Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnosti o nacrtu Smjernica za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | MILANA KOVAČEVIĆ MIŠKIĆ | 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju, 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju | Mišljenja sam da na nacionalnoj razini trebaju biti donesene strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja, a pogotovo trebaju jasno biti definirane posljedice za njihovo kršenje. Ako to bude prepušteno školama, moglo bi doći do velikih razlika prvenstveno u definiranju posljedica kršenja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Kovačević Miškić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument. |
| 2 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju, 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju | Poštovani, Smatram da se strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja, kao i definiranja posljedica za njihovo kršenje ne bi trebale prepustiti školama, nego bi ih trebalo donijeti Ministarstvo na nacionalnoj razini kako ne bi došlo do toga da za isto kršenje budu različite posljedice. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Roždijevac, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument. |
| 3 | Elizabeta Trepotec Marić | 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju, 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju | Osmišljavanje strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja, kao i definiranja posljedica za njihovo kršenje trebalo bi podići na nacionalnu razinu, a ne školsku. Ukoliko se ne donese nacionalna strategija prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja škola koja donese svoju strategiju trebala bi imati potpunu suglasnost i podršku nadležnih tijela, a ne da se svaka odluka osporava i pobija. Trebalo bi inzistirati na trenutnom provođenju mjera za kršenje etičkih načela vrednovanja s minimalnim administrativnim zahtjevima i papirologijom. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Trepotec Marić. zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument. |
| 4 | Anita Pavlek | 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju, 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju | Smatram da bi jasnije trebalo definirati kako obeshrabrivati i prevenirati nedopuštena ponašanja kako bi sve škole u tome bile ujednačene. Nedopušteno ponašanje koje bi trebalo navesti je i fotografiranje ispita. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Pavlek, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš prvi prijedlog se ne odnosi na ovaj dokument. Vaš drugi prijedlog se ne usvaja, jer je već obuhvaćen širim pojmom “kopiranjem zadaća i radova”. |
| 5 | Dinko Marin | 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju, 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju | Posljedice za nedopuštena ponašanja koja su ovdje navedena trebaju biti propisana od strane nadležnog ministarstva u protivnom ukoliko se isto prepusti školama može se desiti da za ista djela posljedice budu različite. | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Marin, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju.Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument. |
| 6 | Marijana Bastić | 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju, 8.1. Profesionalno i pravedno vrednovanje koje provode učitelji i institucije | Poštovani, slažem se da su sve institucije i sudionici odgojno-obrazovnoga sustava odgovorni su za profesionalno i pravedno vrednovanje ostvarenosti ishoda. U prvoj točki možda bi bilo bolje da se za razradu načela etičkoga postupanja u vrednovanju i redovitog praćenja njihove primjene te osmišljavanju strategije povezane s kršenjem etičkih načela, ipak daju neke smjernice ovim dokumentom, jer ovako je odgovornost prebačena isključivo na školu, pa će opet svaka škola imati svoj sustav za to ili bi se to trebalo razraditi na regionalnoj razini i uključiti primjerice osnivača i roditelje. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument. |
| 7 | Irena Orlić Salaj | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju | Poštovani, smatram da je dokument vrlo detaljno i kvalitetno razrađen. Kao i većina kolega koja se do sada oglasila smatram da su načela etičkog postupanja u vrednovanju odgojno - obrazovnih ishoda vrlo važan element u nastojanju izgradnje transparetnog, pravednog i kvalitetnog obrazovnog sustava te bi i za njega trebalo izraditi neku vrstu pravilnika koja bi bila obvezna za sve. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Orlić Salaj, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument. |
| 8 | Nataša Sajko | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 8. Načela etičkoga postupanja u vrednovanju | Poštovani, načela etičkoga postupanja u vrednovanju vrijedan su dio smjernica za vrednovanje procesa ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. U tim načelima bilo bi dobro dodatno istaknuti ulogu roditelja u odgojno-obrazovnome procesu kao ključnih partnera učitelja i nastavnika. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Sajko, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog uvažen. Tekst se mijenja u “Učitelji i roditelji trebaju pomoći učenicima u razumijevanju zašto su neka ponašanja neprihvatljiva te u razumijevanju važnosti savjesnoga i odgovornoga ponašanja u situacijama vrednovanja. Učitelji i roditelji trebaju upozoravati učenike na nedopuštena ponašanja.” |
| 9 | Marijana Bjeliš | 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika, 7.4. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika na kraju nastavne godine | Mišljenja sam da se zaključna ocjena iz završnog ispita ne treba donositi samo na temelju istog. To je trenutačna osobna situacija u vrijeme pisanja. Slažem se i iz iskustva znam da je bolje zaključnu ocjenu temeljiti na više različitih informacija i na pokazanom trudu i spremnosti na suradnju te na interesu, ponašanju i individualnosti učenika. | Prihvaćen | Poštovana gospođo Bjeliš, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 10 | IVANA RUŽMAN FALETAR | 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika, 7.3. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika tijekom nastavne godine | Tradicionalni načini izvješćivanja (posebno individualni razgovori s roditeljima), što zbog sve bržeg i kompleksnijeg načina života, što zbog uvođenja nekih oblika digitalnog izvješćivanja ( e - dnevnik) gube na svojoj važnosti posebice od strane roditelja. Mišljenja sam da učitelji na individualnim razgovorima mogu dati i kvalitetnije i potpunije povratne informacije o postignuću učenika te kako pomoći djetetu kod učenja, a istovremeno i dobiti od roditelja važne informacije o učeniku i njegovom okruženju u obitelji i trenutnim životnim okolnostima koje svakako utječu na njegovo učenje i postignuća u učenju. Stoga, bez obzira na jednostavnost i praktičnost digitalnog izvješćivanja naglasak treba staviti na dvosmjernu komunikaciju s roditeljem. Vezano uz to, učitelje treba profesionalno educiratii kako bi razvili potrebne kompetencije za vođenje individualnog razgovora s roditeljem. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Ružman Faletar, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 11 | Jadranka Čikić | 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika, 7.3. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika tijekom nastavne godine | "Poželjno je da u razgovorima, kad god je to moguće i primjereno, sudjeluje i učenik koji tako dobiva priliku prikazati svoja iskustva o učenju i dati svoj pogled na ostvarena postignuća te zajednički s učiteljem i roditeljima postaviti naredne ciljeve učenja te osmisliti svoje strategije za njihovo ostvarivanje." Podržavam ovu inicijativu i smatram da bi ovakav oblik informiranja o učenikovim postignućima trebalo što češće provoditi tijekom nastavne godine osobito kod učenika čija postignuća nisu na očekivanoj razini. U radu s najmlađim učenicima ( razredna nastava ) često se susrećem sa situacijom u kojoj učenik te dobi ne može u cijelosti i točno roditelju prenijeti informaciju o svom radu koju svakodnevno dobije od učitelja. Roditelj, u nedostatku cjelovitosti informacije stvara svoju sliku o postignuću svog djeteta koja ponekad ne odražava realno postignuće. Spomenuto se najčešće odnosi na upute učitelja i smjernice koje upućuje učeniku za poboljšanje svog učenja. Prisutnost učenika zajedno s roditeljem na individualni razgovorima poboljšala bi komunikaciju na relaciji učenik-roditelj i učitelj-roditelj jer bi roditelj tako dobio pojašnjenje uputa koje učenik ne uspije prenijeti u cijelosti, ali i razumijevanje učenikovog pogleda na ostvarena postignuća. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Čikić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 12 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika, 7.2. Načela izvješćivanja na razini učenika | Poštovani, Smatram da se jasnoća kod pisanja bilješki u e-dnevnik gubi s obzirom na to da nam je na savjetničkim posjetima rečeno da bi trebali upisivati samo pozitivne komentare o učenika, a nikako bilo što negativno. Na taj način se uljepšava stvarna situacija i vrlo često roditelji iščitavaju kako je sve najbolje i ne postoje nikakvi problemi, iako je to u nekim slučajevima daleko od istine. Neki roditelji ne dolaze redovito na razgovore s učiteljima, a neki nikada, tako da im nismo u mogućnosti dodatno objasniti koji je stvarni napredak kod njihove djece. Takvim načinom upisivanja bilješki se dovodimo u nezavidnu situaciju gdje roditelji, a ponekad i sami učenici (jer važno im je samo no što piše u e-dnevniku, a ne i ono što se usmeno kaže u razredu), nisu svjesni ozbiljnosti situacije kada je potrebno pomoći učeniku i potaknuti ga na rad i učenje. Smatram da bi učiteljima trebala biti omogućena slobodna kod pisanja bilješki u smislu da se mogu opisati realno stanje kod učenika bez ograničavanja jezika na samo pozitivne izraze koje se naglašavaju na svim savjetničkim posjetima, kao i online edukacijama. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Roždijevac, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 13 | Jadranka Čikić | 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika, 7.2. Načela izvješćivanja na razini učenika | Načelo jasnoće mislim da je najslabije zastupljeno u izvješćivanju kroz bilješke u e-imeniku ( ili pisanom imeniku). Ovaj se problem povlači već zadnjih 15ak godina, a ne vidim pomak na bolje ni u budućnosti. Smatram kako bilješke koje učitelj "mora" upisivati u ovu rubriku prema naputcima savjetodavnih službi nisu uopće razumljive roditelju, a vrlo često ni učeniku. Počelo je to s uputom kako se u bilješku ne bi smjela upisivati "negacija" pa se bilješka "uljepšava" i izražava samo pozitivno stanje iz kojeg roditelj iščitava "sve najbolje". To dovodi do nerazumijevanja ozbiljnosti situacije kad je potrebno učeniku pomoći ili ga motivirati da poveća svoj trud. Trenutni zahtjev za kvalitetom upisanih bilježaka ide u smjeru da se iste sastavljaju prema postavljenim kriterijima vrednovanja te se koriste pojmovi stručne terminologije koji su većini roditelja nerazumljivi te se i dalje potiče "uljepšavanje" informacije. Osobno, smatram kako je bilješka, npr. "učenik neredovito piše domaće zadaće" potpuno razumljiva i učeniku i roditelju, a ista je navedena u Savjetničkom posjetu kao neprikladna i neprihvatljiva. Mislim da bi se načelo jasnoće trebalo više istaknuti i primjenjivati u izvješćivanjima kroz uporabu jednostavnog, jasnog i razumljivog govora i jezika. Pomak k tome bi se postigao kad se pred učitelja ne bi postavljao zahtjev "zadovoljavanja forme" u upisivanju bilješke o postignućima učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Čikić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 14 | IVANA MILETIĆ | 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika, 7.1. Svrha izvješćivanja na razini učenika | Izvješćivanje je zasigurno od iznimne važnosti za međusobnu suradnju učenika, roditelja i učitelja. Slažem se da informacije koje se daju trebaju bez sumnje biti jasne i konstruktivne te da su uglavnom zbilja pozitivne. Ipak, mišljenja sam da izraz -pozitivne- nije nužan u ovom članku priznajući da pozitivne informacije doista najčešće poticajno djeluju na učenika te ih učitelji zato i koriste. Međutim, metajezik kojim se odgojno-obrazovni radnici često koriste je ponekad određenim učenicima i roditeljima nejasan. Da bi se to izbjeglo i da bi se dala najjasnija informacija koja će učeniku i roditelju biti vodilja što poboljšati te u kojoj je mjeri ostvaren ishod, učiteljeva napomena se može ponekad klasificirati i kao negacija, a da učeniku i roditelju bude kao takva razumljiva, kvalitetna i nedvosmislena. I u takvom slučaju je izvješćivanje jasno i učinkovito, a time i motivirajuće. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Miletić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš prijedlog je usvojen. |
| 15 | Marijana Bastić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 7. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika | Poštovani, uz navod „Kako bi se unaprijedilo izvješćivanje, škole bi mogle, uz pomoć roditelja, periodično samovrednovati vlastite pristupe i postupke izvješćivanja.“ – mišljenja sam da bi trebalo navesti neke primjere razrade i/ili to uklopiti u samovrednovanje škole. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš prijedlog ne propisuje se ovim dokumentom. |
| 16 | Marijana Bastić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 6. Donošenje zaključnih ocjena na kraju nastavne godine | Poštovani, slažem se s navodom u dijelu teksta „Kako bi se postigla visoka objektivnost i valjanost ocjena, treba osigurati profesionalni razvoj učitelja u području vrednovanja. Sudjelovanjem u edukacijama iz područja vrednovanja učitelji mogu razviti potrebne kompetencije kako bi postigli višu objektivnost i valjanost ocjena.“ Pritom treba naglasiti da je nužno osigurati druge sastavnice vezane uz vrednovanje koje će učitelju to u potpunosti omogućiti. U zadnjem odlomku navodi se na kraju rečenica „Uz pomoć školskih stručnih suradnika što je ranije moguće valja odrediti i organizirati dodatnu podršku ili primjereni oblik školovanja da bi učenik bio uspješniji.“ Slažem se s navodom, no trebalo bi nekako navesti da to nije poželjno prije prijelaza na višu razinu obrazovanja jer se nerijetko to zlorabi na inzistiranje roditelja, a prije upisa u srednju školu. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 17 | IRENA POSAVEC | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 6. Donošenje zaključnih ocjena na kraju nastavne godine | Zaključna ocjena na neki način treba odražavati i elemente učenikova ponašanja, njegovu suradljivost i ulaganje truda. Često su to ponašanja i vještine koje razvijamo kod učenika kroz ishode tj. očekivanja međupredmetnih tema (OSR npr.) i koje se brojčano ne ocjenjuju. Smatram da bi stoga svaka brojčana zaključna ocjena trebala biti popraćena i opisnom ocjenom koja bi opisivala ponašanje učenika na nastavi kao osvrt za razvoj vještina suradnje, empatije, komunikacije, učenja i sl. Na taj način bi i roditelji i učenici primijetili promjene u načinu vrednovanja i uvidjeli važnost razvijanja i vrednovanja vještina, uz vrednovanje ostvarivanja ishoda. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Posavec, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 18 | IVANA KOZIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 6. Donošenje zaključnih ocjena na kraju nastavne godine | Slažem se s navedenim. Pogotovo u ovom dijelu -"Kako bi se postigla visoka objektivnost i valjanost ocjena, treba osigurati profesionalni razvoj učitelja u području vrednovanja. Sudjelovanjem u edukacijama iz područja vrednovanja učitelji mogu razviti potrebne kompetencije kako bi postigli višu objektivnost i valjanost ocjena."- Edukacije na ovom području nikada dovoljno. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Kozić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 19 | Marijana Bastić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.3. Vanjsko vrednovanje | Poštovani, kao što sam već navela u prethodnim komentarima, osim hibridnog vrednovanja (koje bi bilo kontinuirano kroz školovanje) dijelim isto mišljenje s kolegama vezano uz potrebu smanjenja pritiska (od strane roditelja i učenika) na učitelje viših razreda OŠ kada su u pitanju zaključne ocjene „potrebne“ za upis u željenu srednju školu. Ispitom vanjskog vrednovanja u osmom razredu moglo bi se motivirajuće djelovati na učenike za usvajanje trajnih znanja, a na roditelje za smanjenjem važnosti zaključne ocjene, već poticanjem za željenom kvalitetom znanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 20 | Bojan Pavelić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.3. Vanjsko vrednovanje | Poštovani, Budući da sam komentirao hibridno vrednovanje kao izrazito važno, također smatram da je izrazito važno i vanjsko vrednovanje za učenike na završetku osnovnoškolskog obrazovanja . Time bi učenici, učitelji, roditelji i šira zajednica imali jasan uvid u razine kompetencija učenika, a učenici bi se brzo naviknuli na takav način vrednovanja jer bi imali iskustva provođenja hibridnog vrednovanja. Svakako rezultate vanjskog vrednovanja uključiti kao uvjet za upis u određenu srednju školu. | Prihvaćen | Poštovani gospodine Pavelić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 21 | Dunja Klarić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.3. Vanjsko vrednovanje | Kontinuirano vanjsko vrednovanje pomoglo bi učenicima da svoj uspjeh ne sagledavaju u okviru svog razreda već u odnosu na sve učenike te generacije. Vjerujem da bi takvo vrednovanje dodatno motiviralo učenike za cjeloživotno učenje, a ne samo za učenje za testove koji su pred njima. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Klarić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 22 | Natalija Kurjaković | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.3. Vanjsko vrednovanje | Smatram da bi kontinuirano vanjsko vrednovanje riješilo veliki broj problema s kojima se susrećemo u našem obrazovnom sustavu. Ovdje prvenstveno mislim na obavezno uvođenje vanjskog vrednovanja u osnovne škole. S jedne strane nemamo jedinstvene kriterije za sve škole u državi nego je izrađivanje kriterija prepušteno nama, a s druge strane ocjena upisuje učenike u srednju školu. Razlike u znanju kod učenika koji imaju iste ocjene su jako velike. Sustavno provođeno vanjsko vrednovanje omogućilo bi učenicima pravedniji upis, a također bi bilo izvrsna povratna informacija i profesorima i učenicima i roditeljima. Nije mi jasno zašto se iz godine u godinu ponavlja da su takvi ispiti ispiti visokog rizika. Ako se napravi dobra priprema, učenicima bi oni bili kao i svi drugi koje redovito pišu s tom razlikom da su prednosti ovakvog testiranja ogromne. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Kurjaković, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 23 | Sandra Podrug | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, hibridno vrednovanje smatram jako korisnim oblikom vrednovanja naučenoga jer bi pridonijelo ujednačavanju kriterija vrednovanja, kvalitetnijoj procjeni te većoj objektivnosti ocjenjivanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Podrug, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 24 | Marijana Bastić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, pozdravljam prijedlog hibridnog vrednovanja i smatram da je potrebno što prije stvoriti uvjete za njegovo provođenje. Slažem sa da ispiti hibridnoga vrednovanja ne bi dominirali procesom vrednovanja, već dopunjavali učiteljeve procjene i činili cjelovitu sliku o učenikovoj razini ostvarivanja ishoda. Pritom bi svakako trebalo navesti u kojem udjelu (i/ili na koji način) bi se ti rezultati koristili u ukupnoj procjeni učenikovih postignuća. Također ne slažem se u potpunosti da zbog računalnoga ispravljanja učeničkih uradaka, hibridno vrednovanje koje se uglavnom temelji na zadatcima objektivnoga tipa s ponuđenim odgovorima, u određenoj mjeri umanjuje mogućnost ispitivanja viših kognitivnih razina znanja – o tome trebaju računa voditi autori zadataka i dovinuti se pri oblikovanju zadatka smanjenju tog problema. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 25 | ivana lipovac | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, smatram da bi uvođenje hibridnog vrednovanja omogućilo pravednije i objektivnije vrednovanje. To bi bila višestruka korist za učenike i nastavnike. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Lipovac, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 26 | Ivana Mašić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | 5.3.2. Smatram da bi bilo potrebno pravilnikom definirati i obvezu hibridnog vrednovanja, npr. koliko puta u kojem obrazovnom razdoblju, kako bi se učitelji, uz obavezu provođenja, mogli istovremeno i praktično educirati u cilju izrade što kvalitetnijih ispitnih materijala. 5.3.3. Budući da su razine ostvarenosti ishoda definirane metodičkim priručnicima i predmetnim kurikulima, smatram da bi trebalo razmisliti i o vanjskom vrednovanju 8. razreda radi što ujednačenosti i ravnopravnosti učenika prilikom upisa u srednju školu. 8.1. Potrebno je organizirati edukaciju i ujednačiti provođenje samovrednovanja i rad timova za kvalitetu. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Mašić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Hibridno vrednovanje i ocjenjivanje navedeno je kao mjera u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Upisi učenika u srednje škole predmet je Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 27 | Martina Lovrak Ivanov | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, smatram da hibridno vrednovanje treba što prije omogućiti školama kako bi se kriteriji vrednovanja donekle ujednačili. Hibridno vrednovanje bi moglo pomoći i u usmjeravanju procesa poučavanja, dalo kvalitetniju povratnu informaciju učeniku, učitelju i roditelju. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Lovrak Ivanov, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 28 | Bojan Pavelić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, Smatram da je korist hibridnog vrednovanja višestruka za sve sudionike odgojno obrazovnog procesa (učenike, učitelje, stručne službe i roditelje), te ga je potrebno što prije uvesti u škole. | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Pavelić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 29 | Valerija Begić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Osobno smatram da je važno i potrebno što prije omogućiti provedbu procesa hibridnog vrednovanja. Takvo vrednovanje ujednačilo bi kriterije vrednovanja i pridonijelo transparentnijem vrednovanju te lako moguće i smanjili pritisak roditelja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Begić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 30 | Suzana Mikulec | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, kao učiteljica RN radim 24 godine.Od toga sam provela 3 godine radeći s djecom s posebnim potrebama u posebnom razrednom odjelu i vjerujte mi da je najteže vrednovati takvu djecu jer su teškoće različite i za svako dijete posebne.Učiteljima nedostaje stručnog usavršavanja ne samo za vrednovanje već i za samo poučavanje takve djece.Držim da bi hibridno vrednovanje na kraju svakog razreda bila jasna povratna informacija o tome u kojim predmetima i koji sadržaji nisu bili usvojeni na očekivanoj razini te bi se u sljedećem razredu to moglo popraviti.Isto tako sam i za vanjsko vrednovanje kojim bi se škole kao ustanove mogle rangirati i možda na taj način potaknuti (određenim financijskim sredstvima ) razvoj izvrsnosti. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Mikulec, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. Hibridno vrednovanje i ocjenjivanje navedeno je kao mjera u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. Vanjsko vrednovanje ne propisuje se ovim dokumentom. |
| 31 | NATALIJA STJEPANEK | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, ideja hibridnog vrednovanja je izvrsna ideja. Baza pitanja bila bi jedinstvena za sve i nastavnici bi stekli nova iskustva i objektivnost bi došla do izražaja prilikom vrednovanja naučenog. Podržavam ovu ideju. Osim toga nastavnicima bi smanjili pritisak roditelja ukoliko pojedini roditelji misle da se previše ili premalo traži od njihovog djeteta. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Stjepanek, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 32 | Leopoldina Vitković | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, smatram da je potrebno uvesti hibridno vrednovanje. Posebno mi se sviđa što bi računalno ispitivanje omogućilo uporabu multimedijskih i interaktivnih sadržaja koji osiguravaju relevantan kontekst ispitnoga zadatka, a njime se teže koristiti u unutarnjem i vanjskome vrednovanju. Svakako bi trebalo školama osigurati računalnu infrastrukturu za učenje i poučavanje, te za provođenje ovakvog tipa vrednovanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Vitković, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 33 | ANA MARINIĆ | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Smatram da navedena ograničenja vezana uz ograničen broj ishoda, autentičnost vrednovanja, ispitivanje viših kognitivnih procesa te ograničenost na pisane provjere ne predstavljaju bitna ograničenja budući da hibridno vrednovanje ne bi dominiralo procesom vrednovanja, nego dopunjavalo učiteljeve procjene o učenikovoj razini ostvarivanja ishoda. Hibridno vrednovanje bilo bi, između ostalog, dobar prijelaz prema vanjskom vrednovanju na kraju osnovnoškolskog obrazovanja koje bi se uzimalo u obzir prilikom upisa u srednje škole. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Marinić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Hibridno vrednovanje i ocjenjivanje navedeno je kao mjera u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije. |
| 34 | Tanja Paris | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Poštovani, podržavam hibridno vrednovanje kao oblik vrednovanja naučenoga. Povratna informacija nakon provedbe vrednovanja treba biti dostavljena učenicima, učiteljima i roditeljima te omogućiti povlačenje i/ili bilježenje u Bilješke u e-Dnevniku u unaprijed zadanom vremenskom roku. Dodatni prijedlog ide uz "... uporabu raznovrsnih multimedijskih i interaktivnih sadržaja koji osiguravaju relevantan kontekst ispitnoga zadatka, a njime se teže koristiti u unutarnjem i vanjskome vrednovanju. ..." Za učenike sa specifičnim teškoćama bilo bi dobro osigurati u aplikaciji za provedbu vrednovanja izbornike s mogućnostima podešavanja/prilagodbe zadataka prije samog provođenja vrednovanja koje bi predmetni učitelj regulirao ovisno o specifičnosti poteškoće djeteta. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Paris, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 35 | MARIJA GARIĆ | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Jako mi se svidjela ideja o primjeni hibridnog vrednovanja. O tome se već ranije govorilo, ali još nije zaživjelo. Sviđa mi se što se radi o zadacima koji su dostupni svima (iz baze), te se tako može postići objektivnost i ujednačenost u vrednovanju. Međutim, učiteljima se istovremeno ostavlja i mogućnost izbora pojedinih grupa zadataka. Ovakav oblik vrednovanja je brz, jednostavan i lako primjenjiv, a povratna informacija kvalitetna i objektivna (ne ovisi o učitelju). Također podržavam i vanjsko vrednovanje koje ne bi trebalo biti stresno za učenike, ako bi se provodilo kontinuirano od prvog razreda osnovne škole i to do dva puta godišnje. Svi rezultati bi se stavljali u e-portfolio i na kraju osmog razreda bi se učenici bez problema upisivali u srednju školu. Na takav način bi se potpuno ukinulo unutarnje vrednovanje, a učenici bi u školi bili opušteniji. Učitelji bi bilježili samo formativno vrednovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Garić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 36 | Jasna Vidmar | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.2. Hibridno vrednovanje | Smatram da bi hibridno vrednovanje uvelike doprinijelo ujednačenosti kriterija vrednovanja. Kako je navedeno, postoje određena ograničenja hibridnog vrednovanja, ali mislim da bi unaprijedilo i dalo smjernice i za sam proces poučavanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Vidmar, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 37 | Marijana Bastić | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.1. Unutarnje vrednovanje | Poštovani, u dijelu teksta gdje piše da unutarnje vrednovanje treba biti kriterijsko, slažem se s navedenim, osim rečenice „Zbog toga učitelji prilikom vrednovanja složenijih aktivnosti trebaju osmisliti rubriku kojom se procjenjuju različita znanja i vještine učenika i koja usmjerava vrednovanje prema unaprijed postavljenim kriterijima.“ Naime, ako učitelji potpuno samostalno stvaraju kriterije, to može dovesti opet do razlika u vrednovanju pojedinih učitelja istog predmeta unutar škole, a šire pogotovo. Možda bi tu trebalo napisati u smislu da učitelj usklađuje kriterije vrednovanja složenijih aktivnosti u skladu s postavkama vrednovanja predmetnog kurikuluma. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. |
| 38 | Nataša Sajko | 5.3. Vrednovanje naučenoga, 5.3.1. Unutarnje vrednovanje | Poštovani, pohvalno je što su u smjernice uključeni i primjeri složenih instrumenata za vrednovanje poput rubrika.Predlažem da se dorade kriteriji za razinu "U razvoju" u analitičkoj rubrici za vrednovanje miniprojekta tako da se jasnije vidi što je u razvoju, umjesto da se navodi što nije razvijeno ili ostvareno tijekom miniprojekta. | Prihvaćen | Poštovana gospođo Sajko, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog usvaja. |
| 39 | Marijana Bastić | 5.2. Vrednovanje kao učenje, 5.2.1. Koristi od vrednovanja kao učenja | Poštovani, u dijelu teksta koji započinje "Učenicima pomaže da:" predlažem da prvi navod glasi (bez riječi "shvate") - vrednovanje koriste kao alat za vlastito praćenje učenja i za stjecanje razumijevanje na kojoj se razini učenja nalaze | Djelomično prihvaćen | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog djelomično usvaja. |
| 40 | Ivana Cvijović Javorina | 5.1. Vrednovanje za učenje, 5.1.3. Povratna informacija učenicima | 5.1.3. Povratna informacija učenicima Predlažem da se u prvi odlomak uvrsti rečenica o načinu davanja povratne informacije, tj. da se navede kako se povratna informacija ne mora nužno dati u pisanom obliku i da ne mora svaka povratna informacija biti zabilježena. | Prihvaćen | Poštovana gospođo Javorina, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog usvaja. |
| 41 | Marijana Bastić | 5.1. Vrednovanje za učenje, 5.1.2. Metode vrednovanja za učenje | Poštovani, mišljenja sam da je kroz ovakav dokument nužno naglasiti da se pogreške kao prilike za učenje trebaju s učenicima uvježbavati već od najnižih obrazovnih razina (od vrtićke dobi) i kroz sve nastavne predmete posebno u nižim razredima jer u protivnom učenici neće to uspjeti pojmiti kao priliku da nešto novo nauče svi zajedno. Osim toga, prvi poticaj za ovakvu kulturu ponašanja i učenja je obitelj od prvih dana djetetova života, a kroz odgojno-obrazovne institucije to je moguće unaprjeđivati. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 42 | ZDRAVKA GUNJEVIĆ | 5. Pristupi vrednovanju: kako i kada se vrednuje?, 5.1. Vrednovanje za učenje | Odgojno-obrazovni proces temelji se na partnerskom odnosu između učitelja, učenika i roditelja te je vrednovanje za učenje primjenljivo na svaki od ta tri čimbenika – što je izvrsno. Naš prioritet i cilj jest rad na razvijanju „kulture u kojoj se prihvaćaju pogreške kao prilika za učenje da bi ih se na vrijeme ispravilo i da bi se postigli ili čak premašili postavljeni ciljevi učenja.“ Dugotrajan je to proces, ali se pomaci ipak vide. Čini mi se kako se na poboljšanju sustava počelo smisleno raditi te da to ovaj dokument pokazuje. On mi je potvrda ispravnoga puta u dosadašnjem radu s djecom te mi nakon više od trideset godina rada, kada u početku za rad u kombiniranom odjeljenju nije bilo nikakve stručne literature, daju za pravo stavljajući i neka moja osobna razmišljanja na papir. Toplo se nadam kako ovaj dokument neće biti samo jedan u nizu dokumenata koji su prošli kao bezvodni oblaci te nisu učinili puno, već kako će se implementirati u naše školstvo i uspjeti ga iznutra preobraziti. No preobrazba pojedinca dugotrajan je proces, i krajnje neizvjestan. A sa sustavima stvar je još složenija. Stoga, važno je ustrajati. Zato hrabro! Zdravka Gunjević, dipl. uč. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Gunjević, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 43 | TATJANA ANTIĆ | 5. Pristupi vrednovanju: kako i kada se vrednuje?, 5.1. Vrednovanje za učenje | VREDNOVANJE ZA UČENJE smatram izuzetno korisnim, pogotovo za samog učenika koji treba procjenjivati sebe i svoja postignuća. Ali to se treba uvježbati da bi imalo smisla. i može se primijeniti - samo u dobroj školi i sa starijim učenicima. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Antić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 44 | Ante Muselin | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 5. Pristupi vrednovanju: kako i kada se vrednuje? | Ante Muselin Poštovani, smatram kako je dokument vrlo jasan, precizan i detaljno razrađen za osnovne škole i gimnazije ali se ne može primjenjivati u strukovnim školama.Podržavam mišljenja kolega kako je potrebno ujednačiti kriterije vrednovnja za sve učenike u Republici Hravtskoj. Budući da je dokument opširan, smatram kako bi o dokumentu trebalo još detaljnije razgovarati na međužupanijskim i županijskim stručnim vijećima pojedinih nastavnih predmeta te na savjetničkim posjetima. Također se slažem sa kolegama iz drugih strukovnih škola za potrebu izrade smjernica za vrednovanje ishoda u strukovnim školama. | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Muselin, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. Ovaj dokument se odnosi na sve učenike osnovnih i srednjih škola. |
| 45 | Amela Ojdanić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 5. Pristupi vrednovanju: kako i kada se vrednuje? | S obzirom da su vrednovanje za učenje i vrednovanje kao učenje vrlo zahtjevni za učitelje u pogledu vremena potrebnog za njihovo kontinuirano provođenje, trebalo bi voditi računa o pedagoškom standardu i broju učenika u razredu. Kako bi te dvije vrste vrednovanja uistinu osigurale vjerodostojne povratne informacije svim sudionicima u procesu poučavanja i učenja, učitelji moraju imati dovoljno vremena, a s velikim brojem učenika u razredu to je teško izvedivo. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Ojdanić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 46 | Snježana Pavić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 5. Pristupi vrednovanju: kako i kada se vrednuje? | Poštovani, predlažem skraćivanje naziva Načela kvalitetnoga vrednovanja učeničkih postignuća i napredovanja u Načela vrednovanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Pavić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog usvaja. |
| 47 | Irena Kiss | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 5. Pristupi vrednovanju: kako i kada se vrednuje? | U Tablici 1.: "Obilježja triju pristupa vrednovanja učeničkih postignuća i napredovanja: vrednovanje za učenje, vrednovanje kao učenje i vrednovanje naučenoga", u dijelu "Kada vrednovati" potrebno je dodati i inicijalno vrednovanje, koje se provodi prije početka učenja i poučavanja sa svrhom otkrivanja razine predznanja i definiranja polazne točke. Navedeno vrednovanje omogućuje veći stupanj individualizacije obrazovnog procesa. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Kiss, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 48 | IVUŠA MUSELIN | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Ivuša Muselin, Poštovani, dokument je detaljno razrađen. Prilagođen je i primjenjiv za Osnovne škole( za niže razrede svakako), prilagođen i djelomično primjenjiv za gimnazije ( nepripremljeni učenici i nepripremljeni nastavnici) , a potpuno neprilagođen za strukovne škole. Podržavam prijedlog hibridnog vrednovanja , radi ujednačavanja kriterija za sve učenike. Također podržavam prijedlog vanjskog vrednovanja za Osnovne škole, kako bi učenici upisivali srednju školu sa ujednačenijim predznanjem. Izuzetno korisno je prijedlog Načela etičkog postupanja u vrednovanju – čime nastavnik odgovorno stoji iza svake bilješke i ocjene, a istovremeno se osigurava smanjenje utjecaja roditelja na vrednovanje učeničkih postignuća. Nužno je izraditi prijedlog smjernica za vrednovanje procesa i ostvarenosti ishoda učenja za strukovno obrazovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Muselin, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Smjernice se odnose na sve učenike osnovnih i srednjih škola i na sve razine obrazovanja. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 49 | Marijana Bastić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Poštovani, u dijelu teksta podnaslova „Uravnoteženost unutarnjega i vanjskoga vrednovanja učeničkih postignuća“ slažem se s tvrdnjom da vanjski ispiti visokog rizika ne smiju dominirati obrazovnom praksom, no ne slažem se da ostaje samo završni ispit na kraju srednjoškolskog obrazovanja. Potrebno je osmisliti neki oblik vanjskog vrednovanja na kraju osmog razreda kako bi se ublažila pomama učenika i pritisci njihovih roditelja za zaključnim ocjenama. Nažalost, proći će godine dok ne odgojimo učenike (i njihove roditelje) da zaključna ocjena nije jedino mjerilo znanja potrebnog za upis u srednju školu. Možda bi bilo bolje da se u određenom udjelu uvaži zaključna ocjena iz predmeta važnih za nastavak srednjoškolskog obrazovanja, opći uspjeh te rezultati vanjskoga vrednovanja učenikova znanja (makar u malom udjelu). | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 50 | Nikolina Marinić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Poštovani, predlažem promjenu terminologije i novi termin za načela vrednovanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Marinić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog usvaja. |
| 51 | Bojan Pavelić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Poštovani, Smatram da vanjsko vrednovanje visokog rizika koje provodi ispitni centar treba uvesti na kraju osnovnoškolskog obrazovanja na način da je pristup ispitu obvezan za sve učenike iz hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika, a iz ostalih predmeta prema izboru učenika ovisno koju srednju školu žele upisati. Svakako bi rezultati ispita trebali biti osnova za upis u srednju školu. Time bi učenici, roditelji i učitelji dobili kvalitetniju povratnu informaciju o sposobnostima učenika i kvaliteti stečenih znanja i kometencija. | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Pavelić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 52 | ADRIJANA ROŽDIJEVAC | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Poštovani, Smatram da bi se vanjsko vrednovanje trebalo uvesti i u 8. razred osnovne škole, ako ne za sve predmete, onda barem za hrvatski jezik, matematiku i strani jezik. Kako bismo dobili pravedniji upis i realniji sliku stvarnog znanja učenika, kod upisa u srednju školu, trebalo bi uzeti u obzir rezultate vanjskog vrednovanje zajedno sa zaključnom ocjenom predmeta koji su potrebni za upise te općim uspjehom. Ovaj način vanjskog vrednovanja bi ujedno bio i izvrsna povratna informacija učiteljima, učenicima i njihovim roditeljima. S poštovanjem, Adrijana Roždijevac | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Roždijevac, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 53 | Dunja Klarić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Smatram da bi trebalo uvesti vanjske ispite na kraju 8. razreda i to kako bi se dio odgovornosti za uspjeh i dalji napredak s učitelja prebacio na učenika. U današnjem hrvatskom školskom sustavu naravno postoje učenici koji su intrinzično motivirani i uče zato što su radoznali i imaju postavljene ciljeve koje žele dostići. Jednako tako susrećemo se s rastućim brojem nedovoljno motiviranih učenika koji još uvijek nemaju oblikovane ciljeve i zato ne uče redovno. Vanjskim ispitima na kraju 8. razreda moglo bi se dodatno motivirati učenike za cjeloživotno učenje i stjecanje trajnih znanja umjesto da uče samo za ispite koji su danog tjedna pred njima. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Klarić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 54 | Ana Culej | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Smatram da bi trebalo uvesti vanjske ispite visokog rizika i na kraju osnovnoškolskog obrazovanja.Ako ne iz svih predmeta onda barem iz matematike, hrvatskog jezika i stranog jezika. Kod upisa u srednje škole vrednovali bi se rezultati vanjskog vrednovanja, rezultati predmeta koji se boduju za upis, i opći uspjeh. Tako bi dobili realniju sliku znanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Culej, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 55 | NATALIJA STJEPANEK | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Smatram da bi vanjsko vrednovanje dalo veliki doprinos daljoj strategiji osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, smjernice kvalitetnom poboljšanju obrazovanja te povratnu informaciju učenicima, roditeljima, nastavnicima i sustavu školstva. Nadalje mislim da bi nastavnici u srednjoškolskom obrazovanju čiji su učenici sudjelovali na ispitima državne mature trebali dobiti povratnu informaciju o uspjehu svojih učenika. Time bi nastavnici mogli uočiti određene poteškoće i poboljšati metode svoga poučavanja. Takav obrazac bih preslikala i na osnovnu školu. Po mom mišljenju vanjski ispiti bi trebali postojati iza svakog razreda (od petog razreda nadalje). Jasno mi je da je to veliki i obiman posao ali samo na taj način bi bila osigurana objektivnost. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Stjepanek, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Međutim, vezano uz komentar da bi nastavnici u srednjoškolskom obrazovanju čiji su učenici sudjelovali na ispitima državne mature trebali dobiti povratnu informaciju o uspjehu svojih učenika, spomenuti dio je unaprijeđen u dokumentu, a dodatne informacije dostupne su u Školekom e-Rudniku https://mzo.gov.hr/istaknute-teme/ser-skolski-e-rudnik-3419/3419 |
| 56 | IGOR SOLDIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Obavezno uvesti vanjsko vrednovanje i u OŠ... Jedino to će povećati važnost znanja, a ne ocjena... | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Soldić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 57 | ANA MARINIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Smatram da je nužno uvesti vanjsko vrednovanje na kraju osnovnoškolskog obrazovanja čiji bi rezultati u kombinaciji sa pojedinačnom zaključnom ocjenom i općim uspjehom utjecali na upise u srednju školu. Upisi bazirani isključivo na zaključnim ocjenama stvaraju naglasak na učenju za ocjenu, redovito su praćeni pritiscima te u konačnici rezultiraju ocjenama koje često nisu u skladu sa stvarnim znanjem. Kombinacijom bi se utjecalo na realniji odabir nastavka školovanja, pravedniji upis te bi se težište stavilo i na vrednovanje kao učenje i vrednovanje za učenje. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Marinić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 58 | Anita Mustać | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Smatram da bi trebalo uvesti vanjsko vrednovanje za učenike osmih razreda osnovne škole. Sadašnjim načinom upisivanja učenika u srednje škole povećan je pritisak na zaključivanje pojedinačnih ocjena te opći uspjeh na kraju školske godine. Prije je pritisak bio samo na učenicima 7. i 8. razreda kada se bodovala njihova uspješnost, a sada je to pomaknuto i na učenike 5. i 6. razreda. Učenici ne uče zbog usvajanja znanja i vještina već zbog što boljih ocjena. Sve je veći broj odlikaša što je nerealno i neozbiljno. Kada bi se uveo sustav vanjskog vrednovanja, dobila bi se slika realnog znanja, a učenici bi se više trudili u stjecanju trajnijih znanja. Smatram da bi za upisivanje učenika u srednju školu bila najbolja kombinacija rezultata vanjskog vrednovanja (za predmete koji se boduju za upis), zaključnih ocjena i općeg uspjeha na kraju školske godine te se tako omogućio kvalitetniji nastavak školovanja u srednjoj školi. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Mustać, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 59 | Dinko Marin | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Smatram kako bi trebalo razmisliti o provođenju vanjskih ispita visokog rizika i na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Naime, svjesni smo hiperinflacije odlikaša u osnovnoškolskim ustanovama napose u sedmim i osmim razredima što često ne odgovara stvarnom znanju učenika, provođenjem vanjskog ispita na kraju osnovnoškolskog obrazovanja čiji bi se rezultati u određenom postotku vrednovali prilikom upisa u srednju školi dobili bi smo pravedniji i uravnoteženiji proces upisa, a onda uzročno-posljedično i vrednovanja učenika. Također prilikom provođenja vanjskog vrednovanja od strane nadležnog centra nužno je dati povratnu informaciju ne samo ustanovi već i pojedincu nad kojim je provođeno ispitivanje. | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Marin, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 60 | Dunja ham | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | Poštovani, smatram da su i vanjska vrednovanja važna. Mislim da je bila dobra praksa, koja je kratko trajala, da su se vrjednovala znanja učenika 4. i 8. r iz područja Matematike, Hrvatskog jezika, Prirode i društva i stranog jezika. I mi učitelji želimo vidjeti kakav je uspjeh naših učenika u odnosu na ostale učenike u našoj domovini. Ti podaci nas mogu dodatno motivirati u kreiranju metoda vrjednovanja i praćenja dostignuća naših učenika. Dunja Ham | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Ham, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 61 | TATJANA ANTIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 3. Načela vrednovanja | RAZMIŠLJANJA STARE PROFESORICE čini mi se da nešto ne razumijem - ukoliko moram vrednovati između ostalog poštujući i svoju i njihovu osobnost, onda je subjektivnost nužna, posebno kad je riječ o formativnom vrednovanju u kojem pretvaram - svoj dojam u riječi... Prije se to zvalo opisno ocjenjivanje, sada se zove formativno, s 24 učenika u razredu i 2 sata tjedno - to baš i ne ide. Posebno, ako želim biti što poštenija.... a ipak riječima više izričem nejasnoća nego brojevima. Osim toga je broj i raznolikost riječi kojima se služe učenici katkada ograničena. Izričajem precrtaj nepotrebno ne zna se da li nešto trebam prekrižiti i prerisati. Tako bi moglo u nedogled... I onda je možda to ocjenjivanje samo oblikovanje neke floskule koja mi zamjenjuje nijanse nekog broja. A ukoliko to upišem u e-dnenvnik, a nisam dobro promislila, neka od riječi može biti sasvim drugačije shvaćena i jaooo. Mogu me tužiti. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Antić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 62 | Marijana Bastić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju, 2. Povezanost kurikuluma, učenja i poučavanja te vrednovanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima i napredovanju | Poštovani, pod drugom točkom u zadnjoj rečenici trebalo bi napisati da učitelj daje kvalitativne i kvantitativne povratne informacije kao podršku procesu učenja. U zadnjoj točki „Procesi vrednovanja analiziraju se, prilagođuju i unaprjeđuju radi razvoja najprimjerenijih i najučinkovitijih praksi.“ nije jasno tko sve radi te analize. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bastić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Prvi se Vaš prijedlog ne usvaja jer analizu mogu provoditi svi sudionici u odgojno-obrazovnom procesu, a može se provesti i vanjsko vrednovanje. |
| 63 | SUZANA ŠKOJO | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, pozdravljam kvalitetano predstavljen nacrt Smjernica za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju kao i dio nacrta koji naglašava nužnu edukaciju nastavnika u području vrednovanja koje je već sada u tijeku, ali ga je potrebno pojačati u svrhu osnaživanja svih nastavnika kako u osnovnoškolskom, gimnazijskom, strukovnom te umjetničkom području. Ovdje je bitno naglasiti kako je dio kurikuluma u fazi modernizacije (pr. strukovni), a dio kurikuluma još nije ni u začetku svoje izrade i nisu utemeljeni na ishodima učenja (pr. umjetničke). Iz tog razloga pozdravljam ideje dijela kolega, ovdje iznesene, kako treba ostaviti prostor za izmjene navedenih Smjernica kada ovi procesi budu u potpunosti gotovi, a proces reforme cjelovit, u pravom smislu te riječi. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Škojo, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 64 | SANDRA BAČIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Slažem se s kolega da su planirane smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju jasno i detaljno razrađen dokument za osnovne škole i gimnazijski program ali gledajući iz perspektive svog područja predavanja, likovna umjetnost i dizajn, nadam se da kad naš sektor dođe na red za reformu da će se uzeti u obzir specifičnosti umjetničkog područja te da će se uz nove kurikulume i jasno postavljene ishode moći izraditi prijedlog smjernica za vrednovanje procesa i ostvarenosti ishoda učenja za umjetničko obrazovanje. Svakako podržavam najavu hibridnog vrednovanja te sam mišljenja kako je potrebno ujednačiti kriterije vrednovnja za sve učenike u Republici Hravatskoj. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bačić, zahvaljujemo Vam na sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 65 | Udruga Dar | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Kao Udruga roditelja darovite djece , podrzavamo spomenute smjernice vrednovanja. Ali voljeli bismo predložiti Mapu darovitog učenika kao obavezu svake škole. Uz to i prijedlog da se u sve srednje škole uvede obaveza pisanja prijemnih ispita, kako bi se smanjio pritisak na 5,0 jer mnoga darovita djeca u npr. prirodoznanstvenom području ne upišu željenu gimnaziju jer imaju (4 ili manje) iz glazbenog, likovnog ili tjelesnog (kao što i matematička grupa predmeta najčešće sruši bodove društvenjacima. | Primljeno na znanje | Poštovani, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Specifičnosti vrednovanja darovitih učenika nisu predmet ovoga dokumenta. Upisi učenika u srednje škole predmet je Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 66 | Draženka Bajan | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, S obzirom da su planirane smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda zaista detaljno i jasno razrađene smatram da se još svakako treba poraditi na smjernicama kao i radionicama za vrednovanje učenika s teškoćama . Njih je u redovnim razrednim odjelima sve više i sa zaista širokim spektrom teškoća, a smatram da učitelji RN nisu dovoljno educirani kako za rad s takvim učenicima tako i za njihovo vrednovanje. Također smatram da bi trebalo ujednačiti kriterije za sve učenike u RH. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bajan, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 67 | Radiana Tomée-Cicvarić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Ovo je kvalitetan i opsežan dokument. Posebno mi se dopada što su uvrštena i načela etičkoga postupanja povezanih s vrednovanjem. Hibridno vrednovanje bih voljela primjenjivati u svom radu. Dolazim iz jedne od 290 strukovnih škola Republike Hrvatske u kojima se školuje oko 70% srednjoškolaca. U strukovnim školama samo hrvatski jezik, matematika i strani jezik rade po novim kurikulumima. Nadam se da će Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja donesti kvalitetne kurikulume i za ostale opće obrazovne i strukovne predmete. Tada ćemo svi moći primjenjivati ove Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. Strukovne škole imaju kompliciranu kadrovsku situaciju u kojoj je teško naći nastavnike strukovnih predmeta. Naša je nastavnička obaveza strukovno se usavršavati. Smatram da je potrebna kvalitetna edukacija na temu vrednovanja svih nastavnika: pripravnika, iskusnih i posebno onih koji nisu završili fakultete sa nastavničkim usmjerenjem. Edukacije bi se trebale konstantno provoditi na svim razinama (sjednice Nastavničkog vijeća, Županijska stručna vijeća, virtualne učionice itd.), te bi minimalni broj sati edukacije mogao biti dijelom ovog dokumenta. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Cicvarić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se komentar ne odnosi se na sadržaj ovoga dokumenta. |
| 68 | Gordana Hasanec | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, vrednovanje je složen i zahtjevan proces. Potrebne su edukacije za učitelje i konkretni primjeri. Potrebno je također razraditi smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama. U provedbi u strukovnim školama potrebno je uzeti u obzir specifičnost strukovnoga obrazovanja i njegovu sektorsku raznolikost. S obzirom na trenutno stanje u strukovnom obrazovanju svakako predlažem, kako je već navela kolegica iz strukovnoga obrazovanja da se dokument nazove Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskom i gimnazijskom odgoju i obrazovanju kako bi se zamjenom pojma srednjoškolsko obrazovanja samo s gimnazijsko obrazovanja osigurao kvalitetniji dokument te uvažavanje specifičnosti i započete reformske procese strukovnoga obrazovanja kao i mogućnosti izrade prijedloga smjernica za vrednovanje procesa i ostvarenosti ishoda učenja za strukovno obrazovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Hasanec, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prvi prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. Vaš se drugi komentar ne odnosi se na sadržaj ovoga dokumenta. |
| 69 | Mirjana Šutalo Vulić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju su dokument koji će sigurno koristiti nastavnicima u procesu vrednovanja. Smatram da bi trebalo uvesti i smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama te ujednačiti kriterije vrednovanja za sve učenike u Republici Hrvatskoj. U poglavlju 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju se ne slažem s dijelom u kojem se kaže da su škole dužne osmisliti strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja, kao i definiranja posljedica za njihovo kršenje. Kriteriji bi trebali biti dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera i vrijediti za sve škole u državi. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Šutalo Vulić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 70 | Mirjana Laginja | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Predloženi dokument doprinijet će unaprjeđenju posebno zahtjevnog segmenta odgojno-obrazovnog rada u našim školama. No, da bi njegov učinak na školsku praksu bio stvarno sveobuhvatan i učinkovit u cijelom sustavu, nužno ga mora pratiti edukacija svih, a posebno strukovnih nastavnika. Bilo bi poželjno definirati minimun edukacija ( broj sati i sadržaj) u području dokimologije za sve i posebne module za nastavnike sa završenim nenastavničkim studijem (bez pedagoških kompetencija) kao sastavni dio obveznog stručnog usavršavanja. U Smjernice je svakako potrebno uvrstiti i preporuke za vrednovanje učenika s posebnim potrebama. Podržavam ideje o potrebi vanjskog vrednovanja na kraju osnovne škole i korištenje rezultata za upis u srednju školu, kao i potrebu značajnijeg uključivanja NCVVO u izradu standardiziranog ispitnog instrumentarija za pojedina područja/predmete ( svakako hrvatski jezik, matematiku i strane jezike) na određenim razinama kako bi se osigurao valjan, pouzdan i pravedan sustav vrednovanja ostvarenosti ishoda. Smjernice detaljno obrađuju Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika i dobro je što, na primjerima dobre prakse, sugeriraju autonomiju škole u odlučivanju o kriterijima za izricanje pedagoških mjera poticanja. Načela etičkog postupanja u vrednovanju sastavni su dio postojećih Školskih etičkih kodeksa. Kako sigurno postoji neujednačenost, dobro bi došle jedinstvene preporuke/ogledni primjer za izradu tog važnog školskog dokumenta. Smjernice su vrijedan teorijski okvir/osnova za zahtjevne zadaće vrednovanja ostvarenosti ishoda i dobar pokušaj usmjeravanja za kvalitetno postupanje, odnosno primjenu dokimoloških znanja, ali bi ih nužno trebao pratiti osmišljen, stručno vođen, potrebama škola i nastavnika prilagođen program stručnog usavršavanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Laginja, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaši se komentari ne odnose se na sadržaj ovoga dokumenta. |
| 71 | Gordana Čarapović | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Podržavam donošenje Smjernica koje su vrlo detaljno objašnjene. Pošto radim u strukovnoj školi, nadam se da će vrlo brzo biti definirani i razrađeni kurikulumi za sva strukovna zanimanja, kako bi se svi oblici vrednovanja uskladili s ishodima iz kurikuluma. Nadam se i kako će strukovni predmeti dobiti veću tjednu satnicu kako bi se svi oblici vrednovanja mogli kvalitetno provesti. Mišljenja sam da treba uvesti zaključivanje ocjena na polugodištu, jer bez obzira na sve oblike izvješćivanja o postignućima i napredovanju, koja su navedeni u poglavlju 7, uvida u e-dnevnike i slično, roditelji sve rjeđe dolaze na informacije, a učenici odgađaju popravak ocjena. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Čarapović, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se komentar ne odnosi se na sadržaj ovoga dokumenta. |
| 72 | GORANKA NIKIFOROV | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani/e, navedeni dokument je pripremljen za provedbu u osnovnim školama i gimnazijama. Ali u provedbi u strukovnim školama potrebno je uzeti u obzir specifičnost strukovnog obrazovanja i njegovu sektorsku raznolikost. Radi toga u navedenom prijedlogu dokumenta predlažem izmjenu naziva dokumenta tako da glasi npr. Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i gimnazijskome odgoju i obrazovanju. Strukovno obrazovanje je u reformskom procesu koje uključuje istraživanje potreba tržišta rada za izradu prijedloga novih strukovnih kurikuluma za stjecanje strukovnih kvalifikacija prethodno utemeljenih na izradi standarda zanimanja i standarda kvalifikacija prema smjernicama Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira (HKO) i Europskoga kvalifikacijskoga okviru (EQF) te Nacionalnoga okvira za strukovno obrazovanje. Strukovno obrazovanje je od ove školske godine uključeno u projekt Škole za život. U Zakonu o strukovnom obrazovanju strukovno obrazovanje je proces stjecanja, vrednovanja i potvrde posjedovanja ishoda učenja koji provode ustanove za strukovno obrazovanje, a provodi se prema strukovnome kurikulumu. U Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (NN 22/13, 41/16, 64/18) koriste se osnovni pojmovi sa sljedećim značenjem prema Članku 2. (NN 64/18) da su Ishodi učenja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja te Člankom 6. Zakona o HKO-u su navedeno je kako se opisnice ishoda učenja i ishodi učenja u HKO-u prikazuju se kroz znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost, a opisnice razina ishoda učenja navedene su u tablici u Dodatku A i sastavni su dio Zakona o HKO-u. Nacionalnim okvirom za strukovno obrazovanje, MZO, 2018. uspostavlja se i zajednički okvir djelovanja ustanova za strukovno obrazovanje te se određuje način stjecanja kvalifikacija na razinama 2, 3, 4.1, 4.2 i 5, prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, a procesi učenja i poučavanja usklađeni su sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. Prema ovom dokumenti sadržaji učenja i poučavanja za strukovno osposobljavanje te stjecanje kvalifikacije razina 2, 3, 4.1, 4.2 i 5 temelje se na ishodima učenja općeobrazovnoga dijela i strukovnoga dijela strukovnog kurikuluma na postavkama Zakona o HKO-u. Iz gore navedenog strukovno obrazovanje koristi pojam ishod učenja koji uključuje samostalnost i odgovornost određene jednim dijelom i pojmom profila kvalifikacije koji je povezan sa sektorskim kurikulumima koji su u pripremnoj fazi izrade. Prema Zakonu o HKO-u Sektor (engl. Sector) je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode učenja tih kvalifikacija na radnim mjestima. Slijedom navedenog predlažem da dokument nazove Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i gimnazijskome odgoju i obrazovanju kako bi se zamjenom pojma srednjoškolsko obrazovanja samo s gimnazijsko obrazovanja osigurao kvalitetniji dokument te uvažavanje specifičnosti i započete reformske procese strukovnog obrazovanja kao i mogućnosti izrade prijedloga smjernica za vrednovanje procesa i ostvarenosti ishoda učenja za strukovno obrazovanje. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Nikoforov, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Ovaj dokument odnosi se na sve učenike osnovnih i srednjih škola. Vaš se prijedlog djelomično usvaja i dokument mijenja svoj naziv u Smjernice za vrednovanje procesa učenja i ostvarenosti ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju. |
| 73 | Perislava Bešić-Smlatić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, dokument je iscrpan i jasan. Nastavnici su velikim dijelom upoznati s procesom vrednovanja kao procesom sustavnog prikupljanja podataka u procesu učenja i postignutoj razini ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u skladu s unaprijed određenim metodama i elementima te ga primjenjuju u svom radu. Jasno, o vrednovanju treba pisati, jer se radi o izuzetnom složenom procesu. Posebno pozdravljam poglavlje o Načelima etičkog postupanja u vrednovanju koje ističe odgovornost učitelja ne samo prema učenicima, nego i odgovornost prema roditeljima, te ističe savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika. Navode se primjeri koje treba obeshrabriti i preventirati, ali ne i prijedlog strategija koje bi škole mogle samostalno u okviru svojih potreba izabrati, nadopuniti. Davanje autonomije školama u osmišljavanju strategija može dovesti do neujednačenih kriterija među njima.. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Bešić-Smlatić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 74 | Anita Čupić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, dokument je detaljno i precizno razrađen. Podržavam najavu hibridnog vrednovanja. Smatram da je potrebno ujednačiti kriterije vrednovanja za sve učenike u Republici Hrvatskoj. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Čupić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. |
| 75 | Ana Matišić Vicić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, dokument je razrađen, precizan i jasan. Same smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti uvelike će koristiti nastavnicima za vrednovanje u nastavi. Kako predajem u srednjoj strukovnoj školi smatram da bi možda trebalo imati i smjernice za učenike s teškoćama u razvoju. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Matišić Vicić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U tijeku je izrada Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. |
| 76 | VESNA STUNKOVIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Slažem se s kolega da je dokument vrlo jasan i detaljno razrađen. Trebalo bi ga obavezno uvrstiti u dnevni red svakog Međužupanijskog stručnog vijeća i Nastavničkog vijeća. Obzirom da radim u srednjoj strukovnoj školi i predajem strukovne predmete koji uključuju i praktičnu nastavu koja se u pojedinim razredima odvija u školi 14 sati tjedno ili 7 sati tjedno u školi, a 7 sati tjedno izvan škole, kriterije vrednovanja praktične nastave trebalo bi detaljno razraditi i ujednačiti za sve učenike u strukovnim školama bez obzira o kojem se zanimanju radi. Najveći problem kod vrednovanja učenika je kada su učenici na praktičnoj nastavi izvan škole, kod poslodavca. Obzirom da nigdje nije to spomenuto pretpostavljam da će se posebno izraditi smjernica za vrednovanje praktične nastave u strukovnom obrazovanju. Predloženi način vrednovanja , za sada, bio bi primjenjiv u strukovnom obrazovanju samo u teorijskim, strukovnim predmetima za koje je donesen strukovni kurikulum i u općeobrazovnim predmetima. Podržavam poglavlje 8.2. Savjesno, odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju, ali se ne slažem s rečenicom da su škole dužne osmisliti strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja, kao i definiranja posljedica za njihovo kršenje. Kriteriji bi trebali biti dio Pravilnika o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, odnosno biti jednaki i vrijediti za sve škole na području Republike Hrvatske. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Stunković, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Ovaj dokument odnosi se na sve učenike osnovnih i srednjih škola. |
| 77 | Milvana Pavletić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju su dokument koji će sigurno koristiti nastavnicima u procesu vrednovanja. Podržavam najavu hibridnog vrednovanja učenika. Smatram da bi trebalo uvesti i smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Pavletić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U tijeku je izrada Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. |
| 78 | Davorka Lovrić Vlašić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, smatram da je dokument precizan, jasan i detaljno razrađen. Kako je vrednovanje vrlo složen proces mislim da je potrebno napraviti jedinstvene kriterije vrednovanja po nastavnim predmetima za sve učenike u Republici Hrvatskoj. Isto tako, potrebno je razraditi smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Lovrić Vlašić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. U tijeku je izrada Smjernica za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. |
| 79 | DAVORKA JEMRIĆ-DOLOVSKI | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Podržavam Smjernice u obliku kako su navedene. S obzirom da obuhvaćaju vrlo osjetljivo područje učiteljskog posla, ovakav dokument je nužno potreban radi točnijeg shvaćanja vrednovanja (u svim njegovim oblicima) u prijelaznoj fazi ŠzŽ. Smatram da će biti koristan jer sadrži konkretne korake, ali za potpuno uvođenje istog bit će potrebne edukacije učitelja. Slažem se da učitelj samostalno odlučuje hoće li primijeniti hibridno vrednovanje (5.3.2.) s obzirom da postoji nekoliko ograničenja. Velika je prednost u tome što hibridno vrednovanje dopunjuje učiteljevu procjenu učeničkih postignuća te učitelju nudi mogućnost sudjelovanja u izradi ispitnih zadataka. U poglavlju 7. (Izvješćivanje o postignućima ... ) spominje se načelo Jednostavnost i učinkovitost što bi trebalo značiti manje papirologije i administrativnih zahtjeva. U poglavlju 8. ( 8.1. Škole trebaju razraditi načela etičkoga postupanja u vrednovanju) smatram da sve škole trebaju imati jednaka načela etičkog postupanja. Primjere ponašanja koje treba obeshrabrivati i prevenirati (8.2.) treba dopuniti: fotografiranje testova mobitelom. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Jemrić-Dolovski, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Primjer koji navodite podrazumijeva se pod navedenim primjerima ponašanja koje treba obeshrabrivati i prevenirati. |
| 80 | RENATA MIHALJEVIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, dokument je detaljno napisan i pokušalo se obuhvatiti vrednovanje u potpunosti i iz raznih aspekata. Međutim, mislim da ima još prostora za poboljšanje. Ako napokon pričamo o kriterijskom vrednovanju koje trebamo provoditi onda bi kriteriji trebali biti ujednačeni za svih. Hibridno vrednovanje je izvrsno zamišljeno kao korektiv i smjernica svima, ali i u dokumentu su već iznesene neke njegove manjkavosti kao npr. osigurati računalnu infrastrukturu, bez koje će mnogi učenici ostati zakinuti za hibridno vrednovanje. Treba predvidjeti i kako naprijed dok se ne osigura računalna infrastruktura. Zatim, ispiti su predviđeni za određene predmete - nije navedeno koje? Ispitni centar će zaista imati jako puno posla za pripremu tih ispita. Kako ćete potaknuti nastavnike da izrađuju i šalju zadatke, citiram: „Učitelji bi i dalje ostali ključne osobe u sastavljanju zadataka jer bi slali svoje zadatke u ispitni centar od kojih bi se najbolji odabirali u ispite.“ Svakako je dobro što napokon uvodimo vrednovanje za učenje i kao učenje, ali i tu nailazimo na probleme koji su već i u samom dokumentu na neki način spomenuti: „U razrednome odjelu treba razvijati kulturu u kojoj se prihvaćaju pogreške kao prilike za učenje da bi ih se na vrijeme ispravilo i da bi se postigli ili čak premašili postavljeni ciljevi učenja“ Kada provodimo vrednovanje za učenje učenici su skloni jedni drugima davati vrlo visoke bodove za nerad (ako je riječ o grupnom radu npr.) ili kao učenje - učenici nemaju razvijenu samokritičnost. Trebat će dosta vremena dok se stvari tu promjene, taj pristup je na žalost nešto protiv čega se cijelo društvo treba boriti jer je duboko ukorijenjen. Zbog toga smatram da najveći problem predstavlja generacija sadašnjih učenika drugih razreda koji trenutno pohađaju nastavu po starom principu vrednovanja, a dogodine bi trebali početi po novom. Mislim da bi to trebalo odgoditi i da će se tu lomiti koplja, pogotovo s obzirom na činjenicu da će se mijenjati matura: dakle oni već dvije godine pohađaju nastavu po jednom principu i ,ako sam dobro shvatila, ne znaju što će se od njih očekivati na državnoj maturi!!! Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Mihaljević, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Način provođenja hibridnog vrednovanja i državne mature nije predmet ovoga dokumenta. |
| 81 | IVANČICA FETT ŠKVARIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Smatram kako je dokument vrlo jasan, precizan i detaljno razrađen. Podržavam mišljenja kolega kako je potrebno ujednačiti kriterije vrednovnja za sve učenike u Republici Hravtskoj. Budući da je dokument opširan, smatram kako bi o dokumentu trebalo još detaljnije razgovarati na međužupanijskim i županijskim stručnim vijećima pojedinih nastavnih predmeta te na savjetničkim posjetima. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Fett Škvarić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. |
| 82 | Lidija Marinčić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Smjernice su detaljno razrađene i jasne no pisane za sve učenike općenito , nisu uzete u obzir razlike u dobi učenika. Učenici mlađe dobi u školu dolaze s različitim sposobnostima, predznanjem i socijalnim vještinama što uvelike utječe na njihove rezultate u sumativnom vrednovanju. U početku školovanja brojčana ocjena koja bi trebala biti pokazatelj usvojenosti pojedinih ishoda zapravo prikazuje trenutno stanje učenikovih sposobnosti (glasovna analiza i sinteza, apstraktno mišljenje,…). Dugogodišnje iskustvo u radu u razrednoj nastavi pokazuje da je loša brojčana ocjena u početku školovanja rezultat trenutnih učenikovih sposobnosti, a djeluje negativno.Smatram da bi se sumativno vrednovanje trebalo izbaciti iz 1. razreda osnovne škole, a ne samo iz 1.obrazovnog razdoblja. Iako se pojmovi vrednovanja za učenje i vrednovanja za učenje često spominju i pojašnjavaju na raznim edukacijama,a mnogi učitelji takve oblike vrednovanja već odavno provode u svom radu, potrebno je vrijeme da oni počnu prevladavati u našem obrazovnom sustavu. Smatram da je potrebno još radionica i edukacija kako bi se obrazovni djelatnici u što većem dijelu „prebacili“ na te oblike vrednovanja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Marinčić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš je prijedlog predmet Zakona o odgoju i obrazovanju, a ne ovog dokumenta. |
| 83 | Julija crnogaća | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, potrebno je raditi na ujednačavanju i usuglašavanju kriterija vrednovanja svih škola u RH koliko je to moguće. Svi smo u praksi suočeni da nije jednostavno provoditi vrednovanje iz raznih, već dolje navedenih razloga, posebno ukoliko sageldamo učenike s različitim poteškoćama u učenju. Dokument je uistinu detaljan i dobra je smjernica za vrednovanje procesa i ostavarenosti odgojno obrazovnih ishoda. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Crnogaća, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. |
| 84 | Nataša Kelava | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, planirane smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda detaljne su i jasno razrađene. Pošto je škola prije svega odgojna ustanova, zanima me zašto se u posljednje vrijeme izbjegavaju elementi vrednovanja na koje utječu neprihvatljiva ponašanja. Time se zanemaruje uloga odnosa prema radu, a smatram da je to jako bitna sastavnica zaključne ocjene. Isto tako, ne vidim razloge za smanjivanje elemenata vrednovanja (sa šest na tri, konkretno u hrvatskom jeziku) i čini mi se da nam je time otežano vrednovanje koje provodimo u razredu. Također, edukacija učitelja trebala bi biti pojačana (živa riječ!). Primjer je vrednovanje kao učenje koje se zasniva na metodama samovrednovanja. Kako osvijestiti učenika (čitati dijete od 10 do 14 godina) da bude samokritično i objektivno? Kako kvalitetno provoditi formativno vrednovanje, a da se ne svede na "piskaranje"i nizanje bilješki? Načela etičkog postupanja u vrednovanju trebala bi biti ista u svim školama. Općenito, kriteriji vrednovanja bi trebali biti ujednačeniji što bi donijelo realniju sliku uspjeha učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Kelava, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Elementi vrednovanja određeni su kurikulumima nastavnih predmeta. U kurikulumima se nalazi i razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina, jer kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. Vaš prijedlog koji se odnosi na etičko postupanje ne odnosi se na ovaj dokument. |
| 85 | Alta Pavin Banović | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Izvrsno je što su se planirale Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u nastavnom procesu u Republici Hrvatskoj. Mnogim predavačima oblici vrednovanja nisu noviteti, ali je novina ukoliko se potiče vrednovanje prije učenja, u tijeku učenja i nakon učenja kao i samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje. Svi oblici vrednovanja trebaju pokazati koji su ishodi ostvareni i u kojem smjeru planirati nastavni proces kako bi se svi ishodi doista i realizirali na pozitivan način usvajanja sadržaja kroz oblike znanja i vještina. Od predavača se očekuje puno više od dosadašnjeg brojčanoga ocjenjivanja, očekuje se da dio nastavnoga sata planira vrednovanja u razredu koji pohađa više od 20 učenika (u srednjoj školi) što su prevelika očekivanja. U tom slučaju, razredni odjel bi trebao brojiti manji broj učenika, kako bi se svakom učeniku predavač mogao obratiti i uzeti u obzir njegove/njezine razine (ne)usvojenosti ishoda ili bi nastavni sat trajao 60' ili duže. U srednjoj školi gdje predavač ima jedan sat tjedno u jednom razrednom odjeljenju s velikim brojem učenika, teže je realizirati planirane ishode i provesti oblike vrednovanja i ocjeniti učenika i imati uvid u osobna postignuća svakoga učenika i odgovoriti na potrebe učenika kako bi ostvario bolje rezultate i izvrsne ocjene s kojima je zadovoljan učenik i roditelji. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Pavin Banović, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 86 | Marina Pavičić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Podržavam najavu hibridnog vrednovanja učenika, suglasna sam sa svim navedenim očekivanim prednostima. Povratne informacije o postignućima na ispitu predstavljale bi vrijedne informacije i učeniku i nastavniku i roditeljima. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Pavičić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 87 | Velida Salihovic | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani! Iako je dokument vrlo opširan ,jasan je i precizan.Sličan dokument potreban je za vrednovanje učenika sa teškoćama u razvoju. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Salihović, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 88 | IRENA BENČIK POVŠE | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Mišljenja sam da je dokument opširan, precizan i jasan te detaljno razrađen. | Prihvaćen | Poštovana gospođo Benčik Povše, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 89 | Ivana Gabričević | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Dokument je opširan, precizan i jasan. Slažem se sa većinom kolega, potrebno je ujednačiti kriterije za sve škole/ učenike u RH. | Prihvaćen | Poštovana gospođo Gabričević, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. |
| 90 | RUŽICA SOLDO | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Smatram da se školama ne smije prepustiti razrada strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela prilikom procesa vrednovanja. Kriteriji moraju biti ujednačeni za sve učenike, ne različiti od škole do škole. Potrebno je uvesti vanjsko vrednovanje za učenike osmih razreda osnovne škole. Na taj način bi osigurali transparentan upis u srednju školu i dobili sliku realnog znanja učenika. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Soldo, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. Vaš prijedlog koji se odnosi na etičko postupanje ne odnosi se na ovaj dokument. Upisi učenika u srednje škole predmet je Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 91 | Jagoda Đurović | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Smjernica 8.1.- potrebno je da načela budu univerzalna tj.ista u svim školama. Ne bi trebalo prepustiti školama razradu načela etičkog postupanja u vrednovanju, a niti strategiju u situaciji kršenja tih načela. 3. Načela vrednovanja-jednako kao i u SŠ (ispiti DM), potrebno je uvesti i ispite visokog rizika na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Naime, svi smo svjedoci hiperinflacije odlikaša u osnovnoj školi, a to često ne odgovara stečenom znanju učenika, te bi rezultate vanjskog vrednovanja trebalo uzeti kao parametar prilikom upisa učenika u srednju školu. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Đurović, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš prijedlog vezan uz etička načela ne odnosi se na ovaj dokument. Također, upisi učenika u srednje škole predmet je Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. |
| 92 | Linda Jurkić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, smatram da je vrednovanje najzahtjevniji dio našega posla, posebno jer se treba provoditi kontinuirano kod svakog učenika tijekom cijele nastavne godine. Mislim da bi trebalo striktnije definirati vrednovanje kod učenika s poteškoćama u učenju jer tu svi pomalo "lutamo". | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Jurkić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 93 | Ivanka Tomić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, s velikom sam pozornošću pročitala dokument o vrednovanju s vrlo jasnim smjernicama koje će omogućiti nama učiteljima lakše vrednovanje ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda. Mišljenja sam da bi u dokument trebalo uvrstiti i vrednovanje učenika s teškoćama jer nam je u radu s tim učenicima potreban sličan dokument. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Tomić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 94 | IVANA MIKULANDRA | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, vrednovanje je najteži dio učiteljskog posla, zato mi je iznimno zadovoljstvo pročitati dokument u kojem je ovako lijepo i detaljno obuhvaćeno vrednovanje procesa učenja i poučavanja. No ipak, prema mojem mišljenju ove smjernice bi trebalo nadopuniti razrađenim kriterijima za vrednovanje učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Mikulandra, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 95 | Sanja Dam | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | U dokumentu se daju jasne smjernice učiteljima. Detaljno je objašnjeno što vrednovanje jest, a što ne bi trebalo biti. U ovom periodu transformacije tradicionalnog podučavanja u podučavanje u skladu s očekivanjima Škole za život pojmove treba objediniti u jedinstven dokument gdje će sva pitanja učitelja o ovoj temi naći odgovore. Smatram da to ovaj dokument jest. Podržavam postojanje poglavlja 8.2 gdje je naglasak stavljen na odgovornosti učenika za vlastito učenje te na ponašanja koja treba prevenirati. Odgojna komponenta u vrednovanju treba biti naglašena u svim segmentima. Smatram da je vrijeme je da se negativna ponašanja u potpunosti osude (prepisivanje, plagijati, prevare) i smatraju neprimjerenim, a ne prihvatljivim ponašanjem. Važan je to čimbenik za dobre temelje zdravog društva. Smatram da kriterije vrednovanja ne treba određivati učitelj samostalno. Podržavam ideju o izradi standariziranih normi od strane NCVVO. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Dam, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. |
| 96 | SILVANA VULAS | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Iznimno opširan, detaljan, precizan dokument koji bi svaki učitelj i nastavnik trebao pročitati, proučiti i sagledati iz perspektive svog područja predavanja. S nadom da ćemo svi implementirati smjernice u svoj rad gajim nadu i za što većim brojem kreativnih načina podučavanja. Po osobnom mišljenju ako kao učitelji težimo "svom načinu" u prenošenju znanja onda je i naš rast u stalnom usponu i bolji smo prenositelji znanja za slijedeću generaciju a time i zanimljiviji učenicima. Jedino ako vidimo svrhu u onom što radimo možemo ići naprijed. Stoga je detaljna razrada svih procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda dobrodošla. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Vulas, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 97 | Nevenka škrabo | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Unutar ovog dokumenta trebalo bi uvrstiti i smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Škrabo, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 98 | Branka Burazer | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju na temeljit i poopćen način predočuju sve u svezi vrednovanja. Širina pristupa je znak uobzirivanja različitosti i implicira kvalitetne usporedbe sa ciljem poboljšanja ostvarenja vrednovanja što je svakako za odobriti. Mišljenja sam, da bi za sustav vrednovanja temelj trebao postavljati Nacionalni centar kroz standardizirane forme ( nacionalna baza za svaki predmet koja sadrži prijedlog zadataka za svaki ishod prema šifrarniku iz NN po razinama). Vrednovanje bi tada počivalo na konkretima koji bi još uvijek otvarali niz pedagoških mogućnosti za personalizirano provođenje niza aktivnosti iz Smjernica. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Burazer, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. |
| 99 | Lidija Škrlec | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Vrednovanje je oduvijek najteži dio učiteljskog posla, stoga pozdravljam dokument u kojem je sve obuhvaćeno i objašnjeno. Međutim, svakako bi trebalo dopuniti s vrednovanjem učenika s teškoćama, jer za njih još nismo sigurni kako ih vrednovati, te nam je potreban sličan dokument i za njih. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Škrlec, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog odnosi na Smjernice za planiranje i izradu individualiziranih kurikuluma za učenike s teškoćama. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 100 | Nives Vadlja Šimunić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, radim kao nastavnik u glazbenoj školi koja je također uključena ove godine u "Školu za život". Međutim, nove kurikulume nismo dobili, niti ćemo ih dobiti tako skoro. Što se tiče načina rada i poučavanja, te vrednovanja, u vašim smjernicama ne nalazim ništa novo niti nepoznato. 99% mojih kolega već radi na ovaj način, te smo to naučili od svojih učitelja, tako da ovaj način vrednovanja nije nimalo nov. Kod nas je učenik oduvijek "u centru", i oduvijek koristimo sve vrste vrednovanja, samo ste im vi sada dali novo ime. Zato smatram da je krivo postavljena premisa da su učitelji do sada bili u krivu, a reforma će ih izvesti na pravi put, samo je trebaju prihvatiti otvorena uma. Što se tiče smjernica za glazbene (strukovne) škole, prvo treba postaviti kvalitetne temelje, kvalitetne kurikulume, koje sada mnogi predmeti nemaju, a onda raspravljati o smjernicama vrednovanja. S poštovanjem, Nives Vadlja Šimunić | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Vadlja Šimunić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 101 | Martina Sesar | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Podržavam ovakav pristup i smjernice vrednovanja gdje se naglasak stavlja na proces zajedničkog učenja i poučavanja učitelja i učenika.Zajednički prikupljaju informacije i dokaze o procesu učenja i poučavanja,te je to osmišljeno na jako dobar način,jer smo do sada bili svjedoci da suhoparno ocjenjivanje učenika nakon samostalnog učenja nije dosnosilo dobre rezultate.Učenici su u doba školske dobi još uvijek premladi da bi samostalno donosili zaključe te su im potrebne smjernice učitelja,izuzev onih koji su za to prirodno nadareni,a takvih u našem obrazovanju na žalost imamo malo,pa je potrebno baviti se onima koji su velika većina.Bitno da je učeniku pruža mogućnost da postane svjestan kako uči i kako treba učiti da bi postigao što bolje rezultate. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Sesar, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 102 | DAVORKA GAVRANIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, Smatram da je uz ove smjernice paralelno potrebno napraviti kurikulume strukovnih predmeta na način da se ove smjernice mogu primijeniti. Moj je dojam da se kroz Školu za život zapostavljaju strukovni predmeti i sve je podređeno opće obrazovnim predmetima pa tako i proces vrednovanja. U strukovnim školama naglasak je u strukovnim predmetima na ovladavanju vještinama rada i smatram da tu proces vrednovanja treba biti prilagođen utvrđivanju je li učenik ovladao pojedinim vještinama potrebnim za izvođenje pojedinih radnih zadataka kao ili nije kao i može li se učenik dobro funkcionirati i raditi pojedinim u radnim procesima ili ne. Mišljenja sam da je za navedeno vrlo upitna učenikova samoprocjena jer smatram da učenik nije stručnjak koji može odrediti je li on ovladao pojedinom vještinom dovoljno dobro da se može uključiti u proces rada. Primjer za to je provođenje obaveznih ispita Zaštite na radu koja mora biti položena prema unaprijed zadanim vanjskim kriterijima kako bi se učenik mogao uključiti u obavljanje praktične nastave, odnosno stručne prakse. Možda bi bilo dobro do razrade kurikuluma za pojedine strukovne predmete, a neki se nažalost nisu mijenjali od 1997. godine, omogućiti da ove smjernice budu smjernice koje će se primjenjivati u onim nastavnim predmetima koji imaju razrađene nove kurikulume po ishodima a za ostale nastavne predmete koji niti nemaju predviđene ishode u svojim nastavnim planovima i programima najprije budu određeni ishodi koji se trebaju vrednovati a tek zatim da se ide sa primjenom smjernica. Škola za život, ovako kako se trenutno provodi, usmjerena je prema opće obrazovnim predmetima a strukovno obrazovanje i strukovni predmeti u pojedinim strukama nisu modernizirani ni usklađeni s potrebama obrazovanja i tržišta rada što bi trebalo hitno mijenjati i odrediti ishode za te predmete a zatim se može mijenjati proces vrednovanja strukovnih predmeta. Za ovakav proces frontalne primjene novog sustava vrednovanja nije dovoljno samo pripremiti smjernice i odraditi kratke savjetničke posjete školama već bi trebalo provesti konkretnu edukaciju nastavnika strukovnih predmeta sa razrađenim konkretnim primjerima za svaki strukovni predmet, a ne samo pričati općenito što i kako bi se trebalo i onda to potkrijepiti sa primjerima iz strane stručne prakse (primjer sa leptirom na edukacijama u savjetničkim posjetima) umjesto da su se prikazali konkretni uspješni primjeri iz eksperimentalnih škola. Edukacija nastavnika se može pripremiti i putem webinara ali uz uvjet da su razrađeni kriteriji vrednovanja po svim oblicima i sa konkretnim primjerima po kojima onda može svaki nastavnik ponaosob dalje pripremati svoje primjere formativnog i sumativnog vrednovanja pojedinih ishoda. Također smatram kako kriterije sumativnog vredovanja treba ujednačiti na nivou RH za svaki pojedini nastavni predmet jer su i dalje isključivo ocjene uvjet za upis iz osnovne u srednju školu, a kako ti kriteriji nisu ujednačeni ista ocjena u različitim školama nije odraz istih postignuća učenika što je učenike dovodilo i još uvijek dovodi u neravnopravan položaj kod upisa u srednju školu. Zbog navedenog smatram kako bi uz smjernice za vrednovanje procesa ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju trebalo napraviti i Pravilnik o obaveznom polaganju obveznih i izbornih ispita (ispita "male mature") na kraju osnovnoškolskog obrazovanja. Pravilnika bi trebao omogućiti da se za svakog učenika ponaosob, uz zaključene ocjene iz pojedinih predmeta, utvrdi i njegovo konkretno ovladavanje ishodima tijekom osnovnoškolskog obrazovanja te nivo konkretnih znanja i vještina koja učenik ima. Smatram da bi predloženi sustav utvrđivanja postignuća za svakog pojedinog učenika (kombinacija zaključenih ocjena i ocjena na pojedinim ispitima "male mature") uz postavljanje bodovnih pragova za svako pojedino zanimanje, omogućio realnije upise u srednješkolsko obrazovanje kao i veću ekonomičnost obrazovanja jer bi se na smanjio broj mogućih situacija da se učenik upiše u srednjoškolski program koji ne može savladati i zbog toga gubi nastavnu godinu. Napominjem i kako se ne slažem s brojnim natpisima u medijima kako bi to bio preveliki stres za učenike osmih razreda jer upravo su bi ti ispiti za učenike bili jedna od situacija Škole za život. Moguće primjedbe bi bile i pitanje mogućeg povećanja broja instrukcija i organizacije dodatnih priprema za navedene ispite. Kako bi se to izbjeglo smatram da bi ispiti trebali biti napravljeni na način da ne provjeravaju činjenično znanje već ovladavanje pojedinim vještinama potrebnim za nastavak školovanja kao npr. rješavanje problemskih zadataka, čitalačka i medijska pismenost... | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Gavranić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Dokument Smjernice za vrednovanje procesa učenja i ostvarenosti ishoda u osnovnoškolskome i srednješkolskome odgoju i obrazovanju odnosi se na sve učenike osnovnih i srednjih škola. Vaši prijedlozi ne odnose se na ovaj dokument. |
| 103 | Alemka Lovnički | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Pozdravljam donošenje ovih Smjernica koje će učiteljima omogućiti lakše vredovanje procesa i ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda. Smjernice su u potpunosti jasne i omogućuju učiteljima da budu upućneni u sve oblike vrednovanja. Smatram da bi u nekim smjernicama trebala postojati mogućnost da učitelj sam procjeni u kojem trenutku i koji sadržaj može sumativno vrednovati i onda kada se ne radi samo o sumativnom vrednovanju. To se posebno odnosi na formativno vrednovanje, (smjernica 5.1. Vrednovanje za učenje), pri čemu bi učitelj trebao imati mogućnost dati i brojčanu ocjenu za određenu aktivnost učenika koja može biti poticajna, nagrada za uloženi trud ili procjena znanja u određenoj aktivnosti. Svakako, na početku školske godine roditelje treba obavijestiti o provođenju i takvog oblika vrednovanja uz navođenje svih aktivnosti učenka koje će biti vrednovane. Hibridno vrednovanje smatram odličnom pripremom za vanjski oblik vrednovanja te sam mišljenja da zadatci koji budu ponuđeni učiteljima na izbor budu stupnjevani prema svoj složenosti i težini kako bi učitelj mogao na osnovu složenosti izabranih zadataka procijeniti razinu znanja i vještina svojih učenika te dobiti povratnu informaciju u kojem smjeru i na koji način treba djelovati kako bi podigao razinu kvalitete poučavanje svojih učenika tijekom nastavnog procesa. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Lovnički, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 104 | Jasna Marijančević-Dubinović | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Kako bi smjernice za vrednovanje procesa učenja zaživjele u našim školama, mislim da nam je potrebna pomoć i dodatna edukacija , prvenstveno kada je u pitanju formativno vrednovanje koje se lako može pretvoriti u pretjerano administriranje i izazvati frustracije kod svih sudionika (i učitelja i učenika i roditelja) Podržavam i ideju o primjeni hibridnog vrednovanja . Mislim da bi takvo vrednovanje dovelo do ujednačenja kriterija i podiglo razinu znanja u svim školama Osvrnula bih se i na smjernice 8.1i 8.2 U potpunosti podržavam smjernicu 8.2, ali ne i smjernicu 8.1 Mislim da školama ne treba prepustiti ni razradu načela etičkog postupanja u vrednovanju niti strategiju u slučaju kršenja tih načela . Ta načela moraju biti ista u svim školama | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Marijančević- Dubinović, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne propisuje ovim dokumentom. |
| 105 | Martina Budimir | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Uvođenje 4 propisana elementa vrednovanja u nastavi stranih jezika temelji se na četiri jezične vještine što je apsolutno razumljivo i prihvatljivo. Ukidanje elementa Jezične zakonitosti ipak ne smatram dobrim. Objašnjenje da će učenici s vremenom, nakon što usvajanje jezičnih zakonitosti bude samo formativno vrednovano, sami shvatiti da su im one potrebne (odgovornost učenika), u teoriji zvuči jako dobro i vjerujem da će ta svijest doći, ali ne u skoroj budućnosti. Dok se to ne dogodi, iskustvo nam govori da je gramatiku ipak potrebno i sumativno vrednovati jer do viših razina i ostvarenja komunikacijske svrhe ne može se doći ako se "preskaču" prethodni koraci, a nemogućnošću sumativnog vrednovanja usvojenosti jezičnih zakonitosti osim u kontekstu neke od jezičnih vještina, upravo se to radi. U idealnim bi uvjetima i s puno većom tjednom satnicom stranoga jezika vjerojatno moglo postići propisano novim kurikulumom, no bojim se da je u stvarnosti to ipak pomalo nerealno očekivati. Trebalo bi paziti da se provođenje propisanoga formativnog vrednovanja ne pretvori u pretjeranu administraciju koja će maknuti naglasak sa samog nastavnog procesa. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Budimir, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne odnosi na ovaj dokument već na kurikulum nekog od stranih jezika. |
| 106 | Roberta Barić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Htjela bi se osvrnuti na vrednovanje kao učenje pri kojem dolazi do samovrednovanja i/ili vršnjačkog vrednovanja. Pri tome apsolutno podržavam smjernice 8.2. koje se odnose na savjesno,odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju. Iako smatram da učenici nižih razreda OŠ nemaju razvijeno samokritičko mišljenje , odnosno nisu realni u samovrednovanju . Pišem iz vlastitog iskustva , provela sam ove godine dosta samovrednovanja ( u većini slučajeva su sebe ocijenili super znam ,mali broj - još trebam provježbati , a nisam razumio , shvatio nitko) .Isto je i kod vršnjačkog vrednovanja . Treba vježbati i raditi na samokritičnosti . Osim toga potrebno je osvješćivati ih da je varanje,prepisivanje i plagiranje nedopustivo bez obzira na njihovu dob. Na taj način razviti ćemo kod njih odgovornost i samokritičnost. Ali to je dugotrajan proces . Što se tiče strategija prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja smatram da bi bilo bolje i korisnije da to riješimo na razini županijskih stručnih vijeća te da bude jednoobrazno za sve učenike u RH. Slažem se s ostalima da bi trebalo uvesti i smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama . | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Barić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 107 | SANJA ŠKRABIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani,smatram da su smjernice do sada bile na sumativnom vrednovanju,a sada je primarno formativno vrednovanje(vrednovanje za učenje i kao učenje). Unutar ovog dokumenta trebalo bi uvrstiti i smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama. S poštovanjem, Sanja Škrabić | Prihvaćen | Poštovana gospođo Škrabić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 108 | Mirjana Krpan | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Trebalo bi ujednačiti kriterije za sve učenike u RH. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Krpan, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. U kurikulumima nastavnih predmeta nalazi se razina ostvarenosti odgojno-obrazovnog ishoda “dobar" koja se preporučuje koristiti u kriterijskom vrednovanju kao jedna od srednjih razina. Kriteriji vrednovanja u smislu nacionalne norme nisu propisani. |
| 109 | Iva Palčić Strčić | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani, smatram da bi bilo dobro unutar ovog dokumenta uvrstiti i razrađene smjernice za vrednovanje učenika s teškoćama. S poštovanjem, Iva Palčić Strčić | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Palčić Strčić, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Specifičnosti vrednovanja učenika s teškoćama nisu predmet ovoga dokumenta. |
| 110 | ALEKSANDRA DUŽEVIĆ | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Osim što Smjernice propisuju ponašanje učenika, mislim da bi trebale propisati i neke opće sankcije za sve škole, a ne to prepuštati školama pojedinačno: ..."Škole su dužne osmisliti strategije prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja, kao i definiranja posljedica za njihovo kršenje...". Mislim da bi se na taj način ujednačili kriteriji za sve učenike u RH i da bi se dobilo na ozbiljnosti prihvaćanja prihvatljivog odnosno neprihvaćanja neprihvatljivog ponašanja učenika . | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Dužević, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne propisuje ovim dokumentom. |
| 111 | Ljiljana Vidmar | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Poštovani! Smatram da je u dosadašnjem vrednovanju naših učenika naglasak uglavnom bio na sumativnom vredovanju -vrednovanju naučenoga. Smjernice koje sada dajemo i primamo u savjetničkim posjetima CKR ,a odnose se na formativno vrednovanje kazuju nam da težište trebamo staviti na vrednovanje ZA i vrednovanje KAO učenje. Posebice bih se htjela osvrnuti na vrednovanje kao učenje pri kojem dolazi do samovrednovanja i/ili vršnjačkog vrednovanja. Pri tome apsolutno podržavam smjernice 8.2. koje se odnose na savjesno,odgovorno i pošteno ponašanje učenika u vrednovanju. Osvijestimo ih da je varanje,prepisivanje i plagiranje nedopustivo bez obzira na njihovu dob. Na taj način razviti ćemo kod njih odgovornost i samokritičnost. Prilikom ostvarivanja nekih međupredmetnih tema naglasak možemo staviti upravo na ishode koji se odnose na vrednovanje. Što se tiče strategija prevencije i suzbijanja kršenja etičkih načela vrednovanja smatram da bi bilo bolje i korisnije da to riješimo na razini županijskih stručnih vijeća te da bude jednoobrazno za sve učenike u RH. Ljiljana Vidmar | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Vidmar, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne propisuje ovim dokumentom. |
| 112 | RENATA KOLAREC | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | Vrednovanje je složen i zahtjevan proces. Učiteljima je potrebna pomoć kako bi zadovoljili načela vrednovanja u potpunosti. Potrebne su edukacije za učitelje, radionice uz savjetovanje i vođenje, konkretni primjeri. Smjernice za vrednovanje su jasne, ali za provođenje je potrebna podrška kako bi se razvijale kompetencije učitelja. | Primljeno na znanje | Poštovana gospođo Kolarec, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. |
| 113 | Božidar Altus | Smjernice za vrednovanje procesa i ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju | 7.3. Izvješćivanje o postignućima i napredovanju učenika tijekom nastavne godine Smatram da bi se u smjernicama trebalo odrediti neke osnovne oblike i alate izvješćivanja o učeničkim postignućima tijekom nastavne godine koji bi bili jedinstveni za sve škole na prostoru RH. Autonomija bi se mogla ogledati u digitalnom izvješćivanju s obzirom na mogućnosti same odgojno-obrazovne ustanove. | Primljeno na znanje | Poštovani gospodine Altus, zahvaljujemo na komentarima i sudjelovanju u e-Savjetovanju. Vaš se prijedlog ne propisuje ovim dokumentom. |