Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o Obrascu prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | LEONA KOŽUH | 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA, 5.1 UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA | Moje je mišljenje da bi visoko obrazovanje, odnosno upisne kvote trebale biti više usklađene s potrebama tržišta rada. Nakon završenog fakulteta mnogi ne mogu naći posao i na Zavodu su za zapošljavanje, ili su prisiljeni odlaziti u inozemstvo, dok nekih struka pak nedostaje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 2 | DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ | PRILOG 1., 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | Uz postojeće "Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično): Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju" treba dodati i izmjene koeficijenata složenosti poslova uz prethodnu sistematizaciju radnih mjesta. S obzirom da na tržištu postoje radna mjesta kao što su programer, sistem inženjer, mrežni ekspert, mrežni specijalist, mrežni inženjer, specijalist računalnih sustava, inženjer računalnih sustava, administrator informacijskih sustava, te druga radna mjesta, treba ih uvrstiti u postojeće dokumente i definirati koeficijente složenosti posla. Ova radna mjesta postoje, ali se vode kao stručni suradnici. Zbog velikog disrazmjera prema tržištu teško je pronaći stručan i dovoljno kvalitetan kadar. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 3 | DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Kao jedna mjera poboljšanja sustava može biti nova sistematizacija radnih mjesta. U visokom obrazovanju postoje tehnički suradnik, stručni suradnik i slična radna mjesta, ali to ne odgovara promjenama na tržištu rada gdje postoje sistem inženjeri, administratori, programeri i druga zanimanja. Radna mjesta treba uskladiti s potrebama na tržištu kako bi se privukao kvalitetan kadar koji će biti sposoban odraditi promjene koje se očekuju. Također treba uskladiti i koeficijente s neto plaćama koje se mogu zaraditi u privatnom sektoru ili ih barem dovesti do tog iznosa da ne motivira ljude na odlazak iz sustava. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 4 | DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | "Cilj je novog Zakona daljnje unapređenje studijskih programa kojim bi se osigurao učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta te poticanje daljnjeg razvoja međunarodno kompetitivnih javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta.". Da bi se ovo realiziralo potrebno je imati sve službe u sustavu na razini koja odgovara očekivanjima i da su u skladu s tim i plaćeni. Službe za rad sa studentima i informatička služba, kao i računovodstvo su temeljne službe bez kojih sustav nikako neće opstati. Koeficijenti se kreću od 1,115 do 1,406 što je, nakon što se izračuna neto plaća, daleko ispod cijene rada koju u tim zanimanja mogu dobiti zaposlenici na tržištu rada u privatnom sektoru. Ne možemo očekivati poboljšanja sustava ukoliko će zaposlenici biti plaćeno 4.500 do 6.000 kn, dok istovremeno u drugom sektoru za isti posao mogu dobiti primjerice od 7.000 do 9.000 kn. Prije intervencija u sustavu treba biti jasna činjenica da to nisu pomoćni sustavi nego temeljni sustavi bez kojih sustavi ne mogu opstati. Jesu potporni sustavi i zbog toga treba prvo izmijeniti dio koji se odnosi na motivaciju zaposlenika. Kao glavni cilj treba postaviti sprječavanje odlazaka zaposlenika u tim službama jer će u suprotnom nedostajati stručnog kadra, odnosno kadra koji će moći održavati takve sustave. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 5 | Martina Sesar | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Prilikom ostvarivanja cilja i ishoda tj. promjena koje se očekuju u području koje se namjerava urediti prije svega potrebno je voditi računa da se ne postavljaju veći financijski zahtjevi za korisnike istih, a posebice studenata koji još nemaju stalne financijske prihode.Štoviše,potrebno je omogućiti obrazovanje onim potencijalno nadarenima i sposobnima iako možda nemaju financijsku potporu za isto. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | Ivica Šušak | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, ovo savjetovanje morate ponoviti. Naime, po sadržaju naslova savjetovanja ovo nije savjetovanje o obrascu prethodne procjene učinka propisa. Niste stavili odgovorajući materijal odnosno nacrt prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Nadalje ne možete pokrenuti savjetovanje o nacrtu prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju prije nego što ste proveli savjetovanje o Obrascu prethodne procjene te savjetovanje o Iskazu procjene učinaka propisa. Slijedom navedenog cijeli postupak trebat će ponoviti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 7 | VEDRAN ŠULENTIĆ | PRILOG 1. | Budući da je ovo samo nacrt teksta, bez konkretnog teksta prijedloga Zakona, predlažem u tekst Zakona ugraditi sljedeće: - stvarnu,a ne deklarativnu usklađenost studija s Bolonjskim procesom tako da se prije svega omogući mobilnost unutar srodnih studija, a zatim i različitih studija, horizontalno, i vertikalno, što je bio temeljni cilj Bolonje, a kod nas nije zaživjelo u praksi, više namjerno, nego slučajno. - potpuno izjednačavanje prava stručnih i sveučilišnih studija o čemu se počelo govoriti, pa naglo prestalo, slučajno, ili namjerno? - bolja povezanost fakulteta s poslodavcima, odnosno tržištem rada. - modernizacija programa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 8 | Beata Halassy | PRILOG 1. | Nema teksta Nacrta prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Molim stavite tekst. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 9 | Ivan Markić 84 | PRILOG 1. | ANALIZA POSTOJEĆEG SUSTAVA OBRAZOVANJA I PRIJEDLOG NOVOG SUSTAVA SADAŠNJE STANJE OBRAZOVANJA I RADA Sadašnji način obrazovanja je posložen tako da postoje institucije (fakulteti, škole i sl.) koje imaju određeni broj zaposlenika i primaju određen broj studenata/učenika koje mogu procesuirati. Taj sustav je posložen tako da uvijek ima isti broj studenata/učenika tako da je opravdano radno mjesto svakog profesora, učitelja i dr. u tom sustavu. To nije realno jer ne treba svake godine isti broj građevinara, ekonomista, pravnika, strojara, konobara i sl. Sustav bi trebao biti dinamičniji, pratiti potrebe tržišta rada. ZAPOSLENIK/STUDENT STUDIRANJE: Učiš nešto što ne znaš kako se u praksi primjenjuje i čemu koji predmet služi Suvremeni profesori većinom nikada nisu radili u praksi, nego su znanstvenici i predavači Profesori nemaju kvalitetne povratne informacije o potrebnim znanjima u praksi pa studente uče što se učilo i njih, a možda je i nepotrebno Ne znaš što te točno zanima i kako u praksi izgleda taj posao Radiš uz studij da pokriješ dio troškova studiranja ali poslovi većinom nisu vezani za struku kojom se planiraš baviti Studiraš 7-8 godina jer moraš raditi pa ne stižeš sve obaveze odraditi u roku ili nisi odgovoran i ne shvaćaš studij ozbiljno (kao posao) i studiraš duže nego treba RAD: Nakon studija ne znaš gdje ćeš raditi Nakon studija nemaš praktična znanja koja će koristiti poslodavcu pa odrađuješ stručno usavršavanje ili pripravništvo za nisku plaću Studij vas je završilo previše i pitanje je da li ćeš pronaći posao pa razmišljaš o odlasku u inozemstvo Posao nisi tako zamišljao pa ili odustaješ od te struke ili si nesretan i radiš u toj struci jer si to studirao Očekuješ pristojnu plaću nakon studija POSLODAVAC Očekuje da ima zaposlenika sposobnog primijeniti znanja naučena na studiju Očekuje da student prenese suvremena saznanja iz akademske zajednice Očekuje da na tržištu ima dovoljan broj kvalificiranih zaposlenika Očekuje da su plaće stabilne tj. da ne rastu naglo jer cijene usluga i/ili radova to ne mogu pratiti DRŽAVA Plaća studij osobama a možda ta struka nije potrebna pa će stvoriti trošak, niske plaće za tu struku i nezadovoljne državljane Druga opcija je da neće obrazovati dovoljan broj određene struke pa će nedostajati poslodavcima koji će biti nezadovoljni Obrazuje nemotivirane i nezainteresirane osobe koje nakon studija nikada ne rade u toj struci Onih u profesijama kojih je previše ostanu nezaposleni a onih kojih je premalo moramo uvoziti OBRAZOVNE USTANOVE Nemaju dobar kontakt s poslodavcima i poduzećima Nemaju vremena i resursa baviti se znanstvenim i/ili istraživačkim radom PREDLOŽENI SUSTAV OBRAZOVANJA I RADA Obrazovanje u nekoj struci se može samo uz sponzorstvo nekog poduzeća (projektni ured, izvođačko poduzeće, hotel, škola u nekoj sredini i sl.). Predlažem oblik da student dio vremena studira a dio radi. Za vrijeme koje radi bi trebao biti plaćen od poduzeća ili države (EU sredstva kao za stručno usavršavanje). Država uvijek može neki minimalan broj ljudi obrazovati (za svaki slučaj) ukoliko ispadne da neko zanimanje nitko ili jako mali broj želi obrazovati. Na taj način bi se riješilo dosta problema koji su sada aktualni. Nastali bi i neki novi ali potrebno ih je dobro predvidjeti i minimalizirati jer postojeće stanje je neodrživo. ZAPOSLENIK/STUDENT STUDIRANJE: Učiš nešto što znaš kako se u praksi primjenjuje i čemu koji predmet služi te si zainteresiran za problematiku i bolji si student Profesori dobivaju kvalitetne povratne informacije o potrebnim znanjima u praksi pa studente uče što ima je potrebno u praksi U praksi odmah vidiš kako će ti izgledati posao i već tokom prve godine vidiš da li te to stvarno zanima Studiraš 7-8 godina jer moraš raditi ali ti ide u staž i već si samostalan tj. zarađuješ novce RAD: Imaš posao nakon studija Nakon studija imaš praktična znanja koja će koristiti poslodavcu te možeš od poslodavca dobiti pristojnu plaću Studij vas je završilo dovoljno i ne razmišljaš o odlasku u inozemstvo Odmah znaš kako će ti izgledati posao i država ne troši novac na obrazovanje onih koji se time neće baviti POSLODAVAC Ima zaposlenika sposobnog primijeniti znanja naučena na studiju Student prenese suvremena saznanja iz akademske zajednice Ima dovoljan broj kvalificiranih zaposlenika jer je sam predvidio da će mu trebati te ih sponzorira Nema naglih skokova u potražnji za plaćama jer nema premalo ili previše radnika DRŽAVA Plaća studij osobama u struci koja je potrebna i imat će zadovoljne državljane koji se bave poslom koji ima se sviđa i odgovara Obrazovati će dovoljan broj određene struke pa će nedostajati poslodavcima koji će morati sami određivati koliko im kadrova treba na temelju strategije za rad i ciljevima poduzeća Obrazuje motivirane i zainteresirane osobe koje nakon studija rade u struci Nema ni previše ni premalo određene profesije na tržištu te država ima manja davanja i potrebno je manje uvoziti radne snage OBRAZOVNE USTANOVE Imaju dobar kontakt s poslodavcima i poduzećima jer inače neće imati dovoljan broj studenta Kada im struka postane prezasićena imaju vremena baviti se znanstvenim i/ili istraživačkim radom Kadrovi se mogu unutar sveučilišta prebacivati na fakultete ili struke gdje je veća potražnja Zašto svaki fakultet ima svoju katedru za matematiku, fiziku, sociologiju, engleski i sl. To sve mogu pokrivati profesori s PMF-a, filozofskog i sl. pa kada je previše građevinara a malo programera oni predaju na FER-u iste ali prilagođene predmete bez promjene radnog mjesta Slično se može i sa školama na razini gradova | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 10 | Ivan Markić 84 | PRILOG 1. | Potrebno je uvesti dualno obrazovanje kao i za strukovno obrazovanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |