujem na ozbiljnom razmatranju napisanog i potpisanog od ovako velikog broja prosvjetnih radnika. S poštovanjem, Martina Požežanac Španjur, učiteljica engleskog jezika. Marinko Uremović Osnovna škola Blage Zadre Željka Gospočić OŠ Ante Starčevića, Rešetari Mara Božinović OŠ Milana Begovića Nikolina Krznarić Čabraja Osnovna škola Josipa Račića Gabrijela Romić OŠ Vladimira Nazora Vinkovci Darija Tomašić OŠ Samobor Nikolina Janc OŠ Šećerana, Šećerana Tihana Modric Osnovna skola "Bol" - Split Martina Salamon OŠ Mitnica, Vukovar Mia Mihaljevic Ivancic OS Kostrena Dorotea Lamot OS Vladimira Nazora, OS AG Matos Mirjana Jerković OŠ "Tin Ujević" Osijek Lana Duka Zupanc OŠ Luka,Sesvete Vedrana Gnjidić OŠ Ante Kovačića Gordana Palada OŠ Brodarica Valentina Špalj OŠ I.B.M., Orahovica Ivana Mikulić-Mužanović OŠ Biograd Lana Remenar OŠ Davorina Trstenjaka Ana Serenčeš Osnovna škola Odra Kristina Premec OŠ Eugena Kumičića Slatina Marina Moćan Osnovna škola Pantovčak, Zagreb Dragana Marić Fijala OŠ Markušica, PŠ Gaboš, PŠ Ostrovo Mia Dević Mandura OŠ "Jelenje Dražice" Nikolina Antic Os Skradin, os Kistanje Natalija Horvat OS Ivana Gorana Kovacica Sveti Juraj na Bregu Silvija Mađarić Osnovna škola Eugena Kumičića Petra Friščić OŠ Marija Bistrica Nikolina Barbalić Trenutno radim u srednjoj školi Darija Čanić OŠ Lapad Eleonora Deriš OŠ Pantovčak Anita Padovan OŠ Đure Prejca Desinić Vlatka Pajnić OŠ Milke Trnine Križ Vladimira Vuković OŠ "A.G.Matoš", Vinkovci Antonia Kolakovic OŠ Josipa Zorića,Dugo Selo Ivana Šimleša OŠ Antun Kanižlić Janja Giaconi OŠ Pećine Marija Grah Osnovna škola 'Gustav Krklec', Maruševec Nataša Agatić OŠ Antuna Bauera, OŠ Mitnica Irena Primc Lulić Zamet Natalija Kurjaković OŠ "Vukomerec", Zagreb Lejla Skalnik OŠ braće Radića Pakrac Maja Koren OŠ Gornje Jesenje, OŠ Đurmanec, OŠ Antuna Mihanovića Petrovsko Zrinka Krištić OŠ Borovje, OŠ A.B. Šimić Dragana Balvan Matoković OŠ Zamet Marija Kontrec OŠ Jože Horvata Kotoriba Ana Bakić OŠ fra Bernardina Tome Leakovića Bošnjaci Sanja Lončar OŠ "A.G.Matoš", Vinkovci Ivana Tešić OŠ Mato Lovrak Vedrana Radović Osnovna škola fra Pavla Vučkovića Vesna Klajn Josipa Kozarca Vinkovci Dajana Vidaković OŠ Čeminac, Čeminac/OŠ August Šenoa, Osijek Suzana Lazarević OŠ BOBOTA Martina Ladan Filipović OŠ Luka , Sesvete Josipa Vešligaj Čičak OŠ Ivan Mažuranić, Sibinj Dajana Vukadin OS Sveta Klara Edita Medved OŠ Štrigova Kristijana Turalija OŠ Stari Jankovci, Gorjani Maja Ružička OŠ "I.G.Kovačića"Velika, OŠ brace Radica Pakrac Ivana Hrastović Mandarić Osnovna škola Vladimir Nazor,Đakovo Marina Matić OŠ Ivana Mažuranića Željka Caktaš OŠ Marka Marulica Sinj Sanja Fuček OŠ Rovišće Dijana Kirić OŠ dr. Ivana Novaka Macinec Kostić Dolores Iv.osnovna škola Bjelovar i Komercijalna i trgovačka škola Bjelovar Ivana Barbalić OŠ Podturen Denis Kirić OŠ Hodošan Sandra Maljavac OŠ "Jelenje-Dražice" Danijela Kireta OS Vladimir Nazor Topusko Klara Gojević OS A.B.Šimića Zagreb Ana Bilandzic OS Ivana Mazuranica Obrovac Sinjski Daniela Pavlak Coso OS Nikola Tesla Ana Baraka Ribinski OŠ Kantrida/OŠ Čavle Sara Dabić OŠ Jurja Dobrile, Rovinj Katarina Benci OŠ Rudeš Lidija Grozdanović OŠ"Antun Mihanović" Nova Kapela, Batrina Vesna Tantegl OŠ Bartol Kašić Antonela Mataga Popović Osnovna škola Opuzen Iva Maljuna Orehovec OS Mate Lovraka Maja Milek OŠ Samobor Jela Pavlović Ivan Filipović, Račinovci Jelena Mesić OŠ Nikole Tesle, Mirkovci/OŠ I.G.Kovačića, Vinkovci Tamara Ručando OŠ Pećine Rijeka Anđela Lozančić OŠ Slakovci, Zdravstvena i veterinarska škola dr. Andrije Štampara Vinkovci Sanja Halar OŠ Vladimir Nazor Duga Resa Adela Tompoš Osnovna škola Orehovica Ana Troskot OS Sveti Matej, Viskovo Draženka Tadijančević 2.OSNOVNA ŠKOLA BJELOVAR Dijana Ravlić Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić, Virovitica Ana Pilat Osnovna škola Fran Franković Rijeka Stella Kulaš I. OŠ Varaždin Senka Grubišić OŠ Ivana Lovrića u Sinju Kristina Pirs OŠ Mejaši Sanja Grljač Osnovna škola Oroslavje Jelena Slijepčević OŠ Vladimira Nazora Đakovo Lidija Branilović OŠ dr.Ivana Novaka Macinec Ivana Jasic OS Lapad Olgica Žugelj OŠ Turanj Igor Samac OŠ Mato Lovrak, Nova Gradiška Ivana Orešić OŠ Vjenceslava Novaka, Zagreb Ana Kos Oš Samobor Kristina Giacometti OŠ Ivan Vitez Trnski Nova Rača Blanka Cikač Osnovna škola Zrinskih Nuštar Nikica Anić Gimnazija Dubrovnik Biserka Jaramazovic Curkovic OS Ksavera Sandora Gjalskoga, Zagreb Tea Horvatić OŠ Strahoninec Iva Palčić Strčić Osnovna škola Poliklinike SUVAG Katarina Štefanec OŠ V.Nazor Danijela Radić OŠ Brda,Split Josipa Karoglan OS Ivan Filipovica i OS Precko Milana Šarić Oš Brda Snježana Krišto OŠ "Vladimir Nazor" Đakovo Ivana Bahun OŠ Lučko Loreta Perić OŠ Nikole Andrića Vukovar Anit Prester OŠ Sračinec Marko Habijanec OŠ Jabukovac-Zagreb Barbara Sliepčević Osnovna škola Ivana Filipovića Diana Konsuo OŠ Sveta Klara Renata Harapin Mehkek Osnovna škola Antuna Mihanovića, Zagreb Maja Golubić Pajdek OŠ Lučko Snježana Krivić OŠ Jure Kaštelana Sanja Vidaković OŠ Bratoljuba Klaića, Bizovac Amela Ojdanić OŠ Turnić - Rijeka Adrijana Roždijevac Osnovna škola "Josip Kozarac" - Soljani Stela Pavetic OS Veliki Bukovec Branka Stančin-Levanček OŠ Koprivnički Ivanec Natalija Grgurić OŠ Vladimir Nazor, Duga Resa Ena Šarić OŠ Otok i OŠ Kajzerica Silvia Delfin Jukic OS Jordanovac Maja Pasariček Osnovna škola Sesvetski Kraljevec Vesna Deželić I.G.Kovačića / Zagreb Ivana Gradečak Osnovna škola Ivanovec Ivana Kuna Raguž OŠ "Mladost" Jakšić Toncica Prosic OS V. Nazora, Zagreb Margareta Pavlić OS Visoko Julijana Benjek OŠ Jagodnjak Branka Križan Oš Siniše Glavaševića Vukovar Bijana Kunovec OŠ Stjepana Basaričeka Nina Miočević OS bana Josipa Jelačića, Zagreb Danijela Jakelić OŠ Kloštar Podravski Tea Varlaj OŠ ''Sv. Matej'', Viškovo Klaudija Kežman OŠ Štrigova Vlatka Švec OŠ Sesvetski Kraljevec, Zagreb Heni Lovrić OŠ Lapad Ingrid Dragojević Puzjak OŠ Vidikovac Marina Bokšić Osnovna škola Kamen Šine Božena Kukić OŠ Generalski Stol Marija Jukić Osnovna škola "Mladost" Jakšić Jasna Kuzmanić Lovre pl. Matačića Ivona Zdunić OŠ Augusta Šenoe Daniela Kresić Osnovna škola Luka Zvjezdana Spasić oš Otok, Zagreb Vlatka Ostojić OŠ Lovre pl. Matačića Ivana Borozni OŠ Dragutin Tadijanović Martina Prpa OŠ Mitnica Vukovar Lovorka Cesarec Ban OŠ Augusta Šenoe Jelena Paljetak Osnovna škola Gruda Konavle Roberta Skvrce OŠ Lapad Senka Javorović OŠLJUBO BABIĆ, Jastrebarsko Slavica Nuić OŠ Sveta Nedelja, OŠ Vladimir Deščak Monika Ljubić Škola za modu i dizajn Irena Matanović OŠ Ivana Kozarca, Županja Dubravka Despot OŠ Vrbani, Zagreb Mirela Bedeniković Lež OŠ Klinča Sela Anna Marie Devčić OŠ dr. Jure Turića, Gospić Nina Rezo OŠ Vugrovec-Kašina Marina Sertić OŠ Vugrovec-Kašina Sanela Koščak OŠ Vugrovec-Kašina Andrea Maslov OŠ"A. G. Matoš" Vinkovci Jakob Patekar RIT Croatia Ivana Pešić OŠ Kajzerica Nataša Bebić Bačan OŠ Župa dubrovačka Nina Calic OS Turnic, Rijeka Maja Mlinarić Horvat Osnovna škola Grgura Karlovčana Đurđevac Danijela Jambrušić IV. osnovna škola Bjelovar Kristina Kralj OŠ "Antun Nemčić Gostovinski" Koprivnica Kornelia Parmačević OŠ Frana Krste Frankopana Osijek Matej Lovrić OŠ Ane Katarine Zrinski, Retkovci Dragana Sankovic Matak OS Jabukovac-Zagreb Mirjam Ćorluka OŠ "Hugo Badalić" Slavonski Brod Megi Marković Osnovna škola Lipovac,Osnovna škola Stjepana Antolovića Privlaka Mirta Balog Lovreković OŠ dr. Vinka Žganca Sanja Magaš OŠ Mokošica Martina Bertić OŠ Mijata Stojanovića Babina Greda Jasmina Tuksar Osnovna škola Štrigova 126a Vesna Krizmanić OŠ Banija Ana Posavec Strnad OŠ "Braća Radić", Koprivnica Ljiljana Fišić OŠ Zrinskih Nuštar Nikolina Ćurković OŠ Luka, Sesvete Monika Mađarić OŠ August Harambašić Danijela Erceg Osnovna škola Manuš, Split Natalija Flamaceta Magdić OŠ "Braća Radić" Koprivnica Nina Matković Osnovna škola Ivan Zajc Nadin Cuca OŠ Josipa Kozarca, Slatina i OŠ Vladimira Nazora, Nova Bukovica Nevena Genčić OŠ Antuna Bauera Vukovar Ivana Martinjak OŠ Ksavera Šandora Đalskog, Donja Zelina Bernarda Jug Osnovna škola Mihovil Pavlek Miškina Đelekovec, Osnovna škola Kloštar Podravski, Osnovna škola Ivane Brlić Mažuranić Orahovica Željka Jakušić Čejka OŠ Brezovica Jasminka Dodlek OŠ Orehovica Arijana Lenardić Osnovna škola Grgura Karlovčana Đurđevac Zdravko Funjak OŠ Bogoslav Šulek Slavonski Brod Ivana Borzin OŠ Privlaka Ljerka Vukić OŠ Šćitarjevo Domagoj Vlahović Osnovna škola Grgura Karlovčana Đurđevac Draženka Kosić OŠ Lovre pl. Matačića / Industrijsko-strojarska škola Jelena Miklaužić Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu - Odsjek u Čakovcu Maja Brodnjak Pavičić OŠ Jurja Habdelića, Velika Gorica Danijela Uradin Biljan OŠ Jure Kaštelana Sara Bogadi Oš braće Radića, Kloštar Ivanić Ivana Kasunić OŠ Nikola Tesla, Rijeka Danijela Banović O.