Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje za Nacrt Uredbe o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 NEVEN VORKAPIĆ Stupanje na snagu, Članak 10. Podupiremo prijedlog GIUPPH o izmjeni članka 10 u: „Ova Uredba objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.“ Kapela Distilling Company d.o.o. Primljeno na znanje Vezano uz prijedlog primjene Uredbe od 1. siječnja 2021. godine napominjemo da su korekcije visine trošarina najavljene u okviru donošenja propisa u 4. krugu porezne reforme. Primjedba se prima na znanje te će se razmotriti.
2 HGK Stupanje na snagu, Članak 10. Predlažemo izmijeniti odredbu ovoga članka tako da glasi: „ Članak 10. Ova Uredba objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.“. Proizvođačima jakih alkoholnih pića potrebno je omogućiti razdoblje prilagodbe na nove uvjete poslovanja. Primljeno na znanje Vezano uz prijedlog primjene Uredbe od 1. siječnja 2021. godine napominjemo da su korekcije visine trošarina najavljene u okviru donošenja propisa u 4. krugu porezne reforme. Primjedba se prima na znanje te će se razmotriti.
3 PPD Croatia d.o.o. Stupanje na snagu, Članak 10. Predlažemo da datum primjene novih trošarina umjesto predloženog 1. ožujka bude 1. lipnja 2020. Rok primjene naveden u Uredbi je iznimno kratak i stavlja pred sve tvrtke velik izazov koji bi značajno mogao poremetiti kontinuitet poslovanja. Potreban je duži period zbog izrade novih kalkulacija, a potom sve uključene strane u lancu vrijednosti (proizvođači, distributeri, kupci i logistički partneri) trebaju ažurirati sve sistemske module vezano za novi obračun trošarine. Iz tih razloga, predlažemo da novi datum stupanja na snagu Uredbe o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića bude 1. lipnja 2020. Primljeno na znanje Vezano uz prijedlog primjene Uredbe od 1. lipnja 2020. godine napominjemo da su korekcije visine trošarina najavljene u okviru donošenja propisa u 4. krugu porezne reforme. Primjedba se prima na znanje te će se razmotriti.
4 GIUPPH Stupanje na snagu, Članak 10. GIUPPH predlaže slijedeće: Članak 10. mijenja se i glasi: „Ova Uredba objavit će se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. siječnja 2021. godine.“ Kako je, sukladno Zakonu o trošarinama, krajnji rok za stupanje na snagu Uredbe 2 godine od stupanja na snagu Zakona, predlažemo da Uredba stupi na snagu u navedenom krajnjem roku tj. 1. siječnja 2021. godine. Na taj način omogućilo bi se proizvođačima jakih alkoholnih pića da se pripreme na nove uvjete poslovanja i novu visinu trošarine. Primljeno na znanje Vezano uz prijedlog primjene Uredbe od 1. siječnja 2021. godine napominjemo da su korekcije visine trošarina najavljene u okviru donošenja propisa u 4. krugu porezne reforme. Primjedba se prima na znanje te će se razmotriti.
5 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. Stupanje na snagu, Članak 10. Predlažemo odgodu datuma stupanja na snagu ove Uredbe, tako da datum primjene novih trošarina umjesto predloženog 1. ožujka bude 1. listopada 2020. godine kako bi se tvrtke mogle u razumnom roku prilagoditi novom sustavu oporezivanja. Predloženi rok primjene je iznimno kratak te stavlja pred industriju velik izazov koji bi mogao značajno poremetiti kontinuitet poslovanja. Tvrtkama je potreban duži period za operativnu prilagodbu poslovanja zbog izrade novih kalkulacija i te prilagodbe informatičkih sustava, a potom i za usklađivanje s ostalim stranama u lancu vrijednosti (proizvođači, distributeri, kupci i logistički partneri) koji također trebaju ažurirati sve procese vezano za novi obračun trošarine za što je potrebno nekoliko mjeseci. Pored činjenice da industrija jakih alkoholnih pića daje značajan doprinos hrvatskom gospodarstvu, rezultati istraživanja Ekonomskog instituta u Zagrebu sugeriraju da je industrija jakih alkoholnih pića posebice važna za sektore turizma i ugostiteljstva. Stoga, bilo kakve mjere usmjerene prema sektoru jakih alkoholnih pića imaju i multiplikativne učinke na cijelo hrvatsko gospodarstvo kao i na proračun. Neophodno je stoga prije promjena trošarine na jaka alkoholna pića sagledati šire ekonomske učinke tog povećanja, što uključuje i trenutak kada će povećanje trošarine biti implementirano imajući u vidu turističku sezonu. Primljeno na znanje Vezano uz prijedlog primjene Uredbe od 1. listopada 2020. godine napominjemo da su korekcije visine trošarina najavljene u okviru donošenja propisa u 4. krugu porezne reforme. Primjedba se prima na znanje te će se razmotriti.
