Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Odluke o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Sanja Fontana | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Pozdravljam AAT ukoliko je to Animal Assisted Therapy, jer Hrvatska udruga za školovanje pasa vodiča i mobilitet, kao i Centar za rehabilitaciju Silver na našem području školuju terapijske pse, te provode edukaciju i superviziju stručnjaka koji rade s terapijskim psom (Kobeščak, Selaković, Katalenić, 2013. Poticanje dječjeg razvoja uz terapijskog psa, Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja). Ukoliko je AAT AT, tj, asistivna tehnologija, onda predlažem dodavanje rehabilitacije s terapijskim psom, a primjena asistivne tehnologije samim nazivom govori o njenoj primjeni, tj. uključivanju u sve kurikulume, te je nije potrebno izdvajati u poseban rehabilitacijski program. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 2 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | U prilogu dostavljam cjeloviti komentar članova Vijeća studija Edukacijska rehabilitacije na prijedlog Plana posebnih kurikula, prijedlog dodatnih programa rada s učenicima s teškoćama u osnovnoj školi. Komentari se odnose na prijedloge naziva pojedinih predmeta, mjesto pojedinih postupaka i programa te uvjete/kompetencije ili licence koje treba imati radi provedbe programa. Nadalje, dostavljam i prijedlog plana posebnih kurikuluma za učenike s poremećajima iz spektra autizma. Sveučilišta u Zagrebu Znanstveno-učilišni kampus Borongaj Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Zagreb, 4.11.2019. Očitovanje članova Vijeća studija (Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju, Odsjek za motoričke poremećaje i art/ekspresivne terapije, Odsjek za oštećenja vida) Članovi Vijeća studija Edukacijska rehabilitacija pozdravljaju Odluku ministrice prof.dr.sc.Blaženke Divjak o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu budući su u našoj praksi još uvijek na snazi planovi iz 1996., te programi za učenike s lakim i za učenike s umjerenim i težim intelektualnim teškoćama doneseni davnih godina, 1984., 1986. Nažalost, niti jedan član našeg Vijeća studija nije sudjelovao u donošenju Plana posebnih kurikuluma. Želimo ukazati na nužnost izjednačavanja predmetnih područja s kurikulima u redovnoj školi. Očekujemo razmatranje naših prijedloga, sastavljanje suvremenijeg prijedloga plana predmetnih kurikula i drugih programa uz donošenje Odluke o raspisivanju natječaja za imenovanja stručnih radnih skupina radi razrade: posebnih kurikuluma uz individualizaciju postupaka za osnovnu školu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajima iz spektra autizma (PAS) kurikuluma za PSP kurikuluma za edukacijsko-rehabilitacijske postupke kurikuluma za rehabilitacijske programe Temeljem predloženih Planova članovi Vijeća studija predlažu sljedeće izmjene i dopune: 1. nazive kurikuluma za učenike s teškoćama izjednačiti s nazivima predmetnih kurikuluma u redovnoj osnovnoj školi, razlike će biti vidljive u ishodima učenja, vremenskom određenju, metodama i strategijama poučavanja, tehnologiji, te evaluaciji, takav pristup osigurava vertikalnu i horizontalnu prohodnost učenika, 2. za sve učenike s teškoćama potrebno je osigurati da polaze pojedine razrede a ne dobne skupine kao što je to ponovo predloženo, 3. napredak učenika poželjno je pratiti kroz odgojno-obrazovne cikluse, to bi obzirom na kurikularni pristup u redovnoj školi pridonijelo izjednačavanju odgojno-obrazovnih mogućnosti učenika, 4. uvođenje međupredmetnih tema poželjan je način obogaćivanja programa školovanja, praksa pojedinih škola u Hrvatskoj potvrđuje opravdanost uvođenja međupredmetnih tema, 5. potrebno je jasnije odrediti poziciju predmeta Informatika (redovni ili obvezni), 6. u tablicama s nastavnim predmetima, edukacijsko-rehabilitacijskim postupcima i rehabilitacijskim programima uočavamo nelogično velik broj sati za pojedine predmete, pretpostavljamo da se radi o tiskarskoj pogrješci, 7. pozdravljamo uvođenje prvog stranog jezika kao izbornog predmeta, napredne zemlje u svijetu (npr. Velika Britanija i dr.) uvele su barem jedan strani jezik i u poučavanju učenika s većim teškoćama. Iskustvo u radu sa studentima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na studiju rehabilitacija (obvezni, izborni predmet, Praktikum iz unapređenja socijalne kompetencije) potvrđuje opravdanost, pojedini su učenici OŠ s posebnim programom u Zagrebu (OŠ nad lipom) a koji ranije nikada nisu učili strani jezik, u samo tri mjeseca naučili između 20-50 riječi, engleskog i njemačkog jezika, predstavljali su svoju školu u okviru međunarodnog Erasmus + projekta, 8. U odnosu na prijedloge Posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života podsjećamo kako je u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010) u X. poglavlju Djeca i učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama na str. 274 predložen plan odgojno-obrazovnih područja/posebnih kurikula i to: praktično-osobno područje, društveno-spoznajno područje, slobodno vrijeme i stvaralačko područje, društveno-emocionalno područje, tjelesno-zdravstveno područje te radno-proizvodno područje. U prijedlogu plana posebnih kurikuluma ne nalazimo gore navedena područja/kurikule. 9. Neizostavno je planiranje individualiziranih kurikuluma koji se temelje na jezgrovnom i razlikovnim kurikulima, a izrađuju se prema stručnoj procjeni učenikovih sposobnosti i mogućnosti kako bi se pratio njihov uspjeh u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Planiranje individualiziranih kurikuluma počiva na realno postavljenim ciljevima, polazi od učenikovih sklonosti, od njegovih prepoznatih mogućnosti, a sadrži podatke o potrebnim oblicima potpore, tijeku provođenja potpore te postignutim ishodima. 10. U dijelu Nastavnog plana posebnih kurikula za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada predlažemo da se predmet/kurikul Primjena AAT preimenuje u Primjena asistivne tehnologije. Pod pojmom „asistivna tehnologij“ misli se na različita asistivna, adaptivna i rehabilitacijska pomagala za osobe s razvojnim teškoćama. Svrha je asistivne tehnologije poboljšavanje funkcio¬nalne sposobnosti i neovisnosti učenika s teškoćama. Asistivnom tehnologijom smatra se svaki tehnološ¬ki proizvod, dio opreme ili sustava, bez obzira na to rabi li se u izvornom, promijenjenom ili prilagođenom obliku i kao takav treba biti vidljiv u svakodnevnoj nastavi kada za to postoji potreba a ne kao izdvojeni nastavni predmet. 11. Predmet Psihomotorika, po svom nazivu odgovara nekom prošlom vremenu, u kontekstu predmetnog kurikula traži suvremeniji naziv, odgovara stimulaciji perceptivnih i motoričkih sposobnosti učenika, predvještinama za čitanje i pisanje i dr. i kao takav predstavlja pristup i postupak značajan u poučavanju učenika s teškoćama u predmetnom kurikulumu Hrvatski jezik, u predmetnom kurikulumu Komunikacija i sl. 12. Popis predmeta u Nastavnom planu i programu produženog stručnog postupka sadrži niz izmiješanih postupaka, metoda, trebao bi sadržavati dva ključna područja: podrška u učenju, strukturirane slobodne aktivnosti ili kreativne radionice, sve sa svrhom primjene znanja i vještina u aktivnostima svakodnevnog života te obogaćenog provođenja slobodnog vremena. Kod kreativnih radionica svakako dodati: likovne, dramske, glazbene, plesne. 13. Uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo izvodi se kao edukacijsko-rehabilitacijski postupak u svakodnevnom poučavanju učenika oštećena sluha/vida, iznimno se izvodi kao Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, provodi ga isključivo edukacijski-rehabilitator. 14. Pod nastavnim Planom programa edukacijsko-rehabilitacijskih programa ponovo nalazimo izmiješane metode, postupke, rehabilitacijske programe. Predlažemo zadržati pod postojećim nazivom programe kako slijedi: Rehabilitaciju putem pokreta, Muzikoterapija, Psihodrama, Terapija pokretom i plesom, Kineziterapija, Logoterapija (?), Senzorna integracija. Osim za provedbu Rehabilitacije putem pokreta (edukacijski rehabilitatori stječu kompetencije tijekom studija) za sve ostale potrebna je odgovarajuća licenca. 15. Predmet Peripatologija treba zamijeniti nazivom Orijentacija i kretanje, izvodi se kao Rehabilitacijski program, izvodi ga edukacijski-rehabilitator sa završenim diplomskim studijem. Po završetku diplomskog studija edukacijski-rehabilitatori s pojačanom nastavom u području rehabilitacije osoba oštećena vida su teorijski veoma kompetentni, uspoređujući sa prihvaćenim kompetencijama instruktora orijentacije i kretanja u SAD-u i Europi, kroz diplomski studij stječu teorijske i osnovne praktične kompetencije iz procjene osoba oštećena vida za program orijentacije i kretanja, koncipiranje programa rehabilitacije, poučavanje korištenja bijelog štapa te asistivnih tehnologija za samostalno kretanje, nakon studija stječu znanja i vještine instruktora za samostalno izvođenje. Ono što im nedostaje za samostalan rad, to onda organiziraju COO Vinko Bek i Centar Silver unutar svoje kuće, a to je praktičan rad s osobama oštećena vida. 16. Senzornu integraciju (SI) može provoditi samo onaj stručnjak koji ima završenu edukaciju iz senzorne integracije i koji je za to stekao (posebne) - dodatne kompetencije. Procjenu i pisanje IPPSI-ja (individualizirani program poticanja senzorne integracije koji je izrađen temeljem sustavne procjene) i pisanje Nalaza i mišljenja može raditi isključivo mag. edukacijske rehabilitacije, koji ima završenu dodatnu edukaciju kroz 4 Modula, na ERF-u ukupnom trajanju od 74 sata, ili edukaciju koja je organizirana negdje drugdje ali traje ekvivalentni broj sati te ukoliko poznaje proces i instrumente procjene i zna izraditi Individualizirani program poticanja. Stručnjak može obavljati i savjetovanje roditelja i ostalih stručnjaka o tome kako pravilno poticati senzornu integraciju. Edukacije koje se nude u okviru Centra za cjeloživotno obrazovanje ERF-a, a koje su namijenjene edukacijskim rehabilitatorima registrirane su i boduje ih Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora. Zbog toga što su poteškoće senzorne integracije uvrštene kao posebno područje u DSM V klasifikaciju, edukacije koje su ponuđene na ERF-u imaju u svom opisu i jasno definirane i razgraničene ishode i kompetencije koje stječu polaznici kako ne bi bilo zabune oko toga što i kako će pojedini stručnjak provoditi poticanje senzorne integracije nakon završetka dodatne edukacije. 17. Pri svemu želimo ukazati na veliku prazninu u odgojno-obrazovnom sustavu koja nastaje nakon 21.godine školovanja naših učenika, nerijetko, u koliko ne uspiju naći odgovarajuće mjesto u radionicama u sustavu socijalne skrbi, ostaju kod svojih kuća, a to sigurno nije put usmjeren na njihovo odrastanje, možda zapošljavanje, samostalno življenje. Sada se pruža jedinstvena prilika i za osmišljavanjem barem dva područja cjeloživotnog učenja (npr.ugostiteljstvo/turizam, umjetnost). Novi predmetni kurikulumi te dodatni programi/kurikulumi koje je potrebno izraditi/uskladiti s novim smjernicama (terminologija, suvremeni koncepti, potrebe korisnika, suradnja i timski rad) neizostavni su standard kvalitete u obrazovanju, značajni su učenicima, njihovim vršnjacima, roditeljima, stručnjacima edukacijskim rehabilitatorima. U ime Vijeća studija Edukacijska rehabilitacija nudimo našu stručnu i savjetodavnu podršku. S poštovanjem, članovi Vijeća studija Edukacijska rehabilitacija. Tekst pripremila: prof.dr.sc.Zrinjka Stančić ---------------------------------- U nastavku šaljem komentar uz prijedlog Plana posebnog kurikuluma za učenike s poremećajem iz spektra autizma: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Znanstveno učilišni kampus Borongaj Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Odsjek za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) Prof.dr.sc.Jasmina Frey Škrinjar Doc.dr.sc.Jasmina Staošić Učenici s poremećajem iz spektra autizma vrlo su heterogena skupina. Kod svakog učenika nalazimo jedinstvenu kombinaciju snaga i teškoća te je vrlo važno ponuditi im veći spektar mogućnosti školovanja. Na primjer, vrlo je važno učenicima s poremećajem iz spektra autizma u ustanovi kao što je Centar za autizam omogućiti školovanje po nečemu što danas zovemo posebni program uz individualizirane postupke. Iako se djeca s PSA koja nemaju intelektualne teškoće uključuju u redovne programe, takvo uključivanje često ne sadrži oblike i intenzitet prilagodbe i dodatna podrška koja je učeniku potrebna. Stoga je i učenicima koji pohađaju nastavu po redovnom programu uz individualizirane postupke ili po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke potrebno na primjer omogućiti fleksibilnost u vidu pohađanju dijela nastave ili produženi stručni postupak u zasebnom razredu uz podršku edukacijskog rehabilitatora. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu . NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) Nastavni plan PSPa za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA Ono što je navedeno pod edukacijsko – rehabilitacijski programi u okviru PSPa (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) su većinom metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Rehabilitacijski programi nisu izolirani programi koji se odvojeno koriste nego su to metode i programi koji se koriste u okviru svakodnevnog poučavanja djece. Te programe, odnosno metode i postupke također je potrebno revidirati i izmijeniti uzimajući u obzir praksu utemeljenu na dokazima odnosno znanstvenu utemeljenost programa (npr. izbaciti govorno – jezične vježbe, modifikaciju ponašanja zamijeniti bihevioralnim pristupom učenju itd…). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 3 | Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Predlažemo: -Kao rehabilitacijski program dodati Neurofeedback; -Primjena AAT svakako se mora zadržati kao Rehabilitacijski program budući da se učenika izvan nastavnog procesa treba pripremiti za korištenje tehnologija koje će mu omogućiti uspješnije usvajanje odgojno- obrazovnih sadržaja i komunikaciju. Govorimo iz iskustva, jer su nam učenici koji su bili uključeni u programe primjene AAT izvan nastave bili mnogo uspješniji i samostalniji tijekom nastave. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 4 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Trening socijalni vještina, primjenu AAT, strukturirane programe s vizualnom podrškom i sl. nije moguće provoditi u zasebnom terminu, već to treba provoditi cjelodnevno i situaciono. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 5 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Umjesto Logoterapija navesti Govorno-jezične vježbe ili Program logopeda | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 6 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Predlažem da se briše uvjet licence izuzev u smislu dopusnice za samostalan rad, odnosno položenog stručnog ispita. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 7 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Neobično je tražiti licencu za metode kojima je stručnjak osposobljen tijekom studija (peripatologija, znakovni i slikovni jezik, Brailleovo pismo, trening socijalnih vještina, bazično perceptivno-motoričke stimulacije, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, strukturirani programi s vizualnom podrškom itd.) o čemu svjedoči njegova Diploma, a posebno nakon položenog stručnog ispita. S druge strane licenciranih terapeuta za pojedine rehabilitacijske postupke ima vrlo malo (SI terapeuti, ABA terapeuti i sl.), licence su iz raznih pa i stranih izvora, neujednačene po kompetencijama, pa bi bilo mudro to ostaviti za neka buduća vremena. Tim više što specijalizacija za većinu navedenih metoda i postupaka nije moguće steći u Republici Hrvatskoj na drugi način negoli studijem edukacijske rehabilitacije. Ako se kao uvjet za neka područja (kao što je primjerice glazboterapija) traži licenca, tome nije mjesto u Nastavnom planu već u Pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta za osnovne škole. Možda bi doista trebalo promisliti o tome da se programi drugačije nazovu i ne obilježavaju terminom „rehabilitacija“, već samo podrškom stručnjaka određenog profila. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 8 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Kada je riječ o rehabilitacijskim programima posebno je važno individualizirano planiranje i iskazivanje individualne satnice, neovisno od toga da li se rad provodi individualno, u paru ili u manjoj grupi, jer samo tako će učenik dobiti dostupnost pojedinog rehabilitacijskog programa koji mu je doista potreban i u dostatnoj mjeri. Doista prosječno 2 sata tjedno po skupini ili razredu pojedinog programa nije mjera koja će omogućiti svakom učeniku da bude uključen barem pola sata tjedno ukoliko je potreban individualan rad. Treba imati u vidu da učenik treba više područja rehabilitacijskih programa a da se satnica dijeli na sve učenike razrednog odjela ili odgojno-obrazovne skupine. Predlažem da se odredi minimalno i maksimalno individualno tjedno opterećenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 9 | Majda Kurbalić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Prije svega raduje me uvođenje i priznavanje novih rehabilitacijskih programa! Mislim da bi prije svega bilo potrebno razlučiti što je terapija, a što je pristup ili metoda. Predlažem da se ovi rehabilitacijski postupci podijele u dvije skupine. U jednoj bi bili oni koji pripadaju terapijskim postupcima, a u drugoj sve ostale navedene – više – pristupi i metode rada – iako – ne nipošto manje važni! Kako je već navedeno – mislim da je iznimno važno već u ovom stupnju znati tko bi te rehabilitacijske programe i provodio. Za neke je jasno, no, ima nekih za koje nisam sigurna. Npr. primjena AAT-a. Bi li to provodio logoped? Ili edukacijski rehabilitator? Ili isključivo netko tko ima licencu baš za to? Tko bi to bio? Slično je i sa treningom socijalnih vještina, metodama kreativne i art terapija..... Pitanje licenci je sasvim nešto posebno. Mislim da bi se i po ovom pitanju trebalo točno odrediti za koje programe jest potrebna posebna licenca a za koje su kompetentni stručnjaci završetkom samog fakulteta. Dodatni prijedlozi: -logoterapija – Logopedske vježbe ili Logopedski tretman -FIZIOTERAPIJSKE VJEŽBE / FIZIOTERAPIJA (provode fizioterapeuti) – ovo nije isto što i kineziterapija koja je također potrebna, ali rad s fizioterapeutom je neophodan, a nije ovdje napisan. -Trening socijalnih vještina, Primjena AAT, Bazična perceptivno-motorička stimulacija, Strukturirani programi s vizualnom podrškom, Metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija – ovo je potrebno dodatno objasniti i operacionalizirati. Što je trening socijalnih vještina? Mislim, ja znam što je, ali ovo su sve pristupi u radu koji bi se trebali uključiti u svakodnevni rad s djecom. Npr. - strukturirani programi s vizualnom podrškom ne mogu se provoditi izvan konteksta učenja nego u stvarnoj situaciji, tijekom boravka učenika u razredu, ali i svugdje gdje je učenik, s naglaskom na kontekst. -greška – Primijenjena analiza ponašanja (pravopisna pogreška) -predlažem da se u ove programe uvrste samo one koje imaju znanstveno utemeljenu učinkovitost | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 10 | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Hrvatska strukovna udruga fonetičara (HSUF) želi ukazati na to da u Odluci u dijelu koji se odnosi na Program produženoga stručnog postupka nisu predviđene nastavne aktivnosti koje bi bile u djelokrugu rada fonetičara kao stručnoga suradnika u osnovnim školama. Već se u zakonskim odredbama počev od predškolskog odgoja u Državnom pedagoškom standardu koji se na njega odnosi člankom 30. i 36. uključuje u stručni tim fonetičar kao stručni suradnik. Obrazovanje fonetičara je SADRŽAJEM i NAZIVOM, dopusnicom Ministarstva znanosti i obrazovanja utemeljenog studijskog smjera na Sveučilištu u Zagrebu, Filozofskom fakultetu, Odsjeku za fonetiku: magistar/ra edukacije fonetičar rehabilitator, edukacijsko rehabilitacijsko. Suvremenim nastojanjima potpune provedbe inkluzije učenika s teškoćama u razvoju uspijeva se dosegnuti znatan stupanj mogućnosti redovnog obrazovanja učenika sa složenim udruženim komunikacijskim poteškoćama. U javnom prostoru vrlo se malo zna o tome da u učeničkoj populaciji osnovnoškolskog uzrasta postoje učenici čije se poteškoće u komunikaciji i učenju svrstavaju u nespecifične govorno-jezične poteškoće za koje je nejasna etiologija. Iz svakodnevne prakse u susretu s takvim učenicima i roditeljima nakon što fonetičar provede dijagnostičke postupke sukladno Verbotonalnoj metodi dijagnostike oštećenja sluha, glasa i govora, utvrđuje se radi li se o djeci sa slušnim oštećenjima koja se mogu podijeliti u dvije skupine. Ako da, prvu skupinu činiti će djeca s organskim, provodnim oštećenjima slušnoga sustava i oštećenjima u središnjim centrima slušnog sustava. U drugoj su skupini djeca s neurološkim oštećenjima interpretacije zvučnih signala. Opisane slušne poteškoće dolaze praćene uz različite razvojne poteškoće, koje mogu biti samostalne ili udružene s oštećenjem sluha, ugrađenom umjetnom pužnicom, pervazivnm razvojnim poremećajem, razvojnom i senzomotornom dispraksijom, distoni sindromom te poteškoćama uslijed izoliranih slušnih oštećenja. Uvidom u trenutni kurikulum, kako za napredne sa posebnim mogućnostima tako i za ovakve učenike nisu u Programu produženoga stručnog postupka ponuđeni nikakvi edukacijsko-rehabilitacijski programi koji bi ciljano pomogli takvim učenicima da uspješno dostignu sukladno svojem zdravstvenom stanju njima zadane obrazovne ishode a godinama ih razvija i provodi fonetska struka. Nakon svih centara koji ju diljem svijeta koriste, nakon sagledavanja fonetike kao studijske grupe koja je sa zagrebačkom fonetskom školom obuhvatila sveukupnost znanosti o govoru u tek odškrinutim znanstvenim, filološkim spoznajama ljudskog uma, smatramo da je neopravdano iz Programa produženoga stručnog postupka odnosno edukacijsko-rehabilitacijskih programa izostavljena Verbotonalna metoda rehabilitacije slušanja i govora koja je sastavni dio kurikuluma obrazovanja fonetičara. Tako se npr. u predloženom kurikulumu preuzima Primijenjena analiza ponašanja (ABA) koja je zapravo tek jedna od psiholoških metoda (koju su razvili strani stručnjaci), a koja se u Hrvatskoj pokušava predstaviti kao jedinstvena metoda za otklanjanje komunikacijskih poteškoća, dok se multidisciplinarna znanstvena područja koja obuhvaća i koja je donijela eksperimentalna i teorijska fonetika izostavljaju. Ovdje želimo izraziti iznimno veliku zabrinutost da se jednu metodu, kao što je Verbotonalna metoda, o kojoj svjedoči uspješnost njezine praktične primjene u čitavom svijetu i koju je osmislio i razvio hrvatski znanstvenik, akademik Petar Guberina, u potpunosti izostavlja omogućujući isključivu prisutnost daleko manje istraživanim i provjeravanim stranim metodama. Verbotonalna metoda temelji se na lingvistici govora, polisenzorici slušanja i komunikaciji. U središtu njezina rada jest ljudsko biće, glasovne optimale, bogatstvo afektivnih govornih-jezičnih formi, spaciocepcija, gramatika prostora, transfer te najvažnije - integracija pojedinca u redovnu socijalnu okolinu. Verbotonalna rehabilitacija pomaže učeniku razvijati univerzalne vrednote jezika i pokretati sve svoje komunikacijske resurse rehabilitacijskim postupcima fonetskih ritmova. Fonetski ritmovi posebni su dio Verbotonalne metode koji su bazirani na tijelu kao instrumentu realizacije i spaciocepciji. Sastoje se od harmonije tijela, stimulacije pokretom i glazbene stimulacije i sastavni su dio razumijevanja svakodnevne ljudske ekspresije, scenske edukacije i medijske upotrebe govora. Vježbama harmonije tijela učeniku se stvaraju osnovni preduvjeti za razvoj temeljnoga prirodnog slušanja i govora koji se temelji na multisenzorici, spaciocepciji, otkrivanju logike i logičke ekspresije odnosa oko sebe i u sebi kao i na razvoju kinestetskih osjeta. Vježbe stimulacije pokretom omogućavaju učeniku optimalizaciju pri realizaciji prozodijskih elemenata odnosno vrednota govornog jezika gdje tjelesni makropokret potiče pokret govornih organa odnosno mikropokret artikulirajući (i nudeći beskonačna obogaćenja) zvukom i pokretom jeziku. Tjelesnim pokretom potiče se spontana vokalizacija, slušna pažnja i realizacija slušanja. Stimulira se produkcija određenih glasova i govornih struktura (slog, riječ, rečenica, tekst). Također se stimulira izražajni govor te se uspješno vrši korekcija produkcije i percepcije govornih struktura. U spomenutom prijedlogu kurikuluma također je neopravdano izostavljen dio Verbotonalne metode koji se odnosi na skraćeno nazvanu fonetsku ritmiku, a u stvari pokretno-plesno stvaralaštvo učenika umjetničkim izrazom. Tek se takvim radom s učenicima postiže razvijanje dijaloških cjelina, socio-emocionalnih veza, izražajan govor, aktivno čitanje. Mogućnost primjene Verbotonalne metode u grupnom radu, koji se bazira na otkrivanju odnosa u afektivnosti, propriocepciji, multisenzorici i spaciocepciji u školskom okruženju doprinosi: 1. kreaciji interakcije između učenika i edukatora; 2. kreaciji pozitivne atmosfere koja će omogućiti razvoj: ▪ slušanja (auditivna progresija); ▪ govora i jezika (lingvistička progresija); ▪ kognitivnih sposobnosti (učenje, mišljenje - uključujući osnove za danas toliko tražene tehnološke, logičko-jezićne programirne sposobnosti, sposobnosti razumijevanja sadržaja i simbolike u tzv. STEM području); ▪ kreativnosti (uključujući imaginaciju); ▪ komunikacije. Dakle uza sve navedeno želimo Vam istaknuti da je Verbotonalna metoda: 1.razvijala svoju praksu inspirirajući znanstvena istraživanja i integrirajući postignuća znanstvenih područja pedagoških, tehničkih i medicinskih znanosti; 2.integrirala u svojoj praksi znanost i umjetnost; 3.interdisciplinarna jer u njezinoj realizaciji sudjeluju različiti stručnjaci; 4.internacionalna jer se primjenjuje u mnogim zemljama svijeta (univerzalnost primjene njezinih principa i postupaka). Smatramo da Verbotnalna metoda može u potpunosti odgovoriti na sve ciljeve i ishode kurikularne reforme jer: • je suvremena; slijedi razvoj čovjeka i prirodne zakonitosti njegovog razvoja; • prati suvremena tehnička postignuća i uključuje ih u svoju primjenu; • prati suvremena znanstvena dostignuća i primjenjuje ih u osmišljavanju svojih programa; • predstavlja jedinstvo odgoja i obrazovanja („edukacije”), rehabilitacije, tehnika i korištenja suvremenih digitalnih multimedijskih tehnologija. S obzirom na sve navedeno molimo Vas da se Verbotonalna metoda uvrsti u nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 11 | LUCIJA ŠKUGOR | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska-rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2 točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (u koje između ostalog spadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Barillovo pismo, senzorna integracija, primjenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 12 | Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Prijedlog Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka U dokumentu navodite da, citiramo:” Za provedbu rehabilitacijskih programa potrebna je odgovarajuća licence.” Interesira nas koja institucija će izdavati te licence i na temelju čega? Npr. za psihološku terapiju? Koju? Tko ju provodi? Ili Kognitivne strategije učenja? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 13 | ante antić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Kao dugogodišnji djelatnik s učenicima s teškoćama u razvoju u redovnoj školi smatram da je satnica i tjedno opterećenje koje predlažete preveliko. Učenici koji se školuju po posebnom programu u praksi su učenici s većim i višestrukim teškoćama. Većina njih NIJE sposobna pratiti nastavu 4,5, ili 6 sati dnevno, svakodnevno, plus edukacijsko-rehabilitacijku potporu, kako predlažete. Zbog prevelike satnice i do sada smo morali improvizirati i svaštariti. Molim vas da nas, u interesu učenika, tome više ne izlažete. Stoga predlažem: 1. Predložiti minimalnu i maksimalnu satnicu za svaki nastavni predmet, a stručno povjerenstvo i učiteljsko vijeće škole donosi primjerenu satnicu za svakog učenika, vodeći računa o njegovim potrebama, interesima i sposobnostima. 2. Obavezno povećati satnicu "odgojnih" predmeta ( likovni,TZK, glazbeni), a smanjiti ostale. 3. Ostaviti Prirodu i društvo jedinstvenim predmetom do 8. razreda, jer i sada imamo problema s planovima Priroda i Društvo, tj. nije realno da naši učenici po posebnom programu mogu IŠTA pratiti iz sadržaja kemija, fizika, biologija, povijest i geografija, tj. ono što mogu pratiti staviti u jedinstveni predmet Priroda i društvo. Na toj satnici, koja je posebno prevelika, mogu se dobiti sati za "odgojne "predmete. 4. Donijeti jedinstvenu uredbu o tome tko što predaje u posebnim razrednim odjelima ( može li defektolog predavati npr. vjeronauk, engleski jezik, tehničku kulturu, informatiku...). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 14 | DINKA ŽULIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | U ime ŽSV stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila Međimurske županije: pozdravljamo potrebu da se u ponudu rehabilitacijskih programa uvede red, međutim smatramo da: a) predloženi popis svakako treba revidirati, razlučiti što jest program, a što nije; b) treba dobro razmisliti i obrazložiti tko, kako i na koji način može dobiti/ili ima licencu - kakvu, od koga izdanu, od koga i na koji način praćenu... Ukoliko stvari ostanu nedorečene, dogodit će se da ili nitko ništa neće raditi (jer nema licencu i ne zna kako je dobiti) ili će svi raditi sve (jer se neće znati tko ima, a tko nema licencu). Jasno izreći je li diploma ERF i položeni stručni ispit (početna) licenca za (neke - koje) programe ili ne.Ili Kineziološki fakultet za kineziterapiju. Psihološka terapija??? Bojimo se da će bez jasnih pravila nastati veći problemi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 15 | DEJANA VARNICA | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Postavlja se pitanje tko će provoditi predviđene rehabilitacijske programe jer se za njih traži dodatna licenca, odnosno edukacija koje su (prema popisu preporučenih programa) veoma skupe. Tko će platiti licence, čija će to obveza biti, Ministarstva, Osnivača ili samog zaposlenika? Također, škole nemaju prava zaposliti niti radnog terapeuta, a kamoli glazboterapeuta ili terapeuta senzorne integracije, jer su oni dio sustava socijalne skrbi (mogu ih zaposliti jedino rehabilitacijske ustanove, a škole to nisu). Ukoliko ovo bude izbor zaposlenika, kako ćemo zadovoljiti prava sve djece da imaju isti pristup obrazovanju, ako samo neke škole budu nudile ovakve sadržaje. Bilo bi dobro detaljnije razraditi i definirati ovo područje (tko, što, kada, koliko i tko to sve plaća). Također, slažem se s drugim komentatorima, termin "logoterapija" treba zamijeniti terminom "Logopedski tretman" jer je primjereniji naziv, "Logoterapija" je vrsta psihoterapije koju je utemeljio Viktor Frankl. Jednako kao i AAT, što znači "Animal assisted therapy", primjereniji naziv bi bio Asistivne tehnologije. Slažem se i s komentarom vezanim za "Psihološku terapiju", što je to i tko će je provoditi? Ako se misli na neku vrstu psihoterapije, škole nisu primjereni prostor za to, niti su stručni suradnici psiholozi u obvezi provoditi bilo kakvu psihoterapiju (odrđene terapijske tehnike da, ali ne i psihoterapijski tretman), jer to zahtjeva određeni prostor, vrijeme i uvjete rada. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 16 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Nije jasno kako će se rehabilitacijski programi provoditi u školama u kojima djelatnici nemaju licence za te programe. Hoće li Ministarstvo ili osnivač škole morati platiti edukacije koje su poprilično skupe? Isto tako, ukoliko netko i ima edukaciju, škole nemaju pravo zaposliti na mjesto stručnog suradnika ni radnog terapeuta, a kamoli glazboterapeuta ili nekog drugog specijaliziranog terapeuta. Isto tako što je s redovnim školama? U smjeru inkluzije, sve veći broj učenika s većim teškoćama se obrazuje u redovnim školama. Tko će s njima raditi rehabilitacijske programe kad te škole vrlo često imaju samo pedagoga i/ili psihologa, edukacijskog rehabilitatora ima samo mali broj škola (a i oni vrlo često nemaju dodatne licence). Jedino rješenje u tom slučaju je što prije formirati Centre potpore i Stručne mobilne timove, ali na način da se proširi mogućnost zapošljavanja stručnjaka različitih profila, ne samo pedagoga, psihologa, stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila i socijalnog radnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 17 | Zlatko Bukvić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Trebalo bi razlikovati programe i pristupe. Omogućiti da na ovaj popis budu uvršteni i neki kojih nema (FloorTime i Son-Rise) uz uvjet da imaju znanstvenu utemeljenost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 18 | Robert Posavec | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Što se točno misli pod AAT i tko tu izdaje licencu? Općenito bi trebalo izdavanje licenci regulirati putem nadležnog ministarstva ili nadležnih ministarstava. Licenca za rad ne smije biti posljedica ucjene i prisilnog članstva u bilo kakvoj udruzi, komori i slično. Posebno sad kad se liberalizira tržište u nekim drugim sektorima u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 19 | V. osnovna škola Bjelovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Za provedbu cjelokupnog posebnog programa, ne samo rehabilitacijskih programa, je potrebna odgovarajuća licenca. Edukacijsko-rehabilitacijska djelatnost je regulirana Zakonom o edu.-reh. djelatnosti koji u čl 2 kaže za koje smo točno edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe licencirani nakon završetka fakulteta, ulaska u HKER i položenog stručnog ispita kao dopusnicama za samostalan rad. Umjesto teksta senzorna integracija, napisati-Poticanje senzorne integracije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 20 | DINA DEŽMAR | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Logoterapija – Logoterapiju je utemeljio Viktor E. Frankl (1905.-1997.), svjetski poznati bečki neurolog i psihijatar. Naziva se još i “trećom bečkom psihoterapijskom školom” (nakon Freuda i Adlera). Logopedski tretman ili logopedske vježbe bi predstavljale ispravan termin ukoliko se misli na rad logopeda. Na što se odnosi pojam „Psihološka terapija“? Tko je provodi? Postoji li licenca za „psihološku terapiju“? Odnosi li se to na psihološku pomoć koju provodi psiholog? Ili psihoterapiju za koju je opet potrebna završena edukacija jednog od brojnih psihoterapijskih pravaca? Primjena AAT? Ponovno, na što se odnosi kratica AAT? Ukoliko se pod tim pojmom misli na Asistivne tehnologije – kratica je AT. U engleskom govornom području kratica AAT odnosi se na Animal Assisted Therapy – terapije potpomognute životinjama. Ujedno ovdje dodajem Intervencije potpomognute životinjama (AAI – Animal Asssited Interventions koje uključuju AAE – Animal Assisted Education, AAA – Animal Assisted Activities, AAT – Animal Asssited Therapy ¬) kao prijedlog mogućih rehabilitacijskih programa. Npr. od Ministarstva znanosti i obrazovanja, uz pozitivno stručno mišljenje AZOO odobren je program poticanja komunikacijskih i čitalačkih vještina učenika pod nazivom R.E.A.D.® PROGRAM „Čitaj (o) psu©“ koji se u svijetu provodi više od 20 godina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 21 | Nada Kegalj | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | U Nastavnom planu rehabilitacijskih programa umjesto Logoterapije trebalo bi stajati Logopedski tretman ili Logopedske vježbe Ispod tablice Nastavni plan rehabilitacijskih programa, kao fusnotu bih stavila „Pojedini rehabilitacijski programi provode se prema poteškoći učenika“ | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 22 | Khrystyna Zahoriy | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Poštovani, smatram da je oznaku 1 ( Za provedbu rehabilitacijskih programa potrebna je odgovarajuća licenca ) potrebno naglasiti u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za osnovnu školu u posebnom članku, a ne kao fusnotu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 23 | Lidija Čilić Burušić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Kako su navele i kolegice u prethodnim komentarima, trebalo bi svakako iskorigirati i uskladiti terminilogiju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 24 | Tatjana Žižek | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Licencu za odgovarajući rehabilitacijski program bi trebalo dati nadležno ministarstvo, uz obveznu konzultaciju i pozitivno mišljenje fakulteta koji obrazuje provoditelje programa, ali i strukovnim udruženjem (komorom ukoliko postoji). Što se tiče licenci pojedinaca za provođenje određenog programa, institucija koja radi edukaciju i izdaje licence pojedincima bi trebala imati pozitivno mišljenje i ministarstva i fakulteta i strukovnog udruženja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 25 | SILVANA VULAS | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Poštovani, smatram da je oznaku 1 ( Za provedbu rehabilitacijskih programa potrebna je odgovarajuća licenca ) potrebno naglasiti u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za osnovnu školu u posebnom članku, a ne kao fusnotu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 26 | TAMARA MARKOVIĆ-GAŠPARAC | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Stručni postupci logopeda (logopedske vježbe), u odgojno obrazovnim ustanovama, bilo redovnim ili posebnim, odnose se na povećanje učenikovih jezično-govorno-glasovnih sposobnosti, uz dodatno poticanje motoričkih, emocionalnih i kognitivnih sposobnosti koji povoljno utječu na rezultate učenja u cijelosti. Logopedskim vježbama rehabilitiraju se nevedene sposobnosti kod učenika s razvojnim teškoćama ili posebnim potrebama. Slažem se s kolegicom da je LOGOTERAPIJA , nešto drugo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 27 | Tatjana Gajger | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Podržavam veću satnicu nastave TZK-a za učenike s PAs-om jer su često i hiperaktivni i vole biti aktivni. Mislim da je dobro razrađen plan i prgram produženoga stručnog postupka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 28 | Radmila Amanović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Nije mi poznata kratica AAT; ako se misli na Augmentativnu i Alternativnu Komunikaciju (AAK), hrvatski stručni naziv je Potpomognuta Komunikacija (PK). Kod primijenjene analize ponašanja potkrala se pravopisna pogreška. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 29 | Radmila Amanović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA | Pretpostavljam da se ovdje misli na stručne postupke logopeda; logoterapiju provode liječnici, specijalisti psihijatrije s dodatnom edukacijom za provođenje logoterapije. Trebalo bi stajati: Logopedske vježbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 30 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKIH POSTUPKA | Gotovo svaki oblik rada: poučavanje, izvannastavne aktivnosti, osposobljavanje za navike i vještine svakodnevnog života, s djecom s većim teškoćama u razvoju obuhvaćenima posebnim planom posebnih kurikuluma za osnovnu školu, temelji se na primjeni edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka. Sasvim je neprimjereno postupke izdvajati u satnice kao predmete. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 31 | Edita Ružić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKIH POSTUPKA | Programe rehabilitacijskih postupaka i rehabilitacijskih programa utvrditi po učeniku, a ne po razrednom odjelu. Obrazloženje: Ovi se postupci i programi uglavnom provode individualno i ne polaze ga svi učenici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 32 | Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKIH POSTUPKA | Prijedlog Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka U dokumentu navodite da, citiramo:” Za provedbu rehabilitacijskih programa potrebna je odgovarajuća licence.” Interesira nas koja institucija će izdavati te licence i na temelju čega? Npr. za psihološku terapiju? Koju? Tko ju provodi? Ili Kognitivne strategije učenja? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 33 | Jelena Lakuš | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | U nastavnom planu programa PSP koristi se naziv Edukacijsko-rehabilitacijski program dok se za iste metode, postupke i programe u Nastavnom planu rehabilitacijski program koristi naziv Rehabilitacijski program. Također nije jasno odnosi li se satnica na razredni odjel/odgojno obrazovnu skupinu/formiranu skupinu ili koliko je to sati u individualnom radu. Predlažem da se odredi oblik rada i u odnosu na to satnica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 34 | Majda Kurbalić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | U okviru Nastavnog plana programa PSP-a mislim da je dovoljno izdvojiti kategorije: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja 3. Strukturirane slobodne aktivnosti 4. Kreativne radionice. Govorno-jezične vježbe, Poticanje komunikacijskih vještina, Trening socijalnih vještina i Modifikacija ponašanja su pristupi u radu koji bi se trebali provoditi u svakodnevnom radu s ovom djecom bez obzira radi li se o PSP-u ili ne. Kako ćete provoditi aktivnosti svakodnevnog življenja bez primjene govora i jezika? Ili modifikacije ponašanja – tamo gdje je potrebna?? Rehabilitacija putem pokreta i Rehabilitacija igrom nisu pristupi već više terapijske aktivnosti te se one ne bi trebale ovdje isticati već bi ih trebalo ponuditi u okviru općih rehabilitacijskih postupaka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 35 | LUCIJA ŠKUGOR | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | Edukacijsko-rehabilitacijski programi definirani su čl.2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj i isključivo ih mogu provoditi edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl.4. navedenog Zakona. Budući da prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, važno je dodatno razraditi nastavni plan i program PSP i jasno razdijeliti i definirati koja struka što radi u sklopu PSPa.. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 36 | DEJANA VARNICA | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | Produženi stručni postupak se obično provodi nakon završetka redovne nastave, dakle uglavnom nakon 5 ili 6 sata, te su tada učenicima s većim teškoćama u razvoju primjereniji sadržaji poput Pomoći u učenju (najviše do sat vremena), Kreativnih radionica i Strukturiranih slobodnih aktivnosti, a ne edukacijsko-rehabilitacijski programi koji zahtjevaju određeni stupanj pažnje i koncentracije odnosno aktivnosti učenika. Kao netko tko radi 13 godina s učenicima s većim teškoćama u razvoju, znam da je tada teško raditi bilo kakve zahtjevnije aktivnosti i sadržaje, jer omjer uloženog truda i vremena nije jednak rezultatu kao kada se takvi sadržaji i aktivnosti provode u jutarnjim satima (od 2 do 4 sata prijepodne) kada su učenici najspremniji za rad. Također, postavlja se pitanje tko će raditi edukacijsko-rehabilitacijske programe, učitelji u PSP-u ili neki drugi učitelji i stručni suradnici? To su sadržaji koji zahtjevaju uz znanje stečeno tijekom fakultetskog obrazovanja i dodatna znanja i vještine koje djelatnici škola ne moraju imati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 37 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | Nije jasno tko će i kada provoditi rehabilitacijske programe u PSP-u. PSP je uglavnom popodne, tada većina učenika s većim teškoćama ne funkcionira na način da bi aktivno sudjelovali u edukacijsko-rehabilitacijskim programima. Važniji dio u to vrijeme su pomoć u učenju, aktivnosti svakodnevnog života i slobodne aktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 38 | V. osnovna škola Bjelovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | Unutar dijela tablice Edukacijsko-rehabilitacijski program, unijeti sve što se nalazi u čl. 2 Zakona o edu-reh djelatnosti. – edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe: bazična perceptivno-motorička stimulacija, poticanje perceptivno-motoričkog razvoja, rehabilitacija igrom, poticanje senzorne integracije, rehabilitacija putem pokreta, peripatologija, primijenjena analiza ponašanja, strukturirani programi s vizualnom podrškom, sustavi augmentativne i alternativne komunikacije, uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo, kognitivne strategije učenja, tehnike individualnog i grupnog poučavanja, poticanje razvoja kognitivnih, praktičnih i socijalnih kompetencija, poticanje harmoničnih odnosa s vršnjacima, poticanje osobnog i socijalnog razvoja u grupi, poticanje razvoja prirodnog kruga podrške (obitelj, rodbina, prijatelji, poznanici itd.), spolni odgoj i edukacija, osnaživanje za samozastupanje, programi podrške u sustavu zapošljavanja te organiziranog stanovanja, modeli osobno i obiteljski usmjerenog planiranja podrške, programi profesionalnog razvoja, tranzicijski programi, metode kreativne terapije i art/ekspresivih terapija, metode komplementarnih terapija, kao i široki spektar drugih rehabilitacijskih postupaka u području rehabilitacijske medicine, psihosocijalne onkologije, asistivne i rehabilitacijske tehnologije. Obratiti pažnju da nije definirana satnica za 18 sati PSP-a koje je ili greška u planu za posebni program sukladno čl. 9 Pravilnika, ili je propust u ovom dijelu prijedloga. Prijedlog je da PSP i za čl 9. Pravilnika i za čl. 8 Pravilnika iznosi 25 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 39 | DINA DEŽMAR | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | S obzirom da program PSP-a nije obvezan za učenike, čemu ograničavati provedbu edukacijsko-rehabilitacijskih programa/postupaka samo na vrijeme PSP-a? Što je s učenicima koji iz 'xy' razloga nisu uključeni u program PSP-a? Smatrate li da je kvalitetna provedba rehabilitacijskih programa i edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka temelj uspješnog usvajanja obrazovnih sadržaja? Koristi li se još uvijek pojam "Modfikacija ponašanja"? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 40 | Tatjana Žižek | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | Navedene edukacijsko-rehabilitacijske programe treba jasno operacionalizirati. Nejasno je npr. program: Modifikacija ponašanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 41 | Radmila Amanović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) | Opseg rada logopeda obuhvaća široki spektar teškoća, stoga bi trebalo stajati Logopedske vježbe; i učenici s poremećajem iz spektra autizma mogu trebati različite usluge iz područja rada logopeda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 42 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | U ime HKER izražavamo podršku prijedlogu kolegica: Prof.dr.sc.Jasmina Frey Škrinjar i Doc.dr.sc.Jasmina Staošić "Učenici s poremećajem iz spektra autizma vrlo su heterogena skupina. Kod svakog učenika nalazimo jedinstvenu kombinaciju snaga i teškoća te je vrlo važno ponuditi im veći spektar mogućnosti školovanja. Na primjer, vrlo je važno učenicima s poremećajem iz spektra autizma u ustanovi kao što je Centar za autizam omogućiti školovanje po nečemu što danas zovemo posebni program uz individualizirane postupke. Iako se djeca s PSA koja nemaju intelektualne teškoće uključuju u redovne programe, takvo uključivanje često ne sadrži oblike i intenzitet prilagodbe i dodatna podrška koja je učeniku potrebna. Stoga je i učenicima koji pohađaju nastavu po redovnom programu uz individualizirane postupke ili po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke potrebno na primjer omogućiti fleksibilnost u vidu pohađanju dijela nastave ili produženi stručni postupak u zasebnom razredu uz podršku edukacijskog rehabilitatora. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu . NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) Nastavni plan PSPa za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA Ono što je navedeno pod edukacijsko – rehabilitacijski programi u okviru PSPa (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) su većinom metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Rehabilitacijski programi nisu izolirani programi koji se odvojeno koriste nego su to metode i programi koji se koriste u okviru svakodnevnog poučavanja djece. Te programe, odnosno metode i postupke također je potrebno revidirati i izmijeniti uzimajući u obzir praksu utemeljenu na dokazima odnosno znanstvenu utemeljenost programa (npr. izbaciti govorno – jezične vježbe, modifikaciju ponašanja zamijeniti bihevioralnim pristupom učenju itd…)." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 43 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | autor: dr.sc. Dragana Mamić, dipl.def., SI pedagog, Centar za autizam, Zagreb NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PSA) Zbog svojih izraženih različitosti u specifičnostima rasta, razvoja, cjelokupnog funkcioniranja djeca/učenici s poremećajem iz spektra autizma zahtijevaju posebne odgojno obrazovne i okolinske uvjete koji uključuju širok spektar mogućnosti školovanja. Centar za autizam je to i omogućio svojim posebnim Nastavnim planom posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s PSA (1997). Također prije nepune dvije godine (2017.) izrađen je prijedlog Posebni nastavni plan i program odgoja i osnovnog školovanja učenika s poremećajem iz spektra autizma (1.- 8. razreda). Program je namijenjen učenicima koji imaju blaži stupanj PSA, blaže odstupanje u socijalnoj interakciji, razinu prosječnog općeg funkcioniranja ili su na razini lakih intelektualnih teškoća, blagog kognitivnog zaostajanja na nekim (ali ne na svim) područjima, s funkcionalnim govorom (ali mogućim teškoćama komunikacije), a uz neujednačen socio-emocionalni razvoj, niži stupanj socijalnih adaptivnih vještina odnosno manje izražene smetnje u ponašanju, a koje ipak bitno smanjuju sposobnost učenika za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovite osnovne škole. Držim da je za realizaciju ovoga programa neophodna primjena posebnih/specifičnih oblika, metoda i načela rada, koje se temelje na visokostrukturiranom učenju i poučavanju, učenju socijalnih vještina na temeljima osobnog kurikuluma (OK) odnosno individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP-a) kakvi se provode u Centru za autizam. Smatram da se verifikacijom ovog Posebnog nastavnog plana i programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s poremećajem iz spektra autizma pruža mogućnost za nastavak daljnjeg srednjoškolskog (strukovnog) obrazovanja koje ovim učenicima u najvećoj mogućoj mjeri omogućava stjecanje određenog zanimanja, stjecanja najviše moguće neovisnosti i uključenja u svijet rada primjerenih njihovim mogućnostima. Nadalje, svjedočimo da sve više ima i učenika s ovim poremećajem u redovnim razredima koji se školuju po redovitim programima uz individualizirane postupke, ili po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Također je poznato (premda nema relevantnih pokazatelja uspješnosti uključivanja učenika u inkluzivne uvjete i nastavka njihova školovanja) da takvo uključivanje često ne pruža sve one potrebne prilagodbe, pristupe, vrste potrebne podrške i fleksibilnost u provedbi sadržaja koji proizlaze iz učenikovih jakih strana i osobito da prati njegove interese a koji se ostvaruje kroz produženi stručni postupak uz podršku edukacijskog rehabilitatora. U skladu sa suvremenim školama u kojima se školuju učenici s PSA i smjernicama „škole za život“, u važećem Nastavnom planu i programu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s PSA bilo bi potrebno unijeti određene promjene kako bismo se mogli mjeriti s nama bliskom Europom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 44 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | autor: dr.sc. Dragana Mamić, dipl.def., SI pedagog, Centar za autizam, Zagreb Smatram, ako više od dvadeset godina nismo učinili korak ka promjenama i unapređenju nastavnih planova, da je upravo sada vrijeme da se pričeka kako bi se profesionalno i odgovorno stručnjaci u ustanovama i drugim institucijama koji su uključeni u život i budućnost djece s PSA, njihovih roditelja/staratelja, i cijele zajednice usuglase u prijedlozima. Predlažem: - Da se zbog poštivanja svih prava djece s teškoćama i temeljem našeg NOK svi nastavni predmeti zovu istim nazivom a da se razlikuju po razinama ishoda. - Da se zbog protočnosti odgojno- obrazovnim sustavom usklade dobne skupine učenika za Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike i Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s PSA prateći dob učenika redovnih škola: • prva dobna skupina od 6 (7)- 10 (11) godina (razredna nastava), • druga od 11 (12) -14 (15) i (predmetna nastava) • treća od 15 (16)-19 (21) (vještine svakodnevnog života). - Predlažem da se slijedi ista satnica opterećenja kao za učenike redovitih programa školovanja slijedeći dobne skupine. - Zbog učenika koji se upisuju s napunjenih 8 i više od 8 godina, predlažem da se razmotre sve češće odluke druge odgode za polazak u školu i to najčešćim razlogom niske socio emocionalna razine, a u pitanju su učenici sa složenim teškoćama! Ako to nisu odluke isključivo vezane za ozbiljno narušeno zdravstveno stanje, onda treba uzeti u obzir da su prostori i oprema u predškolskim ustanovama postaju neadekvatna i neprimjerena tjelesnom rastu i razvoju djece što direktno negativno utječe na cjelokupni razvoj koji u konačnici svi podupiremo. - Predlažem da se poštuje IOOP kao dokument koji se temelji na potrebama učenike s PSA, te dopusti fleksibilnost da edukacijski rehabilitator određuje broj sati u okviru kojih će se podučavati određeni predmet. - Sat razrednika za prvu dobnu skupinu niže osnovnoškolske dobi, dakle za one od 6 (7)-10 (11) godine nema potrebe. Može dobro doći drugdje. - Potrebno je nazivlje (sukladno tome, ishode i sadržaje) pojedinih predmeta (područja više ne bi trebalo biti) uskladiti sa suvremenim planovima i u doticaju sa europskim okruženjem u kojem živimo. Stoga predlažem, da predmet : • Komunikaciju u kojoj poučavamo svoje učenike čitanju, pisanju, govoru i slušanju zovemo Hrvatski jezik (što i jeste u svojoj naravi), • sadržaje iz područja spoznajnog i psihomotoričkoga razvoja umjesto dosadašnje Psihomotorike- zovemo Matematika i matematičke predodžbe • po prirodi stvari Učenik i njegova okolina i Učenik i rada okolina su - Priroda i društvo u prvoj dobnoj skupini a u drugoj dobnoj Priroda i Društvo, u trećoj od 15-21 god. Radno osposobljavanje (to jednostavno ne radimo) -zovemo Vještine svakodnevnog života • Razvoj kreativnosti (lik. i gla. kultura)-da li mi razvijamo kreativnost?-predlažem da se objedine u jedan predmetni kurikulum po nazivom Likovna, glazbena i tehnička kultura i iskazana zajedničkom satnicom od 210 sati godišnje a edukacijski rehabilitator prateći interese, talente, mogućnosti učenika prema IOOP određuje i raspoređuje satnicu po mjeri učenika • Briga o sebi -to područje ima niz sadržaja kojima bi danas bolje odgovarao naziv Zdravlje • TZK-predlažem po 3 sata tjedno u prve dvije dobne skupine (do 15 god.) -zbog toga što se poučavanje sadržaja drugih predmeta s našim učenicima provodi kroz integrirane teme, područja sadržaja se isprepliću, te kroz iskustveno učenje a to sve uključuje niz aktivnosti kretanja tijekom jednoga nastavnog dana. Odnosno, nastava se odvija vrlo često izvan učionice u prirodnom okruženju. Za treću dobnu skupinu predlažem umjesto TZK naziv Sportske vještine (koje bi uključivale aktivnosti plivanja, pješačenja, planinarenja,.....) • Podupirem uvođenje novog nastavnog predmeta Domaćinstvo od druge dobne skupine, 35 sati • Predmet Socijalizacija -zbog temeljne teškoće kod učenika s PSA - povećati da je po 3 sata (105 sati) tijekom cijeloga školovanja • Predlažem da ako učenici imaju pravo na izborni predmet stranoga jezika, informatike, da isti nose naziv Osnove stranoga jezika i Osnove informatike te da o istome odluku donosi i poučava edukacijski rehabilitator Do uvođenja cjelodnevne nastave, Nastavni plan PSP-a za učenike s PSA bi trebao biti nastavak nastavnog procesa odnosno sadržavati iste predmete i područja kao nastavni plan posebnih kurikuluma. Slijedom toga zalažem se da se redefiniraju područja edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka i rehabilitacijskih programa (*da prate programe ERF-a), jer ono što nam stoji su u današnje vrijeme metode rada u svakodnevnom poučavanju, postupci i programi koje mi edukacijski rehabilitatori koristimo kako bi postigli ishode učenja. Primjerice, rehabilitacija putem pokreta....Aktivnosti svakodnevnoga življenja nisu program već područje rada itd. U Nastavni plan programa PSP predlažem: - Pomoć u učenju i primjena znanja i vještina- to je nastavak nastavnog procesa i potrebno povećati satnicu - Komunikacijsko-socijalizacijske vještine - Domaćinske aktivnosti - Strukturirane slobodne aktivnosti - Ostale važne i potrebne programe predlažem kao vrste podrške učeniku koju pružaju stručnjaci drugih profila i različitih specijalnosti: Govorno jezične vježbe, Glazbene stimulacije, Kineziterapija, Senzorna integracija, Oblikovanje ponašanja ... - Zalažem se za osuvremenjivanje i izradu i novih kurikuluma iz kojih će jasno biti vidljivi ishodi, potrebne razine i potom satnica nastavnih planova. Tom boljitku sigurno mogu doprinijeti edukacijski rehabilitatori i stručnjaci drugih profila koji svakodnevno rade s djecom/učenicima s PSA. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 45 | Edita Ružić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Potrebno predefinirati nastavni plan produženog stručnog postupka te utvrditi satnici prema skupini Produženog stručnog postupka, a ne prema razrednom odjelu, odnosno odgojno-obrazovnoj skupini. Obrazloženje: Produženi stručni postupak nije obvezan program te se u njega ne uključuju učenici jednog već više razrednih odjela, odnosno odgojno-obrazovnih skupina. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 46 | Dubravka Kocanjer | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Smatram da je potrebno korigirati i smanjiti tjedno opterećenje učenika u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada ( za učenike s PAS) za dobne skupine od 7.-10.godine na maksimalno 20 sati jer predviđena satnica nije u skladu s mogućnostima učenika niti je u skladu sa zakonskim preporukama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 47 | MARIJANA GLADOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Pozdravljam prijedloge Prof.dr.sc.Jasmine Frey Škrinjar i Doc.dr.sc.Jasmine Staošić Na primjer, vrlo je važno učenicima s poremećajem iz spektra autizma u ustanovi kao što je Centar za autizam omogućiti školovanje po nečemu što danas zovemo posebni program uz individualizirane postupke. Iako se djeca s PSA koja nemaju intelektualne teškoće uključuju u redovne programe, takvo uključivanje često ne sadrži oblike i intenzitet prilagodbe i dodatna podrška koja je učeniku potrebna. Stoga je i učenicima koji pohađaju nastavu po redovnom programu uz individualizirane postupke ili po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke potrebno na primjer omogućiti fleksibilnost u vidu pohađanju dijela nastave ili produženi stručni postupak u zasebnom razredu uz podršku edukacijskog rehabilitatora. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu . NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) Nastavni plan PSPa za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 48 | Dragica Benčik | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Poštovani, u ime Međužupanijskog stručnog vijeća ravnatelja posebnih ustanova odgoja i obrazovanja predlažem: - da se u nastavni plan za ovu kategoriju učenika uvedu Rehabilitacijski programi kao drugi oblici rada - mišljenja smo da za sve kategorije učenika koji se školuju prema posebnom nastavnom planu treba predvidjeti i omogućiti izvođenje rehabilitacijskih programa. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 49 | LUCIJA ŠKUGOR | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Pozdravljam prijedloge Prof.dr.sc.Jasmine Frey Škrinjar i Doc.dr.sc.Jasmine Staošić Na primjer, vrlo je važno učenicima s poremećajem iz spektra autizma u ustanovi kao što je Centar za autizam omogućiti školovanje po nečemu što danas zovemo posebni program uz individualizirane postupke. Iako se djeca s PSA koja nemaju intelektualne teškoće uključuju u redovne programe, takvo uključivanje često ne sadrži oblike i intenzitet prilagodbe i dodatna podrška koja je učeniku potrebna. Stoga je i učenicima koji pohađaju nastavu po redovnom programu uz individualizirane postupke ili po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke potrebno na primjer omogućiti fleksibilnost u vidu pohađanju dijela nastave ili produženi stručni postupak u zasebnom razredu uz podršku edukacijskog rehabilitatora. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu . NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) Nastavni plan PSPa za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 50 | Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Kao druge oblike rada dodati i Rehabilitacijske programe s minimalno 420 sati godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 51 | Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Predlažemo brisanje ponuđenih izbornih predmeta. Sadržaje predloženih predmeta potrebno je obraditi kao međupredmetne teme sukladno odgojno- obrazovnim potencijalima učenika. Uključivanjem izbornih predmeta povećava se ionako veliko dnevno opterećenje učenika. Odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama treba se usmjeriti na usvajanje što više praktičnih vještina, a ne na usvajanje apstraktnih sadržaja na kakvima se temelji Vjeronauk. Sadržaji iz informatike i stranog jezika mogu se usvajati kroz Komunikaciju, Socijalizaciju i UŠRO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 52 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Brigu o sebi ostaviti u svim dobnim skupinama 175 sati, jer uključuju doručak, ručak, osobnu higijenu, obavljanje nužde, odijevanje, zdravlje, seksualni odgoj i dr. sadržaje poučavanja važne za svakodnevni život. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 53 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Pretpostavljam da je 20 sati Brige o sebi greška i da je trebalo pisati 70 sati. No i tada držim da satnica od 2 sata tjedno Brige o sebi kod starijih dobnih skupina učenika doista nije dostatna ni za elementarno praktično provođenje tih sadržaja na dnevnoj razini. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 54 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Brisati Strani jezik. Informatiku /Primjenu AAT staviti kao međupredmetnu temu koja se treba provodi kroz većinu (Informatika) /sve predmete (Primjena AAT). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 55 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Imajući u vidu koliko ozbiljne teškoće u govoru, jeziku i komunikaciji imaju ovi učenici, doista ne postoji stručno opravdanje za Strani jezik osim možda ako je riječ o bilingvalnom učeniku ili učeniku kojem hrvatski nije materinji jezik. Neobično je da se tu našla i Informatika s primjenom AAT. To bi trebalo biti međupredmetno područje koje bi se provlačilo kroz sva predmetna područja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 56 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Predlažemo da se nastavni plan podijeli na 2 dijela: od 6 do 15 godina (osnovnoškolski plan) i plan radnog osposobljavanja od 15 do 21. godine. Unutar osnovnoškolskog plana moguće je razlikovati 2 dobne skupine: onu od 6-11 godina i onu od 12 – 15 godina. Treba imati u vidu da većina naših učenika dobije barem 1 odgodu od školovanja, a neki i dvije. Općenito zakonodavac bi trebao razmisliti da li odgode od školovanja imaju smisla kada je riječ o učenicima s većim teškoćama i koliko takve odluke donesu nereda u predškolskim programima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 57 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Dnevno i tjedno opterećenje trebalo bi pažljivije proanalizirati. Broj sati obvezne nastave za učenike koji se školuju po Nastavnom planu posebnih kurikuluma za osnovnu školu u prosjeku je 4-5 školskih sati dnevno u nižim razredima, a u višim 5-6 sati tjedno, odnosno 8 sati dnevno ukupno s PSP-om i dr. oblicima nastave za niže razrede a 9 sati za više razrede. Treba imati u vidu da dio roditelja ipak radi 8 sati, da svi ne koriste status njegovatelja ili skraćeno radno vrijeme i da dio učenika duže boravi u školi. Istovremeno za učenike s većim teškoćama koji se školuju po Nastavnom planu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života ili Nastavnom planu za učenike s PSA predviđeno je već od početka školovanja 5 sati nastave i 5 sati PSP-a, odnosno 10 sati dnevno. Da li je to zato što imaju teža razvojne teškoće pa trebaju više rehabilitacije ili jer trebaju duže boraviti u školi zbog zaposlenih roditelja nećemo suditi, no ta djeca svojim kapacitetima mogu manje sudjelovati u svim školskim obvezama a imaju jače dnevno i tjedno opterećenje. Držim da za pojedine učenike starije školske dobi Stručni tim treba imati mogućnost odrediti obvezu uključenja u PSP jer je to u najboljem interesu učenika koji se kosi s interesom roditelja da ima status njegovatelja ili radi skraćeno radno vrijeme iako svjestan da ne pruža odgovarajuću podršku svom djetetu. To se posebno odnosi na pojedine učenike s PSA i ozbiljnim problemima u ponašanju pa čak i problemima mentalnog zdravlja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 58 | Majda Kurbalić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Najnovije međunarodne klasifikacije uvele su termin PSA – Poremećaj iz spektra autizma, a ne PAS – Poremećaj iz autističnog spektra. Ovo nije samo terminološka igra slova i riječi već je jedna jako važna promjena jer se po prvi puta autizam smatra spektrom poremećaja, a ne da je autizam dio spektra. DSM-V je već promijenio ovu klasifikaciju, a radna verzija MKB XI predlaže isto. Dodatni prijedlozi: -dobne skupine: 6-9, 10-13, 14-17, 18-21 godine -satnica predmeta TZK 140 sati za sve dobne skupine -greška: Briga o sebi (15-21g) – 70 -greška: Radno osposobljavanje (15-21g) – 350 -ne uvoditi izborne predmete za skupine od 7-12 godina, posebno ne stranog jezika i informatike za koje mislim da se mogu radije ponuditi kroz izvannastavne aktivnosti i to tek u starijim skupinama (od 14-21) -primjena informacijske tehnologije ne bi trebala biti zasebno područje – predmet – već bi se ona trebala implementirati u sva ostala područja kroz svakodnevni rad | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 59 | Zlatko Bukvić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Prijedlog primijeniti na ostale učenike u programu za stjecanje kompetencija po pitanju dobnih skupina. I zašto se opet bavimo predmetima i područjima kad imamo učenike s većim i višestrukim teškoćama, težim i teškim intelektualnim teškoćama kojima je primjerenije osigurati sadržaje i aktivnosti predviđene programom PSP-a i Rehabilitacijskim programima. Individualni odgojno-obrazovni program bi po meni trebao biti temeljni dokument koji se izrađuje unutar predloženog plana prema potrebama svakog učenika, njegove obitelji i sredine u kojoj živi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 60 | V. osnovna škola Bjelovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Učenicima s PSA je izrazito zahtjevan ovaj prijedlog satnice. I oni imaju pravo na satnicu kao i učenici u čl. 8 u rasponu iste dobi. Od 7-10 godina ukupno tjedno obvezne satnice ne bi smjelo biti više od 17 sati Od 1o-12 godina ne više od 18 sati Od 12-15 ne više od 22 sata | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 61 | Khrystyna Zahoriy | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | 1. Obzirom na težinu i opseg višestrukih teškoća koje imaju učenici koji pohađaju nastavu po ovom planu, tjedno opterećenje obaveznim predmetima još uvijek je preveliko i veće nego u učenika, njihovih vršnjaka, iz redovnih programa. 2. Strani jezik i informatiku nikako ne bih uvodila učenicima po ovom planu, barem ne u dobi od 7-11 i 11-14 godina, obzirom da se najčešće radi o učenicima koji imaju izražene teškoće na području komunikacije i u velikoj su većini neverbalni. Potrebno je s njima prvo razviti i uspostaviti neki oblik komunikacije. Obzirom da tim učenicima sve predmete predaju edukacijski rehabilitatori, postavlja se pitanje i tko bi predavao nastavu stranog jezika. AAT mogu se i trebale bi se implementirati u predmetne kurikulume. 3. Satnicu TZK u svim dobnim skupinama dovesti na 140 sati 4. Primjena AAT se realizira kroz ostale predmete, Komunikaciju, Socijalizaciju... implementirati sadržaje u postojeće predmete. 5. Sati informatike I stranog jezika trebali bi se prebaciti u psihomotorne vjezbe ili u domacinstvo jer nasim ucenicima to je puno potrebnije od stranog jezika i kao takvi trebali bi postati obavezni predmeti a ne medupredmetna tema. 6. Likovna kultura 2 sata tjedno., povećanje satnice praktičnih predmeta (npr. Rani odgoj kroz sve dobne skupine). Tjedno opterećenje učenika je preveliko. Smatram da se satnica nasih ucenika nikako ne moze raditi na nacin da se usporeduje s redovnom satnicom i da na izradi trebaju sudjelovati predstavnici skola u kojim se ucenici skoluju i onda do ovakvih velikih gresaka ne bi dolazilo. Trenutni izgled svih podrucja djeluje dosta stetno za nase ucenike pogotovo ova snizenja satnica prakticnih predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 62 | Josipa Gorup-Rožić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Jako je mali broj ucenika koji su sposobni savladati strani jezik i smatram da ce to ciniti nepotrebno dodatno opterecenje nasim ucenicima. Za one koji mogu uvijek postoji mogucnost toga van skole ili u sklopu izvannastavne aktivnosti. Ti sati trebali bi se prebaciti u psihomotorne vjezbe ili u domacinstvo jer nasim ucenicima to je puno potrebnije od stranog jezika i kao takvi trebali bi postati obavezni predmeti a ne medupredmetna tema. Smanjenje satnice tehnickog je takoder golema greska, umjesto da povecavamo satnice prakticnih radova mi ju smanjujemo... Nemojmo zaboraviti da ovdje govorimo o ucenicima koji ce zavrsavati strukovne skole ili pomocna zanimanja a ukidamo im osnovnu pripremu za isto. Nasi ucenici ionako su preoptereceni i imaju vecu satnicu od ostalih i samim time ne treba ih dodatno opterecivati U nizim razredima strasno nedostaje prakticnih predmeta a i satovi likovnog i glazbenog su stvarno mizerni. Nasi ucenici cesto koriste sliku kao komunikacijski medij a muziku kao sredstvo umirenja ili pomoc pri nosenju s problemima. Smatram da se satnica nasih ucenika nikako ne moze raditi na nacin da se usporeduje s redovnom satnicom i da na izradi trebaju sudjelovati predstavnici skola u kojim se ucenici skoluju i onda do ovakvih velikih gresaka ne bi dolazilo. Trenutni izgled svih podrucja djeluje dosta stetno za nase ucenike pogotovo ova snizenja satnica prakticnih predmet | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 63 | DINKA ŽULIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Greška je u broju sati u skupini od 15. do 21. godine - Briga o sebi piše 20, a trebalo bi 70. Radno osposobljavanje piše 1350, a trebalo bi 350. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 64 | Radmila Amanović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PAS-om) | Poštovani, naziv je poremećaj iz spektra autizma, stoga je kratica PSA. Dakle, treba stajati … za učenike sa PSA | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 65 | Josipa Brčić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | U okviru Nastavnog plana posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života učenici s umjerenim, težim i teškim intelektualnim teškoćama opterećeni su sa izuzetno velikom tjednom satnicom u SVIM dobnim skupinama. Uspoređujući učenike s intelektualnim teškoćama i pridruženim smetnjama s redovnim učenicima u redovnim školama, učenici s teškoćama u razvoju (koji se i školuju u okviru navedenog programa) imaju smanjene mogućnosti koncentracije i pažnje, učestalog motoričkog nemira, kao i smanjene vještine i mogućnosti usvajanja nastavnog sadržaja da bi mogli biti opterećeni 5 školskih sati dnevno u redovitoj nastavi. Osim toga odgojno-obrazovne skupine su kombinirane uzimajući u obzir teškoće i različitost učenika, a ponekad se dogodi da se niti Gradski ured ne drži onoga što je propisano u Zakonima i Pravilnicima, pa se često dogodi da je previše djece u skupinama (npr. u jednoj odgojno obrazovnoj skupini imamo npr. 2 učenika s IT, 2 učenika s IT plus motoričke teškoće i 2 učenika s IT plus poremećaji iz spektra autizma!!!). Smatram da je za učenike od 7-14 godine potrebno smanjiti satnicu, pa tako predlažem smanjenje satnice nastavnih područja Upoznavanje škole i uže okoline i Komunikacije. Nadalje, smatramo da je nastavno područje Socijalizacija nepotrebno obzirom da u redovitoj satnici učenici imaju SRZ kroz koji se obrađuju teme vezane uz socijalizaciju, a i socijalizacija je dio svakog nastavnog područja koje imaju učenici s većim IT. Nama, stručnjacima koji rade s djecom s teškoćama u razvoju, nije jasno, zašto se smatra da učenik s većim intelektualnim teškoćama u odgojno-obrazovnim skupinama u dobi od 7-11 godina može izdržati rad unutar satnice od 25 sati, za razliku od učenika iste dobi u razredu koji ima 17 odnosno 18 sati plus SRZ, izborni predmet i izvannastavnu aktivnost što ukupno čini od 20-22 sata tjedno? Zar bi to značilo da učenik s većim IT ima više sposobnosti, koncentracije i pažnje nego učenik u razredu? Može li se navedeno uopće usporediti? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 66 | Ivana Lukić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Poštovani, smatram da je tjedno opterećenje učenika ogromno, učenici koji pohađaju program za stjecanje kompetencija su vrlo često učenici s većim teškoćama te praćenje tjednog programa ovolike satnice zaista bi predstavljalo veliko opterećenje za učenika. Smatram da izborni predmet strani jezik nije potreban u nastavnom planu, kao ni primjena AAT, ukoliko postoji potreba kod učenika za primjenom AAT ona će se koristiti kontinuirano i sustavno kroz sve nastavne predmete. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 67 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | U ime HKER izražavamo podršku prijedlogu nastavnika s ERF: "U odnosu na prijedloge Posebnog programa za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života podsjećamo kako je u Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predškolski odgoj i obrazovanje te opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2010) u X. poglavlju Djeca i učenici s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama na str. 274 predložen plan odgojno-obrazovnih područja/posebnih kurikula i to: praktično-osobno područje, društveno-spoznajno područje, slobodno vrijeme i stvaralačko područje, društveno-emocionalno područje, tjelesno-zdravstveno područje te radno-proizvodno područje. U prijedlogu plana posebnih kurikuluma ne nalazimo gore navedena područja/kurikule. 9. Neizostavno je planiranje individualiziranih kurikuluma koji se temelje na jezgrovnom i razlikovnim kurikulima, a izrađuju se prema stručnoj procjeni učenikovih sposobnosti i mogućnosti kako bi se pratio njihov uspjeh u postizanju odgojno-obrazovnih ciljeva. Planiranje individualiziranih kurikuluma počiva na realno postavljenim ciljevima, polazi od učenikovih sklonosti, od njegovih prepoznatih mogućnosti, a sadrži podatke o potrebnim oblicima potpore, tijeku provođenja potpore te postignutim ishodima. 10. U dijelu Nastavnog plana posebnih kurikula za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada predlažemo da se predmet/kurikul Primjena AAT preimenuje u Primjena asistivne tehnologije. Pod pojmom „asistivna tehnologij“ misli se na različita asistivna, adaptivna i rehabilitacijska pomagala za osobe s razvojnim teškoćama. Svrha je asistivne tehnologije poboljšavanje funkcio¬nalne sposobnosti i neovisnosti učenika s teškoćama. Asistivnom tehnologijom smatra se svaki tehnološ¬ki proizvod, dio opreme ili sustava, bez obzira na to rabi li se u izvornom, promijenjenom ili prilagođenom obliku i kao takav treba biti vidljiv u svakodnevnoj nastavi kada za to postoji potreba a ne kao izdvojeni nastavni predmet. 11. Predmet Psihomotorika, po svom nazivu odgovara nekom prošlom vremenu, u kontekstu predmetnog kurikula traži suvremeniji naziv, odgovara stimulaciji perceptivnih i motoričkih sposobnosti učenika, predvještinama za čitanje i pisanje i dr. i kao takav predstavlja pristup i postupak značajan u poučavanju učenika s teškoćama u predmetnom kurikulumu Hrvatski jezik, u predmetnom kurikulumu Komunikacija i sl. 12. Popis predmeta u Nastavnom planu i programu produženog stručnog postupka sadrži niz izmiješanih postupaka, metoda, trebao bi sadržavati dva ključna područja: podrška u učenju, strukturirane slobodne aktivnosti ili kreativne radionice, sve sa svrhom primjene znanja i vještina u aktivnostima svakodnevnog života te obogaćenog provođenja slobodnog vremena. Kod kreativnih radionica svakako dodati: likovne, dramske, glazbene, plesne. 13. Uključujući znakovni i slikovni jezik i Braillovo pismo izvodi se kao edukacijsko-rehabilitacijski postupak u svakodnevnom poučavanju učenika oštećena sluha/vida, iznimno se izvodi kao Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka, provodi ga isključivo edukacijski-rehabilitator. 14. Pod nastavnim Planom programa edukacijsko-rehabilitacijskih programa ponovo nalazimo izmiješane metode, postupke, rehabilitacijske programe. Predlažemo zadržati pod postojećim nazivom programe kako slijedi: Rehabilitaciju putem pokreta, Muzikoterapija, Psihodrama, Terapija pokretom i plesom, Kineziterapija, Logoterapija (?), Senzorna integracija. Osim za provedbu Rehabilitacije putem pokreta (edukacijski rehabilitatori stječu kompetencije tijekom studija) za sve ostale potrebna je odgovarajuća licenca. 15. Predmet Peripatologija treba zamijeniti nazivom Orijentacija i kretanje, izvodi se kao Rehabilitacijski program, izvodi ga edukacijski-rehabilitator sa završenim diplomskim studijem. Po završetku diplomskog studija edukacijski-rehabilitatori s pojačanom nastavom u području rehabilitacije osoba oštećena vida su teorijski veoma kompetentni, uspoređujući sa prihvaćenim kompetencijama instruktora orijentacije i kretanja u SAD-u i Europi, kroz diplomski studij stječu teorijske i osnovne praktične kompetencije iz procjene osoba oštećena vida za program orijentacije i kretanja, koncipiranje programa rehabilitacije, poučavanje korištenja bijelog štapa te asistivnih tehnologija za samostalno kretanje, nakon studija stječu znanja i vještine instruktora za samostalno izvođenje. Ono što im nedostaje za samostalan rad, to onda organiziraju COO Vinko Bek i Centar Silver unutar svoje kuće, a to je praktičan rad s osobama oštećena vida." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 68 | Edita Ružić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Predlažem iz nastavnog predmeta Organizirano provođenje slobodnog vremena ukloniti radno izražavanje. Obrazloženje: Ono se može provoditi i provodi se u okviru predmeta Izobrazba u obavljanju poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 69 | Jelena Lakuš | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | - predlažem drugačiju raspodjelu po dobnim skupinama i to na slijedeći način: 1. skupina: od 6. do 11. godina; 2. skupina: od 12 do 15 godina; 3. skupina od 16 do 21 godine - valja promijeniti naziv odgojno-obrazovnog područja Briga o sebi u odgojno-obrazovno područje Skrb o sebi - pozdravljam prijedlog o uvođenju Informatike, no predlažem da se taj izborni predmet naziva Informatička pismenost (upoznavanje tehnologije i uvođenje u samu njezinu primjenu) - Primjena AAT je pristup koji se prema potrebi provodi kroz sva odgojno-obrazovna područja te se ne slažem da ovdje bude naveden kao zasebni predmet - predlažem da se u Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada pod druge oblike rada uvedu Rehabilitacijski programi, što je važno za cjelokupan psihofizički razvoj učenika - predlažem da se izmjeni objašnjenje PSP-a te navede da se u PSP uključuju svi učenici prema edukacijsko-rehabilitacijskoj procjeni sposobnosti, mogućnosti i interesa učenika te da isti uključuje pomoć u učenju, strukturirane slobodne aktivnosti, kreativne radionice (u gore navedenom objašnjenju navedeni su edukacijsko-rehabilitacijski programi koji su istovjetni rehabilitacijskim programima i izvannastavne aktivnosti koje su navedene već kao drugi oblik rada) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 70 | Željka Vidović Balić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života I rada za dobnu skupinu 14.-17. godina. Uglavnom se slažem sa satnicom posebnih predmeta jer je teško odrediti broj sati pošto se obrada sadržaja prožima kroz skoro sve predmete osobito ako se radi tematski. Također neki sadržaj iz Brige o sebi radi se kroz godinu, npr. pranje ruku prije jela, ili pranje ruku nakon korištenja WC-a., brisanje nosa, ne radi se cijeli sat već prema potrebi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 71 | NELA BOGADI | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Slažem se s komentarom da bi odgojno-obrazovne skupine trebale biti 6.-11., 11. - 15. te 15.-21. da učenici koji završavaju 8. razred, a ne upisuju srednju školu mogu odmah krenuti u radno osposobljavanje. U području "Izobrazba u obavljanju poslova" se potkrala greška te je umjesto 420 sati godišnje upisano 1420 sati. Mogu li izborni predmeti Informatika i Strani jezik biti ukomponirani u postojeća područja (npr. Radni odgoj, Organizirano provođenje slobodnog vremena?)? Ukoliko se odaberu sva tri izborna predmeta učenik će biti opterećen iznad norme od 30 sati. Primjena AAT ne može biti nastavni predmet, asistivnu tehnologiju je potrebno primijeniti u svim odgojno-obrazovnim područjima i nastavnim predmetima. Program produženog stručnog postupka ne bi se trebao vezati uz razredni odjel već na broj učenika koji su uključeni u tu kombiniranu skupinu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 72 | Dubravka Kocanjer | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Smatram da je potrebno korigirati i smanjiti tjedno opterećenje učenika u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za dobnu skupinu od 7.-11.godine na maksimalno 20 sati jer predviđena satnica nije u skladu s mogućnostima učenika niti je u skladu sa zakonskim preporukama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 73 | Dragica Benčik | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Poštovani, u ime Međužupanijskog stručnog vijeća ravnatelja posebnih ustanova odgoja i obrazovanja predlažem: - da se dobne skupine definiraju sukladno pozitivnim propisima, odnosno da školovanje učenika počinje sa 6 g. života - da dobna skupina radnog osposobljabvanja počinje sa 15 g., a ne sa 17.g. života. Naime, prema važećem nastavnom planu bi učenici koji završe 8. razred i ne uspiju upisati srednjoškolsko obrazovanje, trebali pauzirati 2 g. kako bi potom mogli nastaviti školovanje, što novim nastavnim planom treba ispraviti. - dakle, predlažu se dobne skupine: od 6. - 10. g., od 10.- 15.g. te od 15. -21.g. života. - dobnoj skupini od 15. - 21. g. tjednu satnicu umanjiti na 25 sati, tako da bi u konačnici sve dobne skupine imale isti broj sati tjedno - pozdravljamo uvođenje nastavnog predmeta Informatike. - smatramo da Primjena AAT ne može biti nastavni predmet, već se radi o metodi koja može svoju primjenu naći u svim odgojno-obrazovnim područjima i nastavnim predmetima - pozdravljamo uvođenje Izvannastavnih aktivnosti - smatramo da Domaćinstvo treba uvesti kao odgojno-obrazovno područje - u odgojno-obrazovnom području Organizirano provođenje slobodnog vremena ne treba jedan sat Radnog izrazavanja, već bi se ovo područje u novom Nastavnom planu sastojalo samo od Likovnog izražavanja i Glazbenog izražavanja, po jedan sat tjedno svako - predlažemo da se odgojno-obrazovno područje Briga o sebi preimenuje u Skrb o sebi - predlažemo da se skupina Produženog stručnog postupka ne veže na razredni odjel, odnosno odgojno-obrazovnu skupinu, već na broj učenika koji su uključeni u skupinu - svaki učenik koji se školuje po posebnom nastavnom planu treba imati mogućnost uključenja u Produženi stručni postupak, a što je u skladu s najavljenim projektom cjelodnevne nastave u Republici Hrvatskoj - Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati i Rehabilitacijske programe, jer su isti itekako značajni za poticanje cjelokupnog razvoja ove kategorije učenika - treba uvesti i posebni nastavni plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju kakve već razvija COO Rijeka prema odobrenju MZO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 74 | Sanja Fontana | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1. Smanjiti tjedno opterećenje u skupini od 17. do 21. g sa 27 sati na 25 ( mogućnost smanjivanja sati izobrazbe, također i radno izražavanje u okviru opsv- a). 2. Dodati rehabilitacijske programe u druge oblike rada jer je to potrebno u radu s učenicima s višestrukim teškoćama, kao i učenicima s teškim intelektualnim teškoćama. 3. Dodati međupredmetne teme - građanski odgoj i obrazovanje, zdravstveni odgoj, osnove informatike i stranog jezika u skupinu od 17. do 21., a školama ostaviti mogućnost izbora da se strani jezik i informatika ponude kao izvannastavne aktivnosti (sve je više učenika s višestrukim teškoćama i teškim intelektualnim oštećenjima, a s njima nam je potrebno što više uvježbavati ono što nam je u samom naslovu - stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života). 4. U potpunosti podržavam program rada za učenike s višestrukim teškoćama koji provodi Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka, te je za njih na taj način potrebno izraditi poseban kurikulum (kurikulum za učenike s višestrukim teškoćama i teškim intelektualnim teškoćama). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 75 | CENTAR ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE DJECE I MLADEŽI | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Poštovani, prijedlozi su sljedeći: 1. Korigirati satnicu za najmlađe skupine. Uzmemo li u obzir višestruke teškoće učenika, nije opravdano da tjedno opterećenje bude značajno više od satnice za članak 8 ( ili uč. tipičnog razvoja), a isto tako satnica nije usklađena sa zakonskim preporukama. 2. Satnica PSP-a treba biti vezana za grupu PSP-a, a ne razrede/oos pojedinačno. 3. Izborni predmeti bi trebali imati jednaku satnicu. Vjeronauk, informatika i strani jezik od 11.god. nadalje sukladno povećanju razvojno-rehabilitacijskih kompetencija učenika u programima. 4. Zadržati opciju tzv. smanjenog posebnog programa (Glasnik 1997. iz Programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s autističnim poremećajima): privremeno uključivanje u smanjeni posebni program u cilju postizanja komunikacijskih kompetencija, stabilizacije ponašanja i smanjivanja izrazito nepoželjnih ponašanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 76 | Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Kao druge oblike rada dodati i Rehabilitacijske programe s minimalno 420 sati godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 77 | Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Predlažemo brisanje ponuđenih izbornih predmeta. Sadržaje predloženih predmeta potrebno je obraditi kao međupredmetne teme sukladno odgojno- obrazovnim potencijalima učenika. Uključivanjem izbornih predmeta povećava se ionako veliko dnevno opterećenje učenika. Odgoj i obrazovanje učenika s većim teškoćama treba se usmjeriti na usvajanje što više praktičnih vještina, a ne na usvajanje apstraktnih sadržaja na kakvima se temelji Vjeronauk. Sadržaji iz informatike i stranog jezika mogu se usvajati kroz Komunikaciju, Socijalizaciju i UŠRO. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 78 | Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | • NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA 1. TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA: Kretanje je bitna pretpostavka u održavanju stabilnog i uravnoteženog stanja ljudskog organizma i jedino na taj način ćemo utjecati na poboljšanje motoričkih sposobnosti, a time i na stanje cijelog organizma. Iz navedenog proizlazi da je tjelesno vježbanje izrazito važno upravo za naše učenike, te se satnica nastave TZK nikako ne treba smanjivati. 2. Uvođenje stranog jezika i informatike kao izbornih predmeta nije potrebno jer se radi o učenicima sa višestrukim teškoćama kod kojih su osobito izražene jezično-govorne i komunikacijske teškoće. Kod izrade nastavnih planova posebnih kurikula treba voditi računa o dnevnom zaduženju učenika imajući u vidu da se radi o učenicima sa sniženim intelektualnim sposobnostima popraćenih sa dodatnim teškoćama koje bitno utječu na proces poučavanja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 79 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Umjesto Radna izobrazba u obavljanju poslova predlažem Radno osposobljavanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 80 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Izobrazba u obavljanju poslova - nije riječ o izobrazbi već o osposobljavanju (ne stječe se kvalifikacija) i postavlja se pitanje da li je doista riječ o obavljanju poslova ili pojedinih radnih operacija. Riječ je o radnom osposobljavanju za pojedine radne aktivnosti u smislu okupacije, ponekad u smislu samostalnog obavljanja, svladavanja cijele aktivnosti i produktivnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 81 | Maja Oreški Bradarić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Predlažem raspoređivanje dobnih skupina na sljedeći način: od 6. do 10., od 10. do 15. te od 15. do 21. godine. Smatram da bi bilo dobro uvesti predmet Psihomotorika i za učenike s umjerenim intelektualnim teškoćama, bez PSA - podjela satnice s Radnim odgojem. Umjesto stranog jezika, prije bih kao izborni predmet predložila domaćinstvo, što je, realno gledajući, našim učenicima u odgojno-obrazovnim skupinama, mnogo potrebnije i korisnije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 82 | Ivana Torjanac Matas | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Mišljenja sam: - da je potrebno smanjiti satnicu učenicima u radnom osposobljavanju koja iznosi 27 sati plus izborna nastava, SR i izvannastavna aktivnost, što čini ukupno 30 sati tjedno. Za naše učenike je to preveliko opterećenje. - da bi se satnica izobrazbe u obavljanju poslova mogla smanjiti s 12 na 10 sati tjedno te da bi se socijalizacija kao područje moglo ukinuti jer teme iz socijalizacije se provode kroz sva nastavna područja, osobito kroz sat razrednika - da je uvođenje engleskog jezika i informatike uistinu nepotrebno u odgojno obrazovnim skupinama. Veliki broj naših učenika imaju izrazite poteškoće na području verbalne komunikacije | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 83 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Ne postoji stručno opravdanje za Strani jezik osim možda ako je riječ o bilingvalnom učeniku ili učeniku kojem hrvatski nije materinji jezik. Neobično je da se tu našla i Informatika s primjenom AAT. To bi trebalo biti međupredmetno područje koje bi se provlačilo kroz sva predmetna područja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 84 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Predlažemo da se nastavni plan podijeli na 2 dijela: od 6 do 15 godina (osnovnoškolski plan) i plan radnog osposobljavanja od 15 do 21. godine. Unutar osnovnoškolskog plana moguće je razlikovati 2 dobne skupine: onu od 6-11 godina i onu od 12 – 15 godina. Treba imati u vidu da većina naših učenika dobije barem 1 odgodu od školovanja, a neki i dvije. Općenito zakonodavac bi trebao razmisliti da li odgode od školovanja imaju smisla kada je riječ o učenicima s većim teškoćama i koliko takve odluke donesu nereda u predškolskim programima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 85 | Majda Kurbalić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Predlažem: -satnica predmeta TZK 140 sati za sve dobne skupine -umjesto Radnog odgoja u skupini 7-11 godina uvesti područje Psihomotornog odgoja sa 175 sati -greška je u IOP – 420 umjesto 1420 -ne uvoditi izborne predmete za skupine od 7-11 godina, posebno ne stranog jezika i informatike za koje mislim da se mogu radije ponuditi kroz izvannastavne aktivnosti i to tek u starijim skupinama (od 14-21) -predvidjeti rehabilitacijske programe za ove učenike -dobna raspodjela skupina - prijedlog: 6-9, 10-13, 14-17, 18-21 godine -mislim da bi bilo dobro navesti i mogućnost da se učenici i mimo svoje kronološke dobi mogu uključiti u dobnu skupinu koja nije njihove kronološke dobi zbog njihovih potreba, osobitosti i sposobnosti -u posebne ustanove uključena su i djeca s većim i višestrukim teškoćama te dodatnim utjecajnim teškoćama koja su manje pokretna ili nepokretna – predlažem da se izdvoji posebni plan za njih | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 86 | Laura Barat | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Prijedlozi za odgojno-obrazovnu skupinu od 7 do 11 godina: 1. Predlažem 2 sata Socijalizacije i 2 sata Skrbi o sebi (umjesto dosadašnjeg 1 sata Socijalizacije i 3 sata Skrbi o sebi). Objašnjenja: većinu aktivnosti iz područja skrbi o sebi ionako provodimo i kod učenika potičemo situacijski (pranje ruku prije i nakon užine te nakon korištenja toaleta; pranje zubi nakon užine; pravilno služenje toaletom za vrijeme korištenja istog; brisanje nosa kad je učenik prehlađen i sl.). Socijalizacija bi trebala dobiti dodatan sat jer je kod učenika u početku školovanja izrazito važno poticati poštivanje pravila ponašanja, prepoznavanje i kontroliranje vlastitih i tuđih emocija, poticanje zajedništva, suradnje, prijateljstva. 2. Predlažem 6 sati TZK-a (umjesto 5 sati TZK-a i 1 Sat razrednika). Objašnjenja: nastava TZK-a ima brojne pozitivne učinke na učenike, a posebno na učenike s teškoćama u razvoju: razvija se osjećaj pripadanja grupi, jača samopouzdanje i pozitivnu sliku o sebi, razvija sačuvane psihofizičke sposobnosti učenika, optimizira fizičke mogućnosti, doprinosi održavanju mišićne jakosti, fleksibilnosti, posturalne kontrole i drugih motoričkih sposobnosti. Sat razrednika predlažem uvesti tek u skupini od 14 do 17 godina (a najveći naglasak bi se trebao staviti na samozastupanje i osnaživanje učenika). Prijedlozi za dobne skupine: - prva (I.) skupina od 6. do 11. godine (neki učenici se upisuju s navršenih 6 godina) - druga (II.) skupina od 11. do 15. godine - treća (III.) skupina od 15. do 21. godine (neki učenici završe redovnu osnovnu školu, a ne uključe se u srednju školu, već u odgojno-obrazovne skupine obližnje škole s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 87 | Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Prijedlozi Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka Poželjno je redefinirati raspodjelu po dobnim skupinama na način na sljedeći način: od 6 do 9 godina od 10 do 13 godina od 14 do 16 godina od 17 do 21 godine Zakonom je predviđeno da su školski obveznici djeca sa 6 godina života. Ovakav predloženi način raspodjele po skupinama istovjetan je onom predloženom za učenike s poremećajima iz autističnog spektra. Raspodjela je prikladna budući omogućava prelazak u stariju skupinu učenicima koji su završili obrazovanje po čl. 8 Pravilnika ali nastavljaju svoje školovanje u posebnom programu za stjecanje kompetencija prema čl. 9 st. 2 Pravilnika. Tjedno opterećenje učenika u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada dobne skupine od 7.-11.godine je ukupno tjedno 23 sata. To je opterećenje bez sata razredne zajednice, izbornog predmeta, izvannastavnih aktivnosti. Mišljenja smo da je to prevelika satnica, a i nije u skladu sa postojeći zakonima. Kada bi se 23 sata i sat razredne zajednice podijelilo jednakomjerno na 5 dana u tjednu to bi dnevno iznosilo 4,8 sati, a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pročišćeni tekst zakona(NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19) navodi, citiram čl.51, stav 1.:“Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sada dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.“ Učenici dobne skupine od 7.-11.godine su učenici osnovne škole i dobi kao učenici razredne nastave stoga smatramo da je sada, a i novim nastavnim planom njihovo opterećenje veće nego učenika iste dobne skupine u razrednoj nastavi.. Također i Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustavaodgoja i obrazovanja donosi u dijelu VII. MJERILA ZA OPTEREĆENOST UČENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA, čl.17., stav 3, citiram:“ Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno. Učenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno opterećeni s još pet sati.“ Predlažemo slijedeće izmjene: Tjelesna i zdravstvena kultura u svim OOS 105 sati. Radni odgoj u OOS od 10-13 godina i 14-16 godina smanjiti sa 210 sati na 140 sati. Upoznavanje škole i radne okoline u svim OOS 105 sati. Ukupan tjedni broj sati po skupinama: od 6-9 godina 20 sati, od 10-13 godina 21 sat, od 14-16 godina 21 sat i od 17-21 godine 26 sati. Izborni predmet informatike u najstarijoj OOS samnjiti na 35 sati. U drugim oblicima rada dodati Rehabilitacijske programe i Program edukcijsko-rehabilitacijskih postupaka. Predlažemo i: Neophodno je konačno predvidjeti posebne kurikulume za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju- teškim intelektualnim teškoćama. Za učenike s višestrukim teškoćama nisu adekvatni postojeći tj. predviđeni kurikulumi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke, već oni zahtijevaju posebno strukturiran program primjeren njihovim osobitostima, na način na koji se on, primjerice, provodi u Područnom odjelu Baredice i Fortica Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka. Taj program odgovara potrebama učenika i potrebno je predvidjeti ga novim nastavnim planom i kurikulumima. Trenutni programi su kod ove skupine učenika u potpunosti neučinkoviti za razvoj kompetencija, neprimjereni, učenici s višestrukim teškoćama ne mogu usvajati ishode njima predviđene i nemoguće je prema njima vrednovati učenike. Plan i program rada u Odjelu «Baredice» i PO» Fortica» provodi se prema posebnom Programu za djecu i mladež s teškim intelektualnim teškoćama-višestrukim teškoćama u razvoju (suglasnost MZOS od 21.01. 2013. godine, kl.:602-01/1201/00313, urbroj:533-21-13-0010). Nastavni plan koji se sada provodi ima slijedeća područja i broj sati: BRIGA O SEBI 5 SATI TJEDNO- 175 RAZVOJ SPOZNAJE 5 SATI TJEDNO- 175 RAZVOJ MOTORIKE 6 SATI TJEDNO- 210 RAZVOJ KOMUNIKACIJE 5 SATI TJEDNO- 175 EMOCIONALNO SOCIJALNI RAZVOJ 3 SATA TJEDNO- 105 UKUPNO (TJEDNO) 24 SATA U tom programu dodati i Druge oblike rada i to: Izvannastavne aktivnosti, Rehabilitacijske postupke i Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 88 | Centar "Liče Faraguna" Labin | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Prijedlozi u ime Centra "Liče Faraguna" Labin: 1. Dobne skupine podijeliti na sljedeći način: 6-11 godina (učenici se uključuju i prije navršene 7.godine), 11-15 godina, 15-21 godina (radno osposobljavanje za učenike koji završe 8. razred, a ne upišu se u srednju školu nego u odgojno-obrazovnu skupinu) 2. Predloženo opterećenje je preveliko za učenike s većim/višestrukim teškoćama u razvoju, posebno za skupinu od 7-11 godina 3. Smanjiti opterećenje učenika u skupini od 15-21 godinu na 25 sati tjedno 4. Kako organizirati nastavu s predloženim opterećenjem, a da se obuhvate svi predmeti, s obzirom na statuse roditelja njegovatelja (većina u našoj školi), jer ti učenici borave u školi do 4 sata dnevno? 5. Postojeći kurikulumi neprimjereni učenicima s težim i teškim intelektualnim teškoćama i višestrukim teškoćama - učenici ne mogu pratiti i usvajati predviđene ishode niti biti realno vrednovani prema njima 6. Izbaciti strani jezik i informatiku kao izborni predmet iz kurikuluma za ovu skupinu učenika, AAT nije predmet nego se primjenjuje kroz druga područja | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 89 | DINKA ŽULIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | U ime ŽSV Međimurske županije, predlažem: a) Dobne skupine rasporediti od 6. godine (uzrast učenika na početku školovanja) u 3 skupine 1.skupina od 6 do 10; 2. skupina od 10 do15 te treća skupina od 15. do 21 . Obrazloženje: učenici se uključuju prije 7. godine; dobro je možda poštivati "cikluse" u redovnom sustavu (niži, viši razredi, srednja škola); radno osposobljavanje početi od 15. godine. Događa se da učenici završe 8. razred (dob približno 15. godina) i ne upisuju se u srednju školu već se uključuju u odgojno-obrazovne skupine. Smatramo da bi program koji uključuje Izobrazbu u obavljanju poslova bio za njih najprimjereniji. b) U skupini od 15. do 21. godini smanjiti broj sati Organiziranog provođenja slobodnog vremena (ukloniti sat Radnog izražavanja) c) u istoj dobnoj skupini povećati satnicu predmeta Briga o sebi (predlažemo naziv: Skrb o sebi) na 3 sata tjedno (105 godišnje) budući da aktivnosti koje se provode u tom području upravo uključuju pripremu za svakodnevni život. d) U izbornim predmetima je predložena Informatika (što pozdravljamo), ali je navedena i primjena AAT što je pristup, uvjetno rečeno metoda rada pa se treba primjenjivati stalno, a ne samo na tom jednom satu. e) Svakako smanjiti ukupnu satnicu dobne skupine do 21. godine na razinu 25 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 90 | Vesna Đurek | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Što se tiče posebnog kurikuluma za stjecanje kompetencija za samostalan život i rad smatram: - da je nužno smanjiti ukupnu satnicu za učenike do 17. godina ispod 25 sati, a za one od 17-21. god. na 25 školskih sati, a jedna od mogućnosti je smanjenje satnice izobrazbe u obavljanju poslova i u dijelu organiziranog provođenja slobodnog vremena koje se odnosi na radno osposobljavanje, - u kurikulumu izmijeniti dobnu granicu na 6 god. kako je određuje Zakon (iako je ona sporna za učenike s umjerenim, težim i višestrukim teškoćama jer oni uobičajeno dobivaju 1 do 2 god. odgode zbog nespremnosti za školu) - strani jezik, informatiku i vjeronauk kao izborne predmete maknuti iz posebnog kurikuluma za ovu kategoriju učenika, Učenicima je i sada dostupna asistivna tehologija koja ima perspektivu i učenici ( i obitelji) se individualno osposobljavaju za komunikaciju putem nje (ako mogu, ovisno o teškoći i općem spoznajnom kapacitetu učenika) dok je nastavni predmet informatike sasvim druga razina zahtjevnosti. Od snage ministarstva i drugih odgovornih subjekata ovisi dostupnost korištenja te tehnologije. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 91 | DEJANA VARNICA | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Preveliko opterećenje za učenike s umjerenim i težim intelektualnim teškoćama, posebno u nižoj dobi. Vrlo često su to djeca čiji roditelji imaju status roditelja njegovatelja, te mogu biti u školi do 4 sata. Na koji način u tim uvjetima organizirati nastavu, a da se uokviri satnica svih predmeta, posebno onih koje učenik ima 1 sat tjedno, u 20 sati tjedno? Također, što je s učenicima s teškim intelektualnim teškoćama koji se također upisuju u školu? Broj sati za učenike s umjerenim, težim i teškim intelektualnim teškoćama ne može biti jednaka, jer njihove mogućnosti i potrebe nisu jednake. Isto vrijedi i za učenike s poremećajem iz spektra autizma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 92 | VANJA MARKOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Neophodno je konačno predvidjeti posebne kurikulume za učenike s višestrukim teškoćama u razvoju- teškim intelektualnim teškoćama. Za učenike s višestrukim teškoćama nisu adekvatni postojeći tj. predviđeni kurikulumi za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada uz individualizirane postupke, već oni zahtijevaju posebno strukturiran program primjeren njihovim osobitostima, na način na koji se on, primjerice, provodi u Područnom odjelu Baredice i Fortica Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka. Taj program odgovara potrebama učenika i potrebno je predvidjeti ga novim nastavnim planom i kurikulumima. Trenutni programi su kod ove skupine učenika u potpunosti neučinkoviti za razvoj kompetencija, neprimjereni, učenici s višestrukim teškoćama ne mogu usvajati ishode njima predviđene i nemoguće je prema njima vrednovati učenike. Plan i program rada u Odjelu «Baredice» i PO» Fortica» provodi se prema posebnom Programu za djecu i mladež s teškim intelektualnim teškoćama-višestrukim teškoćama u razvoju (suglasnost MZOS od 21.01. 2013. godine, kl.:602-01/1201/00313, urbroj:533-21-13-0010). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 93 | VANJA MARKOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Za razliku od nastavnog plana posebnog kurikuluma u osnovnoj školi, u nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija nisu predviđeni rehabilitacijski programi te ih je potrebno dodati u ovaj nastavni plan. Rehabilitacijski program se provodi za vrijeme PSP-a ali nije istovjetan edukacijsko-rehabilitacijskim programima koji su predviđeni ovim nastavnim planom. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 94 | VANJA MARKOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Tjedno opterećenje od 27 sati redovne nastave u skupini od 17. do 21. godine pokazalo se prevelikim i stoga neadekvatnim. Uz tih 27 sati učenici imaju pravo na izborni predmet, obavezan sat razrednika te druge oblike rada u vidu izvannastavnih aktivnosti, ali, prvenstveno i produženog stručnog postupka u okviru kojeg se realiziraju edukacijsko-rehabilitacijski programi. Na taj način dnevno opterećenje lako će preći i maksimum od 30 sati. Stoga je nužno smanjiti tjedno opterećenje na najviše 25 sati u skupini od 17. do 21. godine. Idealno bi bilo to učiniti smanjenjem broja sati izobrazbe u obavljanju poslova sa 12 na 10 sati tjedno. Tjedno opterećenje učenika u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada dobne skupine od 7.-11.godine je UKUPNO TJEDNO 23 sata. To je opterećenje bez sata razredne zajednice, izbornog predmeta, izvannastavnih aktivnosti. Mišljenja smo da je to prevelika satnica, a i nije u skladu sa postojeći zakonima. Kada bi se 23 sata i sat razredne zajednice podijelilo jednakomjerno na 5 dana u tjednu to bi dnevno iznosilo 4,8 sati, a Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, pročišćeni tekst zakona(NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19) navodi, citiram čl.51, stav 1.:“Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sada dnevno, a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno.“ Učenici dobne skupine od 7.-11.godine su učenici osnovne škole i dobi kao učenici razredne nastave. Također i Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustavaodgoja i obrazovanja donosi u dijelu VII. MJERILA ZA OPTEREĆENOST UČENIKA SATIMA NASTAVNOG PLANA I PROGRAMA, čl.17., stav 3, citiram:“ Učenici razredne nastave mogu biti opterećeni redovitom, izbornom, dodatnom i dopunskom nastavom i satom razrednika s najviše 25 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno, a učenici predmetne nastave s najviše 30 sati, ravnomjerno raspoređenih tjedno. Učenici razredne i predmetne nastave na jeziku i pismu nacionalnih manjina mogu biti dodatno opterećeni s još pet sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 95 | VANJA MARKOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Poželjno je redefinirati raspodjelu po dobnim skupinama na način na sljedeći način: od 6 do 11 godina od 12 do 15 godina od 16 do 21 godine Zakonom je predviđeno da su školski obveznici djeca sa 6 godina života. Ovakav predloženi način raspodjele po skupinama istovjetan je onom predloženom za učenike s poremećajima iz autističnog spektra. Raspodjela je prikladna budući omogućava prelazak u stariju skupinu učenicima koji su završili obrazovanje po čl. 8 Pravilnika ali nastavljaju svoje školovanje u posebnom programu za stjecanje kompetencija prema čl. 9 st. 2 Pravilnika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 96 | RENATA VIVEK BOŽIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Poštovani, Podržavam da satnica katoličkoga vjeronauka u nastavnom planu posebnih kurikuluma za osnovnu školu bude 2 sata, ali predlažem da satnica katoličkoga vjeronauka u nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada te za učenike s PAS-om bude također 2 sata tjedno u nastavi (u praksi se provodi već dugi niz godina). 1. Razlozi koji se tiču edukacija i stručne osposobljenosti su sljedeći: - Vjeroučitelji katoličkog vjeronauka na matičnom fakultetu imaju nastavni predmet koji ih priprema za rad s učenicima s različitim teškoćama. - Vjeroučitelji su educirani na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu u dvije edukacije, svako obrazovanje je trajalo po godinu dana te je trebalo proći praksu, napisati pripreme i završni rad, a obuhvaćeni su gotovo svi vjeroučitelji koji su bili zaposleni u posebnim ustanovama ili u redovnim školama u posebnim odjeljenjima. - Postoji točno određena edukacija u obliku Katehetske jesenske škole za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja u trajanju 2 dana (20 sati) koja se održava svake godine i koja je temama posvećena isključivo učenicima s različitim teškoćama. Ta edukacija traje redovito svaku godinu od 1999. godine. Za ranije godine nemam podatke. - Postoji i Međužupanijsko stručno vijeće vjeroučitelja koji rade u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, koji se redovito nalaze i stručno usavršavaju te izmjenjuju iskustva od 2000. godine. Po ovim podacima se može zaključiti da su vjeroučitelji itekako educirani i stručno osposobljeni za rad s učenicima s različitim teškoćama jer se edukacije provode dugi niz godina i kontinuirano. 2. Program katoličkog vjeronauka po kojem vjeroučitelji rade u nastavi (odnosi se i na razrede i na skupine) su izradili sami vjeroučitelji koji rade u školama i centrima s učenicima s različitim teškoćama. Program je jako fleksibilan i prilagođava ga vjeroučitelj pojedinim učenicima s različitim teškoćama, ili u temama ili u izvedbenom obliku. (Taj program je i izrađen na međužupanijskom vijeću, a mijenjao se i dorađivao svakih nekoliko godina ovisno o potrebama učenika, prilagodbama te stečenom iskustvu.) Teme u programu vjeronauka uključuju ljubav, prijateljstvo, ponašanje, pomaganje, brigu za okoliš te sve općeljudske vrednote kojima se dičimo kao ljudi, a prati sve glavne događaje u školi te su i putem nastave vjeronauka učenici uključeni u obilježavanje raznih dana. U izvedbenom dijelu najvažnija nam je komunikacija, a koristimo i informatičku i asistivnu tehnologiju i pomagala u nastavi. U višim godištima teme uključuju i druge religije te prate sav rast i razvoj učenika. Učenici s teškoćama u razvoju se uključuju, prema svojim mogućnostima, u razne izvannastavne aktivnosti vođeni svojim vjeroučiteljima, u razne projekte i sl., poput posjeta biskupijama, crkvama, raznim natječajima i natjecanjima, hodočašćima, te su i na taj način učenici uključeni u svakidašnji život. U izvanškolskom dijelu učenici su uključeni u svojim župama ili u župama svojih škola u život župe i u primanje sakramenata te su i tako potpuno izjednačeni s drugim učenicima. Brojne udruge, poput Caritasa, Noine arke, Vjere i svjetlo se isto tako skrbe o korisnicima s teškoćama i uključuju se u njihov svakidašnji život. U ovom savjetovanju se ne govori o izvanškolskom radu, te ga spominjem zato što je i on važan za cjelovitost svake pojedine osobe. 3. Svi učenici imaju pravo na edukaciju i nastavu i iz tema koje su religijske i uključuju njihov svjetonazor te svjetonazor roditelja, i nema smisla isključivati učenike s teškoćama iz tih prava, samo zato jer imaju teškoće. Smanjivanjem satnice na 1 nastavni sat, izgubile bi se sve prednosti i dobrobiti za život učenika koji već primaju u nastavi vjeronauka. Svako dobro, Renata Vivek Božić, dipl. kateheta, Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Križevci; OŠ Vladimira Nazora Križevci | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 97 | Rahela Posavec | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Smatram da uvođenje stranog jezika za učenika s većim teškoćama u razvoju nije potrebno. Stavila bih informatiku kao obvezni predmet, 1 sat tjedno tako da učenici steknu osnove vezane uz rad na računalu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 98 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Pozdravljamo mogućnost dodatnih izbornih predmeta, međutim postavlja se pitanje opterećenosti učenika s većim teškoćama (umjerene i teže intelektualne teškoće) jer će boraviti znatno dulje u školi nego njihovi vršnjaci u redovnim školama (posebno učenici mlađe dobi), a to su djeca koja imaju višestruke i često i zdravstvene teškoće. Također, na koji način organizirati nastavu ukoliko roditelji učenika imaju status roditelja njegovatelja, jer ti učenici smiju biti do 4 sata u školi. S kojih predmeta će izostati, ukoliko roditelji izaberu više izbornih predmeta. Pozdravljamo smanjenje broja sati sata razrednika jer zbilja nije potrebno više od 1 sata tjedno. Isto se odnosi i na plan posebnih kurikuluma za učenike s poremećajem iz spektra autizma. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 99 | Zlatko Bukvić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija... podržao bih prijedlog koji je upućen za učenike s poremećajima spektra autizma. Većina Centara ili osnovnih škola s posebnim kurikulumima ima odgojno-obrazovne skupine ustrojene s učenicima različitih teškoća, a većinom su im zajedničko obilježje intelektualne teškoće. Iz plana za stjecanje kompetencija uklonio bih predmet/područje Socijalizacija jer je ona rezultat odgoja i obrazovanja. Informatika ne bi trebala ovdje biti kao zasebni predmet jer se nalazimo u vremenu kad tehnologiju koristimo svakodnevno. Podržavam izvannastavne aktivnosti, i PSP kao mogućnost za sve učenike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 100 | Robert Posavec | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1) Maknuti AAT iz naziva i ostaviti Informatika. Još je bolje i preciznije staviti "Informatička i informacijska pismenost" ukoliko se želi reći da je riječ o poučavanju funkcionalne uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svakodnevnom životu. 2) Također, promjena dobnih skupina u sljedeće: od 7. do 10. g., od 10. do 12. g, od 12. do 15. g. i od 15. do 21. g. Već je u komentarima objašnjeno zašto - prijelaz u skupinu koja provodi Izobrazbu u obavljanju poslova za one učenike koji ne nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 101 | Zvjezdana Miri-Barila | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1. Predlažem da se dobne skupine u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života odrede kao u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života za učenike s PSA (od 7.-10.g., 10.-12.g., 12.-15.g. i 15.-21.g.) ili da se napiše u napomeni da učenici mogu iz određenih razloga ranije prelaziti u starije skupine ili po potrebi duže ostati u mlađoj. Obrazloženje: Učenici koji završe osmi razred po posebnom programu uz individualizirane postupke u školi koja ima posebne uvjete odgoja i obrazovanja ili posebnom razrednom odjelu te zbog određenih razloga ne nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje već ostaju u školi koja ima posebne uvjete odgoja i obrazovanja ne mogu prije 17.g doći u skupinu u kojoj se provodi program Izobrazbe u obavljanju poslova. 2. Predlažem povećanje satnice Brige u sebi u dobnoj skupini 17. do 21.g na 3 sata umjesto 2. U ovoj dobnoj skupini učenici intenzivno stječu kompetencije u aktivnostima svakodnevnog života (peglanje, pranje rublja, čišćenje životnog prostora i sl.) kao i u pripremanju jednostavnih obroka za što su dva sata, ukoliko se još odlazi u trgovinu po namirnice, premalo vremena. Rješenje za ovaj problema moguće je i kroz uvođenje novog predmeta - Domaćinstva. Da ne bi došlo do velikog opterećenja satnice u ovoj dobnoj skupini moguće je smanjiti satnicu nekih predmeta npr,. Radno izražavanje nije neophodno s obzirom da se ti sadržaji mogu ostvariti kroz druge predmete kao što su Likovno izražavanje i Izobrazba u obavljanju poslova. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 102 | V. osnovna škola Bjelovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1.Smanjiti satnicu skupinama: 0d 7-11 na 18 sati Od 11-14 na 24 sata Od 17-21 na 25 sati 2.Razvoj kreativnosti u skupnama od 7-11 povećati na 3 sata tjedno, a smanjiti brigu o sebi za 1 sat tjedno jer se sadržaji tog područja provlače kroz apsolutno sva područja, slično kao međupredmetne teme. 3.Strani jezik u ovom programu dovoljno je omogućiti učenicima iza 14 godina iz nekoliko razloga: - učenici kod kojih su prisutne sposobnosti razine za koju je primjeren program sukladno čl. 9, imaju puno veće koristi od temeljitog savladavanja materinjeg jezika, jer su kod njih vrlo često, gotovo u pravilu i po našem svakodnevnom iskustvu prisutne izrazite potrebe za razvojem osnova verbalne komunikacije i jezika. U dobi kad oko 14. godina dovoljno savladaju materinji jezik, po našem iskustvu, realno je uvesti i strani jezik. Strani jezik nije obvezan, izborni je, ali po našem iskustvu, dob za ovu izbornost, trebala bi biti tek iza 14. godine jer temeljem svakodnevne prakse vidimo da bi to bilo više opravdano. U toj dobi,od 14 godina, učenici koji su se školovali sukladno čl. 8., a koji nisu prošli postupak profesionalnog usmjeravanja i nastavili školovanje u srednjoškolskom programu te koji su nastavili školovanje po čl. 9, mogu zadržati kontinuitet pohađanja izbornog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 103 | DINA DEŽMAR | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1. Izborni predmet INFORMATIKA/PRIMJENA AAT? Što je AAT? Ukoliko se pod tim pojmom misli na Asistivne tehnologije – kratica je AT. Definicija asisitivnih tehnologija - Cook i Polgar (2015) Asistivna tehnologija podrazumijeva svaki proizvod, dio opreme ili sustav, bez obzira upotrebljava li se u izvornom obliku, modificiran ili prilagođen, koji se koristi da bi se povećale, održale ili poboljšale funkcionalne mogućnosti osoba s invaliditetom. Asistivne tehnologije i pomagala omogućavaju osobama koje ih koriste veći stupanj nezavisnosti i samostalnosti, bogatiji i aktivniji život. Također im omogućavaju pristup sadržajima koji bi im u suptrotnom bili potpuno nedostupni ili teško dostupni bez upotrebe takvih pomagala. (https://zimo.dnevnik.hr/clanak/ataac-asistivna-tehnologija-za-kvalitetniji-i-aktivniji-zivot-osoba-s-invaliditetom---489336.html) Prema navedenoj definiciji kako ste zamislili u nastavnom planu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada da primjena (A)AT bude izborni predmet od 1 sat tjedno ako se radi o sustavima koji omogućuju „osobama koje ih koriste veći stupanj nezavisnosti i samostalnosti, bogatiji i aktivniji život te pristup sadržajima koji bi im u suptrotnom bili potpuno nedostupni ili teško dostupni bez upotrebe takvih pomagala“? Što je s učenicima koji školovanje polaze prema posebnim kurikulumima za osnovnu školu? Tamo je izostavljena „primjena AAT“? Koja je prema vama veza informatike i „Primjena AAT“? Odnosi li se moguće vaš pojam na Uporabu IKT? To bi imalo nekog smisla stavljati kao izborni predmet ako već navodite pod izborni predmet Informtika / ….. Također, ukoliko se radi o asistivnim tehnologijama – potrebna je opsežna procjena stručnjaka iz ovog područja kako bi se osobi prilagodilo pomagalo ili sustav koji je potreban za svakodnevno funkcioniranje. 2. KOMUNIKACIJA/SOCIJALIZACIJA Smatram da je predviđen broj sati od 4 odnosno 1 sat tjedno za Komunikaciju i Socijalizaciju (nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada) premali ukoliko je krajnji cilj školovanja uključivanje osobe u život i rad zajednice u kojoj živi. Komunikacija je temelj na kojem se gradi sve ostalo. Ukoliko osoba nije svladala sebi prilagođen način komunikacije kako se očekuje da će svladati sve ostalo (uključujući augumentativnu i alternativnu komunikaciju)? „Komunikacija je proces razmjene informacija preko dogovorenog sistema znakova, odnosno proces slanja informacija sebi ili bilo kojem drugom entitetu, najčešće putem jezika. Riječ komunikacija doslovno znači: podijeliti, učiniti nešto općim ili zajedničkim… Weaver, npr. kaže da komunikacija ‘uključuje sve procedure kojima ljudi utječu jedni na druge’, a Hawes komunikaciju naziva ‘strukturiranim ponašanjem u prostor-vremenu sa simboličkom odrednicom’.“ (https://hr.wikipedia.org/wiki/Komunikacija) 3. LIKOVNA KULTURA, GLAZBENA KULTURA / RAZVOJ KREATIVNOSTI (LIKOVNE I GLAZBENE) Likovna i glazbena kultura 1 sat tjedno? Koje je stručno objašnjenje za ovako mali broj sati likovne i glazbene kulture? „Važan aspekt učenja i poučavanja predmeta Likovna kultura sustavno je odgajanje opažaja i praktičan rad kojim učenici istražuju, oblikuju i izražavaju se te daju idejna i konkretna rješenja problema koje prepoznaju u svojoj okolini… Poučavanje putem likovne umjetnosti i o likovnoj umjetnosti uvelike doprinosi cjelovitomu razvoju učenika i mlade osobe njegovanjem i poticanjem triju osnovnih područja ljudske osobnosti i aktivnosti – psihomotoričkog (djelatnoga), afektivnoga (osjećajnoga) i kognitivnoga (spoznajnoga). „ (Metodički priručnik RN – Škola za život) Isto je primjenjivo i na razvoj kreativnosti u skupinama 7.-11. godina – 2 sata tjedno. Koliko se lakše djeca s višestrukim teškoćama u razvoju izražavaju kroz pokret, ritam, glazbu? Koliko im se omogućuje da izraze svoju kreativnost i samim time sebe same, te mogućnost kroz ova polja biti dijelom zajednice? „Izlaskom iz okvira škole i integracijom u širu društvenu zajednicu i kulturu, škola i lokalna zajednica povezuju se u promicanju glazbene kulture i umjetnosti. Tijekom svojeg obrazovnog puta, ali i kasnije, učenici će kao kompetentni korisnici kulture aktivno sudjelovati u glazbenome životu svoje sredine (u ulozi izvođača, publike ili stvaratelja)“ (Metodički priručnik RN – Škola za život) 4. DOMAĆINSTVO Domaćinstvo je potrebno unijeti najmanje kao izborni predmet u razrednoj i predmetnoj nastavi, dok bi kao redovni predmet u kurikulumu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada omogućavao upravo to – praktičnu nastavu i uvježbavanje aktivnosti svakodnevnog života u zaštićenim uvjetima kako bi se te vještine kasnije mogle prenijeti u stvaran život. To nije moguće ukoliko se radi o međupredmetnoj temi. Iako je moguće sadržaje Domaćinstva provesti kroz sve predmete odnosno odgojno-obrazovna područja – provođenje praktične nastave podrazumijeva mjesto i vrijeme (minimalno 2 h tjedno). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 104 | Nada Kegalj | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Kako se ovdje govori o PLANU, ne programu, možda ne bi bilo loše navesti trajanje nastavnog sata koje može biti kraće od 45 minuta naročito u kurikulumu stjecanje kompetencija u skupinama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 105 | Khrystyna Zahoriy | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1. Obzirom na težinu i opseg višestrukih teškoća koje imaju učenici koji pohađaju nastavu po ovom planu, tjedno opterećenje obaveznim predmetima još uvijek je preveliko i veće nego u učenika, njihovih vršnjaka, iz redovnih programa. 2. Strani jezik i informatiku nikako ne bih uvodila učenicima po ovom planu, barem ne u dobi od 7-11 i 11-14 godina, obzirom da se najčešće radi o učenicima koji imaju izražene teškoće na području komunikacije i u velikoj su većini neverbalni. Potrebno je s njima prvo razviti i uspostaviti neki oblik komunikacije. Obzirom da tim učenicima sve predmete predaju edukacijski rehabilitatori, postavlja se pitanje i tko bi predavao nastavu stranog jezika. AAT mogu se i trebale bi se implementirati u predmetne kurikulume. 3. Satnicu TZK u svim dobnim skupinama dovesti na 140 sati 4. Primjena AAT se realizira kroz ostale predmete, Komunikaciju, Socijalizaciju... implementirati sadržaje u postojeće predmete. Tjedno opterećenje učenika je preveliko. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 106 | ALEKSANDRA SALONTAI-PAVKOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | 1. Izbacivanjem jednog sata iz plana, a prepisivanje ostalih sati iz onoga što je nekada bio šestodnevni radni tjedan nije se ništa postiglo na resterećenju učenika. Obzirom na težinu i opseg višestrukih teškoća koje imaju učenici koji pohađaju nastavu po ovom planu, tjedno opterećenje obaveznim predmetima još uvijek je preveliko i veće nego u učenika, njihovih vršnjaka, iz redovnih programa. 2. Strani jezik i informatiku nikako ne bih uvodila učenicima po ovom planu, barem ne u dobi od 7-11 i 11-14 godina, obzirom da se najčešće radi o učenicima koji imaju izražene teškoće na području komunikacije i u velikoj su većini neverbalni. Potrebno je s njima prvo razviti i uspostaviti neki oblik komunikacije. Obzirom da tim učenicima sve predmete predaju edukacijski rehabilitatori, postavlja se pitanje i tko bi predavao nastavu stranog jezika. AAT mogu se i trebale bi se implementirati u predmetne kurikulume. Aleksandra Salontai-Pavković, prof.edu.reh. Oš Julija Kempfa, Požega | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 107 | MARTINA BORIČIĆ MARTIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Poštovani predlažem sljedeće izmjene; 1. Satnicu TZK u svim dobnim skupinama dovesti na 140 sati 2. Strani jezik i informatika nikako u skupinama od 7 do 11 3. Primjena AAT mora biti sustavna te se, u pravilu, provodi kroz sve nastavne sadržaje stoga nije potrebno dodatno planirati satnicu. 4. Sat razrednika nije potreban kod učenika prije dobne skupine od 14 do 21 kada predlažem sat razrednika provoditi kao sat samozastupanja i osnaživanje učenika. 5. Razmisliti o mogućnosti dodavanja predmeta Psihomotorike u nastavne planove kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života učenika bez PSA. Osobito u skupinama od 7 do 11 uz smanjenje satnice Učenik i njegova okolina. 6. Skupinama od 7 do 11 satnicu Učenik i njegova okolina smanjiti na 105 sati godišnje. Razmišljati o tjednom opterećenju učenika skupina od 7 do 11. Učenici su nerijetko i putnici te veći dio dana provode u školi i/ili prijevozu. Takvo opterećenje nije primjereno osobito sada kada je uključenost učenika s višestrukim poteškoćama velika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 108 | Pavliša Jadranka Zupanek | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Smatram da bi se u skupini od 7. do 11. g. Radni odgoj za stjecanje radnih vještina mogao uspješno implementirati u području obrazovanja za okoliš direktnim sudjelovanjem za brigu i očuvanje zdravog okoliša. To može biti na razini zornih prikazivanja rada ljudi na selu i obavljanje lakših poslova kao što je sadnja povrća na gredicama, sadnja cvijeća, briga o domaćim životinjama, hranjenje životinja i sl. Upoznavanje sa procesom proizvodnje zdrave hrane kroz kreativnost, suradnju i poduzetništvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 109 | Senka Grlić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Pohvala za promjenu satnice sa šestodnevnog na petodnevni radni tjedan (konačno). No istovremeno nova opterećenja za učenike. Tjedno opterećenje učenika preveliko. Za sve dobne skupine, posebno za dobnu skupinu od 7 do 11. Strani jezik i informatika izdvojeno, po meni ne. Primjena AAT kroz sve kurikulume da. Sat razrednika s učenicima kod kojih nije razvijen govor? Svi koji radimo s učenicima s većim teškoćama znamo kako reagiraju nakon trećeg nastavnog sata. Umorni, koncentracija slaba, pažnja fluktuirajuća. Ponekad se to svodi na čuvanje do polaska kući. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 110 | MARIJAN ĐANIŠ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | U dobnoj skupini od 7. do 11. god. izborna nastava vjeronauka i stranog jezika je dodatno opterećenje učenicima. Za njih bi trebalo uvesti predmetni kurikulum kreativna igraonica. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 111 | Sanja Flajs-Vidaković | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Predmet Organizirano provođenje... se preklapa sa nastavnim sadržajima sata razrednika i predmetom Razvoj kreativnosti, dodatno opterećenje za učenike. Učenici u odgojno-obrazovnim skupinama su umjerenih, teških i težih intelektualnih sposobnosti, izborna nastava vjeronauka i stranog jezika je dodatno opterećenje učenicima, uz važnu spoznaju da kod većine učenika izostaje razvoj govornih sposobnosti. Primjena AAT se realizira kroz ostale predmete, Komunikaciju, Socijalizaciju... implementirati sadržaje u postojeće predmete. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 112 | Slavica Novaković | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Po skupinama bi bilo dobro imati 2 sata izvannastavnih aktivnosti, mislim da jedan nije dovoljan i da bi bilo dobro da je to blok sat. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 113 | DINKA ŽULIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA | Postoji greška u broju sati - Izobrazba u obavljanju poslova, od 17. do 21. godine - piše 1420 sati, a trebalo bi 420 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 114 | Ivana Lukić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, smatram da nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu sadrži prevelik i samim tim preopterećujuć broj nastavnih sati s obzirom na specifičnosti učenika kojim je namijenjen. Predložila bi smanjenje satnice hrvatskog jezika u nižim razredima (I.-IV.) svakako, a po mogućnosti i matematike. Međupredmetna tema domaćinstvo poželjna kao nastavni predmet od početka osnovne škole. Strani jezik kao izborni predmet možda tek u višim razredima, jer uz ostale izborne predmete i izvannastavnu aktivnost broj nastavnih sati za učenike u nižim razredima bio bi stvarno prevelik, što ne bi rezultiralo uspješnim i zadovoljnim učenikom, nego umornim i ne sretnim. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 115 | Ida Loher | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | SVEUČILIŠTE U ZAGREBU AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI, NASTAVNIČKI ODSJEK DOC.MR.ART. SONJA VUK I AS. IDA LOHER, METODIKA NASTAVE LIKOVNE KULTURE Prijedlog Nastavnog plana posebnih kurikuluma za osnovnu školu slijedi negativnu tendenciju iz 1996. godine kada se ukida jedan sat nastave likovne kulture u obveznom osnovnoškolskom obrazovanju pa je nastava svedena na potpuno neadekvatnu satnicu od jednog nastavnog sata tjedno, ukupno 35 sati tijekom nastavne godine. To je izuzetno limitirajući vremenski okvir za poticanje kreativnosti, neophodne za učenikov cjeloviti razvoj koji, između ostaloga, treba uključivati razvoj vizualnog mišljenja, kritičkog mišljenja, analitičkog, sintetskog i divergentnog mišljenja, razvoj više vrsta inteligencija, različite načine samoorganizacije, originalnost itd., svih onih kompetencija koje se učinkovito razvijaju na nastavi likovne kulture. Okvir od samo jednog nastavnog sata tjedno (ili dva nastavna sata svaki drugi tjedan) negativno utječe i na razvoj psiho-motoričkih sposobnosti zbog nedostatnog vremena za fizičko izvođenje praktičnog rada na nastavi likovne kulture. Učenicima se smanjuje mogućnost vizualne komunikacije s okolinom odnosno neverbalno izražavanje misli i osjećaja, procesa tijekom kojeg sadržaj i forma postaju nedjeljiva cjelina pa dolazi do samoostvarenja. Obzirom na specifičnosti učenika koji pohađaju nastavu prema posebnim kurikulumima za osnovnu školu, uskraćivanje mogućnosti vizualnog izražavanja i komunikacije s okolinom nije u skladu s postavkama humanog društva. Nadalje, smanjenjem broja nastavnih sati likovne kulture, smanjuje se mogućnost da učenici razvijaju opću kreativnost kao dio svakodnevnog života koja se manifestira kao samoizražavanje i predstavljanje te upravljanje osobnim vezama, praktičnim vještinama i sudjelovanjem u kulturi. Razvoj kreativnosti omogućava i unaprjeđuje rješavanje problema, prilagodljivost i mentalno zdravlje te je ključan u primjeni znanja na svakodnevne probleme. Budući da više nije poznato koje znanje će biti potrebno u budućnosti, širom svijeta prepoznaje se kreativnost kao jedna od ključnih generičkih kompetencija. Stoga je potrebno vratiti satnicu likovne kulture na barem dva nastavna sata tjedno odnosno 70 nastavnih sati godišnje, obzirom da je Hrvatska ionako na samome dnu ljestvice ukupne satnice vizualnog obrazovanja tijekom osnovne škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 116 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Izražavamo suglasnost s mr.sc. Vragović "Većina međupredmetnih tema izuzetno je važna za poučavanje učenika s teškoćama i trebala bi dobiti više pažnje i promišljanje da neka od tih tema kao što je zdravlje, osobni i socijalni razvoj, građanski odgoj i obrazovanje, a posebno domaćinstvo imaju status predmeta."; 2. skrećemo na navode nastavnika s ERF -a : , 5. potrebno je jasnije odrediti poziciju predmeta Informatika (redovni ili obvezni), 6. u tablicama s nastavnim predmetima, edukacijsko-rehabilitacijskim postupcima i rehabilitacijskim programima uočavamo nelogično velik broj sati za pojedine predmete, pretpostavljamo da se radi o tiskarskoj pogrješci, 7. pozdravljamo uvođenje prvog stranog jezika kao izbornog predmeta, napredne zemlje u svijetu (npr. Velika Britanija i dr.) uvele su barem jedan strani jezik i u poučavanju učenika s većim teškoćama. Iskustvo u radu sa studentima Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na studiju rehabilitacija (obvezni, izborni predmet, Praktikum iz unapređenja socijalne kompetencije) potvrđuje opravdanost, pojedini su učenici OŠ s posebnim programom u Zagrebu (OŠ nad lipom) a koji ranije nikada nisu učili strani jezik, u samo tri mjeseca naučili između 20-50 riječi, engleskog i njemačkog jezika, predstavljali su svoju školu u okviru međunarodnog Erasmus + projekta 3. podržavamo mišljenje kolegice Lakuš, Kocanjer, kolegica iz Cnetra Šubićevac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 117 | Jelena Lakuš | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | - predlažem izjednačavanje nazivlja nastavnih predmetnih kurikuluma posebnih ustanova s nazivljem nastavnih predmetnih kurikuluma u redovnoj školi kao preduvjet mogućnosti prohodnosti učenika iz posebnog u redovni sustav i obrnuto - struka prepoznaje važnost sadržaja koji se trebaju i mogu realizirati kroz domaćinstvo pa predlažem uvođenje predmeta Domaćinstvo kao redovni ili izborni predmet, a ne kao međupredmetnu temu - predlažem da se u objašnjenju Izvannastavnih aktivnosti u izmjeni dio navoda: "a od 5. do 8. razreda učenici se u njih uključuju po vlastitoj odluci" na način da su Izvannastavne aktivnosti obavezene i za učenike od 5. do 8. razreda, a učenici se u njih uključuju prema vlastitim interesima - slažem se i pozdravljam prijedlog o uvođenju stranog jezika - predlažem da se drugi oblici rada (program edukacijsko-rehabilitacijski postupci, PSP, Rehabilitacijski program) odvoje u tablici jer se isti provode individualno ili sa skupinom djece, a ne kao dio satnice razrednog odjela | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 118 | NELA BOGADI | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Smatram da se satnica u predmetima Tehnička kultura i Likovna kultura ne bi trebala smanjivati. Likovna kultura je predmet gdje naši učenici mogu probuditi svoju kreativnost i sudjelovati na likovnim natječajima. Osim toga za gotovo sve tehnike (osim crtanja) treba po dva sata Likovne kulture (70 godišnje). S obzirom na smanjenje godišnjeg broja sati Tehničke kulture smatram da bi se trebao uvesti zaseban obvezan predmet Domaćinstvo (70 godišnje) koji će naše učenike pripremiti za samostalan svakodnevni život. S obzirom na to da su ovdje navedeni izborni predmeti Informatika te Strani jezik - zanima me hoće li te predmete voditi učitelji edukacijski rehabilitatori ili profesori informatike odnosno profesori stranog jezika? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 119 | Dubravka Kocanjer | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Nužno je modernizirati postojeće programe i potaknuti promjene koje će odgoj i obrazovanje učenika s TUR uvesti u 21.st.. Važeći planovi školovanja učenika s teškoćama u razvoju nisu se mijenjali više od 20 godina te smo svi koji radimo s učenicima s TUR Odluku ministrice prof.dr.sc. Blaženke Divjak o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu, dočekali s radošću i zanimanjem. Na žalost, iščitavanjem ovog dokumenta, početni optimizam kao i vjera u ozbiljnost pristupa ovoj temi vrlo brzo su iščezli. Činjenica da niti jedan član Vijeća studija Edukacijske rehabilitacije nije sudjelovao u donošenju Plana posebnih kurikuluma govori u prilog tome. U samom dokumentu previše je pogrešaka, od „tipfelera“ u broju sati, preko upotrebe zastarjelih i krivih termina do činjenice da u prvom planu nisu mogućnosti i potrebe učenika ( to se između ostaloga vidi i po dnevnom i tjednom opterećenju učenika u OOS). Smatram da neke od međupredmetnih tema treba objediniti i ponuditi kao jedan obvezni predmet (npr. Vještine svakodnevnog života ili Domaćinstvo) u razrednoj i predmetnoj nastavi. Tu prvenstveno mislim na teme : Zdravlje, Osobni i socijalni razvoj i Domaćinstvo. Taj predmet bi bio podrška osposobljavanju učenika za što samostalniji svakodnevni život. Satnica za ovaj predmet u razrednoj nastavi trebala bi biti 35 sati a u predmetnoj 70 sati. Pozdravljam uvođenje informatike i stranog jezika kao izborne predmete, te predlažem uvođenje informatike kao obveznog predmeta tek u 7. i 8. razredu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 120 | Dragica Benčik | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, u ime Međužupanijskog stručnog vijeća ravnatelja posebnih ustanova odgoja i obrazovanja predlažem: - veći broj nastavnih sati Likovne i Glazbene kulture u svim razredima, odnosno 2 sata tjedno svaki - uvesti Domaćinstvo kao nastavni predmet, obavezni ili izborni, a ne kao međupredmetnu temu - uvesti Informatiku kao obavezni nastavni predmet od 5. do 8.razreda - izjednačiti nazive nastavnih predmeta u Nastavnom planu posebnih kurikuluma od 1.- 4.razreda s nazivima u Nastavnom planu redovne osnovne škole kako bi se osigurala mogućnost prijelaza učenika iz posebnog u redovni sustav odgoja i obrazovanja kada se procijeni da učenik može postići obrazovne ishode predviđene za redovni sustav odgoja i obrazovanja (prilagođeni ili redovni program). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 121 | Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Predlažemo: -korekciju stranog jezika u 4. razredu na 35 sati godišnje; -umanjenje satnice Vjeronauka na 35 sati godišnje od 1. do 8. razreda; -uvođenje nastavnog predmeta Domaćinstva 70 sati godišnje od 5. do 8. razreda; -korekciju fonda sati Prirode u 7. i 8. razredu na 105 sati godišnje; -povećanje fonda sati Likovne kulture na 70 sati godišnje od 1. do 8. razreda; -povećanje fonda sati PSP-a na 875 sati godišnje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 122 | Centar za odgoj i obrazovanje Velika Gorica | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Naša dugogodišnja djelatnost je odgoj i obrazovanje djece i mladih s intelektualnim teškoćama. Naša djelatnost doživjela je mnogobrojne promjene u kojima smo aktivno sudjelovali. Temeljem znanja i stečenog iskustva proaktivno se zalažemo za pozitivne kurikularne promjene. Ujednačeni stav učitelja Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica: • NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULA ZA OSNOVNU ŠKOLU - LIKOVNA KULTURA: zbog dobrobit naših učenika neophodno je da satnica likovne kulture ostane na dva sata tjedno (u svim razredima od 1. do 8. razreda). Obrazloženje: živimo u vremenu medija i izraženih vizualnih komunikacija, vizualni – likovni jezik je razumljivo i univerzalno sredstvo komunikacije koje je često jedini komunikacijski medij našim učenicima, jedini način povezivanja, izražavanja i predstavljanja sebe okolini ali i samom sebi; aktivnostima likovne kulture osim vizualnog jezika pospješujemo cjelokupni, integrirani psihomotorni razvoj: opažanje, motorika, koncentracija, kombinacija, pažnja, mišljenje, kreativno stvaranje, odgovornost, ustrajnost, razvoj radnih navika i zadovoljstvo učenika, učitelja, roditelja. - Ne smanjuje satnica TEHNIČKE KULTURE. Obrazloženje: sadržaji predmeta Tehničke kulture neupitno utječu na psihomotorne sposobnosti koje će učenici koristiti tijekom cijelog života, kao poticajni niz odgojno-obrazovnih sadržaja stručno, ciljano i konkretno pripremaju učenike s teškoćama za aktivnosti i izazove svakodnevnog života. Svako uskraćivanje tako bitnih sadržaja kroz satnicu, smanjuje i mogućnosti ciljanih poticaja koji bi stečene vještine usmjerene sadržajima spomenutog predmeta bile uspješno usvojene. Prema ovom prijedlogu bilo bi 210 sati TK manje u odnosu na sadašnju satnicu, i to po učeniku od 5.-8. razreda!! Izuzetno loše je smanjivanje satnice u sedmom i osmom razredu, jer je ovaj predmet važan za daljnje školovanje i radno osposobljavanje učenika za odabrano zanimanje. - Nismo za uvođenje stranog jezika, poglavito ne od 1.-4. razreda - Primjerene razine sadržaja informatike ponuditi učenicima od 5.-8. razreda u okviru nastave tehničke kulture, međupredmetno obrađivanje i/ili u okviru izvan nastavnih aktivnosti; predložena satnica (2 sata kao obavezan predmet) u 5. i 6. razredu bi dovela do izuzetnog opterećenja učenika navedenih razreda. - Predlažemo da domaćinstvo postane obavezan predmet od 5. do 8.razreda a ne kao do sada izborni predmet. - PRIRODA I DRUŠTVO: podržavamo kao izuzetno dobro odvojene predmete od 5–8 razreda u predloženoj satnici po predmetima u svakom razredu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 123 | Ivana Torjanac Matas | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Mišljenja sam: - da je satnicu predmeta likovne kulture potrebno povećati na 2 sata tjedno. Iz iskustva smatram, da učenici u jednom školskom satu nisu u mogućnosti pripremiti potreban pribor i materijal za rad, realizirati i analizirati zadatak te pospremiti svoj pribor i materijal za rad, osobito kada se koriste slikarske tehnike. - da je potrebno uvesti domaćinstvo, naime ono je izuzetno važno za pripremu za život, ali i zbog profesionalnog usmjeravanja - da bi satnica tjelesne i zdravstvene kulture trebala biti 3 sata tjedno. Naši učenici se inače premalo kreću, u školu ih dovode i odveze roditelji te nemaju baš velikih mogućnosti uključivanja u sportske aktivnosti izvan škole - da bi se sadržaj informatike mogao uključiti u predmet tehničke kulture | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 124 | Renata Vragović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Većina međupredmetnih tema izuzetno je važna za poučavanje učenika s teškoćama i trebala bi dobiti više pažnje i promišljanje da neka od tih tema kao što je zdravlje, osobni i socijalni razvoj, građanski odgoj i obrazovanje, a posebno domaćinstvo imaju status predmeta. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 125 | Majda Kurbalić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Prijedlozi: -Likovna i Glazbena kultura minimum 2 sata tjedno -u redu je dijeljenje Prirode i društva od 5-8 razreda na Prirodu i Društvo, no, bez sadržaja kemije, fizike, biologije, povijesti i geografije, a ako je nužno njihovo uvođenje onda tek u 7. i 8. razredu -umjesto Tehničke kulture, u 4. razredu uvesti obavezan predmet Domaćinstvo -informatika – kao izvannastavna aktivnost od 1-4 a od 5-8 obavezan predmet sa satnicom od 35(70) sati uz mogućnost uključenja učenika i u Informatiku kao izvannastavnu aktivnost -povećanje satnice za Tehničku kulturu barem u 7. i 8. razrede, a pritom umanjiti satnicu Prirode na 3 sata tjedno za 7. i 8. razred -izborni predmet Strani jezik – ne uvoditi kao predmet prije 5. razreda | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 126 | Centar za odgoj i obrazovanje Rijeka | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Prijedlozi Centra za odgoj i obrazovanje Rijeka U Nastavnom planu posebnih kurikuluma za osnovna školu pozdravljamo umanjenje sati Hrvatskog jezika od 1.-3.razreda. Predlažemo i slijedeće izmjene: Povećanje sati Hrvatskog jezika u 7.i 8.razredu sa 140 sati na 175 sati. Povećanje sati Likovne kulture od 1.-8.razreda sa 35 sati na 70 sati. Uvesti Domaćinstvo kao obvezni predmet od 4.-8.razreda-70 sati po svakom razredu. Informatika kao obvezni predmet od 5.-8.razreda-35 sati po svakom razredu. Tjelesna i zdravstvena kultura u 4.razredu povećanje sa 70 na 105 sati. Ukupni tjedni fond sati po razredima povećati: od 1.-3.razreda sa 17 na 18 sati, 4.razred sa 18 na 22 sata, 5.i 6.razred sa 24 na 26 sati i 7. i 8.razred sa 22 na 27 sati. Izborni predmet vjeronauk smanjiti od 1.-8.razreda sa 70 sati na 35 sati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 127 | DINKA ŽULIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, uključujem se u raspravu u ime članova Županijskog stručnog vijeća stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila Međimurske županije čiji sam voditelj. Predlažemo sljedeće: a) satnicu predmeta Likovna kultura i Glazbena kultura povećati na 2 sata tjedno (70 sati godišnje), naročito u višim razredima. U tome vidimo mogućnost razvijanja i poticanja kreativnih, motoričkih sposobnosti učenika s intelektualnim teškoćama, priliku za iskazivanje, razvijanje i jačanje njihovih potencijala u ovim, često zanemarenim, područjima. Smatramo da je važno posebno naglasiti i doprinos takvih aktivnosti jačanju učenikova samopouzdanja i razvoju pozitivne slike o sebi. b) Domaćinstvo bi svakako trebalo uvesti kao obvezni predmet a ne kao međupredmetnu temu. Predlažemo da se satnica Tehničke kulture "kombinira" sa satnicom Domaćinstva u smislu 2+2 sata, a u 7. i 8. razredu 3+3 sata tjedno. Nemjerljiv je doprinos tih i takvih aktivnosti profesionalnom informiranju i usmjeravanju učenika ali i općenito pripremi za svakodnevni život. c) Satnica nastavnog predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura bi trebala biti 3 sata tjedno (105 sati godišnje) od 1. do 8. razreda (dakle, predlažemo povećanje od 4. do 8. razreda). Motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Poznat je učinak sporta na tjelesno i mentalno zdravlje, što je samo po sebi argument u prilog našim prijedlozima. d) Predlažemo Informatiku kao obvezni predmet i u 7. i 8. razredu. e) Satnica nastavnog predmeta Priroda bi i u 7. i 8. razredu trebala biti 3 sata tjedno (105) godišnje. f) Smatramo da bi Strani jezik bio dovoljno zastupljen i s 1 satom tjedno i u višim razredima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 128 | Marija Kirinić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, usuđujem se podsjetiti, naši učenici razvijaju apstraktno mišljenje kroz iskustvo konkretnih predmeta, uče promatrajući (svijet oko sebe), manipulirajući (konkretnim predmetima), oponašajući, uče kada su im stimulirani svi osjeti, motorika, govorno izražavanje. Takav način učenja ima neprocjenjivu motivacijsku ulogu, stvara osjećaj ugode, opuštenosti, zadovoljstva, pobuđuje radoznalost, želju za upoznavanjem svijeta oko sebe, doprinosi razumijevanju i snalaženju u tom svijetu a to nam je cilj, to je cilj odgoja i obrazovanja. Za dobrobit naših učenika i ostvarenje ovog cilja potrebno je: - povećati satnicu Likovne kulture i Tehničke kulture -Domaćinstvo treba bit nastavni predmet a, ne među predmetna tema -sadržaje informatike uključiti u satnicu tehničke kulture, informatika ne kao nastavni predmet Usklađivanje satnice ne smije biti vodilja kod donošenja plana posebnih kurikuluma. Dnevno, a time i tjedno opterećenje učenika je preveliko. Uvođenja stranog jezika, nakon tri desetljeća rada u struci, ostavlja me bez riječi!? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 129 | ANDRIJANA ĐUMLAN- CETIN | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Andrijana Đumlan-Cetin voditeljica Županijskog stručnog vijeća za učitelje i nastavnike TZK koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama Republike Hrvatske , -podržavamo povećanje satnice nastave TZK 1.-3. razreda (LIT) sa 2 na 3 sata -predlažemo povećanje satnice nastave TZK 4 .- 8 .razreda(LIT) sa 2 na 3 sata( neophodno zbog usporenog razvoja motoričkih sposobnosti učenika s teškoćama ) -podržavamo predloženu satnicu nastave TZK u odgojno-obrazovnim skupinama(UIT) za dobne kategorije 7-11god. 5 sati ,11-14 god. 4 sata, 14-17 god. 4 sata,17-21 god. 3sata -podržavamo uvrštavanje kineziterapije u rehabilitacijske programe (neophodna je za učenike koji imaju problema s pravilnim rastom i razvojem, a koja služi u svrhu preventive ,te poboljšanja stanja ili otklanjanja deformiteta ) - podržavamo postojeću satnicu za izvannastavne akrivnosti za učenike 5.-8 r. 2 sata tjedno, a predlažemo povećanje za 1.-4r. na 2 sata tjedno Učitelji i nastavnici TZK, magistri kineziologije koji rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama osim nastave TZK u osnovnoškolskim razredima ,rade tu istu nastavu i u odgojno-obrazovnim skupinama , odrađuju kineziterapiju, provode izvannastavne aktivnosti sportova, obuke neplivača+ škole plivanja,uvježbavaju učenike lakih i umjerenih intelektualnih teškoća, učenike s poremećajem iz spektra autizma za natjecanja koja se već dugi niz godina održavaju u organizaciji Hrvatskog školskog sportskog saveza- Državno prvenstvo školskih sportskih društava za učenike s intelektualnim teškoćama, natjecanja Specijalne Olimpijade Hrvatske-Prvenstva Hrvatske u plivanju, kuglanju, odbojci, združenoj odbojci,stolnom tenisu,štafetnim igrama,nogometu, združenom nogometu, alpskom skijanju, brzom klizanju,krpljanju dr. Naši učenici uživaju u natjecanjima, jer svi dobivaju utješne medalje , a najbolji i zlata,srebra i bronce.Te učenike obučvaju učiteji TZK, kineziolozi. Zato je potrebno da se u novi Pravilnik o stručnoj spremi za učitelje i stručne suradnike u osnovnoj školi (18.1.2019.), a koji rade u posebnim programima i u kojemu se ne spominju učitelji drugih profila :učitelji TZK, kineziterapije, stranih jezika., likovne i glazbene kulture. i dr. , a koji su stručnjaci svoje struke i rade u posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama po posebnim programima unesu izmjene i dopune , koje će omogućiti da se u budućnosti mogu zapošljavati novi kineziolozi, likovnjaci, učitelji stranih jezika, glazboterapeuti i dr. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 130 | Vesna Đurek | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Smatram da se plan treba temeljiti na spoznajnim sposobnostima učenika s teškoćama i njihovim obrazovnim potrebama u suglasju s realnim mogućnostima pedagoškog okruženja. Neopravdano je da satnica preslikava onu tipičnih vršnjaka zbog jednostavnije organizacije rada za učenike u integraciji već se treba temeljiti na naprijed rečenom. Ne smatram da je fond od 1 sat tjedno za nastavu likovne kulture funkcionalan jer se tada rad može temeljiti na tehnikama drvenih bojica i flomastera. Poznata je povezanost motoričkih i spoznajnih sposobnosti ali mi nije prihvatljivo povećanje satnice na 3 sata tjedno zato što je kretanje (motorika) sveprisutno u prva četiri razreda: kod artikulacije slova, pisanja, snalaženja u prostoru ( i u PID i u matematici), igara (glazbeni, hrvatski jezik, sat razrednika, slobodne aktivnosti). Mnogi učenici su uključeni u kineziterapiju koju provode prof. TZK ili kineziolozi. S druge pak strane predlažete smanjenje prirode i društva za 1 sat što nije primjereno za učenike s intelektualnim teškoćama. Prijedlog uvođenja sadržaja biologije, kemije, fizike, povijesti i geografije pa makar i na razini niže složenosti ne smatram primjerenim za učenike s IT koji se školuju po posebnom nastavnom programu. Smanjenje satnice tehničke kulture, a stavljanje domaćinstva u međupredmetnu temu (ako ste to povezivali) ne smatram dobrim rješenjem jer je to praktična aktivnost koja iziskuje vrijeme. Mislim da su svi učitelji, u okviru područja korisnog rada u tehničkoj kulturi, osim ekoloških aktivnosti planirali i izvodili i teme iz domaćinstva. Od čega uzeti sate za odrađivanje međupredmetne teme? Od TK – smanjen je fond, od PID – smanjen je fond? Ako ostajete pri smanjenju satnice tehničke kulture, predlažem da se uvede nastavni predmet domaćinstva kao obavezan ili kao izborni (umjesto stranog jezika). Prihvatljivije je rješenje da bude obavezan ili ostaviti satnicu tehničke kulture. Uz to, smatram da Ministarstvo treba dodijeliti školi sredstva po razrednom odjeljenju za izvođenje sadržaja domaćinstva, bez obzira koji status imalo u kurikulu. Ne mogu objasniti niti razloge uvođenja informatike kao obaveznog predmeta u 5. i 6. razred. Ako je on obavezan samo u dva razreda, tada to za učenike s IT treba biti u 7. i 8. razredu. Da li će se, kako i kojom tehnologijom izvoditi kao izborna nastava, upitno je. Strani jezik kao izborni predmet za učenike s IT? To je šala? I realizacija materinjeg jezika je izrazito otežana kako u govornom izražavanju tako i u pisanju. Morfologija, sintaksa stranog jezika? Učenici koji barataju nekim frazama npr. engleskog jezika su ponajprije oni s različitim stupnjevima autizma i to zaista i ostaje na razini recitiranja fraza iz nebrojeno puta gledanih crtanih filmova ili igrica. Isto tako, u izbornim predmetima u demokratskoj i sekularnoj državi ne smiju postojati izborni predmeti „više“ i „niže“ razine pa ni u fondu sati. Pozdravljam ideju da PSP i nadalje bude kao mogućnost za učenike. Nisam pristalica boravka učenika u školi cijeli dan zato što mnoge dobre osobine, osjećaje i vrijednosti mogu razviti samo u obitelji pa im treba pružiti takvu mogućnost. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 131 | DEJANA VARNICA | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Ukupna moguća satnica je prevelika za učenike s većim teškoćama u razvoju (posebno ako roditelji izaberu više izbornih predmeta), oni će boraviti u školi u neposrednom radu i više od svojih vršnjaka (posebno niži razredi). Potrebno je smanjiti broj sati obrazovnih predmeta (HJ, MAT, PiD), a svakako povećati broj sati odgojnih predmeta (LK, GK), jer su to izrazito važna područja za sve učenike, a napose za učenike s teškoćama u razvoju. Pozdravljam povećanje satnice TZK te smanjenje broja sati Sata razrednika. Domaćinstvo bi trebalo uvesti na drugačiji način, ne samo kao međupredmetnu temu, jer su aktivnosti i teme iz područja domaćinstva izuzetno važne za učenike s teškoćama u razvoju. Informatika je obvezna samo u 5 i 6 razredu, kako će se organizirati rad za učenike koji jesu prije toga imali izbornu nastavu informatike i za učenike koji to nisu? Trebali bismo imati onda dvije skupine za poučavanje (oni koji jesu do tad imali informatiku i oni koji nisu), a to je u posebnim školama nemoguće organizirati zbog malog broja učenika ili će to značajno povrećati broj sati jer ćemo morati imati dvije skupine informatike u istom razrednom odjelu. Tko će predavati informatiku? Nastavnici informatike nisu obučeni za rad s učenicima s većim teškoćama u razvoju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 132 | Ivana Matic Grgic | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, Smatram da je za dobrobit naših učenika neophodno povećati satnicu Likovne kulture na najmanje dva sata tjedno (u svim razredima od 1. do 8. razreda) jer: - živimo u vremenu medija i izraženih vizualnih komunikacija – slika, simbol, aplikacija - vizualni – likovni jezik je razumljivo i univerzalno sredstvo komunikacije koje je često jedini komunikacijski medij našim učenicima, jedini način povezivanja, izražavanja i predstavljanja sebe okolini ali i samom sebi - aktivnostima likovne kulture osim vizualnog jezika pospješujemo cjelokupni, integrirani psihomotorni razvoj. Opažanje, motorika, koncentracija, kombinacija, pažnja, mišljenje, kreativno stvaranje, odgovornost, ustrajnost, razvoj radnih navika i zadovoljstvo učenika, učitelja, roditelja. - rezultat je crtež, slika, točka, boja, mobil, skulptura; vidljiv i opipljiv rad, izložak koji učenicima daje pozitivan osjećaj vrijednosti, samopotvrđivanja i uspješnosti u zadatcima. Nadalje, ako uzmemo u obzir potencijale naših učenika, aktivnosti koje se provode u okviru predmeta Tenička kultura i njihova buduća zanimanja smatram da je potrebno povećati satnicu Tehničke kulture na četiri odnosno pet sati tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 133 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Predlažemo smanjiti broj sati obrazovnih predmeta (kao što su npr. Hrvatski jezik i Matematika) kako bi dnevno i tjedno opterećenje učenika s većim teškoćama bilo manje, jer su to učenici koji uz intelektualne teškoće imaju niz pridruženih teškoća koje im značajno otežavaju boravak u školi, posebno u nižim razredima, bez obzira imaju li podršku pomoćnika u nastavi ili ne. Također, kada se obaveznoj satnici doda broj sati izbornog/ih predmeta, PERP-a, INA-e, PSP-a i rehabilitacijskih programa dolazi se do velikog broja sati koje učenici trebaju provesti u školi, a za to, posebno u nižoj dobi nisu spremni (vrlo često i zbog zdravstvenih razloga). Dodatno se sve povećava ukoliko je u pitanju kombinacija razreda, što u posebnim školama uglavnom jeste slučaj. Ukoliko to nije izvedivo predlažemo smanjenje obrazovnih (HJ, MAT), a povećanje odgojnih sadržaja (LK i GK), jer su to vrlo važna područja. Ako se uzme u obzir da dio učenika ima poseban program u redovnim razrednim odjelima (članak 8. stavak 7. Pravilnika ) trebalo bi bar uskladiti satnicu (ili dati mogućnost usklađivanja satnice) posebnog i redovnog programa kako bi i ti učenici bili jednak broj sati u školi kao i njihovi vršnjaci. Pozdravljamo uvođenje dodatnih izbornih predmeta, ali se postavlja pitanje koliko će biti opterećenje učenika ukoliko roditelji izaberu više izbornih predmeta (kod učenika s teškoćama uglavnom roditelji biraju izborne predmete i ne uvijek na dobrobit djeteta). Više izbornih predmeta je primjerenije višim razredima (od 5 do 8) jer su prva 4 razreda vrijeme opismenjavanja učenika. Domaćinstvo je odlična novina, ali smatramo da bi trebalo biti bar izborni predmet, jer kao međupredmetna tema nije dovoljno obrađena. Teme koje se obrađuju kroz Domaćinstvo su izuzetno važne učenicima s teškoćama. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 134 | Zlatko Bukvić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Smanjenje sati predmeta Hrvatski jezik predložio bih od 5.-8. razreda (140), sate Likovne i Glazbene kulture i TZK ili tzv. odgoja sve po 2 sata kroz cijelu osnovnu školu jer se ipak ovdje prvenstveno radi o učenicima s intelektualnim teškoćama. Isto mišljenje imam i u odnosu na Prirodu i društvo od 1.-4. i kasnije od 5.-8. razreda kao odvojenih predmeta. Na taj se način stvara mogućnost uvođenja Informatike i stranog jezika u svim razredima osnovne škole, kao izbornih u 1.-4. i obveznih u 5.-8. Izvannastavne aktivnosti trebale bi biti kako im i naziv kaže izvan nastave i bez obveze da učenici u njima sudjeluju. Kao što sam ranije naveo, programi edu.-rehabilitacijskih postupaka, PSP-a i rehabilitacijski programi moraju biti dostupni svim učenicima koji se u njih uključuju na temelju procjene potreba. Zakonom je predviđeno da se Nastavnim planom utvrđuje broj tjednih i godišnjih sati predmeta, a među njima i međupredmetnih sadržaja/modula... dok ovdje stoji da se međupredmetne teme izvode u okviru satnice nastavnih predmeta. To me navodi na zaključak da npr. Domaćinstvo koje nam je svima jako važno možemo imati i 2 sata tjedno u okviru nekog drugog predmeta?? Zaključno na nastavni plan posebnih kurikuluma, a prema uzoru na druge uspješne države, međupredmetne teme djeluju mi kao idealni obvezni predmeti za sve učenike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 135 | Marijana Matuša | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, prijedlog drastičnog smanjenja satnice tehničke kulture šokira, rastužuje i izaziva apsolutno nepovjerenje u kompetentnost tvoraca ovog prijedloga i u sustav općenito. Smanjivanje prilike za rad rukama, razvijanje motoričkih vještina i kulture rada svakom djetetu, a posebno onom sa poteškoćama, zar je to škola za život?! Zar se šteta učinjena redovnom sustavu smanjenjem satnice tehničke kulture mora pretočiti i u posebne odjele? Kome to nije jasno kako kroz aktualnu satnicu nastave tehničke kulture djeca u posebnim programima, upravo pohađaju školu za život. Ondje se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost , usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice tehničke kulture dijete s teškoćama ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Scenarij Vašeg prijedloga posebnog kurikuluma kao da je išao ("e sad ćemo mi uvesti neke pametne novine... prostora ima..još je nešto satnice odgojnih predmeta.. najbitnije je da djeca sa teškoćama znaju tipkati po kompjuteru i naravno prije svega trebaju naučiti Engleski jezik..moramo onda malo pojačati i Hrvatski jezik, pa nek je onda i Matematike..). Svašta se tu sigurno promišljalo ali očito malo korisnog iznjedrilo. Tužno je što treba pojašnjavati što činimo djetetu i na koncu naciji upornim smanjivanjem prilika za razvoj konkretnih radnih vještina . Ukratko, smatram da je sadašnja satnica nastave tehničke kulture ( 4.r- 2 sata, 5. i 6. r- 4 sata te 7.i 8.r- 5 sati) najbolji mogući poligon Škole za život i da takva treba i ostati. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 136 | Robert Posavec | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Smanjiti Vjeronauk na 1 sat tjedno. Informatika 2 sata tjedno od prvog do osmog razreda pa u 5. i 6. razredu tehnički staviti na jedan sat tjedno. Strani jezik od 4. razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 137 | Maja Hamilton | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Ako krenemo od samih početaka i onog od izuzetne važnosti u radu s djecom/učenicima s teškoćama dolazimo do polazišne točke koja nam daje naznaku da postoji određeni nesrazmjer u dječjem razvoju koji iziskuju stručnu sveobuhvatnu pomoć kroz niz ciljanih odgojno-obrazovnih aktivnosti. Obzirom da svi itekako dobro znamo (mi koji smo svoj poziv posvetili radu s djecom/učenicima s teškoćama više od dva, tri desetljeća) da je dječji razvoj neophodno poticati kroz niz aktivnosti koje su mahom odgojne ne vidim nikakvu stručnu opravdanost u smanjivanju satnice odgojnih predmeta. Svaki od nas koji svoj neposredni rad provodi isključivo s djecom/učenicima s teškoćama predobro zna da je odgojni put, put kojim se stječu znanja na obrazovnim nastavnim sadržajima, odnosno predmetima koji su svi u uskoj korelacijskoj vezi. Satnica su brojke koje bez ikakvog opravdanog razloga dovode stručnjaka u situaciju da svoje vrijeme ne mogu iskoristiti za one kojima je to neophodno, učenike. To dragocjeno vrijeme im se uzima bez ikakvih opravdanih argumenata i tako uskraćuje napredak koji je od velike važnosti kako učenicima, tako i njihovim roditeljima jer smo svi u tom lancu i partnerskom odnosu, učenici/roditelji/učitelji, svjesni koliko je vremena potrebno da do željenog cilja dođemo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 138 | Jasna Vidmar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, predlažem da u 4. razredu dođe do povećanja satnice Tjelesne i zdravstvene kulture sa 70 sati na 105 sati u 4. razredu, a da satnica Prirode i društva bude 70 sati godinjšnje. Također predlažem da se jedan sat Prirode i društva u 1., 2. i 3. razredu (tj. da je satnica 70 sati godišnje) zamijeni s po jednim satom Domaćinstva u navedenim razredima (tj. po 35 sati godišnje). Smatram da je vrlo važno u ranijoj dobi staviti naglasak na razvoj motorike i kreativnosti kod učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 139 | Kristina Majdak | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Najviše bih se usredotočila na satnicu tehničke kulture. Oni koji su predložili smanjivanje satnice tako drastično, vjerojatno nisu proučili sadašnji program same tehničke kulture. Tako je taj predmet smanjen za 210 sati , po učeniku- od 5.-8. razreda. Sadašnjom satnicom u samom predmetu obrađuje se i dio informatike. Moj prijedlog je da se informatika uvede po jedan sat u višim razredima (svima od 5.-8. raz.), a ne po dva za 5. i 6. razred. Smanjivanje satnice tehničke kulture, znači manje rada rukama, manipulacije predmetima, građenja, vježbanja motorike, stvaralačkih igara, rada u vrtu….stjecanja praktičkih znanja, tkanja i šivanja…..smanjuje se broj sati u radionicama gdje se obrađuju drvo i metal i priprema učenike za pomoćna zanimanja u nastavku školovanja. Možda bi se sama tehnička kultura primjerenije mogla nazvati Tehnička i radna kultura, a zbog interesa djeteta zadržati sadašnju satnicu. Domaćinstvo bi trebalo biti obvezni predmet, a sadržajno vezan uz prehranu, dok bi u tehničkoj kulturi trebalo zadržati i odijevanje i stanovanje. Smanjivanje i ostalih kultura me nikako ne veseli. Učenike (naročito s IT) treba učiti da promatraju, gledaju, slušaju, uočavaju, zapažaju….pa čemu smanjivanje? Pitam se je li cilj ovakvog prijedloga samo da se satnicom poistovjetimo s redovnim programom, a da pritom ne gledamo na djetetove potrebe?!Ili će nam biti lakše u redovnim školama (koje imaju razrede s posebnim programom)organizirati nastavu, a učenici će biti zakinuti? Ako je to tako, nikako nije dobro! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 140 | V. osnovna škola Bjelovar | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | PSP-u povećati satnicu na 25 sati. Koje je opravdanje učenicima koji se školuju sukladno čl. 9 omogućiti 25 sati, a učenicima koji se školuju sukladno čl. 8 uskratiti 7 sati PSP-a? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 141 | Martina Antunović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, u redovnim školama imamo posebne odjele koje pohađaju učenici prema članku 8.5. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju odnosno prema modelu djelomične integracije. Učenici koji nastavu pohađaju prema modelu djelomične integracije obrazovne predmete pohađaju u posebnom odjelu, a odgojne predmete u razredu s vršnjacima kod predmetnog nastavnika. Čitajući ovu odluku dobila sam dojam da to niste uzeli u obzir (npr. godišnja satnica tehničke kulture od 5. do 8. razreda je 35 sati, učenici nemaju tehničku kulturu u 4. razredu). Predlažem da u ovaj dokument uključite i Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu za učenike koji pohađaju oblik školovanja prema članku 8.5. Pravilnika (djelomična integracija). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 142 | Anita Mustać | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Smatrama da Domaćinstvo treba ponuditi kao izborni predmet u predmetnoj nastavi, a ne kao sadržaj međupredmetnih tema koji se realiziraju tijekom sata razrednika i u okviru satnice nastavnih predmeta. Predmet bi bio podrška osposobljavanju učenika za što samostalniji svakodnevni život. Nije navedeno kako su planirani nastavni sadržaji fizike, kemije i biologije niže razine složenosti u 7. i 8. razredu s 140 sati godišnje, tj. nije navedeno koji nastavni sadržaji su planirani 1 ili 2 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 143 | DALIA FINEK BREZARIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, već je odavno potvrđeno i dokazano od strane učitelja likovne kulture u redovnim školama da je jedan sat tjedno premalo te bi se trebalo u redovne škole vratiti dva sata tjedno predmet likovne kulture. Iz godine u godinu vidi se manjak tog jednog sata, motoričke i kognitivne vještine učenika drastično opadaju. I psiholozi se slažu da premali broj sati likovnog odgoja u osnovnoj školi smanjuje mogućnost razvitka kreativnosti djeteta te se nepovoljno odražava na mentalni odgoj djece. Dolaze nam učenici u više razrede koji ne znaju držati škare u rukama, nemaju strpljenja za rješavanje bilo kojeg problema, odustaju, nemaju hrabrosti niti povjerenja u sebe da mogu samostalno rješiti neki likovni problem a uzrok tome je naravno između ostalog premalo sati likovne kulture gdje učenici imaju priliku razvijati fine motoričke vještine, koordinaciju oko-ruka, prostornu percepciju, kreativno i kritičko mišljenje, sposobnost timskog rada i samostalnog rada, odgovornost i samopouzdanje, digitalne kompetencije, medijsku pismenost i druge vještine. A sada vi predlažete da u posebnim kurikulumima smanjite satnicu kao i u redovnim školama! Pa zar ne zaslužuju barem ti učenici kojima je prijeko potrebno iz mnogo razloga izražavati se kroz likovnost imati dva sata likovne kulture tjedno? Usporedbe radi, izbornog predmeta vjeronauka ima dvostruko više u višim razredima osnovne škole nego odgojnih predmeta. Prema podacima Udruge za promicanje vizualne kulture Hrvatska u nastavi ima samo 280 sati likovnog, Malta i Češka 350, Slovenija 487, Norveška, Francuska i Danska 630, Portugal 1050, a Finska čak 1368 sati likovne kulture u nastavi. Smatram da je potrebno u redovnim školama vratiti predmet likovne kulture barem dva sata tjedno a u školama poput Centra za autizam 3-4 sata. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 144 | Elizabeta Trepotec Marić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, smatram da bi u Nastavnom planu posebnih kurikuluma za osnovnu školu satnicu TZK-a trebalo povećati barem na 105 sati od 4. do 8. razreda s ciljem stjecanja navika kontinuiranog vježbanja i poboljšanja općeg zdravstvanog stanja učenika. Informatika i strani jezik bi trebali biti izborni predmeti za one učenike koji ih žele izabrati i mogu usvojiti. Domaćinstvo bi trebalo biti barem izborni predmet. Naglasak bi trebalo staviti na svakodnevne životne vještine u svim predmetima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 145 | Ines Ilečić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, smatram da treba podebljati satnicu LK i GK i TK. Isto tako mislim da predmet Domaćinstvo treba biti naveden kao izborni predmet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 146 | Marica Celjak | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani slažem se s predloženim kurikulima ,pohvalno je da se razmišlja o međupredmetnim temama kao što je Domaćinstvo ,iz iskustva znam da učenici koji imaju poteškoće vezane uz kognitivni razvoj pokazuju dobre rezultate prilikom nastavnih aktivnosti baziranih na MPT-no isto tako trebamo imati na umu da poteškoće obuhvaćaju različite spektre tako da će nekima trebati više npr. IKT-a ili pak Vjeronauka-dakle Kurikulum kao okvir je izvrstan ali svakako je tu odgovornost na svakom nastavniku i stručnjacima rehabilitatorima ...da se konkretnim planiranjem uvrste sve potrebne sastavnice u skladu s pravima djeteta-učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 147 | Nada Kegalj | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Predlažem povećanje satnice Likovne i Glazbene kulture barem za pola sata. Što znači jedan tjedan 1 sat, drugi 2 sata naizmjenično. Predlažem predmet Domaćinstvo kao izborni predmet , a ne kao međupredmetnu temu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 148 | Khrystyna Zahoriy | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovani, smatram da informatika i strani jezik trebaju biti izborni predmeti (5.-8.) budući da oni mogu predstavljati dodatno opterećenje učenicima te me zanima tko će izraditi posebni program nastave stranog jezika i tko će predavati strani jezik. Satnicu likovne kulture ne smije se smanjivati na 1 sat tjedno, osobito u nižim razredima (od 1.- 4.r.). Predlažem predmet Domaćinstvo kao izborni predmet od 5. - 8. razreda (može se smanjiti satnicu hrvatskog jezika i matematike za 1). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 149 | Stanka Pinjuh | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Satnica Likovne kulture je poražavajuća. Nemojmo ponavljati greške koje su u redovnom sustavu. Ovo nije redovni sustav- naši učenici komuniciraju sa svijetom putem potpomognute komunikacije. A kakva je to- ilustrirana! Kako očekivati da će oni moći govoriti vizualnim jezikom ako ih STRUČNJACI tomu ne uče. Nastava Likovne kulture ne služi estetskom uređenju škole! Ne ako je nastavnik iste kompetentan. Kompetentni nastavnik nastavu Likovne kulture pretvara u novi komunikacijski kanal. Prvotna zadaća Likovnog jest NAUČITI GLEDATI. Emotivne, kognitivne, motoričke i ostale rezultate likovnog obrazovanja neću ni spominjati! Nemojmo im otimati nešto što im doista koristi u životu. Na Likovnom uče korisna znanja i vještine koji jesu Škola za život. Likovni ih rad opušta, omogućuje im razvoj samopouzdanja, suradnju, divergentno mišljenje. Nemojmo ponavljati greške u redovnom sustavu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 150 | Višnja Popović | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | 1. TZK u svim skupinama treba biti 140 2.strani jezik i informatika NE u skupinama od 7-11 godina 3.UŠRO 105 sati za skupine od 7-11 godina 4. obavezno u svim skupinama 2 sata izvannastavnih aktivnosti 5. razvoj kreativnosti( likovne i glazbene) uvesti u u skupinu od 17-21, a izobrazbu u obavljanju poslova smanjiti na 10 sati ( greška u broju kod ovog područja treba pisati samo 420) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 151 | Klaudija Banjeglav | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Nastavni plan posebnih kurikuluma treba sačinjavati satnicu pojedinih predmeta tako da bude usmjerena na potrebe i sposobnosti učenika koji se školuju po tim kurikulima. 1. Satnicu LK ne smije se smanjivati na 1 sat tjedno osobito u nižim razredima (od 1.- 4.r.). 2. Satnica TK znatno je smanjena u 7. i 8. razredu, a učenici koji se školuju po posebnom programu nastavljaju školovanje za pomoćna zanimanja gdje su manipulativne sposobnosti najvažnije kompetencije. 3. Osnove informatičke pismenosti se mogu usvojiti u predmetu Tehnička kultura (od 5.- 8. r.). Informatiku kao predmet je dovoljno uvesti kao izborni predmet,ali ne u nižim razredima nego od 5.-8. razreda. 4.Strani jezik bi trebao biti izborni predmet,ali od 5. -8. razreda nikako u nižim razredima. 5. Godinama smo imali Domaćinstvo kao izborni predmet i vrlo je koristan za razvijanje samostalnosti naših učenika. Predlažem predmet Domaćinstvo kao izborni predmet od 5. - 8. razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 152 | Senka Grlić | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Nastavni planovi posebnih kurikuluma odnose se i na učenike koji pohađaju nastavu po čl. 9. Konačno ti učenici imaju petodnevni radni tjedan, a ne kao do sada šestodnevni. Na žalost planovi su prepisani iz redovne nastave, uz male izmjene. Nisam zadovoljna pukim prepisivanjem. Treba voditi računa o tome, da se radi o učenicima s većim teškoćama od učenika s prilagodbom. Strani jezik i informatika da, ali tko će ih "predavati" u posebnim razredima. Sve ostalo "predajem" ja kao učitelj edukacijski rehabilitator. Strani jezik stvarno ne mogu, nisam kvalificirana. Sve izborne predmete bi stavila po 1(jedan) sat. Treba voditi računa i o tjednom zaduženju učenika. Svi mi koji radimo po čl. 9. znamo da učenici nakon trećeg sata nemaju koncetracije, pažnja im odluta, sve je puno teže. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 153 | Vesna Kovačević Parmak | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Podržavam predloženi Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu jer u njemu vidim mogućnosti uvođenja sadržaja posebno bitnih za učenike koji uz intelektualne teškoće imaju motoričke teškoće i kronične bolesti. To su sadržaji koji se odnose na primjenu AAT/Informatika jer njihovo usvajanje i primjena u svakodnevnom radu učeniku omogućava lakše usvajanje različitih odgojno obrazovnih sadržaja i davanje povratnih informacija o usvojenosti tih sadržaja te im omogućava izjednačavanje s učenicima bez motoričkih teškoća. Prednost je u nastavnom planu koji omogućava usvajanje ovih sadržaja kroz redoviti i izborni program Informatike, ali i kroz Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka i Program produženog stručnog postupka, osobito za sadržaje koji se odnose na AAT. Napominjem da bi ove programe trebali provoditi edukacijski rehabilitatori koji imaju dodatne edukacije za primjenu AAT. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 154 | DOMINIK TOMISLAV VLADIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Bilo bi dobro nastaviti s konkretnim mjerama vezanim za informatiku i uvesti je kao obveznu u još dva viša razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 155 | KRISTINA KRALJ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Trebamo gledati učenka kao središte zbivanja,dakle, vditi računa o opterečenju učenika koji se školuju po posebnom kurikulumu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 156 | Slavica Novaković | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Neki učenici već dolaze da bolje komuniciraju na engleskom, nego na hrvatskom jeziku, a i neke škole koje rade po posebnom programu su prepoznale da djeca mogu savladavati osnove komunikacije na engleskom jeziku tako da su i napravile posebne programe stranog jezika. Kako se uvodi Informatika, kao obvezan predmet, pretpostavka je da učenici trebaju znati osnove engleskog jezika. Što se tiče opterećenja učenika, to bi bio izborni predmet i ne bi svi morali biti uključeni, već samo oni koji imaju sposobnosti savladati osnove, a predavati ga može i edukacijski rehabilitator (naravno u posebnim školama i ustanovama). Satnicu Likovne kulture treba povećati na 2 sata tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 157 | Mirjana Krpan | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Povećati broj sati nastave prirode, odnosno biologije, kemije i fizike. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 158 | Iva Ramljak | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | 1. Uvođenje stranog jezika kao izbornog predmeta može za neke učenike predstavljati dodatno opterećenje u satnici, tko će izraditi posebni program nastave stranog jezika, tko će predavati strani jezik. 2. Nastava tehničke kulture u 4. razredu - ako govorimo o učenicima koji imaju posebni program uz individualizirane postupke - dio nastave pohađaju u posebnom razrednom odjelu, a dio u matičnom razredu oni pohađaju nastavu tehničke kulture od 5. razreda kao i svi ostali učenici. Tko će im predavati taj tehnički u 4. razredu? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 159 | Sanja Flajs-Vidaković | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Poštovane kolegice i kolege, izražavam mišljenje:1. Uvećati satnicu hrvatskog jezika 7. i 8. r.( važnost razvoja jezične kompetencije te pripreme za srednju školu).Uvećati satnicu likovne kulture od 1. do 8. razreda, temeljem neuroznanstvenih istraživanja koja ističu poveznicu kreativnosti i razvoja svih sposobnosti učenika. Uvesti predmet Domaćinstvo koji direktno utječe na kompetencije svakodnevnog života.Informatiku uvesti kao izborni predmet.sa 35 sati.Strani jezik??? Morfološki i sintaksom različit od materinjeg jezika, to je dodatno opterećenje učenika s teškoćama u razvoju u inkluziji, a u posebnom programu izrazito opterećenje. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 160 | Slavica Novaković | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Mislim da je dovoljan 1 sat vjeronauka u razredima, kao što su i drugi izborni predmeti po jedan sat tjedno. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 161 | NIKOLA VUKOVIĆ | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | Smatram da treba hrvatski jezik za jedan sat smanjiti, povećati likovnu kulturu za jedan sat (od prvog do šestog razreda) iz iskustva rada s učenicima (28 godina) likovni izričaj ima veliku dobrobit za učenike, uvođenje izborne nastave stranog jezika ??? Tko će to predavati, a i koji će to broj učenika biti kad je poznato da su i sada razredni odjeli mali, valjalo bi o tome razlisliti. Informatiku treba uvesti u sedmi i osmi razred ( umjesto petog i šestog razreda) ili uklopiti u sadržaj tehničke kulture (1 sat). Voditi računa o opterečenju učenika koji se školuju po posebnom kurikulumu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 162 | Valerija Boras | ODLUKU, NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA OSNOVNU ŠKOLU | 1. Odnosi li se ovaj Nastavni plan i na učenike koji pohađaju oblik školovanja prema članku 8.5. Pravilnika (djelomična integracija)? U slučaju da se odnosi i na djelomičnu integraciju onda bi trebalo razjasniti dio vezan uz plan 4.razreda-tehnička kultura. Tko i kako se provodi tehnička kultura u 4.razredu? S obzirom da učenici koji pohađaju djelomičnu integraciju imaju uglavnom obrazovne predmete u PRO a odgojne u redovnom razredu,a tehnička kultura nije dio plana i program redovnog 4.razreda. 2. Smatram da bi primjerenije bilo smanjiti satnicu hrvatskog jezika i matematike za 1. jer je iskustvo pokazalo da učenici prvog razreda rijetko mogu izdržati toliku satnicu, s obzirom na teškoće vezane uz pažnju i koncentraciju. 3. Pozdravljam i pohvaljujem uvođenje informatike kao izbornoga predmeta. Ali smatram da informatika za učenike s teškoćama nije potrebna u razdoblju 1-4 razreda,dovoljno je staviti informatiku kao izborni u 7. i 8. razredu. Kod učenika od 1.-4. razreda naglasak treba staviti na radne navike, pravila ponašanja, osnove pismenosti, sva informatička znanja koja će im biti potrebna u životu mogu usvojiti kroz 4.godine informatike u višim razredima. 4. Strani jezik kao izborni predmet kroz 8 razreda je dosta "nadobudan" pothvat. Tko će predavati strani jezik učenicima s teškoćama? Kako napraviti poseban program za koji će sadržavati osnove stranog jezika kroz 8.godina školovanja. Prijedlog je uvesti izborni predmet strani jezik, 35 sati godišnje, od 5. do 8.razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 163 | Rahela Posavec | ODLUKU, IV. | Stavila bih informatiku kao obvezni predmet od 5. - 8. razreda (da nije obvezni samo u 5. i 6. razredu. Izvannastavne aktivnosti ostavila bih 1 sat tjedno u svim razredima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 164 | Rahela Posavec | ODLUKU, IV. | Nastavni plan posebnih kurikuluma za OŠ - predložila bih izborni predmet vjeronauk 1 sat tjedno od 1. - 8. razreda, a izborni predmet vjeronauk povećala bih na 2 sata tjedno od 1. - 4. razreda. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 165 | Višnja Kovač Vezmarović | ODLUKU, IV. | Poštovani! Sa većinom nastavnog plana posebnih kurikuluma se slažem. Dio koji bi trebalo promijeniti se odnosi na satnicu vjeronauka koji je u prijedlogu prisutan sa dva sata tjedno, dok je strani jezik prisutan sa samo jednim satom tjedno. Ne vjerujem da se u nižim razredima osnovne škole može puno postići sa jednim satom tjedno u nastavi stranog jezika. Srdačan pozrdav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 166 | Nada Kegalj | ODLUKU, IV. | Pozdravljam i podržavam predloženi Nastavni PLAN posebnih kurikuluma. Mislim da bi u uvodnom dijelu Odluke trebalo stajati na koga se točno odnosi „posebni“ kurikulum . Kako ćete nazvati Odluku za nastavni plan na primjer za darovite? | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 167 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | ODLUKU, II. | Suglasni smo s nadopunom kolegice Vragovič, uz ostale prijedloge jer držimo da nije obuhvaćena tematika "školovanja u kući", kao i s nadopunom kolegica iz V. Osn. škole Bjelova jer kako navode potreban je Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života za učenike s intelektualnim i tjelesnim teškoćama. Napomena: provedba programa s navedenim učenicima je izrazito specifična i zahtijeva specifičan način provedbe." | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 168 | Renata Vragović | ODLUKU, II. | Držim da je potrebno ovdje osvrnuti pažnju zakonodavca na nastavni plan oblika školovanja koji se ne vidi u ovim nastavnim planovima a koji držim problematičnim, a to je „školovanje u kući“. Ovaj oblik obuhvata ima svoj smisao i svoje mjesto kada se rješenje o njemu donosi na temelju stručne ekspertize vezano uz trenutno stanje i budućnost učenika. Ovaj oblik obuhvata ne može biti trajno rješenje za školske obveznike, osim za iznimne slučajeve djece s teškim oštećenjem ili mogućim smrtnim ishodom bolesti, djece koja se ne mogu odvojiti od aparata i sl. Želim upozoriti da jedan dio učenika (čini mi se da raste njihov broj) koji dobiva rješenje o školovanju u kući, dobiva ga jer škola nema uvjeta, stručnih kapaciteta ili instrumenata za rješavanje problema učenika i njegove obitelji ili nekog drugog učenika koji ozbiljno ugrožava školovanje drugih. Ponekad je to zapravo prekid školovanja jer nema načina realizacije rješenja. Ide se linijom manjeg otpora i određuje školovanje u kući umjesto premještaja u odgovarajuću školsku ustanovu ili nalaženja primjerenog rješenja uz podršku stručnih savjetnika MZO-a i AZOO-a te nadležnog Centra za socijalnu skrb. Pa i u tim slučajevima ima smisla izdati takvo rješenje na neki period dijela ili cijele školske godine, pa i 2 godine zbog učestalih hospitalizacija u psihijatrijsku ustanovu, no doista držim neprimjerenim da takvo rješenje vrijedi godinama, pa tako do kraja školovanja. Ako u školskoj dobi učenik nije mogao postati član zajednice, kako će to moći u odrasloj dobi? Kakvu poruku dajemo toj obitelji donoseći takva rješenja, tim više što je doista teško naći stručne djelatnike za provedbu rješenja, posebno kontinuirano i na duži period? I njihovo dijete i obitelj su odbačeni od škole koja nije našla način da on bude uključen i prihvaćen. No, ovdje se postavlja pitanje što znači 12,5 sati tjedno školovanja kod kuće po individualiziranom programu ako taj učenik nema perspektivu povratka u školu? Kakvo će biti njegovo životno postignuće kada nije bio ni fizički uključen čak ni u školu? Da li je primjereno tako složen problem ostaviti mladom djelatniku koji se javio možda na svoj prvi posao i preuzeo školovanje u kući za 2 učenika? Ili je doista potrebno promisliti da za takav rad treba vrsni stručnjak barem sa statusom mentora, odnosno aktivno uključenje cijelog stručnog tima, pa i na duži period. Kako pravdati njihovu satnicu? Ponekad je i u školskom obuhvatu potrebno donijeti odluku o individualno smanjenom programu temeljenom prvenstveno na rehabilitacijskim postupcima s visokom razinom stručne i individualne podrške na neko vrijeme, obično par mjeseci, rijetko dugotrajnije. To bi isto tako trebalo predvidjeti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 169 | Majda Kurbalić | ODLUKU, II. | Mislim da je potrebno dodati Nastavni plan za učenike s teškoćama u redovnim uvjetima školovanja kao i točno specificirati na koju vrstu/vrste odstupanja se pojedini planovi odnose (intelektualna odstupanja, ili i druge vrste odstupanja i koje......). Pozdravljam posebno izdvojen plan za učenike s poremećajem iz spektra autizma i mislim da je on neophodan. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 170 | Zlatko Bukvić | ODLUKU, II. | Ako je Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu, po kojoj se osnovi predlažu dva zasebna plana posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija...od kojih je jedan za učenike s poremećajima iz spektra autizma. Zalažem se za jedno opredjeljenje jer je kurikulum za učenike s umjerenim intelektualnim teškoćama. Smatram da bi mogućnost produženog stručnog postupka, edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka i rehabilitacijskih programa trebali imati svi učenici s primjerenim oblikom školovanja bez obzira radi li se o uvjetima škola s redovitim programima ili onima koje rade po posebnim kurikulumima. Posebnost tih kurikuluma ne bi se trebala odnositi na mjesto već na način njihovog provođenja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 171 | Martina Antunović | ODLUKU, II. | Potrebno je dodati i Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu za učenike koji pohađaju oblik školovanja prema članku 8.5. Pravilnika (djelomična integracija). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 172 | V. osnovna škola Bjelovar | ODLUKU, II. | Dodati: Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života za učenike s intelektualnim i tjelesnim teškoćama. Napomena: provedba programa s navedenim učenicima je izrazito specifična i zahtijeva specifičan način provedbe. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 173 | MARIJANA GLADOVIĆ | ODLUKU, I. | Potrebno je naznačiti na koju točno populaciju se ova odluka odnosi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 174 | LUCIJA ŠKUGOR | ODLUKU, I. | Potrebno je naznačiti na koju točno populaciju se ova odluka osnosi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 175 | Majda Kurbalić | ODLUKU, I. | Mislim da bi se Odlukom trebalo naznačiti na točno koju populaciju učenika se ova odluka odnosi.Također, uključuje li ona i darovite učenike ili ne. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 176 | Zlatko Bukvić | ODLUKU, I. | Sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju...posebni programi/kurikulumi mogu biti za učenike s teškoćama i za darovite učenike. Uvjerenja sam da bi u Odluci trebalo stajati na koje učenike se ona odnosi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 177 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | ODLUKU | Čitajući pristigle priloge kolega iz odgoja i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju izražavam veliko zadovljstvo brojnošću i argumentiranošću pristiglih. Naime, u ime Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, kao tijela s javnim ovlastima koje brine o položaju pripadnika profesije, ali i o kvaliteti, standardima i normativima njihove djelatnosti jer jedino na taj način će oni kojima je ona usmjerena postizati razvoj i napredak - svakako moramo biti zadovoljni da su kolege pokazali dovljnu razinu samosvijesti da istupe sa svojim mišljenjem i aktivno sudjeluju u obikovanju svoje djelatnosti. Opravdanost i garancija uspjeha njihova javljanja i prijedloga nalazi se u podudaranju s temeljnim odrednicama iz Uvoda Nacionalnog kurikuluma za osnovnoškoli odgoj i obrazovanje (prosinac, 2017., mrežne stranice MZO). “ Stoga se Nacionalnim kurikulumom uvodi podjela na tri odgojnoobrazovna ciklusa prema razvojnoj dobi učenika. Za svaki pojedini ciklus određuju se specifičnosti pristupa poučavanju, odgojno-obrazovna očekivanja, pristupi vrednovanju te organizacija odgojno-obrazovnoga procesa. U osnovnoškolskome odgoju i obrazovanju važno je da učenici budu u prilici steći raznolika iskustva učenja i sveobuhvatno opće obrazovanje poučavanjem različitih odgojno-- obrazovnih područja kurikuluma. Za sva ta područja, kao i za međupredmetne teme, definirana su odgojno-obrazovna očekivanja koja izravno doprinose razvoju učenikovih generičkih kompetencija. Time se ujedno olakšava kvalitetno osmišljavanje i provođenje postupka vrednovanja, što je izrazito važno s obzirom da upravo vrednovanje predstavlja važan mehanizam kojim se može utjecati na kvalitetu učenja i motivaciju za učenje. Za sva ta područja, kao i za međupredmetne teme, definirana su odgojno-obrazovna očekivanja koja izravno doprinose razvoju učenikovih generičkih kompetencija. Time se ujedno olakšava kvalitetno osmišljavanje i provođenje postupka vrednovanja, što je izrazito važno s obzirom da upravo vrednovanje predstavlja važan mehanizam kojim se može utjecati na kvalitetu učenja i motivaciju za učenje. Ovim se dokumentom uvode i promjene u organizaciji odgojno-obrazovnoga procesa. Posebno je značajno uvođenje fleksibilnoga planiranja učenja i poučavanja na dnevnoj, tjednoj i mjesečnoj razini. Učiteljima i školama pruža se autonomija u određivanju načina realizacije odgojno-obrazovnih ciljeva i ishoda te u izboru aktivnosti i sadržaja ishoda uvažavajući individualne razlike u sposobnostima i interesima učenika te specifičnosti pojedine škole, što doprinosi većoj kvaliteti njihova rada." - proizlazi dakle - usmjerenost na razvojnu dob učenika, važnost da učenici budu u prilici steći raznolika iskustva učenja i sveobuhvatno opće obrazovanje poučavanjem različitih odgojno-- obrazovnih područja kurikuluma; pristupi poučavanju koji se "individualiziraju"; promjene u organizaciji, uvođenje fleksibilnog planiranja i dr. Opravdano je dakle očekivati uvažavanje većine pristiglih prijedloga te navodimo / citiramo pojedince i organizacije s kojima smo suglasni, odnonso barem dio njih: a) s koelgicoma R. Vragović - UO HKER:Pozdravljam Odluku o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu, jer su prethodni nastavni planovi već zastarjeli i doista su potrebni novi, no držim da predloženi nastavni planovi nisu u skladu s očekivanjima vezanim uz dugo očekivanu reformu školstva, s njome i školovanja učenika s većim teškoćama. Već sam naziv reforme "Škola za život" ukazuje na veći zaokret prema kompetencijama neophodnim u svakodnevnom životu i dobiva još veću težinu kada je riječ o učenicima s većim teškoćama u razvoju. Predloženi nastavni planovi ponešto su promijenjeni, jedan i dopunjen suvremenim međupredmetnim temama koje držim najvrjednijim unapređenjem. Smatram, da u cjelini gleda, predloženi nastavni planovi nisu dostatno na tragu neophodne reforme osnovnih škola s posebnim programima i suvremene odgojno-obrazovne prakse u svijetu. Ono što je zabrinjavajuće jest to da nisu dostatno prilagođeni potrebama i mogućnostima učenika s većim teškoćama koji danas ulaze u sustav školstva. Nekada se dio te djece uključivao u rehabilitacijske programe ustanova socijalne skrbi a danas se školuje neovisno od resora. Mahom je riječ o učenicima s višestrukim teškoćama kod kojih nije primjereno njihovo klasificiranje samo po dobi i težini intelektualnih teškoća, kao što se može iščitati u nekim komentarima. Pitanje dnevnog i tjednog opterećenja isto je diskutabilno i nije u skladu s mogućnostima učenika pojedinih dobnih skupina i teškoća, a osim toga i ne prati prirodnu strukturu dana neophodnu toj djeci. Držim da bi bilo primjerenije da su se prvo definirali odgojno-obrazovni ishodi koji se žele postići i sastavili primjereni kurikumi koji tome vode, pa bi se iz njih lakše mogli definirati nastavni planovi. Mislim da u suvremenoj praksi temeljenoj na osobno usmjerenom planiranju i nastavni planovi moraju biti fleksibilni i omogućavati individualizirano planiranje i nastavnog plana i programa. To je moguće ako se odredi izbor predmetnih područja, minimalni broj sati pojedinog obaveznog predmeta i ukupno obveznih predmeta te maksimalnog ukupnog opterećenja učenika pojedine dobne skupine (uključujući i obvezne i izborne predmete, PSP i rehabilitacijske postupke). PSP je opet nedovoljno definiran i prilagođen potrebama raznolikih učenika s teškoćama, a i edukacijsko-rehabilitacijski programi i rehabilitacijski programi traže bolje stručno promišljanje. Čini se da je Program radnog osposobljavanja kao i dosad ostao negdje na margini promišljanja. To je očekivano obzirom na opremljenost, prostorne, financijske i stručne kapacitete te dr. ograničenja škola s posebnim programima da odgovore na zahtjeve onog što bi doista bila škola za život i priprema za neovisno življenje i aktivno sudjelovanje u zajednici. U svim nastavnim planovima nedostaje jači naglasak na područja kojima se stječu vještine potrebne za svakodnevni život i koje bi razvijale neovisnost učenika, kojima učenik može preuzeti neku kontrolu nad vlastitim životom, biti osposobljen za odlučivanje i samozastupanje, traženje pomoći i preuzimanje obveza i uloga u zajednici u kojoj živi. Na tragu izjednačavanja mogućnosti, univerzalnog dizajna i prava osoba s invaliditetom, zar školsko okružje nije ono koje bi prvo trebalo ići ususret tome da učenik s teškoćama nije u lošijem položaju od drugih učenika? Pa i onda kada se školuje po Nastavnom planu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života? Da li je moguće promišljati da je učenik završio npr. 4. razred po tom programu (iako u odgojno-obrazovnoj skupini), da je imao Hrvatski jezik iako je riječ o poučavanju komunikaciji, a Matematiku iako je savladao samo brojenje do 5 a razlikuje samo 1 od puno? Nelogično je da se planira strani jezik i informatika kao izborni predmet, a istovremeno mu u svjedodžbi neće pisati materinji jezik. Jer i kada nema razvijen govor i kada se poučava alternativnoj i augumentativnoj komunikaciji ona nije na engleskom već na hrvatskom jeziku. Pozdravljam namjeru osuvremenjivanja nastavnih planova za škole s posebnim programima, uključivanje škola s posebnim programima i učenika s većim teškoćama u reformu "Škola za život". No mislim da ovako definirani nastavni planovi nisu dostatni odgovor na reformu koja je nužno potrebna i dugo očekivana, a i primjerena vremenu u kojem živimo. Da li će učenici s većim teškoćama kao odrasle osobe biti isključeni ili na margini zajednice ili će zauzeti svoje mjesto i ulogu u zajednici, značajno ovisi upravo o ovim nastavnim planovima. Zato molim još vremena, strpljenja i truda za njihovo promišljanje i redefiniranje iz temelja, jer kada se donesu vrijedit će najmanje 1-2 desetljeća, a već posustajemo za suvremenom praksom, potrebama i pravima naših učenika." B) s nastavnicima ERF -a : "Želimo ukazati na nužnost izjednačavanja predmetnih područja s kurikulima u redovnoj školi. Očekujemo razmatranje naših prijedloga, sastavljanje suvremenijeg prijedloga plana predmetnih kurikula i drugih programa uz donošenje Odluke o raspisivanju natječaja za imenovanja stručnih radnih skupina radi razrade: posebnih kurikuluma uz individualizaciju postupaka za osnovnu školu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada za učenike s poremećajima iz spektra autizma (PAS) kurikuluma za PSP kurikuluma za edukacijsko-rehabilitacijske postupke kurikuluma za rehabilitacijske programe Temeljem predloženih Planova članovi Vijeća studija predlažu sljedeće izmjene i dopune: 1. nazive kurikuluma za učenike s teškoćama izjednačiti s nazivima predmetnih kurikuluma u redovnoj osnovnoj školi, razlike će biti vidljive u ishodima učenja, vremenskom određenju, metodama i strategijama poučavanja, tehnologiji, te evaluaciji, takav pristup osigurava vertikalnu i horizontalnu prohodnost učenika, 2. za sve učenike s teškoćama potrebno je osigurati da polaze pojedine razrede, a ne dobne skupine kao što je to ponovo predloženo, 3. napredak učenika poželjno je pratiti kroz odgojno-obrazovne cikluse, to bi obzirom na kurikularni pristup u redovnoj školi pridonijelo izjednačavanju odgojno-obrazovnih mogućnosti učenika, 4. uvođenje međupredmetnih tema poželjan je način obogaćivanja programa školovanja, praksa pojedinih škola u Hrvatskoj potvrđuje opravdanost uvođenja međupredmetnih tema" C) sa svim komentarima kolega iz Centra za odgoj i obrazovanje Šubićevac | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 178 | Renata Vragović | ODLUKU | autor: dr.sc. Dragana Mamić, dipl.def., SI pedagog, Centar za autizam, Zagreb NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S PSA) Zbog svojih izraženih različitosti u specifičnostima rasta, razvoja, cjelokupnog funkcioniranja djeca/učenici s poremećajem iz spektra autizma zahtijevaju posebne odgojno obrazovne i okolinske uvjete koji uključuju širok spektar mogućnosti školovanja. Centar za autizam je to i omogućio svojim posebnim Nastavnim planom posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s PSA (1997). Također prije nepune dvije godine (2017.) izrađen je prijedlog Posebni nastavni plan i program odgoja i osnovnog školovanja učenika s poremećajem iz spektra autizma (1.- 8. razreda). Program je namijenjen učenicima koji imaju blaži stupanj PSA, blaže odstupanje u socijalnoj interakciji, razinu prosječnog općeg funkcioniranja ili su na razini lakih intelektualnih teškoća, blagog kognitivnog zaostajanja na nekim (ali ne na svim) područjima, s funkcionalnim govorom (ali mogućim teškoćama komunikacije), a uz neujednačen socio-emocionalni razvoj, niži stupanj socijalnih adaptivnih vještina odnosno manje izražene smetnje u ponašanju, a koje ipak bitno smanjuju sposobnost učenika za svladavanje odgojno-obrazovnog programa redovite osnovne škole. Držim da je za realizaciju ovoga programa neophodna primjena posebnih/specifičnih oblika, metoda i načela rada, koje se temelje na visokostrukturiranom učenju i poučavanju, učenju socijalnih vještina na temeljima osobnog kurikuluma (OK) odnosno individualiziranih odgojno-obrazovnih programa (IOOP-a) kakvi se provode u Centru za autizam. Smatram da se verifikacijom ovog Posebnog nastavnog plana i programa odgoja i osnovnog školovanja učenika s poremećajem iz spektra autizma pruža mogućnost za nastavak daljnjeg srednjoškolskog (strukovnog) obrazovanja koje ovim učenicima u najvećoj mogućoj mjeri omogućava stjecanje određenog zanimanja, stjecanja najviše moguće neovisnosti i uključenja u svijet rada primjerenih njihovim mogućnostima. Nadalje, svjedočimo da sve više ima i učenika s ovim poremećajem u redovnim razredima koji se školuju po redovitim programima uz individualizirane postupke, ili po redovnom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. Također je poznato (premda nema relevantnih pokazatelja uspješnosti uključivanja učenika u inkluzivne uvjete i nastavka njihova školovanja) da takvo uključivanje često ne pruža sve one potrebne prilagodbe, pristupe, vrste potrebne podrške i fleksibilnost u provedbi sadržaja koji proizlaze iz učenikovih jakih strana i osobito da prati njegove interese a koji se ostvaruje kroz produženi stručni postupak uz podršku edukacijskog rehabilitatora. U skladu sa suvremenim školama u kojima se školuju učenici s PSA i smjernicama „škole za život“, u važećem Nastavnom planu i programu posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada za učenike s PSA bilo bi potrebno unijeti određene promjene kako bismo se mogli mjeriti s nama bliskom Europom. Smatram, ako više od dvadeset godina nismo učinili korak ka promjenama i unapređenju nastavnih planova, da je upravo sada vrijeme da se pričeka kako bi se profesionalno i odgovorno stručnjaci u ustanovama i drugim institucijama koji su uključeni u život i budućnost djece s PSA, njihovih roditelja/staratelja, i cijele zajednice usuglase u prijedlozima. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 179 | Edita Ružić | ODLUKU | Predloženi nastavni plan u jednom dijelu prati postojeći (stari) da se učenici s umjerenim intelektualnim teškoćama obrazuju od 6. godine života što nije sukladno odredbi članka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školu:" Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu u pravilu od šeste do petnaeste godine života". Stoga i podjela na odgojno-obrazovne skupine od 7-11 godina, kao što je bilo do sada, neusklađena sa Zakonom, kao što je i tjedna satnica neusklađena s člankom 51. Zakona: „ Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno (20 sati tjedno), a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno (30 sati tjedno). Navedeni nastavni plan sa svim izbornim predmetima satom razrednika i izvannastavnim aktivnostima za više razrede, kao i za skupine od 17-21 godinu u drugom predloženom planu iznosi 31 sat tjedno. Ako se uzme u obzir da su učenici s umjerenim intelektualnim teškoćama dobi od 7, odnosno 7 do 11 godina učenici razredne nastave njihova predviđena satnica je sa svim dodatnim sadržajima bez produženog stručnog postupka je 28 sati, ponovno protivno Zakonu. Stoga predlažem novu podjelu odgojno-obrazovnih skupina na skupine od 6 do 10 godina, 11 do 15 godina i 16 do 21 godinu uz sljedeću satnicu: 6-10 godina - 20 sati tjedno, 11-15 godina i od 16-21 godinu 25 sati tjedno. Obrazloženje: Kako bi se pratio dobni slijed - razredna nastava, predmetna nastava, radno osposobljavanje. Prijeko je potrebno uvođenje trećeg posebnog programa za učenike s težim i teškim intelektualnim teškoćama. Obrazloženje: U posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama danas se obrazuju i učenici s težim i teškim intelektualnim teškoćama koji ne mogu svladati niti poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada već su za njih potrebni primjereni rehabilitacijski programi, kao što je predložio Centar za odgoj i obrazovanje iz Rijeke, koji ga jedini provodi već duži niz godina. Razumijem inicijativu prohodnosti iz posebnog u redoviti sustav obrazovanja, ali se to postiže razinama programa, a ne satima programa. Zaboravlja se na cilj osnovnog obrazovanja - stjecanje osnovnih znanja i kompetencija za nastavak obrazovanja, a srednjeg obrazovanja za rad ili nastavak visokoškolskog obrazovanja. Na žalost, učenici s teškoćama u razvoju mogu se školovati, zbog svojih spoznajnih mogućnosti samo do razine srednjoškolskog obrazovanja te posebni nastavni plan, a kasnije posebno i program, mora pratiti potrebe srednjoškolskih programa koje će ovi učenici polaziti. Obrazloženje: Učenicima s intelektualnim teškoćama potrebno je više vremena za svladavanje određenih nastavnih sadržaja što se postiže povećanjem satnice pojedinog nastavnog predmeta, a ne izjednačavanjem broja sati za nešto za što je tim učenicima potrebno više vremena. Razina sadržaja (nastavni program) je ta koja donekle može osigurati prohodnost. Međutim, nije problem ni u tome već u neujednačenosti provedbe Pravilnika o postupku utvrđivanja psihofizičkog stanja učenika i Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju utvrđujući primjereni program školovanja ne prema stvarnom psihofizičkom stanju učenika već prema programu koju provodi najbliža škola, prema željama roditelja i sl. Potrebno je i povećanje satnice izobrazbe u obavljanju poslova, ali uz uvjet osiguravanja uvjeta za njegovo provođenje u školama. Obrazloženje: Budući da HKO predviđa i najnižu razinu kompetencija za rad uz potporu druge osobe što podrazumijeva i osobe s umjerenim intelektualnim teškoćama potrebno je razmotriti i tu mogućnost kod planiranja i izrade posebnih programa. Prijeko je potrebno i uvođenje nastavnog predmeta Domaćinstvo uz Tehničku kulturu u okviru posebnog programa, a ne kao međupredmetnu temu kao što je predloženo. Obrazloženje: Učenici s intelektualnim teškoćama nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje isključivo u za pomoćna zanimanja, ne samo zbog toga što drugih zanimanja nema, već zbog svojih sposobnosti te su upravo sadržaji Domaćinstva oni koji su im potrebni za lakše svladavanje nastavnih sadržaja Tehnologije za pojedina zanimanja (pomoćni kuhar i slastičar, pomoćni krojač, pomoćni cvjećar i sl.) Strani jezik kao izborni predmet u posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada držim nepotrebnim. Obrazloženje: Strani jezik, odnosno neke osnove stranog jezika mogu se provoditi kroz izvannastavnu aktivnost, a uvođenje kao izbornog predmeta još više opterećuje te učenike koji su i tako preopterećeni. Predlažem naziv predmeta Briga o sebi preimenovati u Skrb o sebi. Obrazloženje: U duhu hrvatskog jezika. U posebnom programu podržavam uvođenje stranog jezika, ali pod nazivom Osnove stranog jezika. Obrazloženje: Učenici s intelektualnim teškoćama mogu svladavati samo osnove stranog jezika. Držim da je u posebnom programu dostatan jedan sat Vjeronauka. Obrazloženje: Zbog rasterećenja učenika, a učenici mogu vjeronauk polaziti i u svojim župama. Držim nepotrebnim izradu posebnog programa za učenike s poremećajima iz spektra autizma. Obrazloženje: Radi se o učenicima koji uz osnovni poremećaj imaju i intelektualne teškoće, ali se za njih primjenjuju drugačiji načini poučavanja te im je potrebno više dodatnih rehabilitacijskih programa i postupaka, koji bi bili potrebni i učenicima s intelektualnim teškoćama. Nadalje je potrebno predefinirati nastavni plan produženog stručnog postupka te utvrditi satnici prema skupini Produženog stručnog postupka, a ne prema razrednom odjelu, odnosno odgojno-obrazovnoj skupini. Obrazloženje: Produženi stručni postupak nije obvezan program te se u njega ne uključuju učenici jednog već više razrednih odjela, odnosno odgojno-obrazovnih skupina. Programe rehabilitacijskih postupaka i rehabilitacijskih programa utvrditi po učeniku, a ne po razrednom odjelu. Obrazloženje: Ovi se postupci i programi uglavnom provode individualno i ne polaze ga svi učenici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 180 | Edita Ružić | ODLUKU | Kao voditeljica Županijskog stručnog vijeće pedagoga posebnih odgojno-obrazovnih ustanova iznosim stavove svojih članova u onome u čemu su svi suglasni. Obrazloženje: U nekim stavovima se mišljenja razilaze s obzirom na različitu populaciju učenika s teškoćama u razvoju u pojedinim županijama, različite stavove i mišljenja Povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja učenika te zahtjeva roditelja, a na žalost i pritiska pojedinih udruga (stručnih i roditeljskih). No svi smo suglasni u sljedećemu: Nastavni plan u jednom dijelu prati postojeći (stari) da se učenici s umjerenim intelektualnim teškoćama školuju od 6. godine života što nije sukladno odredbi članka 12. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školu:" Osnovno obrazovanje počinje upisom u prvi razred osnovne škole, obvezno je za svu djecu u pravilu od šeste do petnaeste godine života". Stoga i podjela na odgojno-obrazovne skupine od 7-11 godina, kao što je bilo do sada, neusklađena sa Zakonom, kao što je i tjedna satnica neusklađena s člankom 51. Zakona: „ Dnevno trajanje nastave učenika utvrđuje se rasporedom sati s time da nastava za učenike razredne nastave ne može iznositi više od 4 sata dnevno (20 sati tjedno), a za ostale učenike osnovne škole više od 6 sati dnevno (30 sati tjedno). Navedeni nastavni plan sa svim izbornim predmetima satom razrednika i izvannastavnim aktivnostima za više razrede, kao i za skupine od 17-21 godinu u drugom predloženom planu iznosi 31 sat tjedno. Ako se uzme u obzir da su učenici s umjerenim intelektualnim teškoćama dobi od 7, odnosno 7 do 11 godina učenici razredne nastave njihova predviđena satnica je sa svim dodatnim sadržajima bez produženog stručnog postupka je 28 sati, ponovno protivno Zakonu. Između ostaloga smanjenje nastave Likovne i Glazbene kulture na 1 sat tjedno nitko ne podržava, ali se predlaže smanjenje sati prirode u 7. i 8. razredu. Obrazloženje: Likovna i glazbena kultura učenicima s intelektualnim teškoćama u razvoju znače mnogo za razvoj motorike, kreativnosti i uvelike pridonose cjelovitom razvoju psihomotoričkog, afektivnog i kognitivnog područja. Predlažemo i uvođenje trećeg posebnog programa za učenike s težim i teškim intelektualnim teškoćama. Obrazloženje: U posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama danas se obrazuju i učenici s težim i teškim intelektualnim teškoćama koji ne mogu svladati niti poseban program za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada već su za njih potrebni primjereni rehabilitacijski programi, kao što je predložio Centar za odgoj i obrazovanje iz Rijeke, koji ga jedini provodi već duži niz godina. Nadalje predlažemo uvođenje nastavnog predmeta Domaćinstvo uz Tehničku kulturu u okviru posebnog programa, a ne kao međupredmetnu temu kao što je predloženo. Obrazloženje: Učenici s intelektualnim teškoćama nastavljaju srednjoškolsko obrazovanje isključivo u za pomoćna zanimanja, ne samo zbog toga što drugih zanimanja nema, već zbog svojih sposobnosti te su upravo sadržaji Domaćinstva oni koji su im potrebni za lakše svladavanje nastavnih sadržaja Tehnologije za pojedina zanimanja (pomoćni kuhar i slastičar, pomoćni krojač, pomoćni cvjećar i sl.) Predlažemo novu podjelu odgojno-obrazovnih skupina na skupine od 6 do 10 godina, 11 do 15 godina i 16 do 21 godinu. Obrazloženje: Kako bi se pratio dobni slijed - razredna nastava, predmetna nastava, radno osposobljavanje. Strani jezik kao izborni predmet u posebnom programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada držimo nepotrebnim. Obrazloženje: Strani jezik, odnosno neke osnove stranog jezika mogu se provoditi kroz izvannastavnu aktivnost, a uvođenje kao izbornog predmeta još više opterećuje te učenike koji su i tako preopterećeni. Predlažemo naziv predmeta Briga o sebi preimenovati u Skrb o sebi. Obrazloženje: U duhu hrvatskog jezika. Držimo da Primjena AAT ne može biti nastavni predmet već da je riječ o metodi koja može svoju primjenu naći u svim odgojno-obrazovnim područjima i nastavnim predmetima. Nadalje je potrebno predefinirati nastavni plan produženog stručnog postupka te utvrditi satnici prema skupini Produženog stručnog postupka, a ne prema razrednom odjelu, odnosno odgojno-obrazovnoj skupini. Obrazloženje: Produženi stručni postupak nije obvezan program te se u njega ne uključuju učenici jednog već više razrednih odjela, odnosno odgojno-obrazovnih skupina. Programe rehabilitacijskih postupaka i rehabilitacijskih programa utvrditi po učeniku, a ne po razrednom odjelu. Obrazloženje: Ovi se postupci i programi uglavnom provode individualno i ne polaze ga svi učenici. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 181 | IVANA VRLJAC | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan programa produženoga stručnog postupka (PSP) Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 182 | Nada Vulinović-Zlatan | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan programa produženoga stručnog postupka (PSP) Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 183 | MARIJANA GLADOVIĆ | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan programa produženoga stručnog postupka (PSP) Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 184 | Ana Berić | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan programa produženoga stručnog postupka (PSP) Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 185 | Žana Klisović | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan programa produženoga stručnog postupka (PSP) Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 186 | Kristina Kale Pauk | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan programa produženoga stručnog postupka (PSP) Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 187 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | ODLUKU | Aktiv nastave Centra za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu Likovna kultura - tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči razne tehnike, a jedan sat tjedno nije dovoljan ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena ostaje za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko mišljenje, opušta se i veseli estetskom uređenju škole, likovnim natjecanjima i izložbama te raznim drugim događanjima gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca s teškoćama u razvoju trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. Glazbena kultura - osim što glazba i pokret djeluju pozitivno na cjelokupni razvoj djeteta, oni, također, obogaćuju djetetov emocionalni život, potiču njegovu maštu, osjetila, pamćenje te razvijaju osjećaj samopouzdanja. Glazba je odličan motivator u radu s djecom s teškoćama u razvoju uz koju se mogu ostvariti različiti odgojno-obrazovni ciljevi. Zbog svega navedenog nužno je da u 5. i 6. razredu satnica ostane dva sata tjedno. Tehnička kultura – na satovima Tehničke kulture učenici se pripremaju za odabir budućeg pomoćnog zanimanja. Kroz vježbe obrade raznih materijala učenici razvijaju spretnost, upornost, preciznost, usvajaju nove vještine, stječu odgovornost i pozitivan stav o radu. Unutar postojeće satnice Tehničke kulture dijete s teškoćama u razvoju ima priliku za svrsishodan praktičan rad i razvoj te na najbolji mogući način razvija osjećaj vlastite vrijednosti. Nužno je da satnica Tehničke kulture ostane ista u svim razredima radi omogućavanja razvoja konkretnih radnih vještina kod učenika. Informatika i Strani jezik – nazive predmeta u osnovnoj i srednjoj školi treba ujednačiti, naime u srednjoj im je školi naziv Osnove informatike i Osnove engleskog jezika. Domaćinstvo je nastavni predmet u kojem učenici razvijaju i istječu znanja, radne vještine i navike iz područja higijene, kulture življenja i stanovanja u svakidašnjem životu. Naučena znanja, vještine, ponašanja i navike primjenjuju svakodnevno. Za učenike je korisno i važno da ovladaju ovim osnovnim znanjima i vještinama. Domaćinstvo kao samostalan izborni predmet im to i omogućuje, stoga ga je nužno zadržati kao poseban predmet od petog do osmog razreda, a čak ga je poželjno razmotriti i kao obvezan predmet u osnovnoj školi. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada Potrebno je organizirati drugačiju raspodjelu učenika po starosnim skupinama. Prijedlog je od 6 do 11, od 11 do 15 i od 15 do 21 (da bi učenici koji nakon osmogodišnjeg školovanja ne mogu nastaviti srednjoškolsko obrazovanje, obrazovanje nastavili u odgovarajućoj dobnoj skupini). Tjelesna i zdravstvena kultura - motorička znanja i sposobnosti, prilike za različitim oblicima kretanja, sudjelovanje u sportskim igrama i briga o zdravlju su nužni za učenike s teškoćama koji u pravilu ne sudjeluju u takvim aktivnostima izvan škole. Motorički razvoj potiče intelektualni razvoj, posebno u ranijoj dobi, stoga nije opravdano smanjivati tjednu satnicu predmeta za učenike od 7 do 11 godina. Izobrazba u obavljanju poslova – greška u satnici, godišnja satnica je 420 sati, a ne 1420 sati. Nužno je donijeti plan za učenike s težim i teškim teškoćama u razvoju, jer je ovaj za njih prezahtjevan. Nastavni plan posebnih kurikuluma za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnoga života i rada (za učenike s PAS-om) Podržavamo prijedloge prof. Frey Škrinjar i Stošić te ih djelomično ponavljamo. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) - Predmetni posebni kurikulumi koji se spominju u prijedlogu nastavnog plana zastarjeli su, nisu dovoljno jasni ni odijeljeni, niti pokrivaju u potpunosti specifične potrebe učenika s poremećajem iz spektra autizma. Prijedlog predmeta koje takav plan treba sadržavati su (ovo je samo radna verzija naziva predmeta, određena analizom kurikuluma u državama koje su primjer dobre prakse, potrebno je dodatno usuglašavanje s ostalim stručnjacima): • Komunikacija • Socio – emocionalno učenje • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju • Vještine svakodnevnog života (samozbrinjavanje, domaćinstvo i vještine svakodnevnog života u zajednici) • Motoričke vještine SATNICA POJEDINIH PREDMETA - Dodatno je neprimjeren broj sati namijenjen pojedinom predmetu. Na primjer, predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ima 175 sati godišnje, a Socijalizacija koja uključuje socijalne vještine koje su jedan od prioriteta poučavanja ovih učenika samo 70 sati. Općenito, vrlo je neprimjereno govoriti o satima za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Na primjer, vještine iz sadašnjih predmeta Socijalizacije i Komunikacije potiču se kontinuirano, i u okviru predmeta Briga o sebi i u okviru predmeta Tjelesna i zdravstvena kultura. Također će broj sati u okviru kojih će se poučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog gore spomenute heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Nastavni plan PSP-a za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. Nastavni plan programa produženog stručnog postupka (PSP) Ono što je navedeno pod edukacijsko-rehabilitacijski programi u okviru PSP-a (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) većinom su metode poučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode poučavanja već su područja poučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Edukacijsko-rehabilitacijski individualni i/ili grupni postupci i programi, u koje između ostalog pripadaju i neki od navedenih programa, pristupa i metoda podučavanja, regulirani su čl. 2. Zakona o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, te ih mogu obavljati isključivo edukacijski rehabilitatori koji zadovoljavaju uvjete iz čl. 4, nakon položenog stručnog ispita, učlanjenja u HKER i dobivenog odobrenja (licence) za samostalan rad. Također, važno je naglasiti kako prema Pravilniku o odgovarajućoj vrsti i obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN, 6/19) PSP može provoditi: edukacijski-rehabilitator, logoped i socijalni pedagog, stoga predlažemo da se nastavni plan i program PSP-a razradi na područja podučavanja npr. Na način: 1. Pomoć u učenju i primjeni znanja i vještina, 2. Aktivnosti svakodnevnog življenja, 3. Strukturirane slobodne aktivnosti, 4. Kreativne radionice. Kako bi sve navedene struke (edukacijski-rehabilitatori, logopedi i socijalni pedagozi) mogle sudjelovati/raditi u PSP-u (edukacijsko-rehabilitacijske programe ne može provoditi logoped, kao što edukacijski rehabilitator ne može provoditi logopedske vježbe/terapiju). Nastavni plan rehabilitacijskih programa Prvenstveno bi trebalo razlikovati programe i pristupe. Također, edukacijska rehabilitacija regulirana je Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti, čl. 2. točno definira edukacijsko-rehabilitacijske individualne i/ili grupne postupke i programe (kojima,, između ostalog, pripadaju i neki od navedenih rehabilitacijskih programa i pristupa: peripatologija, Braillovo pismo, senzorna integracija, primijenjena analiza ponašanja, bazično perceptivno-motorička stimulacija, strukturirani programi s vizualnom podrškom, rehabilitacija igrom, rehabilitacija putem pokreta, kognitivne strategije učenja, metode kreativne terapije i art/ekspresivnih terapija) za koje su edukacijski rehabilitatori licencirani nakon završenog Edukacijsko rehabilitacijskog fakultete, smjer Edukacijska rehabilitacija, položenog stručnog ispita, učlanjenjem u HKER i dobivanjem licence za samostalan rad. Također, „Logoterapija“ je psihoterapijski pravac, naziv treba ispraviti u „Logopedske vježbe“. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 188 | Goranka Ćulibrk | ODLUKU | S obzirom na to da se nastavni planovi već dugi niz godina nisu mijenjali, pozdravljam Odluku o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu. U odnosu na stari nastavni plan smanjen je broj sati likovne kulture kroz koju se razvijaju opažanje, sposobnosti i vještine toliko potrebne učenicima s višestrukim teškoćama. Pozdravljam uvođenje međupredmetnih tema. Mišljenja sam da bi se pri kreiranju tjednog broja sati trebalo uzeti u obzir funkcioniranje učenika s obzirom na činjenicu da velik broj djece s većim teškoćama, koja su nekada bila uključena u Centre za rehabilitaciju, sada pohađa osnovnu školu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 189 | Centar za autizam | ODLUKU | NASTAVNI PLAN POSEBNIH KURIKULUMA ZA STJECANJE KOMPETENCIJA U AKTIVNOSTIMA SVAKODNEVNOGA ŽIVOTA I RADA (ZA UČENIKE S POREMEĆAJEM IZ SPEKTRA AUTIZMA-PSA) Temelj svakog programiranja treba biti poštivanje jakih strana i potreba učenika, a ciljevi usvajanje znanja, vještina i navika koje će mu omogućiti što neovisnije funkcioniranje u okolini. Ciljevi i sadržaji programa trebaju biti usmjereni upravo na teškoće koje definiraju autistični poremećaj kao takav: primarno teškoće u komunikaciji, regulaciji socio-emocionalnog ponašanja i nefunkcionalnim, repetitivnim obrascima ponašanja koja nisu svrhovita, a nerjetko i teškoće senzorne integracije. Učenici koji se školuju po posebnom programu i programu za stjecanje kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života trebali bi imati posebne predmete ili odgojno-obrazovna područja. Primjerice, ne možemo govoriti o predmetu Tjelesna i zdravstvena kultura kada se sadržajno provode vježbe za razvijanje, poticanje, uvježbavanje i usavršavanje tek osnovnih oblika kretanja (puzanja, provlačenja, penjanja, igre s najjednostavnijim pravilima) kao i usmjeravanje pokreta i kretnji na funkcionalnost. Prema tome, potrebno je modificirati postojeće predmete, satnicu te preraspodijeliti i dopuniti sadržaje programa. PREDMETNI POSEBNI KURIKULUMI (U DALJNJEM TEKSTU PREDMETI) Postojeći predmetni posebni kurikulumi, prema jedinom važećem Programu odgoja i osnovnog školovanja učenika s autističnim poremećajima iz 1997. zastarjeli su, nisu dovoljno jasni i ne udovoljavaju specifičnim potrebama učenika s poremećajem iz spektra autizma. Postojeći predmeti su sljedeći, s manjim promjenama u tjednoj, odnosno godišnjoj satnici u odnosu na kronološku dob učenika: - Tjelesna i zdravstvena kultura 5 nastavnih sati tjedno/175 sati godišnje - Komunikacija 5 sati tjedno/175 godišnje - Briga o sebi 5 sati tjedno/175 godišnje - Socijalizacija 2 sata tjedno/70 godišnje - Psihomotorika (7-12god) 4 sata tjedno/160 godišnje - Radni odgoj(12-15god) 6 sati tjedno/210 godišnje - Učenik i njegova okolina 2 sata tjedno/70 godišnje - Razvoj kreativnosti (likovne i glazbene) 2 sata tjedno/70 godišnje UKUPNA TJEDNA SATNICA: 25 SATI. Prijedlozi predmeta koje revidirani plan treba sadržavati i satnica ako mora biti određena: • Komunikacija 5 sati tjedno • Socio – emocionalno učenje 5 sati tjedno • Samoregulacija/podrška pozitivnom ponašanju 5 sati tjedno • Vještine svakodnevnog života 5 sati tjedno • Motoričke vještine 5 sati tjedno UKUPNA TJEDNA SATNICA: 25 SATI Na ovaj način poštuju se OSNOVNE potrebe učenika s PSA kao takvih. Sadržaji iz trenutačno postojećih programa ispreplitali bi se kroz 5 osnovnih područja koje treba tretirati. Primjerice, razvoj kreativnosti može biti samo jedan od elemenata u radu na području socio-emocionalnog učenja, a ne zasebni predmet. Svaka DODATNA potreba pojedinca dopunjuje se u Individualnim edukacijskim programom koji treba biti izrađen za svakog učenika, jer je svaki poseban. SATNICA POJEDINIH PREDMETA Pomalo je nerealno govoriti o satnici za pojedini takav predmetni posebni kurikulum jer se takav program ne smije odvijati po predmetima već se uvijek različite vještine koje pripadaju različitim predmetima poučavaju u isto vrijeme. Nadalje, prema TEACCH metodi koja je neizostavna u radu s učenicima s PSA, aktivnosti se provode u kraćim vremenskih intervalima u trajanju 15 do 20 minuta, također prema interesu, pažnji, koncentraciji i potrebi pojedinca. Prema tome, broj sati u okviru kojih će se podučavati određeni predmet ovisiti i o potrebama pojedinog učenika. Za nekog učenika možda neće biti potrebno raditi na vještinama iz predmeta Brige o sebi toliko sati, ali će za vještine iz predmeta Komunikacija biti potreban veoma velik broj sati. Baš zbog heterogenosti specifičnih potreba ovih učenika nužno je odmaknuti se od sati u okviru predmeta i okrenuti se potrebama pojedinog djeteta kroz individualiziranu procjenu i definiranje individualiziranih ciljeva u okviru različitih predmeta te u skladu s time određivati satnicu. Svaki učenik bi imao ukupnu tjednu satnicu 25 nastavnih sati, ali različito distribucija sati po području na kojem se treba raditi s učenikom. NASTAVNI PLAN PROGRAMA PRODUŽENOGA STRUČNOG POSTUPKA (PSP) Nastavni plan PSPa za učenike s poremećajem iz spektra autizma koji su u programu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života i rada treba sadržavati iste predmete ili područja kao i nastavni plan posebnih kurikuluma. NASTAVNI PLAN REHABILITACIJSKIH PROGRAMA Postojeći edukacijsko – rehabilitacijski programi u okviru PSPa (poticanje komunikacijskih vještina, rehabilitacija putem pokreta, trening socijalnih vještina, primijenjena analiza ponašanja itd.) su većinom metode podučavanja, postupci i programi koje edukacijski rehabilitatori koriste kako bi postigli ishode učenja u okviru različitih predmeta. Nadalje neki od njih nisu programi ili metode podučavanja već su područja podučavanja (npr. aktivnosti svakodnevnog življenja). Potrebno ih je revidirati i u suradnji sa stručnjacima iz prakse izmijeniti nazive koji obuhvaćaju postojeće metode rada i sadržaje, a po definiciji budu zaista programi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 190 | ANITA VIDOVIĆ | ODLUKU | Poštovani! Podržavam nastojanja da se učenici s većim teškoćama uključe u "Školu za život". Podržavam i nastojanja o promjenama nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovne škole. Predlažem da se za skupinu od 17. do 21. godine u okviru predmeta Organizirano provođenje slobodnog vremena ukine radno izražavanje i da se za taj 1 sat tjedno poveća broj sati Brige o sebi s 2 na 3 sata tjedno. Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 191 | Renata Vragović | ODLUKU | Pozdravljam Odluku o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu, jer su prethodni nastavni planovi već zastarjeli i doista su potrebni novi, no držim da predloženi nastavni planovi nisu u skladu s očekivanjima vezanim uz dugo očekivanu reformu školstva, s njome i školovanja učenika s većim teškoćama. Već sam naziv reforme "Škola za život" ukazuje na veći zaokret prema kompetencijama neophodnim u svakodnevnom životu i dobiva još veću težinu kada je riječ o učenicima s većim teškoćama u razvoju. Predloženi nastavni planovi ponešto su promijenjeni, jedan i dopunjen suvremenim međupredmetnim temama koje držim najvrjednijim unapređenjem. Smatram, da u cjelini gledano, predloženi nastavni planovi nisu dostatno na tragu neophodne reforme osnovnih škola s posebnim programima i suvremene odgojno-obrazovne prakse u svijetu. Ono što je zabrinjavajuće jest to da nisu dostatno prilagođeni potrebama i mogućnostima učenika s većim teškoćama koji danas ulaze u sustav školstva. Nekada se dio te djece uključivao u rehabilitacijske programe ustanova socijalne skrbi a danas se školuje neovisno od resora. Mahom je riječ o učenicima s višestrukim teškoćama kod kojih nije primjereno njihovo klasificiranje samo po dobi i težini intelektualnih teškoća, kao što se može iščitati u nekim komentarima. Pitanje dnevnog i tjednog opterećenja isto je diskutabilno i nije u skladu s mogućnostima učenika pojedinih dobnih skupina i teškoća, a osim toga i ne prati prirodnu strukturu dana neophodnu toj djeci. Držim da bi bilo primjerenije da su se prvo definirali odgojno-obrazovni ishodi koji se žele postići i sastavili primjereni kurikumi koji tome vode, pa bi se iz njih lakše mogli definirati nastavni planovi. Mislim da u suvremenoj praksi temeljenoj na osobno usmjerenom planiranju i nastavni planovi moraju biti fleksibilni i omogućavati individualizirano planiranje i nastavnog plana i programa. To je moguće ako se odredi izbor predmetnih područja, minimalni broj sati pojedinog obaveznog predmeta i ukupno obveznih predmeta te maksimalnog ukupnog opterećenja učenika pojedine dobne skupine (uključujući i obvezne i izborne predmete, PSP i rehabilitacijske postupke). PSP je opet nedovoljno definiran i prilagođen potrebama raznolikih učenika s teškoćama, a i edukacijsko-rehabilitacijski programi i rehabilitacijski programi traže bolje stručno promišljanje. Čini se da je Program radnog osposobljavanja kao i dosad ostao negdje na margini promišljanja. To je očekivano obzirom na opremljenost, prostorne, financijske i stručne kapacitete te dr. ograničenja škola s posebnim programima da odgovore na zahtjeve onog što bi doista bila škola za život i priprema za neovisno življenje i aktivno sudjelovanje u zajednici. U svim nastavnim planovima nedostaje jači naglasak na područja kojima se stječu vještine potrebne za svakodnevni život i koje bi razvijale neovisnost učenika, kojima učenik može preuzeti neku kontrolu nad vlastitim životom, biti osposobljen za odlučivanje i samozastupanje, traženje pomoći i preuzimanje obveza i uloga u zajednici u kojoj živi. Na tragu izjednačavanja mogućnosti, univerzalnog dizajna i prava osoba s invaliditetom, zar školsko okružje nije ono koje bi prvo trebalo ići ususret tome da učenik s teškoćama nije u lošijem položaju od drugih učenika? Pa i onda kada se školuje po Nastavnom planu stjecanja kompetencija u aktivnostima svakodnevnog života? Da li je moguće promišljati da je učenik završio npr. 4. razred po tom programu (iako u odgojno-obrazovnoj skupini), da je imao Hrvatski jezik iako je riječ o poučavanju komunikaciji, a Matematiku iako je savladao samo brojenje do 5 a razlikuje samo 1 od puno? Nelogično je da se planira strani jezik i informatika kao izborni predmet, a istovremeno mu u svjedodžbi neće pisati materinji jezik. Jer i kada nema razvijen govor i kada se poučava alternativnoj i augumentativnoj komunikaciji ona nije na engleskom već na hrvatskom jeziku. Pozdravljam namjeru osuvremenjivanja nastavnih planova za škole s posebnim programima, uključivanje škola s posebnim programima i učenika s većim teškoćama u reformu "Škola za život". No mislim da ovako definirani nastavni planovi nisu dostatni odgovor na reformu koja je nužno potrebna i dugo očekivana, a i primjerena vremenu u kojem živimo. Da li će učenici s većim teškoćama kao odrasle osobe biti isključeni ili na margini zajednice ili će zauzeti svoje mjesto i ulogu u zajednici, značajno ovisi upravo o ovim nastavnim planovima. Zato molim još vremena, strpljenja i truda za njihovo promišljanje i redefiniranje iz temelja, jer kada se donesu vrijedit će najmanje 1-2 desetljeća, a već posustajemo za suvremenom praksom, potrebama i pravima naših učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 192 | KRISTINA KRAMARIĆ | ODLUKU | Poštovani, mišljenja sam da vjeronauk, kao i ostali predmeti, kod učenika potiče bolju integriranost raznih životnih područja, pridonosi razvoju unutarnje sigurnosti i izgradnji bolje slike o sebi te potiče socijalnu integraciju učenika u lokalnoj i široj zajednici. S druge strane, svi učenici imaju pravo na edukaciju i nastavu i iz vjeronaučnih tema, na temelju poštivanja temeljnog prava roditelja na vjerski odgoj njihove djece koji se ostvaruje i u sklopu školskog sustava. Vjeronaučne teme su izrazito široke i uključuju sve općeljudske vrednote (prijateljstvo, ljubav, pomaganje, okoliš, druge religije i mnoge druge), prate glavne događaje u školi te su i putem nastave vjeronauka učenici uključeni u obilježavanje raznih dana. U nastavi se koristi informatička tehnologija, razna pomagala što nikako ne zamjenjuje razgovor što smatramo najvažnijim. Učenici se, prema svojim mogućnostima i interesima, uključuju u razne izvannastavne aktivnosti vođeni svojim vjeroučiteljima, u razne projekte i sl., poput posjeta crkvama, hodočašćima te su i na taj način uključeni u svakidašnji i konkretan život. Isto tako bitna je edukacija i stručna osposobljenost vjeroučitelja: - na matičnom fakultetu postoji nastavni predmet koji ih priprema za rad s učenicima s različitim teškoćama - edukacije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu gdje su vjeroučitelji imali prilike u dvije grupe sudjelovati u obrazovanju koje je trajalo po godinu dana te je trebalo proći praksu, napisati pripreme i završni rad, a obuhvaćeni su gotovo svi vjeroučitelji koji su bili zaposleni u posebnim ustanovama ili u redovnim školama u posebnim odjeljenjima. - edukacija u obliku Katehetske jesenske škole za vjeroučitelje u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja u trajanju od 2 dana koja se održava svake godine i koja je temama posvećena isključivo učenicima s različitim teškoćama - Međužupanijsko stručno vijeće vjeroučitelja koji rade u posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja, koji se redovito nalaze, stručno usavršavaju te izmjenjuju iskustva. Može se zaključiti da su vjeroučitelji educirani i stručno osposobljeni za rad s učenicima s različitim teškoćama, jer se edukacije provode dugi niz godina i kontinuirano. Vjeronauk (bio katolički ili bilo koji drugi) je izborni predmet u kojemu se podrazumijeva otvorenost prema drugome i drugačijem, senzibilitet za drugoga što pripada u odgojni dio suvremene škole. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 193 | LUCIJA ŠKUGOR | ODLUKU | Potrebno je uskladiti termine koji se koriste u prijedlogu Odluke s termina koji su trenutno u uporabi. Naziv Poremećaj iz autističnog spektra (PAS) više nije u upotrebi, već se koristi naziv Poremećaj iz spektra autizma (PSA) prema DSM V- Dijagnostičkom i statističkom priručniku za duševne bolesti (2014). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 194 | Žana Klisović | ODLUKU | Tijekom cijelog školovanja učeniku su potrebna dva školska sata za svladavanje likovnih kompetencija te da unaprjeđuje svoju motoriku ruke za daljnje školovanje i neke moguće životne situacije. Smanjenjem satnice učenik neće raditi dovoljno kvalitetno na produktivnosti za moguće životne situacije kao što su strukovni poslovi koji su mu neophodni u budućnosti. Na satovima Likovne kulture učenik osim što uči biti precizan, on također razvija svoju maštu, stvara pojam kreativnosti te prepoznaje svoju produktivnost. Najmanje dva sata tjedno učenik uči o raznim tehnikama te radeći još i u Osnovnoj školi u potpunosti shvaćam kako jedan sat tjedno nije dovoljno ni za djecu bez teškoća jer kao što znamo s učenicima na početku nastavnog sata učimo novo gradivo, zatim pripremamo materijal te jako malo vremena nam ostane za likovno izražavanje jer na kraju sata sa učenikom moramo obaviti vrednovanje i radna okolina mora biti uredna a sav materijal spremljen. Tijekom sata Likovne kulture učenik uči, svladava finu motoriku, razvija maštu, kreativnost i produktivnost, razvija kritičko i samokritičko razmišljanje, opušta se i veseli ga estetsko uređenje škole, likovna natjecanja i izložbe te razna druga događanja gdje se vidi njegov uloženi trud. Za taj učenikov trud je potrebno ostaviti dva školska sata Likovne kulture jer djeca sa poteškoćama trebaju individualan pristup da bi svoj likovni problem i zadatak riješili. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 195 | Udruga Dar | ODLUKU | Nastavni plan posebnih kurikuluma za osnovnu školu nema u programu kombinaciju posebnih postupaka koje bi objedinile darovitu djecu i djecu s poteškoćama u razvoju. Kao Udruga se trudimo promijeniti i osvjestiti institucije i javnost o važnosti ove skupine djece. Naime , postoji veliki dio djece natprosječne inteligencije ili darovite djece koja se ne uklapaju u prosječnu radnu sredinu, imaju problem socijalizacije ili potvrđenu dijagnozu određene poteškoće u razvoju. Takva djeca nemaju svoje mjesto u programu , nego se neopravdano svrstavaju u problematičnu i neprilagođenu skupinu djece. Težimo tome da im se omogući individualizirani program koji bi ih usmjerio i pridonijeo njihovom rastu i razvoju, pojačao im samopouzdanje te pronašao način da ih se dodatno educira i motivira sa programom na njihovoj razini darovitosti. Darovitost često za sobom donosi i poteškoću sama po sebi, a kada dođu u paketu, sve je još puno zahtjevnije. Kao da se nitko ne trudi od djeteta dobiti ono najbolje u njemu, već ga se odbacuje na temelju teškoće. Djeca reagiraju na naš školski sustav i njegovu neadekvatnost te tako postaju "problemom". Manjim razredima, pojačanom edukacijom svih sudionika u odgojno-obrazovnom procesu i individualizacijom, puno bi se moglo postići. Ispada da djeca koju se smatra darovitom, to vjerojatno i nisu. Natprosječno inteligentna, vjerojatno da, ali dovoljno prilagođena. Daroviti uglavnom nisu prilagođeni ili su teže prilagodljivi... | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 196 | Vesna Jankovic | ODLUKU | - Iako su teme nenasilne komunikacije i medijacije provučene kroz sve obrazovne cikluse postoji potreba za jasnijim programima usmjerenima na razvoj vještina (ne samo znanja i stavova), te dodatnom edukacijom nastavnika da bi bili doista osposobljeni provoditi te programe, jer za učenje vještina je potrebno ne samo vrijeme i vježba, nego i uzori koji se mogu oponašati. - Edukacija nastavnika za provođenje programa nenasilne komunikacije i rješavanja sukoba morala bi uključivati osposobljenost za primjenu metoda rada koje po sebi razvijaju osjećaj pripadnosti grupi, inkluzivnosti, ravnopravnosti, itd. Nastavnici bi morali biti u mogućnosti da programe provode u različitim grupnim strukturama, poput malih grupa, rada u parovima, „križanih“ grupa („jigsaw group work“) - Do sada su uglavnom organizacije civilnog društva bile posvećene promoviranju i edukaciji za medijaciju i nenasilnu komunikaciju, te su objavile mnoštvo priručnika kako za nastavnike, tako i za roditelje. Nažalost, ti priručnici nisu široko dostupni u školama, te apeliramo na Ministarstvo da ih nabavi, i tako učini prvi korak ka sustavnijem uvođenju teme nenasilne komunikacije u obrazovni sustav. - Bilo bi poželjno i roditelje uključiti u programe edukacije za nenasilje, ali razviti i obuhvatnije programe uključivanja roditelja u život škole. - Iako se volontiranje spominje na više mjesta u kurikulima međupredmetnih tema, smatramo da bi bilo poželjno sustavnije podržati razvoj volonterskih programa i školskih volonterskih klubova. Upravo se kroz volonterske aktivnosti mogu u praksi razvijati brojne pozitivne socijalne i organizacijske vještine, te stavovi i vrijednosti učenika. Sudjelovanje u volonterskim akcijama doprinosi grupnoj koheziji, pa tako i prevenciji vršnjačkog nasilja. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 197 | Veljka Bogdanović Jazbec | ODLUKU | Poštovani, mišljenja sam da se satnica u predmetima Tehnička kultura i Likovna kultura ne bi trebala smanjivati. Likovna kultura je predmet gdje naši učenici mogu ispoljiti svoju kreativnost, izraziti se bolje nego riječima, postići uspjeh izlaganjem radova i sudjelovanjem na likovnim natječajima. Tehnička kultura priprema učenike za svakodnevni život u krugu vlastite obitelji i šire, za odabir zanimanja i nastavak školovanja. Ako težimo da nam učenici budu što samostalniji ne možemo im smanjiti satnicu u bitnim predmetima za razvijanje te samostalnosti. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 198 | Suzana Babić | ODLUKU | Poštovani, temeljem dugogodišnjeg edukacijsko - rehabilitacijskog rada, stečenog iskustva i napredovanja u zvanje učitelja savjetnika zauzimam se i predlažem da se Nastavni plan posebnih kurikula za OŠ formira i kreira isključivo prema realnim karakteristikama i realnim potrebama učenika koji se školuju po posebnom programu. Takav kurikul može i treba biti poticajan i svakako je usmjeren na školovanje za život. Predlažem: - povećanje satnice likovne kulture od 1. do 8. R. jer je likovni jezik univerzalno sredstvo komunikacije, uči se i vježba. Koristeći elemente i sredstva likovnog jezika učenici nam pokazuju ono što riječima i grafemima ne mogu izraziti. Predstavljaju se okolini, prepoznajemo i upoznajemo učenikovu specifičnost i osobitost, učenici doživljavaju zadovoljstvo osobnog ostvarenja, izlaze iz anonimnosti, izlažu svoje radove na izložbama, sudjeluju u integrativnim radionicama, stvaraju, gledaju, opisuju, doživljavaju i komuniciraju. Likovno stvaralaštvo ih čini sretnima. - povećanje satnice tehničke kulture koja učenike praktično povezuje sa svakodnevnim životom u skladu s osobnim potrebama, prirodom, ekologijom društvenom zajednicom, novim i starim tehnologijama, priprema ih za odabir zanimanja i eventualni nastavak školovanja - domaćinstvo bi u posebnim programima Centara za odgoj i obrazovanje i dalje trebalo ostati izborni predmet ( uz informatiku i vjeronauk ) i to zbog svoje važnosti za budući što samostalniji život. - satnica hrvatskog jezika trebala bi ostati u okviru 4 sata tjedno što je dovoljno za učenike od 5. do 8. R. Uz individualizirani pristup i individualni plan za svakog učenika svaki predmetni kurikul svih predmeta razrađen je kako bi učenicima omogućio što potpuniji funkcionalni osobni razvoj i uključivanje u život zajednice. Iznimno je važno voditi računa o dnevnom opterećenju učenika u posebnim programima. Predlažem da zakonodavac uvaži specifičnosti posebnih programa s obzirom na strukturu učenika te da se Centrima za odgoj i obrazovanje omogući samostalno kreiranje programa poštujući zakonodavni okvir. Suzana Babić | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 199 | DEJANA VARNICA | ODLUKU | Pozdravljam prijedlog odluke o nastavnim planovima posebnih kurikuluma za osnovnu (a i srednju) školu, jer su prethodni planovi zastarjeli (zadnja verzija je iz 1996 godine). Posebno je pozitivna mogućnost dodatnih izbornih predmeta koji do sad nisu bili zastupljeni u posebnim programima, što je neke učenike zakidalo za mogućnost učenja osnova stranog jezika ili informatike, posebno one učenike koji se obrazuju po posebnom programu ali u redovnom razrednom odjelu. Međutim, kako kod učenika s teškoćama u razvoju izborne predmete biraju roditelji, postoji mogućnost da roditelji izaberu više izbornih predmeta što će dodatno opteretiti učenike i povećati broj sati koje učenici borave u školi. Kada se pogleda moguće opterećenje učenika s većim teškoćama u razvoju u OŠ, posebno u nižim razredima ono je preveliko (čak moguće veće nego kod njihovih vršnjaka u redovnim školama). Naime, učenici s većim teškoćama u razvoju vrlo često imaju višestruke teškoće koje utječu na njihovo funkcioniranje u školi, te je vrlo teško provoditi nastavni proces poslije četvrtog sata u dopodnevnoj smjeni, čak iako se u to vrijeme planiraju samo odgojni predmeti i rehabilitacijski sadržaji. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 200 | Osnovna škola Josipa Matoša Vukovar | ODLUKU | Zaposlenici OŠ Josipa Matoša pozdravljaju prijedlog nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu, obzirom da dugo godina nije bilo govora o ovoj temi (od 1996 godine). Opći komentar se odnosi na terminologiju, potrebno je uskladiti termine koji se koriste u prijedlogu s termina koji su danas u uporabi (npr. Poremećaj iz spektra autizma ili PSA, a ne Poremećaj iz autističnog spektra ili PAS) | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 201 | Katica Vareševac | ODLUKU | U našim škola i razredima je sve veći broj učenika s različitim poteškoćama. Odluku o donošenju posebnih nastavnih kurikuluma za osnovnu školu pozdravljam , ali se slažem s kolegicama da posebni kurikulumi trebaju biti podložni promjenama ovisno o poteškoćama učenika. Smatram da ovisno o poteškoći je potrebno i za svakog učenika odrediti broj sati koji mu je potreban , jer nije potreban jednak broj sati učeniku koji ima razvijene socijalne vještine i onom koji ih nema . Smatram da bi u svakoj školi trebao djelovati tim edukacijsoko –rehabilitacijskih stručnjaka koji bi nama učiteljima I učenicima pružao pomoć , već ovako roditelji (mi smo udaljani od grada) voze svoju djecu na dodatnu rehabilitaciju , velik dio vremena provedu u putovanju , a za termn moraju čekati I nekoliko mjeseci. Mi učitelji nismo osposobljeni za rad , ali se trudimo , educiramo kroz seminare.., ali nam je potrebna pomoć… | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 202 | Ivona Trtanj Šneler | ODLUKU | U nacrtu odluke o donošenju nastavnih planova posebnih kurikuluma za osnovnu školu trebalo bi uvrstiti i Posebne razredne odjele za djecu s teškoćama u razvoju u redovnim školama (učenici koji se školuju po prilagođenom programu s individualiziranim pristupom (na papiru, a znamo da zbog pritiska roditelja školuju se u redovnoj školi a realno bi trebali u posebnoj ustanovi po posebnom programu) budući da "vape" za programima edukacijsko - rehabilitacijskih postupaka, produženog stručnog postupaka...kojih u redovnoj školi NEMA. Učenicima u Posebnim razrednim odjelima u redovnoj školi isto treba ponuditi pomoć u učenju i primjenu znanja i vještina, senzornu integraciju, strukturirane slobodne aktivnosti, kreativne radionice, izvannastavne aktivnosti i prigodu za poticanje razvoja cjelokupnog učenikova potencijala. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 203 | Fani Vidović | ODLUKU | Poštovani, predlažem povećanje satnice u 4.r. za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura na tri sata tjedno odnosno 175 sati godišnje, te umjesto Tehničke kulture uvesti Domaćinstvo u 4.r. kao nastavni predmet. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 204 | Ksenija Kezele | ODLUKU | Poštovani, pozdravljam prijedlog povećanja satnice za nastavni predmet Tjelesna i zdravstvena kultura s dva na tri sata tjedno od prvoga do trećega razreda i mišljenja sam da bi bilo dobro tu satnicu zadržati i u četvrtom razredu. Predlažem i povećanje satnice za nastavni predmet Priroda i društvo s tri na četiri sata tjedno od prvoga do četvrtoga razreda. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 205 | Martina Sesar | ODLUKU | Da bi nam učenici bili zdravi i uspješno izvodili i ostvarivali sve ove nastavne planove potrebno je povećati broj sati tjelesne i zdravstvene kulture i u višim razredima,a u nižim uvesti savkodnevno..Povećana tjelesna aktivnost ima utjecaja na intelektuali razvoj svih ljudi,a posebice djece ranije školske dobi..Učenici nižih razreda osnovne škole bi morali imati bilo kakav oblik tjelovježbe svakodnevno,jer motorički razvoj prati intelektualni,a i bilo bi manje pojave problema sa koncentracijom,pažnjom i ponašanjem učenika. Slovenija je unatrag nekoliko godina povećala font sati nastave tzk-a što je utjecalo na povećanje određenih sposobnosti učenika koje su dokazane istraživanjima nakon uvedene promjene.Zašto isto ne bi probali i mi! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 206 | Višnja Popović | ODLUKU | U ime kineziologa koji rade u posebnim ustanovama i po posebnom programu: • pozdravljamo podizanje broja sati od 1-3 razreda osnovne škole sa 2 na 3 • smatramo da je potrebno podići satnicu nastave tjelesne i zdravstvene kulture i učenicima od 4-8 razreda sa 2 na 3 sata ( obrazloženje: zbog usporenog razvoja potreban je stručni rad na razvoju motorike u strukturiranim aktivnostima tjelesne i zdravstvene kulture pa je povećanje broja sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture nužno kod sve djece u osnovnoj školi, a posebno kod djece čiji razvoj je usporen) • broj sati nastave tjelesne i zdravstvene kulture u odgojno obrazovnim skupinama od 7-11 godina smanjiti sa 6 na 5 ( obrazloženje: potrebno je izvoditi svakodnevno nastavu tjelesne i zdravstvene kulture i strukturirane kineziološke aktivnosti kako bi se potaknuo motorički razvoj a time i intelektualni) • podržavamo uvrštavanje kineziterapije u rehabilitacijske programe ( obrazloženje: kineziterapiju / korektivnu gimnastiku provode profesori tjelesne i zdravstvene kulture/ profesori kineziolozi,, obzirom da se na taj način posebnim vježbama i aktivnostima utječe na pravilan razvoj tijela, opću koordinaciju i na korekciju osnovnog stava i prevencije i otklanjanja postojećih deformiteta) • sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama potrebno korigirati godište za ulazak u školu u dijelu odgojno obrazovnim skupinama te da mlađa skupina počinje sa 6 godina, a najstarija sa 15 ( prijedlog: mlađa od 6-10 godina, srednja od 11-14 godina, i radno osposobljavanje 15-21 godina,) • Pozdravljamo uvođenje stranog jezika i informatike ali predlažemo da se predmeti zovu : osnove stranog jezika i osnove informatike za učenike od 1-8 razreda osnovne škole • uvođenje predmeta u odgojno obrazovne skupine nije dobro obzirom da su tamo područja, te bi naziv područja trebao biti drugačije imenovan ( ne kao predmeti) • ukupna satnica za odgojno obrazovnu skupinu radnog osposobljavanja sa 27 spustiti na 25 • napominjemo da je Pravilnikom o stručnoj spremi učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi ( 18.1.2019.) propisano da u posebnim programima rade učitelji edukacijski rehabilitatori, no u posebnim programima rade i ostali stručnjaci, posebno profesori tjelesne i zdravstvene kulture/ profesori kineziolozi. Uvođenjem novih predmeta npr. informatike i stranog jezika za pretpostaviti je da će biti potreba za stručnjacima kojima je to osnova zanimanja jer to ne mogu predavati edukacijski rehabilitatori, za to nisu educirani. S toga ukoliko se prihvati ovakav plan za posebne programe potrebno je odraditi Izmjene i dopune Pravilnika o stručnoj spremi za učitelje i stručne suradnike u osnovnoj školi, kako bi se mogao provesti plan. ( obrazloženje: u Republici Hrvatskoj u sklopu Agencije za odgoj i obrazovanje oformljeno je Županijsko stručno vijeće kineziologa koji rade po posebnim programima u posebnim ustanovama te se na taj način educiraju te brinu o provođenju nastave tjelesne i zdravstvene kulture, ustrojavaju se Školska športska društva koje vode, odrađuje se kineziterapija/ korektivna gimnastika, provodi se školski sport, obuka plivanja i raznih natjecanja. Hrvatski školski sportski savez je pokrenuo prije 10 godina i školska sportska natjecanja za sve učenike s teškoćama koji se obrazuju po posebnim programima. Ukoliko se ne naprave dopune u pravilniku sve će se to urušiti i prestati , te ćemo učenike koji uče po posebnim programima zakinuti za njihovo pravo da se uključe u sport i sportske aktivnosti te da pravilno, strukturirano vježbaju i razvijaju se . Iz svega navedenog predlažemo da se kod stručnjaka koji su potrebni za izvođenje nastave : tjelesne i zdravstvene kulture / profesora kineziologa( profesora tjelesne i zdravstvenje kulture) profesora likovne kulture, profesora glazbene kulture, profesora informatike i profesora stranog jezika dopiše i mogućnost rada u posebnim programima uz obavezan edukacijsko rehabilitacijski dodatak ( kako je to bilo naznačeno u prethodnom pravilniku) • napomena koja piše nakon popisa rehabilitacijskih programa da je za provedbu potrebna licenca je nepotrebna, obzirom da rehabilitacije provode samo djelatnici koji su te rehabilitacije slušali i polagali na svojim bazičnim fakultetima. Logopedske vježbe – mag. logopedije, kineziterapiju – profesori tjelesne i zdravstvene kulture, te ostale rehabilitacije sukladno struci- edukacijski rehabilitatori , psiholozi, socijalni pedagozi i ostali. Uvođenjem potrebe za posebnim licencama učenici bi izgubili mogućnost uključivanja rehabilitacijske programe jer škole nemaju financijsku mogućnost osigurati svima dodatne licence, posebno što u osnovi svoje edukacije na fakultetima slušaju i polažu upravo navedene rehabilitacije. • slažemo se da su specifični rehabilitacijski programi koji se ne slušaju na osnovnoj edukaciji / fakultetu, potrebno završiti kroz module kao i do sada • izmijeniti naziv logoterapija sa logopedske vježbe Svaki plan bi trebao biti revidiran i procijenjena njegova učinkovitost svakih 5 godina te uvedene novine i izmjene sukladno procjeni iz baze/ škola | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 207 | RENATA KOLAREC | ODLUKU | Smatram da nastavni plan posebnih kurikuluma treba biti na neki način podložan promjeni ovisno o teškoći učenika i treba ga donijeti određeno stručno povjerenstvo. Smatram da je najvažnija stručnost i educiranost učitelja koji ih provode. Smatram da treba pronaći načine da u program PSP svi trebaju biti uključeni. Za nastavni plan posebnih kurikuluma za OŠ smatram da bi informatika trebala biti izborni predmet, te da bi svi izborni predmeti trebali imati satnicu od 1 sat tjedno. Tehnička kultura ne bi trebala biti poseban predmet. Potrebno je uvesti nekadašnje Domaćinstvo. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 208 | Marina Perica | ODLUKU | Poštovani, smatram da je uvođenje nastavnih sadržaja fizike i kemije kao dijela nastavnih sadržaja Prirode u 5. i 6. razredu prerano bez obzira što su ti sadržaji niže razine složenosti. Bolje bi bilo uvesti novi predmet Domaćinstvo kao redovni ili barem izborni, umjesto što se odrađuje kroz međupredmetne teme. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |
| 209 | Blaženka Maltar | ODLUKU | Poštovani, smatram da bi predmet Informatika trebao biti obavezan od 5.-8. razreda. Smatram da trebamo biti vrlo oprezni s uvođenjem nastavnih sadržaja kemije i fizike niže razine složenosti kao dio nastavnih sadržaja prirode od 5.-8. razreda kao i stranog jezika. Možda bi predmet Domaćinstvo trebalo uvesti kao redovit i obvezni predmet za učenike s teškoćama od 5. -8. razreda s godišnjom satnicom od 70 sati. S obzirom na važnost jačanja "jakih strana" učenika steškoćama smatram da bi program produženog stručnog postupka trebao biti u svim ustanovama u kojima se školuju učenici po posebnom programu te da se na taj način omogući poticanje svih potencijala učenika kroz provođenje rehabilitacijskih programa, programa edukacijsko rehabilitacijskih postupaka, dodatnog provježbavanja naučenog i pomoći u učenju. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na sudjelovanju u e-savjetovanju i Vašim sugestijama. |