Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću za Nacrt prijedloga Nacionalne strategije za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska voćarska zajednica NACRT NACIONALNE STRATEGIJE , 6.PRORAČUN ZA PROVEDBU NACIONALNE STRATEGIJE Smatramo da je u dokument potrebno izrijekom ugraditi element financijske pomoći Unije od 60% što je predviđeno Člankom 34., stavak 3., Uredbe 1308/2017: Na zahtjev organizacije proizvođača, ograničenje od 50 % predviđeno stavkom 1. povećava se na 60 % za operativni program ili dio operativnog programa ako taj program zadovoljava barem jedan od sljedećih uvjeta: (a) podnosi ga nekoliko organizacija proizvođača Unije koje preko transnacionalnih programa djeluju u različitim državama članicama; (b) podnosi ga jedna ili više organizacija proizvođača uključenih u programe kojima se upravlja na sektorskoj osnovi; (c) obuhvaća isključivo posebnu potporu za proizvodnju organskih proizvoda obuhvaćenu Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 (d) prvi je koji podnosi priznata organizacija proizvođača udružena koji je rezultat spajanja dvije priznate organizacije proizvođača; (e) prvi je koji podnosi priznato udruženje organizacija proizvođača; (f) podnose ga organizacije proizvođača u državama članicama u kojima organizacije proizvođača na tržište stavljaju manje od 20 % proizvodnje voća i povrća; (g) podnosi ga organizacija proizvođača u jednoj od najudaljenijih regija iz članka 349. UFEU-a. Također smatramo da je u dokumentu potrebno napomenuti element Nacionalne financijske pomoći u iznosu 80% financijskih doprinosa članova ili same PO te će se za taj iznos umanjiti doprinos članova ili same PO. (Članak 35., stavak 1., Uredbe 1308/2013): U regijama država članica u kojima je stupanj organizacije proizvođača u sektoru voća i povrća posebno nizak, Komisija može donosi provedbene akte kojima se države članice, na njihov valjano obrazložen zahtjev, ovlašćuje da organizacijama proizvođača isplate nacionalnu financijsku pomoć jednaku iznosu od najviše 80 % financijskih doprinosa iz članka 32. stavka 1. točke (a). Ta je potpora dodatak operativnom fondu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 229. stavka 2. Primljeno na znanje Nije potrebno ugraditi element financijske pomoći Unije od 60% kako je predviđeno člankom 34., stavak 3., Uredbe (EU) br. 1308/2013 jer propisi na temelju kojih je izrađena Nacionalna strategija sadrže odredbe kojima se regulira ispunjenost uvjeta za povećanje doprinosa iz Europskog poljoprivredno jamstvenog fonda u operativni fond proizvođačkih organizacija ili za doprinos u obliku Nacionalne financijske pomoći. Budući da je za provedbu potrebno izraditi podzakonski akt kojim će se u tehničkom smislu urediti provedba Nacionalne strategije takve se odredbe mogu ugraditi u isti.
2 Hrvatska voćarska zajednica 3.2. Specifične  informacije za vrste aktivnosti, 3.2.1. Stjecanje dugotrajne materijalne imovine Smatramo da je u listu prihvatljivih aktivnosti potrebno dodati sljedeće: KP1C1M1: - podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih višegodišnjih nasada - izgradnja i rekonstrukcija sustava za navodnjavanje, sustava za odvodnju te izgradnju akumulacija za prikupljanje oborinske vode - opreme za zasjenjivanje, mrežarnike, strojevi za mehaniziranu rezidbu i sl. KP1C2M1: - u sustave zaštite (protiv tuče, kiše, mraza, sunca...) - u sustave za navodnjavanje i odvodnju KP1C3M1 - ulaganja u opremu za berbu, sortiranje i pakiranje, pranje, označavanje, pripremanje proizvoda za tržište (oprema za rezanje, guljenje, rezanje, dinamičke vage...) - ulaganja u opremu za sušenje, pakiranje, zamrzavanje kao i ostala oprema za preradu voća i povrća (DiO X, Uredbe 1308/2013) Nije prihvaćen Sve aktivnosti koje se ne nalaze na popisu aktivnosti i izdataka koji nisu prihvatljivi za potporu u okviru operativnih programa, a koje propisuje Prilog II. Delegirane Uredbe (EU) br. 2017/891 smatraju se prihvatljivima pa tako i ove koje ste naveli. Proizvođačkim organizacijama dopušteno je osmišljavati aktivnosti koje su u skladu s Prilogom III. Delegirane Uredbe (EU) br. 2017/891.
3 Kanaan d.o.o. 2.1. ANALIZA STANJA, 2.1.2. Proizvodnja povrća Zašto krumpir nije na popisu povrća? Po svojoj namjeni i prirodi proizvodnje on je povrće. Nije prihvaćen Nacionalna strategija za održive operativne programe proizvođačkih organizacija u sektoru voća i povrća napravljena je na temelju Uredbe (EU) br. 1308/2013 o zajedničkoj organizaciji tržišta poljoprivrednih proizvoda. U članku 1. stavku 2. iste Uredbe navedeni su sektori poljoprivrednih proizvoda. Krumpir je svrstan u dio XXIV. sektor drugi proizvodi, a ne u sektor voća i povrća te kao takav nije predmet ove strategije.
4 SMARTER d.o.o. NACRT NACIONALNE STRATEGIJE Radi se o dokumentu vrlo zvučnog naziva „ Nacionalna strategija“ . U uvodu se navodi da se Nacionalnom strategijom određuju razvojni prioriteti i ciljevi u sektoru voća i povrća U RH što govori dovoljno o značaju dokumenta iako iz cijelog sadržaja ipak ne proizlazi takav strateški značaj. Uzimajući u obzir da u RH ovog časa egzistiraju samo 4 PO u sektoru voća i niti jedna u sektoru povrća, zaista bi bilo potpuno krivo da ovaj Dokument određuje nacionalne razvojne prioritete i ciljeve za sektor voća i povrća. Iako se slažemo da bi trebalo i ovakvim programom poticati da PO zažive u RH i preuzmu svoju ulogu u razvoju proizvodnje voće i povrća. Navedene proizvođačke organizacije u sektoru voća i povrća u 2018. godini koristile su ukupno 732 ha poljoprivrednog zemljišta namijenjenoga za proizvodnju voća i povrća. Raspon površina koje obrađuju četiri Proizvođačke organizacije kreće se od 52 ha do 472 ha. Nadalje, 38 081 ha poljoprivrednog zemljišta u Republici Hrvatskoj u 2018. godini koristilo se za proizvodnju voća i povrća, a na temelju svega gore navedenog, četiri Proizvođačke organizacije sudjeluju sa 1.9 % u ukupnoj površini istog. Predlažemo iz navedenog razloga da bi u samom uvodu Nacionalne strategije izostavi da se tim dokumentom određuju razvojni prioriteti i ciljevi u sektoru voća i povrća u Republici Hrvatskoj. (Razvojni prioriteti bi trebali biti sastavni dio Strategije poljoprivrede), nego ostaviti da se utvrđuju pravila kojima se osigurava učinkovita provedba operativnih programa priznatih organizacija proizvođača i njihovih udruženja u sektoru voća i povrća te se osigurava financijska potpora proizvođačkim organizacijama i njihovim udruženjima za provedbu višegodišnjih operativnih programa putem operativnog fonda. Predlažemo da se razmisli je li bi isti Operativni program treba biti za Kontinentalnu i za Mediteransku proizvodnju voća i povrća. Trebalo bi uzeti u obzir da se proizvodnja, uvjeti proizvodnje, tržišni potencijal , vrste proizvodnje i proizvodni sustavi jako razlikuju u Kontinentalnoj i Mediteranskoj proizvodnji voće i povrća. Obzirom na iznesene ocjene stanja u proizvodnji voća i povrća koja se uglavnom može sažeti sa ocjenom da u proizvodnji prevladavaju mala poljoprivredna gospodarstva, mali broj površina koje se navodnjavaju i imaju sustave zaštite od mraza i tuče, starija životna dob i niži stupanj obrazovanja nositelja poljoprivrednih gospodarstava kao i primjena zastarjelih tehnologija i sortimenta te slabo korištenje informacijskih tehnologija u proizvodnji što ima za rezultat niže prinose i slabiju produktivnost poljoprivrednih gospodarstava i prepreka su daljnjem razvoju što ima za posljedicu upitnu opstojnost i konkurentnost. Ocjena stanja ne ističe dovoljno podatke o padu proizvodnje voća u RH, smanjenju vrijednosti voća u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Tako da je proizvodnja voća prije ulaska RH u EU sudjelovala sa 7% u ukupnoj proizvodnji ( što je obzirom na potencijal vrlo malo), da bi sada taj udjel pao ispod 3%. Za razliku od proizvodnje voća kod proizvodnje povrća se uočavaju i neki pozitivniji rezultati te raste udio proizvodnje povrća u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji. U dokumentu je konstatirano da“ budući da je postotak poljoprivrednih površina pod voćem i povrćem u odnosu na ukupne obradive površine nizak, a prosječna veličina poljoprivrednog gospodarstva iznosi manje od 10 ha, može se zaključiti da je niska razina nepovoljnog utjecaja ovih dvaju vrsta poljoprivredne proizvodnje na tlo, vodu i zrak“ pa smatramo da nije nužno da se dokument u tolikoj mjeri bavi utjecajem na okoliš, tlo i vodu. Ostali aspekti u proizvodnji i tržišni odnosi su izrazito bitni i na njih je potrebno obratiti znatno veću pozornost nego na utjecaje na okoliš za koju autori i sami tvrde da je niska. Iz navedene situacije jasno proizlazi da Strateški ciljevi uopće nisu postavljeni kako je nužno za razvoj sektora i za razvoj udruživanja u proizvodnji. „Analiza trenutačne situacije u sektoru voća i povrća jasno ukazuje na glavne ciljeve Strategije koje je potrebno realizirati sa svrhom ostvarenja prioritetnih potreba pojedinih ključnih područja, što će se u konačnici pozitivno odraziti na razvoj i doprinijeti održivosti sektora.“ – smatramo netočnim te su na temelju tako utvrđenog netočnog stanja postavljena i tri ključna područja s pripadajućim ciljevima: „Uzimajući u obzir glavne pokazatelje stanja u sektoru voća i povrća analitičkim pristupom su određena sljedeća tri ključna područja s pripadajućim ciljevima te mjerama i aktivnostima kojima se navedeni ciljevi namjeravaju postići: Kp1 - Tržišna orijentiranost, pozicioniranje i konkurentnost Kp2 - Održiva proizvodnja i učinkovito upravljanje prirodnim resursima Kp3 - Ublažavanje posljedica nepovoljnih tržišnih uvjeta i posljedica klimatskih promjena“ Područje Kp2 niti u jednom slučaju ne može biti tako značajno kao područje Kp1. Također područje Kp3 ima veći značaj za razvoj proizvodnje i treba proizvođače uključivati u procese koji će utjecati na razvoj sustava osiguranja od rizika bilo tržišnih bilo klimatski poremećaja. U operativnom fondu se planira godišnji iznos između 2,8 milijuna kuna do 3,47 milijuna kn. Smatramo da se radi o relativno skromnim sredstvima i smatramo iz tih razloga da nije potrebno sredstava usmjeravati u tako veliki broj aktivnosti pa predlažem da se u ovom prvom petogodišnjem razdoblju ne planiraju Mjere koje su navedene pod Kp2. Također smatramo nepotrebnim da se iz ovih sredstava plaćaju troškovi studijska putovanja, stručna usavršavanja, sudjelovanje na konferencijama, seminarima i radionicama jer to nisu veliki troškovi a najčešće nemaju nikakav utjecaj na proizvodnju i kvalitetu proizvodnje, te tržišne odnose. Predlažemo brisati i slijedeće aktivnosti: KP3C1M6 Za potporu su prihvatljive aktivnosti poput: - razmjena praksi i iskustava, - promocija osnivanja novih proizvođačkih organizacija, spajanje postojećih te učlanjivanje novih članova, - umrežavanje pružatelja i korisnika mentorstva Predlažemo brisati i sva ostala ulaganja i troškovi iz Priloga III. „Nepotpuni popis aktivnosti i izdataka koji su prihvatljivi za potporu u okviru operativnih programa Uredbe (EU) br. 891/2017. Uvjeti prihvatljivosti za potporu propisani su u članku 31. Uredbe (EU) br. 891/2017. U skladu s člankom 33. Stavak 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 proizvođačka organizacija je uz odabir minimalno dva cilja u svrhu odobrenja operativnog programa dužna odabrati i provoditi: - najmanje dvije okolišne aktivnosti ili - najmanje 10% rashoda bude namijenjeno okolišnim aktivnostima Navedene u Nacionalnom okviru za zaštitu okoliša Prilog II. Poglavlje I. točke 1.,2,3 i Prilog II. Poglavlje II. Točke 1., 2., 5., i 7. KP3C1M6“ Sukladno navedenom predlažemo brisati u Tablici 5 Pokazatelji uspješnosti Provedbe sve specifičane ciljeve koji se odnose na Okolišne mjere. Također smatramo da je potrebno u potpunosti izuzeti Prilog Nacionalni okvir za zaštitu okoliša koji su označeni sa br. 7. zatim broj 9 - NACIONALNI OKVIR ZA ZAŠTITU OKOLIŠA i to sve do kraja materijala odnosno Nacionalne strategije, jer smatramo sve to nepotrebnim a obzirom na samu konstataciju koju je i ministarstvo navelo „, može se zaključiti da je niska razina nepovoljnog utjecaja ovih dvaju vrsta poljoprivredne proizvodnje na tlo, vodu i zrak“. Ovako je za ono što se smatra nebitnim i što je ovog časa u RH sigurno u proizvodnji voća i povrća manje bitno dana najveća pažnja, a onim mjerama kojima se sektor može snažnije razviti je dana relativno manja pozornost. . Djelomično prihvaćen Prihvaća se prijedlog da se u samom uvodu Nacionalne strategije rečenica:“ Nacionalnom strategijom određuju se razvojni prioriteti i ciljevi u sektoru voća i povrća u Republici Hrvatskoj te utvrđuju pravila kojima se osigurava učinkovita provedba operativnih programa priznatih organizacija proizvođača i njihovih udruženja u sektoru voća i povrća.“ zamijeni rečenicom: „Nacionalnom strategijom utvrđuju pravila kojima se osigurava učinkovita provedba operativnih programa priznatih organizacija proizvođača i njihovih udruženja u sektoru voća i povrća te se osigurava financijska potpora proizvođačkim organizacijama i njihovim udruženjima za provedbu višegodišnjih operativnih programa putem operativnog fonda. Za potrebe Nacionalne strategije cjelokupni teritorij Republike Hrvatske smatra se jednom regijom. Moguća podjela na kontinentalnu i mediteransku regiju zahtijevala bi opsežan i detaljan pristup analizi proizvodnje u pojedinoj regiji uzimajući u obzir klimatske, pedološke i hidrološke potencijale odnosno karakteristike navedenih regija. Nadalje, takav pristup analizi zahtijeva dugačko vremensko razdoblje te se, Ministarstvo poljoprivrede, zbog rokova donošenja iste, odlučili smo se za gore navedeno. Obvezna struktura i sadržaj Nacionalne strategije propisana je u Prilogu I. Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 2017/892. u kojem je pod točkom 2.1., alineja 2., dio koji opisuje djelovanje na okoliš proizvodnje voća i povrća. Budući da članak 33. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013 propisuje da proizvođačke organizacije moraju odabrati dva cilja, a stavak 5. iste uredbe obvezu da operativni programi dodatno moraju obuhvatiti dvije ili više okolišnih aktivnosti ili 10% rashoda na temelju operativnih programa podrazumijeva potrebu detaljnijeg i opsežnijeg opisa utjecaja ovih proizvodnji na okoliš. Također, i druge države članice EU su u svojim Nacionalnim strategijama posvetile značajne dijelove upravo štetnom djelovanju proizvodnje na okoliš. Ne možemo se složiti s ocjenom da su ključna područja i ciljevi kojima se namjerava ostvariti provedba Nacionalne strategije netočni te da su postavljeni na temelju netočnih analiza. Naime, kako je vidljivo iz Tablice 7. Sažeti prikaz ključnih područja, ciljeva i mjera, tablica je kreirana na temelju SWOT analize sektora voća i povrća, odredbi iz svih relevantnih uredbi koje propisuju ovo područje (Uredbe (EU) br. 1308/2013, Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 2017/892. te Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 2017/891 ) pri čemu se vodilo računa o svim elementima koji trebaju biti integrirani u Nacionalnu strategiju, istoznačnosti ciljeva te mjerama i aktivnostima koje se provode u svrhu ispunjavanja tih ciljeva. Detaljna analiza ciljeva iz članka 33. stavak 1. Uredbe (EU) br. 1308/2013, ciljeva iz članka 152. stavak 1. (c) iste Uredbe i Nacionalnog okvira za zaštitu okoliša dovela je do klasteriranja glavnih ciljeva s obzirom na njihovu istoznačnost, preklapanje i opći značaj što je dovelo do formiranja navedena tri ključna područja. Poredak ključnih područja ne smatramo diskutabilnim jer se do njega došlo sustavnim radom slijedeći smjernice propisa, strukture i sadržaja Nacionalne strategije. Svi ciljevi kojima se namjerava ostvariti određeno ključno područje sadrže iste mjere u kojima se opis odabranih aktivnosti prilagođava ostvarenju odabranog cilja. To npr. znači da se i u Ključnom području 2, Cilju 1 koji se odnosi na Okolišne mjere nalaze i investicijska ulaganja, samo ona koja su okolišno prihvatljivija, čime značaj tog cilja i ključnog područja u odnosu na druge nije ništa manji. Sve navedeno potvrđuje činjenicu kako je čitava programska struktura koja je vidljiva iz Tablice 7. interdisciplinarna, odnosno umrežena u smislu što bolje provedbe strategije. Kako je navedeno u Nacrtu Nacionalne strategije radi se o indikativnom izračunu financijskih sredstava potrebnih za provedbu operativnih programa u razdoblju od 2020. do 2024. godine. Proračun je napravljen na temelju dostupnih podataka o vrijednosti utržene proizvodnje priznatih proizvođačkih organizacija u 2018. godini i projekcije izdvajanja 5% vrijednosti utržene proizvodnje u operativni fond. Pretpostavka se temelji na analizi dostavljenih podataka o poslovanju proizvođačkih organizacija i spremnosti na ulaganja u zajedničke fondove članova proizvođačke organizacije. Ne smatramo opravdanim da se popis aktivnosti u Nacionalnoj strategiji skraćuje iz nekoliko sljedećih razloga. U Prilogu III. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 2017/891 naveden je nepotpun popis aktivnosti što daje mogućnost kreiranja i osmišljavanja aktivnosti koje će dovesti do učinkovitog ispunjavanja ciljeva, ali pod uvjetom da se ta aktivnost ne nalazi u Popisu aktivnosti i izdataka koji nisu prihvatljivi za potporu, a koji se nalaze u Prilogu II. iste uredbe. Izvršenje aktivnosti ograničeno je i visinom financijskih sredstava koja je proizvođačka organizacija izdvojila u operativni fond, a budući da navedenim fondom upravlja proizvođačka organizacija, na njoj je da odredi prioritete provedbe aktivnosti. Nacionalni okvir za zaštitu okoliša strukturiran je prema propisu članka 3. Provedbene Uredbe Komisije (EU) br. 2017/892, a sastoji se od aktivnosti nematerijalnog i aktivnosti investicijskog karaktera. Budući da je u skladu s člankom 33. stavka 5. Uredbe (EU) br. 1308/2013 potrebno odabrati minimalno dvije aktivnosti agro-okolišno klimatskih obveza iz članka 28. i 29. Uredbe (EU) br. 1305/2013, a budući da one predstavljaju aktivnosti nematerijalnog karaktera daje se zaključiti da se dio aktivnosti investicijskog karaktera integrira u Nacionalnu strategiju unutar mjere ulaganja što podrazumijeva da je za istu potrebno odrediti pokazatelje uspješnosti i procijeniti provedbu. Navedeno je propisano u Prilogu I. točki 3.2. Provedbene Uredbe (EU) br. 2017/892, koji se odnosi na samu strukturu i sadržaj Nacionale strategije. Nadalje, u skladu s člankom 36. Uredbe (EU) br. 1308/2013 Nacionalni okvir za zaštitu okoliša potrebno je integrirati u Nacionalu strategiju. Također, članak 27. Delegirane Uredbe Komisije (EU) br. 2017/891 propisuje integriranje Nacionalnog okvir za zaštitu okoliša u Nacionalnu strategiju nakon što se podnese Komisiji.