6 Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o. Visina trošarine na etilni alkohol, Članak 8. Jaka alkoholna pića već su značajno porezno opterećena u usporedbi s drugim alkoholnim pićima, a svako dodatno povećanje povećava razliku u poreznom opterećenju u odnosu na druge kategorije alkoholnih pića te je diskriminatorno. Prema izvješću o radu Carinske uprave iz 2018. godine , trošarine na jaka alkoholna pića iznose 1,85% ukupnih trošarina, ali je relativni porezni pritisak na jaka alkoholna pića mnogo veći. Od ukupnih prihoda trošarine na alkohol, 30% se odnosi na jaka alkoholna pića, a istodobno ona čine samo 11% ukupne proizvodnje alkohola. Zbog relativno visoke cjenovne elastičnosti potražnje za jakim alkoholnim pićima nijedno povećanje trošarine ne rezultira povećanim prihodima od trošarine i poreza na dodanu vrijednost koje industrija izravno uplaćuje u državni proračun. Dodatnim povećanjem trošarina na etilni alkohol, prihodi od trošarina na jaka alkoholna pića mogli bi biti smanjeni zbog sive ekonomije i prekogranične trgovine. U ukupnoj potrošnji svih alkoholnih pića u Hrvatskoj, samo se 13% odnosi na jaka alkoholna pića (prema SZO izvješću iz 2018. godine). Nadalje, globalni izvještaj o alkoholu i zdravlju SZO-a, objavljen 2018. ukazuje na trend pada ukupne konzumacije alkohola u Hrvatskoj gdje je potrošnja po stanovniku u 2016. iznosila 8,9 litara, što je u usporedbi s 2010. kada je potrošnja iznosila 11,2 litara, smanjenje od 2,3 litre po stanovniku. Uzimajući u obzir polazište i obrazloženje Ministarstva financija, predlažemo povećanje trošarina od 8% do 10%, koje bi se primijenilo u drugoj polovici 2020. godine, nakon turističke sezone kako bi se izbjegle nagle drastične promjene cijena na policama, pad potražnje kupaca i negativan učinak na prihode državnog proračuna. Nije prihvaćen Prijedlog povećanja trošarine od 8% do 10 % ne korelira sa projekcijom plana prihoda proračuna Ministarstva financija za razdoblje od 2020. do 2022. godine.
7 OPG Manojlović Nebojša Visina trošarine na etilni alkohol, Članak 8. Poštovani, u svrhu razvoja ruralnih prostora, možda bi bilo dobro da se i ovdje uvedu razredi za trošarinu na etilni alkohol, kao što postoje razredi za piva. Ovo bi pojeftinilo proizvodnju voćnih rakija u kojoj Republika Hrvatska još nije vratila se na svoj povijesni maksimum, a to bi posebno omogućilo dalji razvitak OPG-a, i tradicijski proizvodnji i smanjena crnog tržišta voćnih rakija. Molim Vas da razmotrite ovaj prijedlog i uvažite ga u cilju daljeg razvitka ruralnih područja i ostanku stanovništva u ruralnim krajevima. S poštovanjem. Nije prihvaćen Mogućnost plaćanja snižene trošarine na etilni alkohol već je propisana Zakonom o trošarinama („Narodne novine“, broj 106/2018 i 121/2019) i to za 50 % ispod standardne nacionalne stope za male destilerije (uključivo OPG) što je maksimalno sniženje dopušteno Direktivom Vijeća 92/83/EEZ od 19. listopada 1992.
8 NEVEN VORKAPIĆ NACRT UREDBE O VISINI TROŠARINE NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Poštovani, Pišemo ovo pismo kao odgovor na nacrt Uredbe o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića. Mi se ne slažemo s povećanjem trošarina ni kao obični građani koji su porezni obveznici niti kao vlasnici i osnivači nove startup destilerije. U nastavku pisma ćemo koncizno i argumentirano obrazložiti naše mišljenje s obadva stajališta. Prvo, kao obični porezni obveznici se ne slažemo s povećanjem trošarina jer smatramo da nije pametno povećavati poreze i trošarine u vrijeme kad Njemačka, EU i svijet u cjelini usporavaju rast. OECD je nedavno, 20.02.2020., objavio vijest da je rast BDP-a u OECD području usporio na 0,2% u četvrtom kvartalu 2019. (Q4 2019), što je upola manja stopa rasta nego u prethodnom kvartalu. Među sedam najvećih OECD ekonomija samo je SAD pokazao nepromjenjenu stopu rasta. OECD je dodao da je rast BDP-a u Njemačkoj pao na nulu u Q4 2019 nakon što je bio 0,2% u Q3 2019. Također, na razini EU je ekonomski rast pao sa 0,3% na 0,1% u ova dva zadnja kvartala. Drugi relevantni izvori podataka kažu da je uspoređujući cijelu EU ekonomiju 2019. i 2018. godine vidljivo da ekonomija usporava te da je EU BDP u Q4 2019 u usporedbi sa Q4 2018 narastao samo 1,1% što je najslabija stopa rasta od Q3 2013. U Njemačkoj, gospodarski najvećoj i najznačajnijoj EU zemlji članici te drugom po važnosti izvoznom tržištu za hrvatsko gospodarstvo, je rast tokom Q4 2019 pao na nulu. Potrošnja njemačkih kućanstava i državna potrošnja su značajno usporili, kao što su pale i nove investicije u kapitalna ulaganja. Njemački izvoz je pao te je trgovinski balans prešao u negativnu zonu. Također i Italija, treće najveće EU gospodarstvo te zemlja na čije je tržište u 2019. Hrvatska izvezla najviše robe, je nakon rasta od 0,1% u Q3 2019 imala pad od 0,3% u Q4 2019, što ja najveća kontrakcija od Q1 2013. Važno je napomenuti da su sve ove gore navedene statistike došle iz gospodarstava koja još nisu bila pogođena tzv. Coronavirusom. Kakav utjecaj će ta epidemija imati na sva gore navedena gospodarstva će se vidjeti u mjesecima što dolaze, no nesumnjivo je da će posljedice biti negativne – smanjene gospodarske aktivnosti, smanjenje prodaje, poremećaji u globalnim lancima opskrbe – kao što već i najveće svjetske kompanije (npr. Apple, Microsoft) najavljuju. Zbog svih gore navedenih činjenica mi smatramo da nije dobro opterećivati hrvatsko gospodarstvo i domaće firme dodatnim povećanjem trošarina. Razumjeli bismo da se prihodovna strana proračuna poveća, a rashodovna ostane ista ili čak i smanji jer bi to značilo da država sprema zalihe i povećava rezerve za nesigurne dane budućnosti. No, to nije posredi budući da će i rashodi hrvatskog proračuna značajno porasti u 2020. Stoga se kao hrvatski građani i porezni obveznici koji žele živjeti u zemlji jakog i prosperitetnog gospodarstva te moćnih domaćih firmi ne možemo složiti s povećanjem trošarina koje je predloženo u Uredbi o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića. Drugo, mi se također ne slažemo s povećanjem postojećih trošarina kao osnivači i vlasnici male startup craft destilerije. Kao takvi mi se u našem poslu susrećemo i sa općim uvjetima poslovanja u Republici Hrvatskoj kao i sa specifičnim aspektima industrije proizvodnje jakih alkoholnih pića. Generalni uvjeti poslovanja u Hrvatskoj su dobro opisani u publikacijama koje je izdala Svjetska Banka: „Doing Business 2020“ („Poslovanje 2020“) i „Doing Business 2019 – Regional Profile European Union“ („Poslovanje 2019 – Pregled EU“). „Doing Business 2020“ na str. 4 kaže da se Hrvatska nalazi na 51. mjestu od ukupno 190 zemalja u svijetu, što našu zemlju svrstava u gornjih 25%. To je, na prvi pogled, doista pozicija vrijedna pohvale. No, detaljniji pogled otkriva da su zemlje s kojima se volimo uspoređivati i čijem stupnju razvoja težimo ispred nas: Njemačka je 22., Austrija 27., Češka 41., Slovačka 45., baltičke zemlje između 11. i 19. mjesta. Ovo rangiranje je napravljeno tako što je izmjereno 12 područja poslovnih regulativa, počevši od osnivanja kompanije (trošak vremena, novca, minimalni kapital itd.), dobivanje raznih dozvola i priključka na električnu mrežu, do zapošljavanja radnika i učinkovitog sudstva (pogledati Tablicu 1.1 na str. 19). Jedno od tih 12 područja koja se mjere su i porezi, uključujući stopa poreza, ukupno porezno opterećenje te još neki drugi porezni indikatori. Očigledno je da predloženo povećanje poreza gura Hrvatsku ne prema vrhu tablice već prema dnu. „Doing Business 2019 – Regional Profile European Union“ na str. 4 izvještava da se Hrvatska nalazi pri samom dnu EU (samo četiri zemlje su lošije od Hrvatske). Ovo istraživanje prati istih 12 područja kao i prethodna publikacija, te je vrlo interesantno pogledati područje poreza: Hrvatske je tu gotovo na samom dnu (samo su Bugarska i Italija lošiije). Još jednom je očigledno da povećanje poreza Hrvatsku gura još više na dno. Još jednom podaci jasno pokazuju da je povećanje poreza npr. trošarina, pogrešan potez. Želimo reći i nekoliko riječi o samoj trošarini. Danas je u Hrvatskoj trošarina na jaka alkoholna pića (etilni alkohol) 5.300,00 kuna po hetkolitru čistog alkohola, pa ćemo tu brojku uzeti keo referentnu točku u raspravi koja slijedi. Uredba predlaže da se ta trošarina poveća na 6.000,00 kuna, što je povećanje od 13,2%. Jedno od obrazloženja koja su se mogla čuti od strane Vlade je da je trošarina u Hrvatskoj ionako jedna od najnižih u EU te da tu ima mjesta za dodatno podizanje. Taj pojedinačni podatak je istinit, ali, kratkovidno je i nesmotreno ne sagledati cijelu sliku. A cijela slika, kako je već obrazloženo u prethodnim odlomcima, pokazuje da je više nego očito da je Hrvatska porezno preopterećena zemlja te da dodatno povećanje poreza nije ispravan postupak. Osim toga, uprkos naizgled visokim trošarinama, neke zemlje kao što su Francuska i Portugal su uspjele ispregovarati niže trošarine za svoje male proizvođače. Sad ćemo razmotriti trošarine u SAD-u, zemlji koja je na 6. mjestu na ljestvici u „Doing Business 2020“. Američke trošarine su $13,50 po tzv. „proof gallon“-u, što je, nakon preračunavanja i uzevši u obzir današnji tečaj, oko 4.850,00 kuna po hektolitru čistog alkohola. Dakle, američki proizvođači imaju trošarinu koja je gotovo 9% niža od trenutne hrvatske. Uz to, Amerikanci su, s ciljem da podupru svoje male proizvođače i pomognu im rasti, za njih dodatno snizili trošarine za 80%, na samo $2,70 po „proof gallon“-u. Drugim riječima, male destilerije u SAD-u plaćaju trošarinu od samo 970 kuna po hektolitru čistog alkohola. Dakle, male američke destilerije plaćaju trošarinu koja je oko 5,5 manja od one u Hrvatskoj, a taj će se omjer povećati na 6,2 ako se ova Uredba usvoji. Ovdje je još važno napomenuti da je po američkom zakonu mala destilerija koja ima pravo na tu drastično nižu trošarinu svaka destilerija koja godišnje proizvede manje od 100.000 „proof gallon“-a. Prevedeno na hrvatske parametre to znači da takva destilerija godišnje proizvede preko 630.000 boca jakih alkoholnih pića što je čini respektabilnim sudionikom na tržištu. Ujedno ta američka granica za male proizvođače je preko sto puta veća od one koju Hrvatska ima za svoje domaće male proizvođače (samo 2.500 litara u Hrvatskoj). Mi smatramo da bi ta granica u Hrvatskoj trebala biti najmanje 100.000 litara, što je i dalje upola manje nego u SAD-u. Koji efekt je takva drastično smanjena trošarina imala na male američke destilatere? Za odgovor na to pitanje je dovoljno poslušati što oni kažu u intervjuima i novinskim člancima. Svi do jednoga su rekli da im je to smanjenje trošarine oslobodilo kapital za zaposlenje novih radnika, povećanje proizvodnje, jači marketing, širenje na nova tržišta, itd. Ukratko, njihova ekonomska aktivnost se drastično povećala pa te tvrtke sada imaju priliku narasti u prave, velike kompanije čija će se imena u budućnosti spominjati jednako kao Johnnie Walker, Smirnoff ili Ballantine's danas. Za kraj, moramo naglasiti da mi nismo protiv poreza. Porezi su neophodni da bi država mogla ispunjavati sve one funkcije i uloge koje očekujemo od modernog državnog aparata. Ali, pogrešno je gledati na privatne firme kao na one privredne subjekte kojima se porezi i trošarine mogu podizati kad god državi zatreba dodatnog novca. Pustite nas da radimo u jednako dobrim uvjetima kao i naša konkurencija širom EU i svijeta. Dozvolite nam da narastemo kako bi se mogli nositi s tom konkurencijom i izvoziti naše proizvode. Ako nam se to omogući, onda ćemo i mi imati priliku postati velika, respektabilna tvrtka koja će zapošljavati djelatnike, plaćati porez na dobit i sve drugo što treba, pa će ukupna suma koju će država uprihodovati biti mnogo veća nego da se trošarine odmah sada dižu. S poštovanjem, Vedran Knežević i Neven Vorkapić Kapela Distilling Company d.o.o. Nije prihvaćen Prosječni iznos trošarina na etilni alkohol u državama članicama EU iznosi 1.844 eura po hektolitru čistog alkohola. Sadašnja visina trošarine u RH od 715 eura najniža je među svim članicama izuzev Bugarske. Visina trošarine od 5.300 kn/hlča nije mijenjana od uvođenja trošarina, odnosno od 2010. godine. Uvažavajući fiskalne, javnozdravstvene i gospodarske razloge, predložena visina trošarine od 6.000 kn/hlča (820 eura) primjerena je trenutnoj situaciju u okruženju i nacionalno, te je sukladna projekciji plana prihoda proračuna Ministarstva financija za razdoblje od 2020. do 2022. godine.
9 DARIO ČOVIĆ NACRT UREDBE O VISINI TROŠARINE NA ALKOHOL I ALKOHOLNA PIĆA Predlažemo da datum primjene novih trošarina umjesto predloženog 1. ožujka bude 1. lipnja 2020. Rok primjene naveden u Uredbi je iznimno kratak i stavlja pred sve tvrtke velik izazov koji bi značajno mogao poremetiti kontinuitet poslovanja. Potreban je duži period zbog izrade novih kalkulacija, a potom sve uključene strane u lancu vrijednosti (proizvođači, distributeri, kupci i logistički partneri) trebaju ažurirati sve sistemske module vezano za novi obračun trošarine. Iz tih razloga, predlažemo da novi datum stupanja na snagu Uredbe o visini trošarine na alkohol i alkoholna pića bude 01. lipnja 2020. Stock d.o.o. Dario Čović direktor Primljeno na znanje Vezano uz prijedlog primjene Uredbe od 1. lipnja 2020. godine napominjemo da su korekcije visine trošarina najavljene u okviru donošenja propisa u 4. krugu porezne reforme. Primjedba se prima na znanje te će se razmotriti.