Š. Antuna Gustava Matoša Ivana Cetina "Dr Andrija Mohorovičić" Matulji - matična i dvije područne Vinka Zgrablić OŠ Petra Preradovića Ivana Škrabal OŠ Mladost (Jakšić), OŠ Ivan Goran Kovačić (Velika) Svjetlana Subašić OŠ Stari Jankovci Dubravka Zebec Osnovna škola ''Josip Kozarac'' Josipovac Punitovački Pavla Delija Osnovna škola Grgura Karlovčana Đurđevac Marina Malacko OŠ A.G.Matoša Suzana Rajković Osnovna škola Samobor Anđela Pivac OŠ Lotrščak i OŠ Bistra Ružica Knezović Prlić OŠ Josip Vergilij Perić, Imotski Daniela Nejašmić IV. osnovna škola Bjelovar Branka Lamza II. osnovna škola Čakovec Maja Markač OŠ Stenjevec, Zagreb Marina Mrkonja Osnovna škola Slunj Luana Jurić Osnovna škola Vođinci Lana Karamarko OŠ Zapruđe Anemarija Ručević OŠ "V.Klaić", Garčin Andrijana Sikiđić Osnovna Škola Vilima Korajca, Kaptol Maja Čajko OŠ Sveti Križ Začretje Marina Hadžiomerović OŠ Medvedgrad Irena Mikulčić I. oš Vrbovec Sonja Petrović OŠ Ružičnjak Zagreb Anita Damjanović OŠ Sesvetski Kraljevec Barbara Dadić Eđed OŠ Laslovo Iva Halasz OŠ Vladimira Nazora, Crikvenica Sandra Trinajstic OS Vladimira Nazora Crikvenica Jasna Mataija OS V. Nazora, Crikvenica Adriana Kranjac Mišković OŠ "Rikard Katalinić Jeretov" Opatija Alenka Poropat OŠ Brajda, Rijeka Ana Šuško Oš Brda Jasminka Šilović OŠ Ksavera Šandora Gjalskoga, Zagreb Ana Džaja OŠ Šime Budinića Zadar Jeronima Kursar Rinčić OŠ Stenjevec Lidija Šaravanja OŠ Vladimir Nazor, Čepin Antun Javor OŠ dr. Stjepana Ilijaševića, Oriovac Zorana Brodarić OŠ Majstora Radovana, Trogir Anita Brodarić OŠ Majstora Radovana Sanja Frkić O.Š. kraljice Jelene, Solin Anja Piljek OŠ Grigora Viteza, Zagreb Irena Petrović III. oš Bjelovar Tanja Šijak Osnovna škola Julija Benešića Ilok Mirela Radošević OŠ "Petar Zrinski" Čabar Marta Doblanović OŠ Jurja Dobrile Tamara Vidović OŠ Strahoninec Ivana Valjak Ilić Osnovna škola Dubrava Josip Matković OŠ dr. Vinka Žganca Lidija Kutnjak OS Sveta Marija Darka Bebic Stimac Osnovna škola Alojzija Stepinca Ivana Škarica Mital Gimnazija Nova Gradiska Marija Prodan Osnovna škola Vladimir Nazor Križevci Martina Kunštek Smiljanec OŠ Krapinske Toplice Danijela Tuđa OŠ Vukomerec Nives Predovan OŠ Petar Zoranić Nin Ivana Jalšovec OŠ Dr. Franjo Tuđman, Beli Manastir Tajana Martinić Osnovna škola Oroslavje Mihaela Kranjčić OŠ Vazmoslav Gržalja Nataša Mažar OŠ Antuna Augustinčića, Zaprešić Ana Borošak Osnova škola Josipa Broza Kumrovec Marija Svirčić OŠ Matije Gupca Sanja Žiher OŠ Vladimir Nazor Križevci Katarina Kovač OŠ Antuna Mihanovića Petropoljskog Drniš Gordana Novak OŠ "Vladimir Nazor" Kriiževci Marina Žuti OŠ " Vladimir Nazor" Križevci Ivana Mihaljević OŠ Omišalj Zdravka Koljatic Bol Silvija Salapić OŠ Josipa Antuna Ćolnića Kristina Strinavić OŠ LJUDEVITA GAJA NOVA GRADIŠKA Ana-Marija Sobota OS Klostar Podravski Josipa Marić OŠ Nikole Tesle, Mirkovci Sanja Petrovečki Palijaš OŠ Ivana Perkovca, Šenkovec Tatjana Katušin OŠ Hreljin, Hreljin Ivana Denić Osnovna škola Mladost Lekenik Joško Bašić OŠ Opuzen Suzana Kalić Os Stjepana Cvrkovica Ines Gašpert Junek OŠ Trnsko, Zagreb Vanda Miličević Osnovna škola Nikole Andrića Andreja Kerovec Letica OŠ Đuro Ester Koprivnica Ivana Suhodolčan OŠ Augusta Cesarca, Krapina Maja Grdić Oš Ivane Brlić-Mažuranić Maja Čavčić OŠ Drenje, Drenje Marija Milavić O.š kraljice Jelene Marija Grassi Zelenbaba O.Š.Ante Starčevića Dicmo Ana Jakić OŠ Petar Berislavić Mirela Pletikosić OŠ Ivana Mažuranića Obrovac Sinjski Antonio Šolaja Oš Velika Pisanica, oš Čazma Dunja Knez OŠ kraljice Jelene, Solin Viktor Čikara OŠ Ivane Brlić-Mažuranić, Koška Adrijana Kordić Osnovna škola Dragutina Tadijanovića, Vukovar Mateja Ivančić Osnovna škola Josipa Kozarca, Vinkovci Anđela Behin OŠ "Ivan Goran Kovačić", Vinkovci Daniel Stanković OŠ Lug, OŠ Kopačevo, OŠ Vardarac Marina Nekić OŠ dr. Franje Tuđmana Lički Osik Dino-Dominik Magić Osnovna škola Petra Preradovića Mia Šavrljuga Osnovna škola Alojzija Stepinca, Zagreb Natalija Sokač V. osnovna škola Varaždin Antonia Deriš OŠ “Vladimir Nazor” Križevci, PŠ Podravska Selnica Dafne Flego OŠ Frane Petrića, Cres Anita Vegh II. osnovna škola Bjelovar Ana Bahat OŠ Vladimir Nazor Budinščina Agata Milčić I. osnovna škola Petrinja Jasmina Klanac OS Bukovac Vlatka Marić Krizmanić OŠ Mate Lovraka Kutina Bozana Cicak OS Retfala Osijek Jasmina Gale OŠ Veliko Trojstvo Bojana Milovanović Osnovna škola "Bobota" Bobota Sandra Šavorić OŠ Trnovitički Popovac Adriana Taradi-Kajmović Petar Zrinski Šenkovec Ljiljana Božić Osnovna škola Vladimir Nazor Topusko Jelena Novaković OŠ Ivana Kukuljevića, Belišće Zdravka Marković Boto Osnovna škola Mitnica Danijela Šajtar OŠ Čazma Miroslav Gradečak Druga gimnazija Varaždin Jasmin Kadrić OS Fran Koncelak Drnje Ivana Miškulin OŠ dr. Franje Tuđmana Licki Osik Ivana Sever Divić OŠ Dragutina Domjanića, Sveti Ivan Zelina Ivana Klinčić Bartolić Osnovna škola grofa Janka Draškovića, Zagreb Mirta Bolotin OŠ Josipa Lovretića, Otok Tea Dujmić OŠ Ane Katarine Zrinski Retkovci Tajana Kradija OŠ "Tin Ujević", Osijek Helena Macan OŠ Antuna Branka Šimića Diana Tabar OŠ Rovišće Nives Korbar Hmelina OŠ Djurmanec Ivanka Zlonoga Nikole Andrića - Vukovar Irena Mustač OŠ Mače Leila Horvat Zec OŠ grofa Janka Draškovića Helena Božić Oš Ane Katarine Zrinski, Retkovci Josipa Zebić OŠ Dinka Šimunovića, Hrvace Josipa Venier OŠ Jurja Dobrile, Rovinj Diana Sapina Jonjic OS Retfala Goranka Erega Osnovna skola Lovinac Magdalena Matković OŠ Mate Lovraka Županja, OŠ Gradište Sanja Lisnjic OS Vladimir Nazor Djakovo Marija Radostić OŠ Bijaći (zamjena) Jelena Tomičić OŠ Kustošija, Zagreb Sanja Krznarić Srednja škola Otočac Marina Radić OŠ Stjepan Radić,Božjakovina Lana Link OŠ Nikole Tesle Ines Vuković Prpić OŠ Nikola Tesla, Rijeka Branka Lovrić Gimnazija M.A.Reljkovića, Vinkovci Ilija Mikulić Gimnazija Županja Ana Križanović Grgić Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci Korana Klajić Gimnazija Županja Katarina Berać Vuić Gimnazija, Županja Ksenija Smolčić-Lukačević Zdravstvena i veterinarska škola Dr. Andrije Štampara Vinkovci Morana Sunara Elektrotehnička škola Split Igor Dubovicki Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci Jelena Habijanić OŠ Petra Preradovića, Pitomača Ines Jerković OŠ Dugopolje Karmen Kanižaj Osnovna škola Ludbreg Katarina Anđelković Osnovna škola Antuna Bauera, Vukovar Biljana Bičanić Basić OŠ Petra Zrinskg Kristina Jelošek OŠ " Josipa Antuna Ćolnića" , Đakovo Maja Poslon Živković OŠ "A.Harambašić" Donji Miholjac Ana Đurđević OŠ "Đuro Pilar", Slavonski Brod Anita Makovic OŠ Grigor Vitez Ivana Banje Oš Vilima Korajca, Kaptol Melina Švraka OŠ Ivana Gorana Kovačića Delnice Ana Škarica Osnovna skola Josipa Racica Jelena Januš Grbić OŠ Marija Bistrica Jasmina Krakar Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko Mirna Brunčić III. gimnazija Osijek Tamara Kolić Adžić OŠ Trsat, Rijeka Dajana Šimunčić Osnovna škola Trnovitica Mirna Dejanović OŠ Mate Lovraka Petrinja Ana Veldić Sesar OŠ Brezovica nina bjelovučić OŠ Ante Anđelinović Ninoslava Dolić OŠ Zrinskih Nuštar Milena Kacunic OS Jesenice, OS Spinut Irena Graovac OS Vladimira Nazora, Zagreb Nikolina Jelecevic Os Markusica Nermina mezulic Monte Zaro Pula Kristina Husarek Os Side Kosutic Radoboj Anita Tomić Bošnir OŠ Kralja Tomislava Iva Baković OŠ Stjepana Ivičevića, Makarska Ljubica Carević OŠ Stjepana Ivicevica Ana Knežević I.OŠ Dugave Dunja Klarić Poreč Sandra Balent OŠ Hodošan Marijana Dunjić Područna škola Ciglena i Tomaš Ivona Jerković Oš kneza Trpimira, K. Gomilica Tina Parać OŠ kneza Trpimira Roberto Parać Ne radim u školi Marija Janković OŠ Hugo Badalić Sl. Brod Elvira Bugarić OŠ Stjepana Cvrkovića, Stari Mikanovci Kristina Mihalčić O.Š. Josipa Jurja Strossmayera, Đurđenovac Lidija Miklošević OŠ A.G.Matoš Vinkovci Andrea Gostl OŠ Vrbani Helena Knežević O.Š. Đuro Ester Koprivnica Mirjana Mihalec OS Đuro Ester Koprivnica Tomislav Tomić Oš Stjepana Radića, Metković Anita Lasić OŠ don Mihovila Pavlinovića, Podgora Anita Markulin OŠ Marko Marulić Renata Matosic OS Augusta Senoe Zagreb Dolores Gregović Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića Vrbovsko Nataša Grubišić OŠ Sesvetska Sela Željka Starčević Osnovna škola "Vladimir Nazor",Đakovo Maja Bulatovic Osnovna skola Sveti Matej Viskovo Vlasta Žnidarić I. OŠ Čakovec Tea Đivanović Prce OŠ Župa dubrovačka Tihana Svoren Kolarec Osnovna škola Tordinci Marija Kolar OŠ Švarča Željka Žiher OŠ Župa dubrovačka Doris Mejak OŠ Veli Vrh, Pula Renata Kotarac OŠ Sućidar, Split Vlatka Benc OŠ I.B.Mažuranić, Koška Helga Buratović Osnovna škola Hvar Tihana Kovačević OŠ Jurja Dobrile, Rovinj Marijana Mikulandra OŠ Tina Ujevića, Šibenik Irena Erlić OŠ Tina Ujevića - Šibenik Martina Požežanac Španjur OŠ Ivane Brlić - Mažuranić Virovitica Monika Kujundžić OŠ Meje Dora Rolj Kovacevoc OS Stjepana Cvrkovića Stari Mikanovci Ivana Kovac OS TIN UJEVIC OSIJEK Ružica Bubanj OŠ "Ljudevit Gaj" Krapina Ines Petelin OŠ Brod Moravice Sanja Đikić OŠ Vodice Marina Đukin OŠ Molve Fani Perun OŠ Ivan Duknović Maja Đurica Osnovna škola Rogoznica Dubravka Rajić O Š Fažana Haidi Mimica Tudor OŠ Ravne njive Sanja Babić Radoš OŠ fra Ante Gnječa, Staševica Ivana Ajduk Kosić OŠ Pavleka Miškine Ivana Vukas Silić Trstenik Amanda Augustinović OŠ Šijana, OŠ Divšići Klaudija Kalauz OS Vodice Marija Damjanović OŠ "Ivan Meštrović" Drenovci Anita Palameta OŠ Gruda Ljiljana Soldo OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić Ivana Bilić Balentović OŠ "Mijat Stojanović" Babina Greda Branka Perković OŠ Čučerje Lana Hajduković OŠ Jagode Truhelke Osijek Josip Jelčić Osnovna škola Gradac Marina Karacic Eugena Kumicica, Velika Gorica Renata Borovac OŠ Vladimir Nazor Čepin Nikolina Bartulović OŠ Matija Gubec Piškorevci, OŠ Ljudevita Gaja Osijek Iva Lednicki 1. osnovna škola Vrbovec Barbara Kalčič Grabrovac OŠ Viktora Cara Emina Lovran Sonja Schuster Oš Đuro Ester Ivana Vidaković SŠ i OŠ Novska Ivana Markić OŠ "Matija Gubec" Jarmina Dora Rolj Kovacevic OŠ Stjepana Cvrkovića Stari Mikanovci Anita Jemrić OŠ Josipa Kozarca, Vinkovci Melinda Tupek OS Sesvetska Sopnica Lucija Mrkonjić OŠ Matija Antun Reljković, Cerna Ivan Nekić OŠ dr. Franje Tuđmana Lički Osik Tina Anić OŠ "August Cesarec", Ivankovo Tanja Koči Valdgoni ČOŠ J. A. Komenskog Karolina Krajačić OŠ Blage Zadre Andrea Pandurić OŠ Fran Koncelak Drnje Slađana Kristek OŠ"Dr. Stjepan Ilijašević" Jasminka Hajpek OŠ Antuna Kanižlića Milena Mičin OŠ Ljudevit Gaj Mihovljan Helena Mađer Ivana Meštrovića Petra Bičanić OŠ Đure Prejca, OŠ Lotrščak, OŠ Ružičnjak, PŠ Velika Horvatska Ana Mandic Lackovic Oš Gradište Bojana Milovanović Osnovna škola "Bobota", Bobota Barbara Škvorc OŠ Zlatar Helena Božić Osnovna škola Ane Katarine Zrinski, Retkovci Andreja Vukelja Prva osnovna škola Sanja Cikač Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca Vinkovci Andrea Maslov OŠ "A. G. Matoš" Vinkovci Mirela Rimac Ešegović Osnovna škola Ivana Mažuranića, Vinkovci Markiša Visković OŠ Tin Ujević - Krivodol Jadranka Matjaš OŠ Ivana Mažuranića, Vinkovci Sandra Perić Osnovna škola Stanovi Nikolina Žugec Lujić OS Ivana Perkovca, Šenkovec Danijela Šajtar OŠ ČAZMA Dunja Klarić OŠ Poreč Ivanka Zlonoga Nikole Andrića. Vukovar Ivanka Zlonoga Nikole Andrića. Vukovar Olga Čičak OŠ Ivane Brlić - Mažuranić , ANDRIJAŠEVCI Megi Prgić Osnovna škola Lipovac Nina Bjelovucic Ante Andelinovic Sucuraj Emanuela Mijatović Osnovna škola Sveti Križ Začretje Jelena Habijanić OŠ Petra Preradovića Pitomača Ana-Mari Gnječ OŠ Gradac Marijeta Musulin Osnovna škola "Mladost" Osijek Javorka Musulin Osnovna škola "Vladimir Nazor", Ploče Jelena Januš Grbić OŠ Marija Bistrica Ivana Lovrić Oš Pavao Belas, Brdovec Marija Milavić O.Š.kraljice Jelene Solin | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 529 | MATIJA BUNTAK | Učitelji informatike najčešće u školama obavljaju čitav niz poslova koje nisu dužni obavljati i koji nisu predviđeni Pravilnikom, kao što je održavanje informatičke opreme. Smatram da bi u Pravilniku trebalo vrednovati poslove održavanja informatičke učionice s najmanje 2 sata tjedno. To uključuje dijagnosticiranje i otklanjanje kvarova na opremi, instalaciju softvera i održavanje, konfiguriranje računala i mreže, brigu o podacima, brigu o nabavi i instalaciji nove opreme. Naravno da postoji mogućnost potpisivanja ugovora s vanjskom tvrtkom koja bi obavljala poslove održavanja, no u praksi to u informatičkoj učionici ne funkcionira. Učitelji informatike se kod rada u informatičkoj učionici na dnevnoj bazi susreću s problemima i kvarovima koje je potrebno otkloniti odmah jer inače dolazi do problema u samom nastavnom procesu (primjerice učenici bez ispravnog računala ne mogu ostvariti ishod nastavnog sata). Ukoliko poslove održavanja obavlja vanjska tvrtka, rješavanje pojedinih problema ili popravak kvarova zbog procedure koju je potrebno slijediti može potrajati nekoliko dana, dok isti problem učitelj informatike može riješiti puno brže. Slično zaduženje (voditelj specijalizirane informatičke učionice) postoji u Pravilniku o normi rada nastavnika u srednjoškolskoj ustanovi pa smatram kako bi se nepostojanjem načina vrednovanja poslova održavanja informatičke učionice u osnovnim školama učitelje informatike diskriminiralo. Isto tako, pitanje je što s održavanjem ostale informatičke opreme u školama (izvan informatičke učionice) koje će s vremenom biti sve više, tko će biti zadužen za nju? Ukoliko će te poslove obavljati netko od učitelja, njih je isto potrebno vrednovati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 530 | Mario Šimudvarac | Poštovani, smatram da bi "Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi" trebalo definirati rad vikendom, točnije subotama i nedjeljama: "Tjedno radno vrijeme raspoređeno je u pet dana u tjednu, u pravilu od ponedjeljka do petka". Upravo vikendom škola ponekad sudjeluje na mjesnim manifestacijama, kulturnim i znanstvenim priredbama ili drugim kulturnim, sportskim, umjetničkim natjecanjima, posjetima ustanovama. Učitelj/nastavnik, koji je već odradio svoju tjednu normu, dužan je po zaduženju vikendom pratiti i voditi učenike. U srednjoj se školi događa da se pripreme za državnu maturu organiziraju subotom zbog nemogućnosti uklapanja u tjedni raspored sati. Tada bi učitelj/nastavnik trebao dobiti slobodan dan preko tjedna po vlastitu izboru uz prethodnu pisanu najavu satničaru/ravnatelju ili bi mu rad vikendom trebao biti na neki drukčiji način nadoknađen i više vrednovan. Druga je mogućnost zabraniti rad bilo kakav rad vikendom u hrvatskom odgojno-obrazovnom sustavu. Jednako tako, zbog nemogućnosti da se složi tjedni raspored, bilo bi poželjno dopustiti učiteljima/nastavnicima, koji rade na puno radno vrijeme, da se tjedno radno vrijeme može rasporediti i na četiri dana tjedno. Pozdravljam prijedlog da se jasno i jednoznačno definiraju "ostali poslovi" i "drugi poslovi". Hvala! Srdačno, Mario Šimudvarac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 531 | Tamara Mikša | Smatram da je potrebno povećati vrijeme potrebno za pripremu nastave, omogućiti u satnici vrijeme potrebno za održavanje kabineta i pripremu istraživačke nastave, u satnicu ugraditi vrijeme potrebno za pripremu nastave učenicima kojima je potrebna prilagodba, povećati vrijeme potrebno za poslove razrednika, točno definirati što su ostali poslovi, definirati koliko je sati učitelj dužan dežurati te točno definirati poslove dežurnih učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 532 | Alenka Njegovac | Treba točno definirati satnicu ostalih poslova, i točan popis svakom učitelju što ulazi u ostale poslove, te koliko svaki posao iznosi sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 533 | Petra Friščić | Poštovani, zanemarujući činjenicu da se savjetovanje odvija tijekom godišnjih odmora i to što se uvijek iste stvari čitaju u komentarima (od strane neposrednih sudionika nastavnog procesa), a ništa se ne poduzima, i ja prilažem svoj komentar s nadom da će naša ministrica uzeti u obzir savjete temeljene na činjenicama. Vrijeme za kvalitetno planiranje nastave je i dalje 20 minuta i smatram da je to premalo. Trebalo bi biti minimalno 30-40 minuta s obzirom na to da ima sve više individualiziranih i prilagođenih pristupa učenicima. Za takve učenike bi se trebalo dodatno uračunati 10 minuta na svaku pripremu jer se individualno pristupa potrebama i zadacima za pojedinog učenika i to iziskuje puno vremena. Satnica razrednika u razrednoj nastavi je smiješna. U praksi ta dva sata tjedno prelaze i 6 sati. Tu je uključeno sve, od vođenja razne dokumentacije, organizacije izleta, razgovora s roditeljima, stručnom službom, da ne spominjem sve načine vrednovanja i upisivanja u e-dnevnik za svakog učenika i svaki predmet... i ostali poslovi. Da, baš ti ostali poslovi bi se trebali definirati jer se taj pojam često zlouporabi i učiteljima se natovaruju razne stvari koje nije dužan odrađivati. Cilj ove "reforme" je razvijanje kritičkog mišljenja kod učenika i individualni pristup svakom učeniku što je također smiješno jer nije moguće kvalitetno se posvetiti svakom učeniku u razredima gdje ima 20 i više učenika. Smanjenje broja učenika bi se trebalo osjetiti posebno u kombiniranim razrednim odjelima. Lijepi pozdrav, Petra Friščić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 534 | Sunčica Sosić Majstorović | Poštovani! Smatram da nije dovoljno 20 minuta za stručno-metodičko pripremanje sata. U Pravilniku bi se trebali jasno definirati ostali poslovi jer je to širok pojam koji se često zlorabi. Potrebno je definirati koliko je sati učitelj dužan dežurati te navesti koje poslove obavlja dežurni učitelj. Predlažem da se administriranje e-Dnevnika prizna većem broju učitelja u tjedno zaduženje prema broju učenika škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 535 | Tea Bonaca Fanuko | Regulirati ostale poslove, a ne sve trpati u njih. Povećati broj sati za vođenje razrednog odjela na 6 sati tjedno, najmanje. Izjednačiti normu za sve predmete na 20 sati. Povećati broj minutaže za svaku metodičku pripremu na minimalno 45 minuta, a ne sadašnjih 20. Smanjiti broj učenika u razrednim odjelima na maksimalno 18 učenika. Zanimljivo je što želite razvoj kritičkog mišljenja kod učenika gdje će se nastavnik posvetiti svakom učeniku individualno, a u razredima sa 25ero djece jedva će svaki od njih pročitati ili izgovoriti jednu rečenicu! Lp | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 536 | DALIA KAGER | Smatram da bi u Pravilniku trebalo vrednovati i poslove održavanja informatičke učionice. Radi se o poslovima koje su i do sada radili učitelji informatike, samo to nigdje nije bilo sustavno istaknuto. Bez obzira ima li škola ugovor s vanjskom tvrtkom, uvijek će postojati potreba da se različite situacije riješe odmah i bez odgode. To uključuje dijagnosticiranje i otklanjanje kvarova na opremi, instalaciju sistemskog softvera i održavanje, instalaciju aplikacija i održavanje, konfiguriranje računala i mreže, brigu o podacima, brigu o nabavi i instalaciji nove opreme. U hrvatskim računalnim učionicama prema K. Pavlina, A. Pongrac, B. Latas, “Hardware equipment of computer classrooms in Croatian elementary schools,” MIPRO, 2012 Proceedings of the 35th International Convention, pp. 1325 – 1327, 25.05 2012.u prosjeku se nalazi 19 računala. Na temelju toga se može aproksimativno izračunati vrijeme potrebno za njihovo minimalno održavanje, pod uvjetom da se ne dogode nikakve nepredviđene situacije. Svaki mjesec potrebno je ažurirati operacijski sustav, za što je potrebno minimalno deset minuta za jedno računalo što ovisi o brzini računala, brzini administratora i brzini internetske veze. To je ekvivalentno četiri školska sata mjesečno (za tih prosječnih 19 računala u učionicama), u što ne računam ažuriranja korisničkih programa, upravljačkih programa te pomoćnih programa poput Java, programa za pregledavanje pdf-a, gledanje video i audio sadržaja i slično, a ponekad i nove verzije antivirusnog programa te web preglednika. Ako se problem s računalom ne riješi, nastavnik informatike je ostao bez dijela sredstava za rad (računala) zbog čega trpi nastava. To je više izraženo što je veća disproporcija broja učenika i računala. U pravilu nastavnik mora čekati dozvolu ravnatelja odnosno raspoloživost financijskih sredstava škole kako bi se računalo poslalo u servis, te čekati na (uvijek skuplji negoli je potrebno) popravak. Što je škola po broju učenika manja, to je problem veći, jer u Republici Hrvatskoj škole primaju financijska sredstva za materijalne troškove prema broju učenika. U srednjim školama RH je „Pravilnikom o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu“ uvedeno radno mjesto voditelj informatičke učionice. U susjednoj Sloveniji "Pravilnikom o normativih in standardih za izvajanje programa osnovne šole" uvedeno je 2007. godine radno mjesto "računalnikar - organizator informacijskih dejavnosti" kojem se priznaje određen dio sati u redovnu satnicu s obzirom na broj odjeljenja u školi, pa ako primjerice škola ima do 8 razrednih odjeljenja onda računalnikar dobije 0,20 udjela radnog mjesta, a ako škola ima 46 odjeljenja onda je udio radnog mjesta 1, odnosno puno radno vrijeme prema članku 11. U Njemačkoj se u srednjim gimnazijskim školama (5-9 razred) predaje informatika, a za održavanje se zapošljava druga osoba ili se informatičaru to ubraja u satnicu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 537 | Martina Cindrić | Poštovani! Slažem se s kolegicom Zdenkom Čutek u potpunosti. Vrijeme je za definiranje nekih zaduženja učitelja. Učitelj razrednik (pogotovo razredna nastava) ima posla oko administracije više nego nerazrednik. Sami poslovi na kraju godine su različiti- razrednik sređuje administraciju, svjedodžbe, panoe, e maticu, matičnu knjigu...Satnica za razrednika se treba povećati,a ostali poslovi precizirati jer na ovaj način razrednik obavlja sve što se pojavi, a ta satnica daleko prelazi brojku koja je navedena. Razredna nastava brine o učenicima što se tiče čuvanja dok nemaju prijevoz do za vrijeme užine, ima administracije u povećem obujmu, organizira svakojake aktivnosti jer posao obuhvaća više predmeta. Smatram da bi se trebala izbaciti izvannastavna aktivnost iz redovne satnice, a taj sat zamijeniti dodatnim satom razredništva. INA se može provoditi kao dodatan sat za koji bi učitelj bio plaćen,a i učenici mogu polaziti kod ostalih učitelja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 538 | LJILJANA ŠTANFELJ | Poštovani, Smatram da satnicu vođenja razrednog odjela (Čl.4) svakako treba povećati, i to dio neposredno odgojno-obrazovnog rada na barem 3 sata jer rad razrednika u neposredno odgojno-obrazovnom dijelu uvelike prelazi dosadašnjih 2 sata. Za satove razrednika, na kojima se odrađuje određena tema, razrednik se također treba pripremati, od čitanja literature do pripremanja materijala za izvođenje sata razrednika. Isto tako, 1 sat ostalih aktivnosti, koji se navodi u Pravilniku, je s obzirom na složenost poslova aktivnosti i specifičnost situacija u razrednim odjelima premalo. Što se tiče poslova koji proizlaze iz naravi poslova razrednika, suradnja s roditeljima se ne odvija samo u vrijeme dok je učitelj/učiteljica u školi već se to radi i izvan radnog vremena. Ostali poslovi razrednika (organizacija raznih aktivnosti, vođenje dokumentacije, savjetovanja i suradnja s roditeljima i sl.) zahtjevaju mnogo vremena i sama po sebi su kompleksni. Stoga, učitelj u redovnoj nastavi koji je razrednik (uz sve navedene poslove) ima znatno više poslova i odgovornosti u odnosu na učitelje koji nisu razrednici. U dijelu Pravilnika (Čl.13) u kojem se govori o tjednoj normi učitelja predmetne nastave smatram da bi tjedna radna norma neposredno odgojno-obrazovnog rada trebala biti najviše 20 sati, i to zbog složenosti svih poslova koje učitelji trebaju odrađivati tijekom tjedna, pogotovo ako su i razrednici. Osim toga, kvalitetno pripremanje za nastavu uvelike premašuje navedenih 20 minuta po satu redovite nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 539 | Dinko Marin | Poštovani Molim definirati ostale poslove - to je širok pojam koji se zlorabi. Jer zahvaljujući ostalim poslovima razrednici će pregledavati knjige koje učenici budu vraćali, je li to posao učitelja?! Nemojte molim samo odgovoriti kako to proizlazi iz prirode posla. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 540 | Loreta Lauš | Poštovani! Smatram da je potrebno točno definirati pojam ostalih poslova. Razrednicima za vođenje razredničkih poslova nije dovoljan navedeni broj sati i treba ga povećati. Podržavam prijedlog da se kolegama kemije, biologije i fizike smanji norma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 541 | MARIJA UJLAKI | Poštovane kolege ! Podržavam sve Vas koji smatrate da se rasprava i donošenje izmjena Pravilnika ne treba odvijati ljeti pogotovo jer se izmjene 5 pravilnika iz područja obrazovanja najavljuju kroz medije već dulje vrijeme. Iščitavajući prijedloge izmjena svima je valjda jasno da namjera Ministarstva nije bila provesti bilo kakve veće promjene nakon temeljitog istraživanja problema već samo pokoju promjenu imenice u glagol ili nastavnog sadržaja u odgojno obrazovni ishod kako bi se pravilnik terminologijom uskladio s reformom . Zakonodavac bi trebao prilikom izmjena istaknuti zašto se izmjene provode, kao što je npr.napisao u izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji . | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 542 | Zdenka Ćutek | Poštovani, potrebno je. -smanjiti normu učitelja prirodoslovne skupine predmeta, učitelja koji predaju dva ili više predmeta, učitelja koji rade na dvije ili više škola -povećati vrijeme potrebno za pripremu nastave -omogućiti u satnici vrijeme potrebno za održavanje kabineta i pripremu istraživačke nastave -u satnicu ugraditi vrijeme potrebno za pripremu nastave učenicima kojima je potrebna prilagodba -povećati vrijeme potrebno za poslove razrednika -povećati vrijeme potrebno za izradu rasporeda i voditelja smjene -definirati što su ostali poslovi -definirati koliko je sati učitelj dužan dežurati -definirati poslove dežurnih učitelji ( odgovorni su za ono što se dogodi u školi, za ono što se dogodi u školskom dvorištu , odgovorni su i za ono što se dogodi na putu do škole, prate ti učitelji učenike do školskog autobusa , za ono što se događa u autobusu...). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 543 | IVONA MATKOVIĆ | Poštovani, tjedna norma nastavnika biologije, kemije i fizike trebala bi se smanjiti za 2 sata. Budući da po principu nove reforme naglasak je na istraživački rad u ovim predmetima što zahtjeva puno više vremena za pripremanje kvalitetnog sata (priprema pribora, materijala, izlazak na teren, pospremanje....). Nastavnici ovih predmeta upravo zbog svoje postojeće norme često rade na dvije škole što je iznimno zahtjevno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 544 | Sanja Maričević | Poštovani, smatram da 20 minuta nije dovoljno za stručno- metodičko pripremanje sata. Razredništvo razredu koji broji više od npr. 25 učenika nije isto kao i razrednom odjeljenju od manje od 20 učenika. Smatram da bi se napokon trebali i imanovati koji su sve točno naši "ostali poslovi". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 545 | MELITA ANDROLIĆ | Poštovani, žao mi je što unatoč peticiji koju smo potpisivali i u kojoj smo pojasnili razloge zašto je to potrebno pa i nužno, niste uopće uzeli u obzir naše razloge za smanjenje tjednih obaveza učitelja kemije i biologije. Učitelji i nastavnici kemije, biologije i fizike su i do sada morali pripremati istraživačku nastavu, a sada kada se uvodi kurikularna reforma stavljen je dodatni naglasak na takvu nastavu. Stoga smatram da je nužno kako bi se nastava mogla kvalitetno pripremiti, smanjiti tjedna zaduženja učitelja ovih predmeta. Osim što kvalitetna priprema zahtijeva više od 20 minuta po satu, mi dodatno moramo održavati kabinet, pripremiti pribor i kemikalije za svaki pokus, za svaku grupu, za demonstracijski pokus, a nakon izvedenih pokusa sav taj pribor moramo oprati i pospremiti uredno u kabinet. Ostajemo u učionici mnogo dulje nego učitelji bilo kog drugog predmeta. Mislim da bi to svakako trebalo uzeti u obzir. Pogotovo ako je cilj ove reforme i donošenja ovog pravilnika da rad učitelja bude zaista baziran na istraživačkoj nastavi i da učitelji budu zadovoljniji uvjetima. Smatram da su to nužni preduvjeti za kvalitetan rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 546 | Melba Blažić Grubelić | Poštovani, kao prvo, nadam se da je već u naslovu došlo do zabune te da se izmjene odnose i na srednju, a ne samo na osnovnu školu. Pored toga, tjednu normu nastavnika fizike, kemije i biologije svakako treba umanjiti na 20 sati tjedno u direktnom radu sa učenicima, jer priprema od 20 minuta nije dovoljna ukoliko želimo vidjeti barem nekakve pozitivne promjene u rezultatima poučavanja STEM područja. Moram napomenuti da u pojedinim/većini zemalja EU koje su na PISA testiranju ispred, odnosno daleko ispred hrvatskih, nastavnici ovih predmeta imaju tehničare koji im vode kabinete i pripremaju pokuse. S druge strane, kod nas, zahtjevi nastavnika fizike , kemije i biologije za smanjenjem norme, koji su upućeni prema Ministarstvu, uopće nisu uzeti u obzir. Žalosno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 547 | Josipa Lukić | Poštovani, tjedna norma učitelja fizike, biologije i kemije treba se smanjiti na 20 sati te se treba uvesti 2 sata za vođenje kabineta. Vrijeme od 20 minuta predviđeno za pripremu je premalo. Grupni praktični rad i istraživačka nastava zahtijevaju puno više vremena za kvalitetnu pripremu. Učitelji koji imaju razredništvo tjedno trebaju 10, a ne četiri sata za obavljanje svih poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 548 | Sonja Pospišil | Poštovani, s obzirom da nam slijedi reforma školstva zaista me čudi da nastavnicima fizike, biologije i kemije nije umanjena norma. 20 minuta za stručno-metodičku pripremu sata je premalo ukoliko se želi da nastavnik za nastavni sat pripremi kvalitetno. Isto tako u Školi za život je sada naglasak na istraživačkom radu. Istraživački rad zahtijeva od nastavnika puno više vremena za pripremu praktičnog rada, pripreme same učionice; priprema pokusa (kemikalije i pribor) prije nastavnog sata i nakon što uključuje pranje posuđa, čišćenje te spremanje priboras i kemikalija nakon obavljenog rada. Zbog sveg navedenog smatram da bi se trebala smanjiti tjedna norma za nastavnike biologije, kemije i fizike za minimum 2 nastavna sata. U nekim školama nastavnicima kemije i fizike pomažu tehničari u pripremi pokusa, smatram da bi u svim školama trebao biti zaposlen tehničar koji bi nastavnicima pomagao u pripremi pokusa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 549 | IVANČICA FETT ŠKVARIĆ | Poštovani, Prema članku 3. Pravilnika koji kazuje kako za vođenje razrednoga odjela te ostale poslove razrednika u tjednim radnim obvezama učitelj će biti zadužen za 4 sata, smatram kako je to premal, budući da se zbog Kurikularne reforme obveze razrednika mnogo veće i zahtjevnije, stoga bi tjedno zaduženje razredničkih poslova trebalo biti 6 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 550 | Nataša Klasni | Poštovani, s obzirom na velika opterećenja koja proživljavaju nastavnici koji rade na više škola, smatram da bi takvim nastavnicima trebalo biti odobreno umanjenje tjedne norme u neposrednom odgojno-obrazovnom radu u izosu od 1 sat za nastavnike koji rade u 2 škole te u iznosu od 2 sata za nastavnike koji rade u 3 ili više škola. Također bi nastavnici koji rade u 4 ili više škola trebali imati i dodatak na plaću zbog otežanih uvjeta rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 551 | Mirjana Šutalo Vulić | Poštovani, S obzirom na količinu posla koje nosi razredništvo, smatram da bi u Članku 3., barem 3 sata trebala ući u neposredni odgojno-obrazovni rad, a 3 sata u ostale poslove vođenja razrednog odjela. Članak 11. - s obzirom na povećan opseg posla u sklopu Škole za život, smatram da je predviđenih 20 minuta premalo za kvalitetno stručno-metodičko pripremanje sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 552 | Monika Idlbek | Poštovani, smatram kako bi u Članku 13. tjedna radna obveza učitelja predmetne nastave u neposrednom odgojno-obrazovnom radu s učenicima trebala biti 20 sati za sve učitelje predmetne nastave. Zbog povećanog opsega posla, novih načina rada i vrednovanja 20 minuta je doista premalo za ikakvu, a kamoli kvalitetnu pripremu za rad učitelja. U učionici osnovne škole su učenici različitih sposobnosti i potreba pa često treba pripremiti i različite nastavne materijale. U tih 20 minuta treba osmisliti i pripremiti sat, pregledati i analizirati učeničke radove i ispite, pripremiti materijale za različite načine učenja i vrednovanja, zapisati bilješke u e-Dnevnik,... Učitelji koji su zaduženi razredništvom objektivno imaju puno više posla od samo 4 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 553 | Emina Mutabžija-Orešković | Poštovani, iskreno sam iznenađena što u Nacrtu izmjena i dopuna ovog Pravilnika ne vidim reformom najavljenu promjenu u zaduženjima za učitelje fizike, kemije i biologije - pa se nadam da se radi o jednostavnom propustu i previdu a ne o namjernoj odluci da se ponovno propusti ispraviti jedna od (ne)diskriminirajućih nekorektnosti Pravilnika o tjednim radnim obavezama.... Istraživačka nastava i rad u grupama svakako zahtijevaju znatno više od 20min za pripremanje, i to za pripremanje neposredno prije početka nastave - ali isto tako i za raspremanje nakon nastavnog dana (npr. za blok sat fizike jednog 7. razreda pri istraživanju građe tvari prebrojala sam 150 kom pribora, ne računajući podloške), dok je izmjenu, dopunu i pripremanje pribora za istraživački rad u narednom razredu isti dan jedva moguće izvesti tijekom školskih odmora - kada bi učitelj morao još i dežurati na hodniku - uz jednako zaduženje u opsegu ostalih poslova kao i učitelji koji nemaju praktične radove s učenicima... Nadalje, vođenje kabineta fizike, kemije i biologije - bez obzira na njihovu opremljenost - u osnovnim se školama kontinuirano godinama zanemaruje u smislu priznavanja zaduženja i priznavanja radnog vremena nužnog za održavanje istih pa je do sada bolje opremljen kabinet značio samo više sati rada za učitelja koji je s učenicima radio praktične radove - što je, uz normu od 24 sata u NOOR-u i 16 na ostale poslove, naročito za učitelje koji su još i razrednici, često značilo kontinuirani neplaćeni i nepriznati prekovremeni rad… Sumarno – radi opsega poslova vezanih uz istraživačku nastavu i vođenje kabineta fizike, kemije i biologije – smatram da bi morala biti realizirana obećana smanjenja u tjednim zaduženjima predmetnih učitelja navedenih predmeta za 1 ili 2 sata, naročito za predmetne učitelje koji predaju 2 predmeta i/ili za učitelje koji navedene predmete predaju u različitim školama (uključujući područnu i matičnu školu). Uz srdačan pozdrav, | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 554 | MARIJANA GUDIĆ | Poštovani, budući da od rujna kreće reforma koja najviše obuhvaća učitelje prirode, biologije i kemije gdje je naglasak na istraživačkom radu koji zahtijeva puno veću pripremu; smatram da bi se trebala smanjiti tjedna norma, tj., da se izjednači sa normom učitelja Hrvatskog jezika. Izvođenje nastave biologije, kemije i prirode traži znatno više vremena oko pripreme praktičnog rada, pripreme učionice kao i pranja, čišćenja i pospremanja nakon obavljenog rada. Također, 20 minuta za stručno-metodičku pripremu sata je premalo. Zaduženje razrednika se svake godine povećava te često moramo dolaziti i u drugu smjenu da bi roditelji dobili informacije te smatram da se treba povećati broj sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 555 | Osnovna škola Marije Jurić Zagorke | S obzirom da radim i ravnatelj sam u školi koja ima bazen i provodi poduku plivanja predlažem izmjenu čl 7. st. 6. na način: "U Školi koja ima bazen u kojem se provodi poduka plivanja za manje od pet škola poslove voditelja bazena obavlja učitelj tjelesne i zdravstvene kulture s 4 sata tjedno, a u školi koja ima bazen u kojem se provodi poduka plivanja za pet i više škola poslove voditelja bazena obavlja učitelj tjelesne i zdravstvene kulture na način da mu se broj sati zaduženja redovitom nastavom uvećava ako je zaposlen u nepunom radnom vremenu ili smanjuje ako je zaposlen u punom radnom vremenu, i to - od 5 do 10 škola 4 sata tjedno - od 11 do 20 škola 6 sati tjedno - više od 20 škola 8 sati tjedno." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 556 | Ismeta Čerkez | Poštovani, Članak 40. (1) Tjedna obveza učitelja predmetne nastave u izvođenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz članka 26. stavka 1. ovoga Pravilnika za puno radno vrijeme iznosi: – 20 sati za učitelje Hrvatskoga jezika, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, – 21 sat za učitelje stranih jezika, – 22 sata za učitelje ostalih nastavnih predmeta. Predlažem izjednačavanje sati za sve učitelje svih predmeta, a to je 20. (2) Učitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zadužen najmanje: – 18 sati Hrvatskoga jezika ili Matematike te nastavnih predmeta koji se u svim razredima – predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, – 19 sati stranoga jezika, – 20 sati ostalih nastavnih predmeta. Predlažem izjednačavanje sati za učitelje svih predmeta, a to je 18. Nadalje, učitelji/nastavnici tjelesne i zdravstvene kulture nemaju istu normu u osnovnim i srednjim školama. Učitelji imaju više za dva sata. Potrebno je izjednačiti normu kao i u srednjim školama, jer učitelji u svakom pogledu imaju na temelju kurikuluma znatno fizički naporniji i zahtjevniji proces poučavanja učenika u osnovnoj školi u odnosu na učenike srednje škole. Isto tako, učenicima s teškoćama u razvoju (motoričkim) potreban je poseban kurikulum i plan rada. Novom reformom nema ni slova vezano za ovu problematiku. Kineziterapijsko-edukacijski i rehabilitacijski programi za rad s takvim učenicima je neophodan. Ostavljena je mogućnost da se to radi pod slobodnim aktivnostima. Treba se dati mogućnost, pa čak i obaveza školama, da se takvi programi provode i da takvi sati uđu u redovitu normu učitelja. S poštovanjem, Ismeta Čerkez | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 557 | Bojana Oreb | Poštovani, smatram da se čl. 13. Pravilnika treba izmijeniti, odnosno dio koji se odnosi na tjednu satnicu učitelja prirodoslovnih predmeta te ju izjednačiti sa satnicom matematike. Naime, već godinama struka upozorava na nejednakost (neusporedivost) pripremanja i održavanja nastave tih predmeta u odnosu na druge. Nastava prirodoslovnih predmeta bazirana je na istraživanju pojava i rješavanju problema što su neke od ključnih kompetencija 21. stoljeća. Međutim, da bi se osiguralo stjecanje tih vještina i kompetencija kod učenika, potrebno je dizajnirati nastavu s tim u skladu. To podrazumijeva redovito nabavljanje, održavanje i pripremanje pribora za istraživačku nastavu, osmišljavanje alternativnih i inovativnih pokusa, raspremanje i čišćenje istog, što iziskuje vrijeme koje daleko nadilazi predviđeno 20-minutno stručno-metodičko pripremanje. Gdje je tu još pripremanje problemskih zadataka, raznovrsnih aktivnosti za različite načine učenja, popratnih digitalnih sadržaja poput kvizova, interaktivnih videa i sl. Nadalje, godinama se upozorava na deficitarnost učitelja tih struka, posebice fizičara u školama. Smanjenjem norme moći će se lakše popuniti satnica u jednoj ili manjem broju škola. Želimo li kvalitetne rezultate, ostvarenje ishoda i prirodoznanstveno pismene đake, onda u školama moramo osigurati stručni nastavni kadar i omogućiti učenicima istu takvu nastavu! Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 558 | Tomislav Faist | 1. MPT Uz među-predmetne predmete /teme koji su i do sada postojali - građanski i zdravstveni odgoj - a kurikuli kojih su reformirani, uvodi se i pet novih međupredmetnih tema/predmeta: "IKT", "ODR", "OSR", "UKU" i "POD". Ovaj Nacrt od čitavog tog zahvata u nastavni program, bilježi tek minimalističku izmjenju članka 19. Točka 7. u stavku 5., podstavku 5.1)b) po novome bi glasila: – koordiniranje provedbe kurikuluma međupredmetnih tema, međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula I to je sve. Čitav devetnaesti članak odnosi se na stručne suradnike. Nastavnici se niti ne spominju, iako je svima jasno da će nove međupredmetne teme upravo njima povećati i opseg poslova i trajanje priprema za nastavu. 2. Vrednovanja Takozvani nacionalni kurikulumi uvode nove vrste vrednovanja (koja se ne ocjenjuju) - a to su "vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje". Iako se ne ocjenjuju, postupci novih vrednovanja tražiti će dodatne napore i dodatno vrijeme - često i pregledavanje radova. Predlagač ovih Izmjena bavi se nazivom onih nepravednih dvadeset minuta pripreme (--> pripremanja!) za nastavu, potpuno previđajući očito povećanje radnih obaveza koje nastaje novim vrstama vrednovanja kao i dodatnom obavezom pružanja povratnih informacija o istim. Očekujem kreativniji odgovor od onoga da će i to biti ubrojano u 'ostale poslove'. Naime, takvim bi odgovorom 'ostali poslovi' definitivno i službeno postali neograničeno rastezljiv gumi-gumi-pojam koji može obuhvatiti bilo koju količinu novih radnih obaveza. Iako je skovan još prije navale podivljalog kapitalizma, ovaj ga objeručke prihvaća šireći njegovu elastičnost do zloporabe. 3. Termini savjetovanja Sam izbor termina za ova e-savjetovanja, a koji već niz godina pada baš u vrijeme kada je najveći dio zainteresirane javnosti na zasluženim godišnjim odmorima, prerastao je izgleda u metodu koja je ispod zadovoljavajuće razine usvojenosti međupredmetne teme goo A.2.1. za drugu razinu: "Ponaša se u skladu s ljudskim pravima u svakodnevnom životu". | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 559 | Olivera Meter | Poštovani, Tjedna norma učitelja biologije i kemije trebala bi se smanjiti,barem za dva sata tjedno.Ovi predmeti zahtijevaju puno više vremena za pripremu za sat.Neki učitelji radi broja sati rade na dvije škole, neki su jedini učitelji ovih predmeta na školi.(Osobno predajem prirodu,biolgiju i kemiju,23 sata nastave tjedno).Smatram da je to previše sati za učitelja, da bi se kvalitetno mogao pripremiti za nastavnu svaki sat. Smatram da nije dovoljno 20 minuta za stručno- metodičko pripremanje sata.Potrebno je povećati satnicu za stručno – metodičko pripremanje sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 560 | Marica Brzica | Trebalo bi učiteljima informatike u zaduženja staviti minimalno dva sata tjedno za održavanje računalne opreme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 561 | Danijela Stanić | Poštovani, tjedna norma nastavnika biologije, kemije i fizike trebala bi se smanjiti za 2 sata. Po principu nove reforme naglasak je na istraživački rad u ovim predmetima što zahtjeva puno više vremena za pripremanje kvalitenog sata (priprema pribora, materijala, izlazak na teren, pospremanje....). Nastavnici ovih predmeta upravo zbog svoje postojeće norme često rade na dvije i više škola što je iznimno zahtjevno. Također, zaduženje vođenja učeničke zadruge od 2 sata tjedno za voditelja zadruge je zaista premalo s obzirom na obim poslova. Trebalo bi biti barem 4 sata tjedno u neposrednom odgojno-obrazovnom radu i još 2 ostalih poslova (vođenje dokumetacije....). Često nastavnici zadrugari rade i subotom, a treba uzeti i u obzir razne manifestacije i obilježavanja gdje sudjeluju sa svojim učenicima te promiču svoj rad. Zadrugarstvo je škola za život i stoga treba poticati i ohrabrivati ovakav način nastave. Smatram da voditelj zadruge treba imati 4 sata, a drugi nastavnik 2 sata u neposredno odgojno-obrazovni rad s učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 562 | Marina Kulaš | Poštovani, Predlažem uvođenje zaduženja učitelja informatike kao voditelja informatičke učionice, jer, kao što znamo, u srednjim školama je to već provedeno, ali mi u osnovnima (pogotovo sada) imamo veliki posao oko održavanja naših učionica, ali to nije vrednovano. Znači, predlažem da se uzme kao zaduženje učitelja informatike barem dva sata tjedno za održavanje računala u učionici informatike. Isto tako i održavanje web stranice škole nije beznačajan posao, pogotovo kad znamo da je puno toga potrebno objaviti kao službenu objavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 563 | NEVENKA JAKUŠ | Poštovani, 1. Mislim da bi svakako trebalo izjednačiti tjednu normu za nastavnike svih predmeta i to predlažem tjednu normu od 20 sati. Citiram kolegicu Raguž Šimurina: "Unatoč pisanim molbama učitelja fizike, kemije i biologije koje su pouzdano došle do Ministarstva Vi NISTE ponovno uzeli u obzir da se njihova tjedna norma smanji za 1 ili 2 sata, radi i inače većeg obima posla , a osobito od početka nove školske godine kada se od učitelja upravo tih predmeta očekuje ISTRAŽIVAČKA NASTAVA. I dosada, prije nadolazećih promjena, učitelji tih predmeta su imali daleko više posla oko pripreme praktičnog rada i pospremanja pribora iza školskog sata. Od početka školske godine se očekuje još više istraživanja, grupnog i individualnog rada, korištenja digitalnih alata, praćenja i vrednovanja istoga uz svo ostalo praćenje i vrednovanje.Time bi se tjedna norma SAMO izjednačila sa ostalim predmetima kao što su hrvatski jezik, matematika ili strani jezik koji kao predmeti imaju svoje posebnosti ali sigurno nemaju toliko pripreme za sat ili nakon sata." 2. Također predlažem i povećanje vremena za stručno-metodičko pripremanje (ne vidim razlog zbog kojega učitelji predmetne nastave i učitelji razredne nastave ne bi imali jednako predviđeno vrijeme - trenutno učitelji RN imaju 30 minuta, a predmetne 20 minuta; i jedno i drugo smatram prekratkim vremenom). 3. Zaduženje razrednika - povećati broj sati. 4. Nastavnici koji rade na više škola (svejedno je da li su to različite škole ili se radi o područnim školama) trebaju održavati više kabineta. Na primjer, radim u matičnoj školi i u dvije područne osmogodišnje škole pa tako imam i tri kabineta. Obavezno smanjiti satnicu nastavnicima koji rade na više škola (uzeti u obzir i područne škole, a ne samo matične škole) i to proporcionalno broju škola na kojima rade. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 564 | NIKOLINA BARBALIĆ | Prije puštanja ovoga pravilnika u javnu raspravu trebalo je stvoriti zakonsko uporište za korjenitije izmjene i dopune. Trebalo je uzeti u obzir (uglavnom) negativna demografska kretanja, kao i strahovitu diskrepanciju u radnim uvjetima diljem Republike Hrvatske. Osobno sam, unatrag deset godina, radila u više od deset škola unutar Primorsko-goranske županije, a time sam posvjedočila mnogim razlikama. Faktora je mnogo, ali navest ću samo najbitnije. - Rad u dvije i više škola - ni po kojoj osnovi nije učitelju financijski valoriziran, a zapravo je vrlo iscrpljujuć. - Rad u velikim gradskim školama gdje razredi redovito broje oko 25 učenika, naspram manjim sredinama gdje broj učenika rijetko prelazi brojku 15 po razrednome odjelu. Ovdje moram napomenuti da potonji obično ima bolju radnu atmosferu, međutim svake godine strepi koliko učenika će sljedeće godine upisati njegovu školu i hoće li postati tehnološki višak - dok se prvi učitelj iz primjera uopće time ne zamara. - Broj različitih programa koje učitelj mora ostvariti. Radila sam u školi gdje sam imala puno radno vrijeme sa svega tri programa, kao i u školi gdje sam imala 8 programa redovne nastave, izvannastavnu aktivnost, dopunsku nastavu, kao i dva prilagođena programa i nekolicinu individualiziranih. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 565 | Dunja Klarić | Pravilnik o izmjenama i dopunama pravilnika o tjednim radnim obavezama učitelja se nažalost bavi kozmetičkim izmjenama umjesto da uskladi tjedne radne norme s potrebama moderne škole. Potrebno je izjednačiti zaduženja svih učitelja neovisno o predmetu koji predaju i normu zadržati na 20 sati tjedno, minutažu priprema koja je ponižavajuća za svakog učitelja koji ozbiljno radi i cijeni svoj posao i učenike treba uskladiti s brojem sati i stvarnim potrebama. Zaduženja razrednika povećati tako da barem 4 sata uđu u neposredni odgojno-obrazovni rad. Potrebno je uključiti i sate za vođenje pedagoške dokumentacije u novom, povećanom obliku koji od nas traže e-dnevnik i novi načini praćenja i vrednovanja učenika. Reforma školstva MORA obuhvatiti sve segmente i pridati važnost svima, a ne samo učenicima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 566 | Dražena Raguž Šimurina | Poštovani, na početku imam potrebu reći da bi e-Savjetovanje u nekom obliku trebalo biti prije pisanog dokumenta, Pravilnika, Izmjene ili Dopune istoga jer bi na taj način stručnjaci koji rade na tome dokumentu imali sveobuhvatnu priliku vidjeti što o tome misle i koje prijedloge daju oni kojih se to najviše i tiče i koji na kraju rade u praksi s djecom i odraslima. Na taj način bi mogli uzeti u obzir stvarna mišljenja, prijedloge ili dileme te ih implementirati i napisati zaista korisne dokumente. Unatoč pisanim molbama učitelja fizike, kemije i biologije koje su pouzdano došle do Ministarstva Vi NISTE ponovno uzeli u obzir da se njihova tjedna norma smanji za 1 ili 2 sata, radi i inače većeg obima posla , a osobito od početka nove školske godine kada se od učitelja upravo tih predmeta očekuje ISTRAŽIVAČKA NASTAVA. I dosada, prije nadolazećih promjena, učitelji tih predmeta su imali daleko više posla oko pripreme praktičnog rada i pospremanja pribora iza školskog sata. Od početka školske godine se očekuje još više istraživanja, grupnog i individualnog rada, korištenja digitalnih alata, praćenja i vrednovanja istoga uz svo ostalo praćenje i vrednovanje.Time bi se tjedna norma SAMO izjednačila sa ostalim predmetima kao što su hrvatski jezik, matematika ili strani jezik koji kao predmeti imaju svoje posebnosti ali sigurno nemaju toliko pripreme za sat ili nakon sata. Molim Vas argumentirani odgovor, zašto je potrebno i na osnovu čega raditi razliku u tjednoj normi pojedinih predmeta. Također nije isto predavati dva predmeta, pa također predlažem da oni koji predaju dva predmeta, a vrlo često je to opet iz STEM područja, imaju pravo na 1 sat umanjenja tjedne norme. Također, sat razrednika iziskuje na tjednoj bazi puno više posla od dosadašnjih 2+2, pa predlažem drugačiju raspodjelu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 567 | ante antić | Poštovani, smatram da je neophodno smanjiti satnicu učiteljima edukacijsko-rehabilitacijskog profila jer imaju NAJVEĆU satnicu (24 sata) nepostednog rada, a rade s najzahtjevnijom populacijom učenika, tj. učenicima s teškoćama u razvoju. Također, priprema od 20 minuta po satu neposrednog rada za rad edukatora-rehabilitatora koji radi po posebnom programu je smiješna, jer je poznato da ne postoje udžbenici niti radne bilježnice za rad po posebnom programu, pa je priprema za rad tog učitelja puno duža od same realizacije, tj. izvođenja sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 568 | Marita Maleš | Ne vidim razlog za javnom raspravom u Pravilniku koji samo usklađuje terminologiju s reformom koja slijedi i promjene su minimalne i odnose se na neki manji broj ljudi koji će sigurno izreći svoje mišljenje (ako žele) jer poznaju situaciju o kojoj se piše. Iskreno sam se ponadala PROMJENI kada sam vidjela da je ovaj pravilnik na javnoj raspravi, ali sam zaključila da je za konkretne promjene prvo potrebno mijenjati Zakon o odgoju i obrazovanju na koji se ovaj pravilnik nastavlja. Iako sam svjesna kako će odgovor na ovo napisano vjerojatno biti da prijedlog nije usvojen jer nije predmet javne rasprave želim napisati da se potpuno slažem s kolegicom Valerijom Begić koja jako dobro poznaje reformu kao mentor u Loomen učionici, a svoje mišljenje je napisala niže na članak 11. Potrebno je izjednačiti normu učitelja STEM područja s normom učitelj Hrvatskog jezika, Matematike i predmeta s jednim satom tjedno. Sat razrednika koji kolegica nije spomenula je dodatna problematika koju su kolege jako dobro opisale u komentarima. Stvarno stanje: Broj učenika se smanjuje u većini škola što nam donosi često, na primjer, dva velika umjesto 3 prosječna razreda. Posljedica je manji broj sati za zaduženje, a teži uvjeti za rad u razredu. Uz provođenje reforme i formativno vrednovanje koje se uvodi kao obveza za sve učenike, ljudi koji rade 3 predmeta, odnosno 6 programa (na primjer -Priroda, Biologija i Kemija) imaju u zaduženju10 -12 razreda i još pri tom imaju najvišu moguću normu rada s učenicima nisu u ravnopravnom položaju s kolegama koji na primjer imaju 2 programa, 4 razreda i punu normu, čak ni s onima koji imaju 4 programa i 4 razreda i punu normu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 569 | Julija Dujić | Sve navedene izmjene su estetske. Problem je u tome što se pisano to sve može napraviti kako treba ali stvarni rad je nešto drugo. Dok se ne promijeni razmišljanje o satnici ili dok se nastavni sat ne bude plaćao kako treba o ovim stvarima ne treba niti pisati. Zbog smanjenje satnice prije nekoliko godina u školama se nije ništa promijenilo što se tiče rada, sve se obavlja kao i prije ali sa manje ljudi. Tko je time na dobitku nego li naša država. Na papiru kao što sam to i rekla sve štima ali recimo što je sada sa ljudima koji rade na više škola, što je sa njihovim neposrednim radom sa učenicima a nije redovna nastava? Znači da ne duljim jedina promjena koju treba napraviti ili promijeniti satnicu ili dobro povećati plaće. Nova reforma donosi još nešto novo što nije ni uvršteno u pravilnik o tjednim radnim obavezama učitelja .... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 570 | silvana pešut vitasović | Smatram da bi trebalo definarati i smjensko radno vrijeme učitelja/učiteljica predmetne nastave- zaduženih za vođenje smjene ili podijeliti na predmetnu i razrednu nastavu. U zimskim mjesecima npr. dnevno u školama može biti odsutno veći broj učielja/učiteljica i iz predmetne i razredne nastave ( bolovanja, stručna usavršavanja, sastanci, projekti, izvanučionička nastava itd..) tako da ni 1 sat dnevno nije dovoljan a kamoli 1 sat tjedno za organizaciju adekvatnih zamjena (nemamo na klupi rezernih igrača) . Uz to voditelji smjene su zaduženi i za mjesečnu Evidenciju radnog vremena svih učitelja, što mjesečno traži još dodatnih dva do tri sata. Ovaj dio posla bi možda trebalo bolje definirati i preraspodijeliti na administrativno- tehničku pomoćnu službu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 571 | MIRKO ANDRIĆ | Smatram da je važno točno i brojčano navesti sve obaveze učitelja/učiteljica bile one vezane uz razredništvo ili izvedbu dodatne nastave. Korištenje riječi "ostali poslovi" omogućava različito tumačanje pravilnika pri čemu su brojni radnici/radnice izloženi pritiscima s različitih strana. To umogome stvara objektivni, a ponekad subjektivni ali ne manje važan, stav radnika/radnica da su bespomoćni, a istovremeni isuviše odgovorni i bez mogućnosti odlučivanja u sustavu u kojem mogu biti kažnjeni zbog elemenata koji nisu jasno definirani jer ulaze u "ostale poslove". Različito "ostale poslove" definiraju ravnatelj/ravnateljica, stručna služba, učitelji/učiteljice, roditelji i učenici/ce. To što je teško definirati listu "ostalih poslova" ne spriječava da je jednom ne učinimo, a smatram da je upravo pravi trenutak za to. Isto tako, smatram da bi to trebala biti najveća novina novog pravilnika. Radeći na poslu u kojem dobar dio radnog vremena radiš pod "ostalim poslovima" gubiš povjerenje u mogućnosti i jasno postojanje sustava koji definira tvoj radne obaveze. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 572 | Sanja Sruk | Nema nekih bitnih promjena u odnosu na stari Pravilnik. Slažem se s mišljenjem kolega koji su komentirali prije mene da bi bilo dobro izjednačiti tjednu obavezu u neposrednom odgojno-obrazovnom radu sa nastavnike svih predmeta, s tim da oni koji predaju dva predmeta imaju pravo na dodatno smanjenje norme za jedan sat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 573 | Marija Draganjac | Predlažem da poslove koordinacije projekta eškole te administraciju eDnevnika uvrstite u posebne poslove te definirati satove ovisno o broju učenika. Poslovi administracije eDnevnika i koordinacija projeka se dodjeljuju najčešće učiteljima informatike, koji uz svojih 24 sata zaduženja tjedno jedva stižu odraditi navedene poslove. Ovako bi im se smanjila satnica redovne nastave i lakše bi odradili sve poslove. Uz to, administraciju eDnevnika mogu obavljati i drugi učitelji koji su prošli edukaciju i koji imaju iskustva rada s eDnevnikom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 574 | Biserka Pučak | Predlažem da tjedna obveza učitelja predmetne nastave u izvođenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz članka 26. stavka 1. ovoga Pravilnika za puno radno vrijeme iznosi 20 sati tjedno za učitelje svih nastavnih predmeta. Suočeni smo s drastičnim smanjivanjem broja učenika u velikoj većini manjih sredina te kolege koji imaju 2 sata tjedno i više razrednih odjela u zaduženju vrlo teško pune satnicu te je iz godine u godinu sve više tehnoloških viškova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 575 | Mirjana Bagarić | Predlažem izmjenu dijela članka 14. pravilnika o normi. "Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili eDnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela , a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno. " Postoji: administrator imenika (eMatica), administrator resursa, administrator škole ( što je zapravo objedinjeno admin.imenika i resursa), administrator eDnevnika i s obzirom na uključenje u projekt e-škole, koordinator e-škole. Poslovi i obveze su opisani od strane CARNeta. Predlažem ove poslove staviti pod posebni poslovi (kao što su poslovi satničara ili voditelja smjene), te definirati sate u obliku tablice s obzirom na broj odjela ili učenika u školi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 576 | Mirjana Bagarić | Budući da izmjenom pravilnika nije planirana izmjena članka 15. , a članci 13. i 15. su povezani, na dva mjesta je naveden isti komentar. Predlažem izmjenu Članka 13, Radne obveze učitelja predmetne nastave kojom bi se izjednačila norma svih učitelja predmetne nastave kao norma učitelja hrvatskog jezika, matematike i predmeta koji se izvode 1 sat tjedno. Navedeno predlažem iz više razloga: - satnica predmeta koji se izvodi 2 sata tjedno povlači više odjela, a time i više učenika s kojima treba kvalitetno raditi s obzirom na predstojeću kurikularnu reformu. Pr. učitelj hrvatskog jezika minimalno može u satnici imati 4 odjela (16 sati ili 20 sati). Ako je prosjek po odjelu 20 učenika, to znači 80 učenika koje treba pratiti. Učitelj predmeta, koji se izvodi 2 sata tjedno, da bi ostvario normu u jednoj školi (ili više), mora raditi u minimalno 9 odjela što s prosječnim brojem učenika po odjelu iznosi ukupno 180 učenika. - učitelj biologije, kemije i fizike kao predmeta koji se izvode samo u 7.i 8. razredu, da bi ostvarili normu nerijetko moraju raditi na više škola što za sobom povlači dvostruke ili trostruke ostale poslove učitelja - u biologiji, kemiji i fizici prema kurikularnoj reformi naglasak je na istraživačkom radu. Pripremiti takav sat sa učenicima te briga o priboru iziskuje vrijeme. Vrijeme i sati, koji su pod "ostali poslovi", manjeg su iznosa nego za učitelja hrvatskog jezika, matematike ili stranog jezika. - gdje je opisano zašto postoji ili je potrebna razlika u normi učitelja s obzirom na predmet? Članak 15. Ako učitelj predmetne nastave izvodi redovitu nastavu iz dvaju ili više nastavnih predmeta, tjedne radne obveze iz članka 13. utvrđuju se prema nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja. ,Po ovom članku, učitelj kojemu je u zaduženju kombinacija predmeta: matematika i fizika ili matematika i informatika ili hrvatski jezik i povijest, i slično, je u povoljnijem položaju jer se njemu utvrđuje norma po nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja. No, učitelj kojemu je u zaduženju kombinacija predmeta: biologija i kemija ili fizika i informatika, i slično, ne može se pozvati na ovaj članak, čime se stavlja u neravnopravan položaj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 577 | Ivana Gabričević | Članak 12. Smatram da nije dovoljno 20 minuta za stručno- metodičko pripremanje sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 578 | Bojana Oreb | Poštovani, U članku 14. Pravilnika stoji: ''Učitelj koji ima valjano obrazovanje ili je prošao propisanu obuku može obavljati i poslove administratora eMatice i/ili administratora e-Dnevnika u školi koja ima do 20 razrednih odjela 1 sat tjedno, a u školi s više od 20 razrednih odjela 2 sata tjedno.'' U mojoj školi, koja ima 54 razredna odjela, administratori e-Dnevnika smo kolega i ja, s tim da su dva sata u satnici dodijeljena meni. Obuku smo oboje prošli. Vjerujem da je slična situacija i u mnogim drugim (velikim) školama gdje administriranje obavlja veći broj učitelja iz jednostavnog razloga što je količina posla prevelika za samo jednu osobu. Također, ne može se jedinom administratoru koji ima, primjerice, 21 razredni odjel ili 54 odjela, dodijeliti isti broj tjednih sati. Količina posla i vrijeme potrebno za rješavanje raste s brojem odjela (i učitelja) u školi. Stoga predlažem da se administriranje e-Dnevnika prizna većem broju učitelja u tjedno zaduženje, a broj učitelja i pripadajućih tjednih sati uskladi s brojem razrednih odjela. Lp. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 579 | Ivica Gregurec | Nadopuniti članak 8.2. ... ili više njih te se proporcionalno dijele satovi kojima će svaki učitelj biti zadužen. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 580 | Melita Povalec | Članak 41 Predlažem da se pod radne obveze uvrsti i vođenje školskih, nacionalnih i međunarodnih projekata u opsegu od 2 sata tjedno | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 581 | Melita Povalec | Članak 40. (1) Tjedna obveza učitelja predmetne nastave u izvođenju redovite i izborne nastave te neposrednoga odgojno-obrazovnog rada razrednika iz članka 26. stavka 1. ovoga Pravilnika za puno radno vrijeme iznosi: – 20 sati za učitelje Hrvatskoga jezika, Matematike i nastavnih predmeta koji se u svim razredima predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, – 21 sat za učitelje stranih jezika, – 22 sata za učitelje ostalih nastavnih predmeta. Predlažem izjednačavanje sati za sve učitelje svih predmeta, a to je 20. (2) Učitelj predmetne nastave ostvaruje pravo na puno radno vrijeme ako je redovitom nastavom zadužen najmanje: – 18 sati Hrvatskoga jezika ili Matematike te nastavnih predmeta koji se u svim razredima – predmetne nastave izvode 1 sat tjedno, – 19 sati stranoga jezika, – 20 sati ostalih nastavnih predmeta. Predlažem izjednačavanje sati za učitelje svih predmeta, a to je 18. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 582 | Melita Povalec | Članak 26 (1) Neposrednim odgojno-obrazovnim radom s učenicima u osnovnoj školi smatra se redovita i izborna nastava, dodatni rad i dopunska nastava, rad u izvannastavnim aktivnostima, neposredni odgojno-obrazovni rad razrednika (sat razrednika propisan nastavnim planom i sat ostaloga neposrednog odgojno-obrazovnog rada razrednika s učenicima), rad u produženom boravku, vođenje učeničke zadruge te učeničkih društava i klubova, za učitelje tjelesne i zdravstvene kulture i poduka plivanja te kinezioterapeutski rad s učenicima s većim teškoćama u razvoju, za učitelje defektologe ili stručnjake edukacijsko-rehabilitacijskog profila produženi stručni postupak i posebna edukacijsko-rehabilitacijska pomoć." - trebalo bi nadopisati vođenje školskih, nacionalnih i međunarodnih projekata | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 583 | Melita Povalec | Predlažem da se u ovom Pravilniku navede kako učitelji mogu, nakon odrađivanja poslova razredništva 4 godine uzastopno, biti oslobođeni barem godinu dana poslova razredništva ukoliko to ustrojstvo škole dozvoljava. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. | |
| 584 | Melita Povalec | Smatram da je o ovom Pravilniku trebalo mnogo više i kvalitetnije promisliti te predložiti konkretnije promjene, a ne samo promjene u smislu brisanja nekih pojmove i zamjene pojmova novima. Također, učitelji su zaista opterećeni brojnim ostalim poslovima koji im se vrlo lako stavljaju kao obveza budući da je taj dio u Pravilniku neprecizno definiran pa tako npr. učitelji ujutro od 8 do 10 moraju voditi učenike na sistematski pregled u zdravstvenu ustanovu koja im se nalazi u kvartu, te onda dolaze na nastavu u popodnevnim satima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |