Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o mjeriteljskim i tehničkim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnom prometu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 MEDITRONIK d.o.o. DODATAK II., 5. MJERILA BRZINE ZA PRAĆENJE U točki 5. uvesti i mjerila brzine iz pomične točke ili uvesti posebnu točku samo za takva mjerila. – „Vozilo opremljeno mjeračem brzine iz pomične točke” jest vozilo s ugrađenim radarskim mjeračem brzine (Radar Doppler) koji omogućuje mjerenje vlastite brzine i brzine ciljnog vozila na temelju mjerenja iz pomične točke – „Mjerenje iz pomične točke” znači da mjerač brzine vrši mjerenja brzine vozila iz točke koja se kreće – vozila opremljenog mjeračem brzine, – „Vlastita brzina” jest brzina vozila opremljenog mjeračem brzine tijekom mjerenja brzine iz pomične točke, – Snimljena mjerenja brzine koja je snimio mjerač brzine iz pomične točke trebaju sadržavati i sljedeće informacije: – brzinu vozila opremljenog mjeračem brzine tijekom mjerenja i – razliku u brzini između vozila opremljenog mjeračem brzine i ciljnog vozila DODATNI ZAHTJEVI ZA MJERAČ BRZINE IZ POMIČNE TOČKE (1) Mjerač brzine koji vrši mjerenja iz pomične točke treba tijekom mjerenja uzimati u obzir brzinu pomične točke – samo vozilo opremljeno radarom. (2) Brzina vozila opremljenog mjeračem brzine utvrđuje se izravnim mjerenjem brzine vozila u odnosu na okolno područje, ili putem signala koji omogućuje detekciju kretanja vozila na temelju izvora koji je izravno povezan s radarom u tu svrhu (3) Sljedeće granice dopuštene pogreške uzimaju se u obzir u odnosu na brzine izmjerene iz pomične točke: - 7 km/h pri brzinama do i uključujući 100 km/h, te - 7 % pri brzinama iznad 100 km/h Djelomično prihvaćen Točka 5. Članak 3. DODATAK I. 1. Definicije DODATAK II. 5. Mjerila brzine za praćenje
2 MEDITRONIK d.o.o. DODATAK II., 5. MJERILA BRZINE ZA PRAĆENJE Točkom 5. ''Mjerila brzine za praćenje'' nisje definirana i opisana podvrsta mjerila koja omogućuje mjerenje vlastite brzine i brzine ciljnog vozila na temelju mjerenja iz pomične točke. Naime na tržištu EU takva su rješenja već 5 godina prisutna i zakonski regulirana stoga smo mišljenja da nema zapreka da se ista primjenjuju i u Republici Hrvatskoj. Stoga predlažemo da se u Pravilnik uvede i podvrsta mjerila naziva Mjerilo iz pomične točke. Nadalje za iste bi bilo navedeno kako slijedi: – „Mjerenje iz pomične točke” znači da mjerač brzine vrši mjerenja brzine vozila iz točke koja se kreće – vozila opremljenog mjeračem brzine, – „Vlastita brzina” jest brzina vozila opremljenog mjeračem brzine tijekom mjerenja brzine iz pomične točke, – NDP (najveća dopuštena pogreška) za mjerače brzine koji mjere iz pomične točke, uključujući NDP za vlastitu brzinu iznosi:  ± 5 km/h pri brzinama do i uključujući 100 km/h te  ± 5 % pri brzinama iznad 100 km/h. – Snimanje mjerenja – dodatni zahtjevi za mjerenje iz pomične točke, osim za mjerače brzine za praćenje) – Snimljena mjerenja brzine koja je snimio mjerač brzine iz pomične točke, osim mjerača brzine za praćenje, trebaju sadržavati i sljedeće informacije: – brzinu vozila opremljenog mjeračem brzine tijekom mjerenja i – razliku u brzini između vozila opremljenog mjeračem brzine i ciljnog vozila DODATNI ZAHTJEVI ZA MJERAČ BRZINE IZ POMIČNE TOČKE (1) Mjerač brzine koji vrši mjerenja iz pomične točke treba tijekom mjerenja uzimati u obzir brzinu pomične točke – samo vozilo opremljeno radarom. (2) Brzina vozila opremljenog mjeračem brzine utvrđuje se izravnim mjerenjem brzine vozila u odnosu na okolno područje, ili putem signala koji omogućuje detekciju kretanja vozila na temelju izvora koji je izravno povezan s radarom u tu svrhu (3) Sljedeća pozitivna pogreška uzima se u obzir u odnosu na brzine izmjerene iz pomične točke, osim u slučaju mjerača brzine za praćenje: - 7 km/h pri brzinama do i uključujući 100 km/h, te - 7 % pri brzinama iznad 100 km/h Djelomično prihvaćen Točka 5. Članak 3. DODATAK I. 1. Definicije DODATAK II. 5. Mjerila brzine za praćenje
3 MEDITRONIK d.o.o. DODATAK II., 5. MJERILA BRZINE ZA PRAĆENJE Dali se pod točkom 4.8. misli na vrijeme koje protekne od trenutka detekcije prolaska vozila do početka mjerenja vremena na dionici? Primljeno na znanje Da.
4 NEROline d.o.o. DODATAK II., 4. MJERILO PROSJEČNE BRZINE (SEKCIJSKA MJERILA BRZINE) Mišljenja smo da je u obrazloženju pojmova za mjerilo prosječne brzine kretanja potrebno nedvosmisleno objasniti (definirati) slijedeće pojmove: • ulazna točka – • izlazna točka – • dužina područja prepoznavanja – • dužina mjernoga odsjeka ceste - Djelomično prihvaćen DODATAK I. Definicije točke ulaza i točke izlaza
5 MEDITRONIK d.o.o. DODATAK II., 4. MJERILO PROSJEČNE BRZINE (SEKCIJSKA MJERILA BRZINE) U točki 4.7 nejasan je termin 'Prepoznavanje vozila'. Dali se to odnosi na snimanje vozila odnosno njegovo detekciju prolaska? Primljeno na znanje DODATAK I. Definicije Prepoznavanje vozila.
6 MEDITRONIK d.o.o. DODATAK II., 4. MJERILO PROSJEČNE BRZINE (SEKCIJSKA MJERILA BRZINE) Uvesti definiciju kako slijedi: MJERILO PROSJEČNE BRZINE (SEKCIJSKO MJERILO BRZINE) podvrsta je mjerača brzine koja se temelji na načelu ‚prijeđene udaljenosti u zabilježenom vremenu’ koje mjeri prosječnu brzinu na većim udaljenostima mjerenjem vremena kretanja i prepoznavanjem vozila na početnoj i završnoj točki izmjerene dionice poznate duljine Prihvaćen Definicija se nalazi u točki 4. Članka 3. Pravilnika
7 MEDITRONIK d.o.o. DODATAK II., 1. RADARSKA MJERILA BRZINE PROMETA Dali zahtjev iz točke 1.1. obzirom na uvjetovanje usmjeravanje zračenja antene pod određenim fiksnim kutom o(ne)mogućava korištenje najnovije generacije radarskih antena koje imaju 3D i 4D funkcionalnost u smislu zračenja? Kod 3D i 4D antena najnovije generacije nije nužan fiksni kut u odnosu na smjer vožnje i takve se antene ovisno o izvedbi kamere koje snimaju vozila mogu usmjeriti i paralelno u odnosu na os prometnice koja se nadzire. Postoji dakle opasnost da se člankom 1.1. onemogući upotreba radarskih antena novije generacije. Prihvaćen Dodana točka 1.5. DODATAK II. 1. Radarska mjerila brzine prometa
8 NEROline d.o.o. DODATAK I., 14. DODATNE FUNKCIONALNOSTI MJERILA BRZINE – PROLAZAK KROZ CRVENO SVJETLO 14.2. Prolazak kroz crveno svjetlo utvrđuje se na temelju izmjerene brzine vozila i vremena prolaska preko označene zaustavne linije. Izmjerena brzina vozila nema nikakve poveznice sa prolaskom kroz crveno svijetlo u smislu utvrđivanja prolaska kroz crveno svijetlo. Položaj vozila na prometnici mogu detektirati mjerila koja pored utvrđivanja brzine kretanja imaju mogućnost detektiranja položaja i udaljenosti vozila od mjerila te na osnovu unaprijed definiranih parametara utvrđuju da je vozilo prošlo zaustavnu liniju u trenutku kada se na semaforu upalilo crveno svijetlo. Promjenu svijetala na semaforu moguće je utvrditi optičkim detektorima i povezivanjem sa upravljačkim sustavom semafora. Nije prihvaćen Mjerila brzine koja imaju dodatnu funkcionanost detektiranja prolaska kroz crveno svijetlo obično koriste dvije usko smještene induktivne petlje ugrađene u kolnik neposredno prije granične crte za mjerenje brzine vozila. Koristeći izmjerenu brzinu, sustav predviđa da li se određeno vozilo neće moći zaustaviti prije ulaska na raskrižje.
9 NEROline d.o.o. DODATAK I., 14. DODATNE FUNKCIONALNOSTI MJERILA BRZINE – PROLAZAK KROZ CRVENO SVJETLO 14.5. Pozitivna pogreška od 0,5 sekundi uzima se u obzir prilikom utvrđivanja prolaska vozila kroz crveno svjetlo. Pozitivna pogreška se odnosi na vrijeme uključivanja crvenog svjetla, i u korist vozača. Nepotrebno normiranje „pozitivne pogreške“ ili sigurnosne razlike kod detektiranja prolaska kroz crveno svijetlo. Kako je točkom 12.3 normirano da se prolazak kroz crveno svijetlo dokumentira dvjema fotografijama na kojima je vidljiv položaj vozila prije i poslije zaustavne linije, sa vremenskim žigom više je nego točno utvrđen prolazak kroz crveno svijetlo. Prije paljenja crvenog svijetla, na semaforu je upaljeno žuto svijetlo koje vozaču pruža mogućnost da se zaustavi prije zaustavne linije. Dokumentirani dokaz su fotografije i nije jasno normiranje pozitivne pogreške. U odnosu na utvrđivanje prekršaja prekoračenja dopuštene brzine koji se mogu utvrditi samo zakonitim mjerilima brzine prekršaj prolaska kroz crveno svijetlo može se utvrditi i dokumentirati drugim metodama (video nadzor raskrižja, neposrednim opažanjem službene osobe) i kod drugih metoda ne postoji termin pozitivne pogreške stvara se nejednakost kod postupanja pri istovjetnoj kažnjivoj radnji. Nije prihvaćen Pozitivna pogreška se mora uzeti u obzir i odnosi se na vrijeme uključivanja crvenog svjetla, i u korist vozača.
10 PETAR PRPIĆ DODATAK I., 12. NATPISI I OZNAKE Hoće li svi mjerni uređaji MUP-a moći zadovoljiti prijedlogu pravilnika ili će se određeni dio morati ''otpisati'' i prestati koristiti zbog ovog članka? Primljeno na znanje Mjerila brzine koja su na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u uporabi mogu se i dalje rabiti i podnositi na redovno i izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju odredbe propisa na temelju kojih su stavljeni u uporabu.
11 ANDRO PAVUNA DODATAK I., 11. GRANICE DOPUŠTENE POGREŠKE (...) Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 100 km/h iznosi 3 km/h, a za brzine veće od 100 km/h iznosi 3% zaokružena na veću vrijednost. (...) Djelomično prihvaćen Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 % zaokružena na veću vrijednost.
12 ANDRO PAVUNA DODATAK I., 11. GRANICE DOPUŠTENE POGREŠKE Poštovani, sigurnosna razlika, odnosno tolerancija, koju predlažete ovim pravilnikom je potpuno neadekvatna! To se posebno očituje kod mjerenja nižih brzina, onih do 50km/h. Naime, u Zonama 30, područjima gdje je brzina ograničena na 30km/h najčešće upravo zbog toga što je ondje veća koncentracija djece, starijih osoba, invalida ili se jednostavno radi o rezidencijalnim područjima u naseljima gdje je posebno važno prometovati nižom brzinom, vaš pravilnik dopušta prometovanje od najmanje 43km/h, što je čak 43% veća brzina od dopuštene!!! Dakle, legalizirali ste 43% veću brzinu u najosjetljivijim područjima naselja, upravo gdje bi tolerancija trebala biti najniža jer su pješaci i biciklisti najizloženiji stradavanju. Za vožnju 43km/h u zoni 30 biste u Švicarskoj ili nekoj drugoj državi koja drži do sigurnosti u prometu bili pritvoreni uz drastične kazne, a u Hrvatskoj se to ni ne registrira zahvaljujući upravo vašem pravilniku. Imajte socijalne odgovornosti, osvrnite se oko sebe, pogledajte broj poginulih na cestama i koliko tome doprinosi upravo vaš pravilnik. U Hrvatskoj je vaš pravilnik osigurao da: 1) policija gotovo uopće ne kontrolira brzinu u zonama 30 te da izbjegava nadzirati brzinu na mjestima gdje su niska ograničenja brzine jer je ionako legalna jurnjava u tim zonama 2) vozači u svoju brzinu uračunavaju toleranciju pa se "tako zna" i po portalima se dijele objave kako se u Hrvatskoj može voziti 155km/h po autocesti i slične ludorije Ovim neodgovornim pravilnikom direktno doprinosite broju nesreća, stradalih i poginulih na cestama i apeliram na vas da ga osuvremenite na način da smanjite tolerancije. Ostavili ste iste vrijednosti koje su bile i u pravilniku iz 1994. godine, odnosno prije više od 25 godina. U međuvremenu je tehnologija mjerenja brzine drastično napredovala te nema nikakve potrebe za tako velikim tolerancijama. Tolerancije u nacionalnim pravilnicima i zakonima sukladno tome ažurirale su gotovo sve države EU pa je tako tolerancija za statično mjerenje brzina do 100km/h: - u Njemačkoj 3km/h - u Češkoj 3 km/h - u Švedskoj 3km/h - u Luksemburgu 3km/h - u Nizozemskoj 3km/h - u Francuskoj 5km/h - u Italiji 5km/h - u Švicarskoj 5km/h - u VB 2m/h + 10% - u Estoniji 6 km/h - u Slovačkoj 6km/h - u Belgiji 6km/h - u Sloveniji 7km/h + - na Islandu 3km/h - u Norveškoj 5km/h Kvalitetnije pravilnike od nas imaju i - u Srbiji 10% - u Makedoniji 5km/h Uostalom, samo nazivanje tolerancije prekoračenja brzine "sigurnosnom" razlikom izrazito je cinično budući da se time sugerira kao da ona postoji kako bi nekoga ili nešto osigurala, a jedino što osigurava je da će vozači u Hrvatskoj (i dalje) legalno voziti većom brzinom od propisane. Hvala! Djelomično prihvaćen Sigurnosna razlika kod mjerenja brzine za brzine do 50 km/h iznosi 3 km/h, za brzine veće od 50 km/h do 100 km/h iznosi 10 km/h a za brzine veće od 100 km/h iznosi 10 % zaokružena na veću vrijednost.
13 NEROline d.o.o. DODATAK I., 10. SPOJ NA PROMJENLJIVE PROMETNE ZNAKOVE OGRANIČENJA BRZINE U potpunosti nepotrebno i diskriminirajuće poglavlje jer izričito normira da se na promjenjive prometne znakove ograničenja brzine mogu spajati samo određena mjerila brzine koja svojim tehničkim i izvedbenim karakteristikama omogućavaju takvo spajanje. Ne postoji propisani protokol prijenosa informacije sa centralnog informacijskog sustava ITS-a prema promjenjivim prometnim znakovima iz čega proizlazi da spajanje na promjenjive prometne znakove ovisi o volji subjekta koji je izradio centralni informacijski sustav na koji su povezani promjenjivi prometni znakovi ograničenja brzine. Spajanje ne ovisi o tehničkim i izvedbenim karakteristikama mjerila brzine već o volji i želji kreatora centralnog sustava. Po svojoj definiciji „mjerilo brzine“ je zakonito mjerilo koje mjeri brzinu vozila u cestovnome prometu, neovisno o trenutnom ili promjenjivom ograničenju. Prilagodba promjenjivim prometnim znakovima koji se odnose na ograničenje brzine ne spada u djelokrug zakonitog mjeriteljstva već eventualno može biti predmet tehničkih specifikacija javne nabave takve vrste mjerila brzine ali na način da se svim subjektima omogući uvid u protokol prijenosa podataka između centralnog sustava ITS-a i samog promjenjivog znaka. Nadalje, kako se promjenjivi prometni znakovi gotovo u cjelini nalaze na autocestama pretpostavka je da će se takav nadzor brzine i provoditi na autocestama a podaci će se kolekcionirati u određenom centralnom sustavu poradi daljnjeg procesuiranja. Zadatak mjerila je proslijeđivati podatke o izmjerenim brzinama vozila a centralni sustav uparuje podatke o izmjerenim brzinama sa, u to vrijeme, prikazanim ograničenjima brzine u određenoj točki ili dionici ceste. Normiranjem ograničenja u spajanju na promjenjive prometne znakove samo određene vrste mjerila ozakonjuje se diskriminacija mogućih ponuditelja u području koje ne spada u zakonito mjeriteljstvo. Kada bi se Pravilnikom normirao jednoobrazni protokol prijenosa podataka sa centralnog sustava ITS-a prema mjerilu brzine sa mogućnošću izmjene ograničenja brzine u samom mjerilu brzine onda bi ovo poglavlje bilo donekle prihvatljivo ali normiranje obveze prilagođavanja mjerila brzine vanjskim poslužiteljima bez propisanog protokola, ponavljamo, pokušaj je diskriminacije mogućih dobavljača. Nije prihvaćen Spajanje na promjenljive prometne znakove moguće je jedino sa mjerilima brzine koja u svom odobrenju tipa mjerila imaju opisane tehničke i izvedbene karakteristike koje omogućavaju takvo spajanje.
14 NEROline d.o.o. DODATAK I., 8. PRIKAZ 8.2. Kod mjerenja brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine, ista moraju imati jedincu za prikazivanje koja može prikazati mjerni rezultat od najviše 1 s nakon kraja mjerenja. Nejasno je objašnjenje jedinice za prikazivanje i potreba prikazivanja mjernog rezultata od najviše jedne sekunde nakon kraja mjerenja. Mjerenje brzine pomoću ugrađenih mjerila pretpostavlja automatski proces kod mjerenja brzine bez potrebe intervencije korisnika. Nakon izmjerene brzine „podaci o događaju“ spremaju se u „datoteku spremnik“ i/ili automatski prenose u određeni centralni sustav na daljnju obradu. Preneseni „podaci o događaju“ sadržavaju sve potrebite sustave zaštite od korumpiranja podataka (digitalni potpis, zaštićene mreže prijenosa i sl.). Potpuno je irelevantna stvar – jednica za prikazivanje (koja se ne koristi kod mjerenja brzine ugrađenim mjerilima brzine) a naročito je upitno prikazivanje mjerenog rezultata najviše 1 sek nakon mjerenja. 8.4. Kod mjerila brzine bez uređaja za dokumentiranje, prikaz vrijednosti izmjerene brzine mora biti vidljiv najmanje 2 minute, osim ako se prije isteka toga vremena ne provede novo mjerenje. Kod ove vrste mjerila brzine bilo bi potrebno odrediti obvezu posjedovanja jedinice za prikaz rezultata mjerenja, da se mjerni rezultat prikaže najviše 1 sek. nakon mjerenja i da mora biti vidljiv najmanje 2 minute, osim ako se prije isteka tog vremena ne provodi novo mjerenje, odnosno ako se vozaču mjerenoga vozila u kraćem roku od 2 minute prikaže rezultat mjerenja. Nije prihvaćen Mjerenja brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine su mjerenja u kojima je mjerni uređaj prijenosan te se u svrhu provođenja mjerenja ugrađuje. „prikaz vrijednosti izmjerene brzine mora biti vidljiv najmanje 2 minute, osim ako se prije isteka toga vremena ne provede novo mjerenje“ podrazumjeva predloženo
15 NEROline d.o.o. DODATAK I., 4. TEHNIČKI  ZAHTJEVI 4.4. Mjerila brzine nije dopušteno napajati iz akumulatora vozila koji je ugrađen u vozilo. Ukoliko mjerilo brzine posjeduje samostalnu bateriju za napajanje koju je moguće dopunjavati u radu iz akumulatora koji je ugrađen u vozilo smatramo da je potrebno dopustiti dopunjavanje baterije iz akumulatora vozila. Djelomično prihvaćen Mjerilo brzine mora imati zaseban izvor napajanja, osim kod mjerila brzine za praćenje koja su ugrađena u mjerno vozilo i ne mogu se premještati.
16 NEROline d.o.o. DODATAK I., 2. VRSTE MJERENJA 2.1. „Mjerenja brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine“ su mjerenja u kojima je mjerni uređaj prijenosan te se u svrhu provođenja mjerenja ugrađuje. Objašnjenje (definicija) Mjerenja brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine dvojbena je. Smatramo da je bolje objašnjenje pojmom „Mjerenje brzine iz stacionarne (fiksne) točke. Isto mjerenje može se obavljati sa samostalnim (automatskim) mjerilima brzine i sa nesamostalnim mjerilima brzine. Mjerila brzine mogu biti ugrađena u zasebna kućišta ili mogu biti postavljena (ugrađena) na samostojeće stupove, postojeću infrastrukturu uz prometnicu i mogu se koristiti uporabom odgovarajućih nosača (tripod) uz prometnicu. 2.2. „Stacionarna mjerenja“ su mjerenja pomoću mjerila brzine koje je fiksno postavljeno na jednoj lokaciji. Sukladno prijedlogu za „Mjerenja brzine pomoću ugrađenih mjerila brzine“ nije potrebno posebno objašnjavati stacionarno mjerenje. Nije prihvaćen Definicije pojmova su dovoljno razumljive.
17 NEROline d.o.o. DODATAK I., 1. DEFINICIJE 1.1. „Mjerilo brzine u cestovnome prometu“ je mjerilo koje mjeri brzinu vozila koja prolaze pored njega. Već je u primjedbama na članak 2. ukazano na prenormiranost pojma mjerila brzine. Prijedlog norme: Mjerilo brzine u cestovnome prometu je mjerilo koje mjeri brzinu vozila u cestovnome prometu. 1.4. „Automatski način rada“ je način rada u kojem rukovatelji mjerila brzine nisu neposredno prisutni u svrhu promatranja ostvarivanja mjernog rezultata i nadzora vjerodostojnosti mjernog rezultata. „Automatski način rada“ mjerila brzine moguć je i u situacijama kada je rukovatelj mjerilom prisutan na mjestu nadzora brzine kretanja vozila i promatra ostvarene mjerne rezultate. Prikladnije objašnjenje(definicija) bila bi vezana uz vrstu mjerila kojim bi se objasnilo (definiralo) da je to mjerilo brzine koje mjerenje izvršava samostalno, bez intervencije rukovatelja. 1.5. „Nadzirani način rada“ je način rada u kojem su rukovatelji neposredno prisutni promatranju ostvarivanja mjernog rezultata i nadziru njegovu vjerodostojnost. Kao i u objašnjenju „automatskog načina rada“ ovdje bi pojam nadziranoga načina rada bilo bolje objasniti (definitrati) pojmom „nesamostalno mjerilo brzine“ te je to mjerilo brzine koje mjerenje izvršava na zahtjev rukovatelja. 1.6. U „nadolazećem prometu“ vozila čiju brzinu treba mjeriti snimaju se i mjere sprijeda (prednji kraj vozila) Na taj način brzina vozila se mjeri nego što prođe mjerilo brzine (uz iznimku mjerila puta/vremena). Očito među pojmovima nedostaje izraz „mjereno vozilo“ – vozilo kojem se mjerilom brzine mjeri brzina kretanja. Jednostavnije bi bilo objasniti pojmove „dolazni smjer kretanja“ i „odlazni smjer kretanja“. 1.10. „Sigurnosno vrijeme“ je vrijeme koje vozilu treba za prelazak dijela dionice između promjenljivih prometnih znakova i mjerila brzine s polovicom vrijednosti brzine prikazane nakon smanjivanja ili povećanja maksimalne dozvoljene brzine. Potpuno nerazumno objašnjenje a odnosi se na mjerenje brzine na dionici ceste gdje se nalaze promijenjivi prometni znakovi što je obrazloženo uz Poglavlje 8. Spoj na promjenjive prometne znakove ograničenja brzine. 1.11. „Sigurnosna razlika“ je vrijednost brzine izražena u km/h ili % koja se mora odbiti od izmjerene vrijednosti brzine kako bi se učinio ispravak zbog pogreške mjerila brzine odnosno mjerne metode. Smatramo da objašnjenje „sigurnosne razlike“ nikako ne spada u sadržaj Pravilnika. Pravilnikom su u Dodatku I, Poglavlje 9. objašnjene „Granice dopuštene pogreške“ za koju je određeno da iznose ± 3 km/h kod mjernih vrijednosti do 100 km/h, odnosno ± 3% kod mjernih vrijednosti iznad 100 km/h. Dakle, ispravno, umjereno zakonito mjerilo brzine smije griješiti naviše 3 km/h, odnosno 3% od izmjerene brzine zavisno od izmjerene vrijednosti i nije jasno zašto određivati dodatne vrijednosti i iste obrazlagati kao ispravak moguće pogreške mjerila brzine. Važno je napomenuti da je sigurnosna razlika najmanje 2/3 veća od dopustive pogreške mjerila brzine. Postaje nejasno kako sigurnosna razlika može biti veća od granice dopuštene greške. Mišljenja smo da bi se ta materija trebala rješavati drugim propisima vezanim uz sigurnost prometa odnosno rad službenika koji rukuju mjerilima brzine. Potrebno je napomenuti da je na određeni i djelomični način taj dio riješen Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (ZSPC) a naročito za brzine izvan naseljenog mjesta. Članak 54. ZSPC-a normira brzinu vozila izvan naseljenog mjesta. Iz kažnjivih normi u istom članku vidljivo je da je prva kažnjiva brzina izvan naseljenog mjesta brzina koja je za više od 10 do 30 km na sat veća od dopuštene brzine. Prvih 10 km/h iznad dopuštene (ograničene) brzine nije kažnjivo i to se može smatrati sigurnosnom razlikom. Ovakvim načinom Republika Hrvatska zasigurno je zemlja sa najvećom tolerancijom izmjerene brzine. Primjer ograničenja na autocesti 130 km/h. Prva kažnjiva brzina je 140 km/h čemu se dodaje sigurnosna razlika 10% od izmjerene brzine. Proizlazi da se vozač smije autocestom kretati brzinom od 156 km/h bez mogućnosti sankcioniranja. 1.12. „Podaci o slučaju“ su svi podaci koji pripadaju registriranom slučaju prekoračenja podešenog ograničenja brzine (npr. izmjerena brzina kretanja nadziranog vozila, podaci o lokaciji, datum, vrijeme i/ili sve pripadajuće slike). Pošto su u Republici Hrvatskoj još uvijek u uporabi mjerila brzine koja nemaju mogućnost dokumentiranja izmjerene brzine pripadajućom fotografijom ili video zapisom smatramo da je u važećem Pravilniku ispravno normirana obveza vođenja zapisnika o izmjerenoj brzini gdje je detaljno opisano koje elemente uključuje taj zapisnik dok je izmjenama i dopunama toga Pravilnika određeno da isti nije potrebno voditi ako postoje fotografije ili video zapis iz kojega su vidljivi traženi podaci. Objašnjenjem (definiranjem) „podataka o slučaju“ postaje nejasna obveza vođenja zapisnika o izmjerenoj brzini a naročito je nedorečeno koji su to elementi koji su neophodno potrebni u dokumentiraju slučaja naročito zbog činjenice da isti nisu taksativno i nedvosmisleno nabrojani već samo usput spomenuti sa napomenom „npr.“. Elemente koji su potrebni treba precizno objasniti: - datum, mjesto i vrijeme mjerenja - način mjerenja - smjer vožnje mjerenog vozila - ograničenje brzine u zoni mjerenja* - oznaka mjerila brzine - registarski broj** i izmjerena brzina vozila *ograničenje brzine u zoni mjerenja nije obvezan podatak kod pokretnih mjerenja brzine **registarski broj nije potrebno posebno navoditi ukoliko je na fotografiji jasno vidljiv i čitljiv Djelomično prihvaćen Definicije pojmova točaka 1.5.; 1.6.; 1.10.; su dovoljno razumljive. Točka 1.11. definicija ostaje kako je predložena. Pojašnjenje: Sigurnosna razlika se uzima u obzir kao pozitivna pogreška u korist vozača obzirom da dozvoljena pogreška mjerila može biti i na štetu vozača. Ovim se također ispravljaju eventualne pogreške prilikom mjerenja kao i eventualni vanjski elementi koji bi mogli utjecati na rezultat mjerenja. Točka 1.12. definicija ostaje kako je predložena. Pojašnjenje: Podaci o slučaju su zapisi koji se pohranjuju u samo mjerilo brzine. Pravilnik ne propisuje način vođenja zapisnika o počinjenom prekršaju jer nije u nadležnosti Državnog zavoda za mjeriteljstvo. Mjerila brzine koja su na dan stupanja na snagu ovoga Pravilnika u uporabi mogu se podnositi na redovno i izvanredno ovjeravanje sve dok zadovoljavaju odredbe propisa na temelju kojih su stavljeni u uporabu.
18 NEROline d.o.o. II. MJERITELJSKI I TEHNIČKI ZAHTJEVI, Članak 4. Mjeriteljski i tehnički zahtjevi glavni su dio propisa i svakako bi trebali biti normirani u glavnom djelu propisa a ne u Dodacima istoga. Nije prihvaćen Tehnički i mjeriteljski zahtjevi propisani su DODATKOM I., a posebni zahtjevi DODATKOM II., radi preglednosti propisanih zahtjeva.
19 NEROline d.o.o. I. OPĆE ODREDBE, Članak 3. Članak 3. Pravilnika trebao bi sadržavati objašnjenje (definiranje) pojmova. Pojam (izraz) koji je objašnjen (definiran), mora se koristiti kroz cijeli tekst propisa. Članak 12. stavak 3. Jedinstvenih metodološko-nomotehničkih pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski Sabor određuje da se svi pojmovi koji se objašnjavaju (definiraju) navode u jednom članku na kraju uvodnih, odnosno osnovnih odredaba, a svaki pojam označava se posebnom točkom sa zagradom i piše se malim početnim slovom, osim kada se radi o osobnoj imenici. Primjer je članak 3. stavak 1. točka 1. predloženog Pravilnika gdje je navedeno da se odredbe ovog Pravilnika odnose na radarska mjerila brzine, međutim opis pojma „radarska mjerila brzine“ u Pravilniku se nalazi u Dodatku I, Poglavlje 3., članak 1.23.. Pojam „Dopplerov učinak“ objašnjen (definiran) je u Dodatku I, Poglavlje 1., članak 1.3.. Iz ovoga primjera razvidno je da je struktura Pravilnika osmišljena na način da je otežano i komplicirano poimanje. Prijedlog norme: Pojedini izrazi u smislu ovoga Pravilnika imaju slijedeća značenja: 1) radarska mjerila brzine – mjerila brzine kojima se načelo rada zasniva na „Dopplerovom učinku“, 2) laserska mjerila brzine - mjerila brzine koja izračunavaju brzinu ciljanog vozila iz velikog broja izmjerenih udaljenosti u određenim vremenu. Pojedinačne se udaljenosti izračunavaju mjerenjem trajanja emitiranog svjetlosnog impulsa koji se reflektira na ciljano vozilo u pokretu… 3) …. Na predloženi način jasnije i preglednije prezentiralo bi se objašnjenje (definiranje) pojmova koji se koriste kroz čitav propis i predstavljaju predmet uređivanja. Prihvaćen Izmjene u: Članku 3.
20 NEROline d.o.o. I. OPĆE ODREDBE, Članak 2. Smatramo da je osnovni opis mjerila brzina u Općim odredbama pogrešno normiran. Naime riječi „koja prolaze pored mjerila“ isključuje mjerila brzine opisana u Dodatku 1. Poglavlje 3. točka 5.3 (Mjerila brzina za praćenje). Mjerila brzina za praćenje su mjerila koja mjere brzinu kretanja vozila na način da prate mjereno vozilo i isto, u pravilu, ne prolazi pored mjernoga vozila već se kreće ispred ili iza njega. Prijedlog norme: Mjerila brzina u smislu ovoga Pravilnika su zakonita mjerila koja mjere brzinu vozila u cestovnome prometu. Prihvaćen Izmjene u: Članku 2.
21 NEROline d.o.o. PRAVILNIK , I. OPĆE ODREDBE Očito je da u Općim odredbama nije predviđeno osposobljavanje službenih osoba o postavljanju, radu i načinu uporabe svake pojedine vrste mjerila (članak 8. važećeg Pravilnika). Smatramo da je isto nepotrebno izostavljeno iz prijedloga Pravilnika jer edukacija službenih osoba potrebna je zbog pravilne i stručne uporabe mjerila brzine. Možda je potrebno između relevantnih subjekata dogovoriti način i oblik provođenja osposobljavanja i upravo bi Plan i program osposobljavanja mogao biti Dodatak ovom Pravilniku. Nije prihvaćen Pravilnikom se propisuju tehnički i mjeriteljski zahtjevi za predmetna mjerila. Obaveze vlasnika zakonitih mjerila u uporabi propisane su člankom 23. Zakona o mjeriteljstvu (“Narodne Novine” broj 74/14, 111/18)
22 NEROline d.o.o. PRAVILNIK Pohvalna je činjenica da se nakon proteka gotovo 20 godina pristupilo izradi novoga Pravilnika o mjeriteljskim zahtjevima za mjerila brzine u cestovnome prometu jer je više nego očito da je došlo do evolucije mjerila brzine, a naročito razvojem digitalne tehnologije. U prijedlogu Pravilnika jako je upitna nomotehnika. Pravna sigurnost ovisi o pravilnoj izradi pravnih akata, odnosno o jasnoći, dorečenosti i preciznosti u njima sadržanih pojmova i izričaja. U tom smislu ukazali bi na Jedinstvena metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski Sabor („Narodne novine“ broj 74/2015) gdje je člankom 2. stavak 1. točka g. određeno da se propisom smatra i Pravilnik a pravila primjenjuju nositelji normativnih poslova i ovlašteni predlagatelji propisa (u ovom slučaju Državni zavod za mjeriteljstvo). Nažalost, predloženi Pravilnik svojom strukturom, načinom i stilom pisanja nije u skladu sa navedenim pravilima. Činjenica je da struktura propisa dozvoljava i dodatke (anekse) koji čine njegov sastavni dio. Vidljivo je da je većina odredbi kojima se reguliraju odnosi koji su predmet uređivanja opisana u dodacima i pretpostavka je da je namjera bila propis urediti na taj način da bi se u budućnosti lakše vršile izmjene i dopune ali treba imati na umu da se isti (dodatak) donosi, mijenja, dopunjuje i objavljuje po istom postupku i na isti način kao i sam propis. Primljeno na znanje Tehnički i mjeriteljski zahtjevi propisani su DODATKOM I., a posebni zahtjevi DODATKOM II., radi preglednosti propisanih zahtjeva.