Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Igor Demeterfi | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 24. | Arheološki nalazi koji su pronađeni i/ili iskopani počinjenjem prekršaja iz stavka 1. točke 5. ovoga članka obvezno će se oduzeti.“. Ne postoji jasna definicija definirana ovim Zakonom što su to "arheološki nalazi"! Dali je pronađeno moderno smeće, željezni otpad, konzerve, moderna kovanica, moderan nakit, komadić olova ili bronce, arheološki nalaz? | Nije prihvaćen | Razmotreno, arheološki nalazi moraju imati kulturno-povijesnu vrijednost, a postoje općeprihvaćeni standardi o tome što sto se smatra arheološkim nalazom koji su definirani međunarodnim konvencijama. |
| 2 | Patricia Dujmović | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 19. | Upravljanje kulturnim dobrima koja su državno vlasništvo je poprilično loše riješeno do sada te je vidljivo na puno lokacija kako RH kao vlasnik ne vodi brigu o (naročito) nepokretnim kulturnim dobrima. Podržavam ove izmjene kojima se uvodi "Plan upravljanja", međutim valja istaknuti jedan konkretan primjer a to je primjer kompleksa Vojarne bana Josipa Jelačića u Otočcu, koja od 2011. zjapi prazna i bez vojske, a sad je postala i ugroza za život i zdravlje stanovnika i prolaznika s obzirom da se urušava, a to je samo jedan primjer državne nebrige za svoje vlasništvo, a gledavši prema ovom zakonu i kulturno dobro i značajnu građevinu iz hrvatske povijesti. Smatram da bi se trebala ukinuti Odluka o postupku izdavanja isprava podobnih za upis prava vlasništva jedinica lokalne i regionalne samouprave i ustanova kojom se kulturna dobra mogu "prepisati" gradu, općini ili ustanovi kojoj su iste osnivači, samo ukoliko su na dan 1. siječnja 2017. godine koristile u točno određene svrhe (škole, društveni domovi, spomenici i dr.) te bi se trebao pronaći način da se općine i gradovi potaknu da te građevine koje država više ne koristi, a pogotovo ako su kulturno dobro, kao što je ova u primjeru iskoristi ne samo u svrhu općeg ili javnog dobra, već i u komercijalne svrhe. Smatram da je krajnje neodgovorno samo čekati da se takva zdanja uruše ili postanu prijetnja građanima. Vrijeme je da država preuzme veću odgovornost za svoje vlasništvo i pomogne jedinicama lokalne samouprave na čijem se prostoru nalaze njihova nepokretna kulturna dobra da iskoriste taj prostor na korist građanima. Ne vidim razloga zašto se ne bi koristila u komercijalne svrhe uz dobar i provediv plan upravljanja, time bi se revitalizirao prostor i možda potaknule određene poduzetničke djelatnosti u sredini u kojoj se nalaze. | Primljeno na znanje | Razmotreno, upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu detaljno je uređeno i Zakonom o upravljanju državnom imovinom koji predviđa mogućnost da se jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave daju na raspolaganje nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske. |
| 3 | Jadran Kale | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 19. | Napokon formaliziranje preobrazbe mjera zaštite odn. konzervatorskih smjernica iz domene spomeničkih stilskih inventara u plan upravljanja kulturnim dobrom. Možda u prvoj zakonskoj iteraciji dostaje ići u ovom smjeru ugovaranja s vlasnicima-osnivačima (kako je to isprva bilo sa zaštićenim dijelovima prirode), no u takvoj računici treba predvidjeti manjak kakav slijedi u smislu "communal resource management" jer lokalna zajednica tj. kolektivni imatelj, stvaratelj odn. tumačitelj kulturnog dobra nema formalnog uporišta uzimati udjela u povezanim društvenim procesima. Također, vrlo ograničeni prerogativi planiranja upravljanja kulturnim dobrima perpetuiraju međusektorsku blokadu i razmrvljenost, opet na štetu stvaranja i proizvodnje - primjerice kod krajolika (krajobraza), gdje bi upravljanje kulturnim dobrom imalo premostiti administrativni jaz prema vlasnicima i obrađivačima, institucijama zaštite prirode u istom prostoru, turizmu (npr. ako vinogradar vodi skupinu posjetitelja u hori može biti kažnjen jer nema licencu turističkog vodiča u WHL-lokalitetu), itd. Ako su se "mjere zaštite" tj. konzervacije već uvalile u nominalne probleme zbog "kulturnih dobara" diktiranih novom kategorijom "nematerijalne kulturne baštine" kakva se ne konzervira već čuva (safeguarding), u svjetlu ove nove odredbe treba zamisliti što tek slijedi s planovima upravljanja nematerijalnim kulturnim dobrima. U stvarnom životu to već spontano i postoji, sada valja vidjeti ima li sposobnosti izaći kolektivnim stvarateljima kulture ususret. Predložene izmjene: 1. Uz odlomak "Ministarstvo kulture može za arheološke parkove, otvorena arheološka nalazišta ili njihove dijelove te memorijalna područja donijeti odluku o njihovom povjeravanju na upravljanje, županiji, Gradu Zagrebu, gradu i općini, na njihov zahtjev ili upravljanje povjeriti pravnoj osobi kojoj je osnivač Republika Hrvatska, uz obvezu izrade plana upravljanja u roku od godinu dana" dodati i rečenicu "Ministarstvo kulture može i za druga kulturna dobra pokrenuti izrade plana upravljanja ili za to u dogovoru s imateljima kulturnih dobara ovlastiti pravne osobe obvezane na njegovu periodičnu evaluaciju". 2. Iza alineje "U postupku donošenja plana upravljanja provodi se javna rasprava o prijedlogu plana upravljanja u trajanju koje ne može biti kraće od 30 dana, a plan se donosi uz suglasnost Ministarstva kulture“ zbog stručnog standarda "community-based resource management" dodati rečenicu "Usvojeni plan se objavljuje uz Registar kulturnih dobara na mrežnim stranicama Ministarstva kulture". S poštovanjem, doc. dr. sc. Jadran Kale, dipl. etnol., Muzej Grada Šibenika i Sveučilište u Zadru. | Nije prihvaćen | Razmotreno, međutim nije prihvaćen prijedlog da se plan upravljanja objavljuje uz Registar kulturnih dobara objavljuje na mrežnim stranicama Ministarstva kulture već je predviđeno da se plan upravljanja objavljuje na mrežnim stranicama donositelja plana, a to je predstavničkog tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska, ako je njoj povjereno upravljanje kulturnim dobrom. |
| 4 | UDRUGA BALKAN IMPERIUM | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 17. | Poštovani, PRIMJEDBE NA ČLANAK 17. NAVEDENE U PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA: PROBLEMI U KOLEKCIONARSTVU: Ovdje bi se osvrnuli na jedan u nizu problema sa kojima se susreću kolekcionari u RH. Predloženim Nacrtom prijedloga Zakona ne rješava se ni pitanje postojećih privatnih zbirki koje su nastale u prošlosti daleko prije Zakona o zaštiti kulturnih dobara iz 2018. godine, a koje sadrže ne samo metalne predmete već i slike, stari namještaj, militariju, poštanske markice i druge oblike kolekcionarstva a nastajale su legalno kupovinom i razmjenom u zemlji i inozemstvu. Naime prilikom legalne kupovine predmeta kulturne baštine druge države ili predmeta koji nisu proglašeni kulturnom baštinom u matičnoj državi, kolekcionar, građanin RH, legalno kupuje takve predmete izvan RH bilo putem aukcijskih kuća, uvozom od pravne ili privatne osobe ili putem legalnih online servisa. Do prije dvije godine arheološki predmeti su se u mnogim državama Europske Unije mogli legalno kupiti na sajmovima antikviteta koji su vrlo često i međunarodnog karaktera (tradicijsko pravo u mnogim europskim državama) bez računa ili bilo kakvog popratnog dokumenta. Tu je riječ uglavnom o arheološkim i numizmatičkim predmetima ograničene arheološke vrijednosti, dakle o predmetima nižih novčanih vrijednosti koji su proizvedeni u velikom broju primjeraka te prema tome ne predstavljaju kulturna dobra značajnijih nacionalnih interesa. Kao takvi i dan danas su slobodni za promet unutar granica Europske Unije što se može vidjeti na mnogim online servisima i aukcijama gdje se prodaju takvi predmeti. Prilikom kupovine takvih predmeta kolekcionaru kao stvarnom vlasniku koji ih je legalno kupio onemogućuje se daljnja prodaja ili razmjena takvih predmeta izvan granica RH jer se takvi predmeti postojećim Zakonom proglašavaju kulturnim dobrom RH te se time značajno umanjuje pravo privatnog vlasništva nad legalno kupljenim predmetima kao i njihova zamjena, prodaja ili poklon unutar granica RH. Kako je dakle moguće da privatni i legalno kupljeni predmeti iz drugih država odjednom postaju kulturno dobro RH i legalni vlasnik ne može dalje vršiti slobodnu trgovinu takvim predmetima izvan države RH dok mu je promet i razmjena takvim predmetima ograničena i u Republici Hrvatskoj. Time se zakonskog vlasnika takvih predmeta degradira u posjednika dok zakoniti vlasnik postaje Republika Hrvatska čime se krši ustavno pravo na privatno vlasništvo i Zakon EU o slobodnom protoku roba. Radi li se ovdje o namjernom i nasilnom otimanju legalnih predmeta, radi li se u takvim slučajevima o namjernom sprečavanju od strane nadležnih institucija slobodnoj trgovini i vlasništvu nad legalno stečenim predmetima te kršenju ustavnih prava ili niza drugih propisa? Ovakvim Zakonom stigmatizira i zatire privatno kolekcionarstvo, koje je, kako nas je i povijest do sada naučila, u najvećem broju slučajeva upravo bilo temelj i baza današnjih javnih zbirki u suvremenim muzejima i drugim kulturnim ustanovama. Jedini rezultat postojećeg Zakona i predloženih izmjena i dopuna istog bi u konačnici mogao rezultirati potpunim nestankom privatnih kolekcija u RH, odnosno njihov trajni gubitak kao i gubitak ostavštine budućim pokoljenjima. Ova pitanja ostavljamo dalje nadležnim službama da preispitaju načine i raspolaganje takvim kolekcionarskim predmetima kao i uvjete legalne prodaje i izvoza legalno kupljenih predmeta. PREDLAŽEMO: Predlažemo da se nacrtom prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara nadopuni članak 17. kojim bi se točno definirala pitanja legalnog uvoza i unosa predmeta koji mogu ali i ne moraju predstavljati kulturno dobro. Predmeti legalno kupljeni ili uvezeni na taj način ne bi se trebali proglašavati kulturnim dobrom RH jer ne potječu sa teritorija Republike Hrvatske. Takvi predmeti trebaju biti u legalnom vlasništvu kupca koji ih je legalno kupio te se takvi predmeti nemaju osnove proglašavati kulturnim dobrom RH i kupac mora imati sva druga prava u slobodnoj trgovini sa takvim predmetima što mu jamči i Ustav Republike Hrvatske. Također, važno je preispitati status postojećih (u najvećem broju slučajeva neregistriranih) privatnih zbirki u smislu nacrta prijedloga Izmjena i dopuna Zakona koji bi za cilj imao stvoriti uvjete za njihovu registraciju u razumnom vremenskom periodu na način da se stupanjem novog Zakona na snagu osigura vremenski period u okviru kojeg bi se sve postojeće zbirke evidentirale i na taj način postale dio kulturnog fundusa u Republici Hrvatskoj. S poštovanjem, PREDSJEDNIK UDRUGE BALKAN IMPERIUM: Petar Blažević | Nije prihvaćen | Razmotreno, ali nije prihvaćeno. Članak 17. usklađen je s Uredbom (EU) 2019/880 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o unosu i uvozu kulturnih dobara (SL L 151, 7.6.2019.), a ta Uredba u svom prilogu ima popis kulturnih dobara na koje se odnosi. Uredba se izravno primjenjuje u Republici Hrvatskoj, a članak 17. predstavlja samo provedbenu odredbu koja je unesena u Zakon u skladu s ovlastima navedene Uredbe. Prema tome, navedenom odredbom ne sprječava se privatno kolekcionarstvo već se u skladu s navedenom Uredbom navodi da je unos i uvoz kulturnih dobara u Republiku Hrvatsku moguć uz poštivanje propisa zemlje iz koje se unose i uvoze, a kako bi se spriječila devastacija i nezakonito odnošenje umjetnina s područja drugih država na čijem su području stvorena ili otkrivena kulturna dobra. Između ostaloga, takav režim propisuju brojne međunarodne konvencije koje predviđaju i povrat kulturnog dobra nezakonitog iznesenog iz druge države. Što se tiče statusa postojećih privatnih zbirki, člankom 4. stavkom 3. Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđena je obveza građana da prijave nadležnom tijelu dobro za koje se predmnijeva da ima svojstvo kulturnog dobra. Promet kulturnim dobrima unutar Republike Hrvatske je slobodan uz poštivanje zakonskog prava prvokupa u korist jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republike Hrvatske. |
| 5 | Davor Uglešić | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 13. | isto kao u prethodnom članku | Nije prihvaćen | Razmotreno, međutim treba naglasiti da se kroz izradu konzervatorskog elaborata omogućava nezavisnim stručnjacima sudjelovanje u zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a člankom 12., 13. i 14. predviđena je izrada konzervatorskog elaborata. |
| 6 | Davor Uglešić | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 12. | Nažalost često smo svjedoci devastacije nepokretnih kulturnih dobara, graditeljske baštine, neprimjerenom i nepotrebnom primjenom armiranog betona. Kolege koji daju suglasnosti na takve projekte obrazlažu to činjenicom kako iza toga stoji struka. Činjenica je da je AB inkopatibilan i ireverzibilan materijal ( u suprotnost je s dva od tri osnovna princima restauracije i sanacije) te da bi ga trebalo pod svaku cijenu izbjegavati na spomenicima kulture. Za ilustraciju sada na hrvatskoj obali imamo grad koji ima u odnosu na svoju površinu više armiranobetonskih pilota nego Venecija drvenih. Stoga treba omogućiti konzervatorskim odjelima uključivanje nezavisnih stručnjaka koji mogu argumentirano uvjetovati drugačija rješenja koja će biti kompatibilna i reverzibilna. | Nije prihvaćen | Razmotreno, međutim treba naglasiti da se kroz izradu konzervatorskog elaborata omogućava nezavisnim stručnjacima sudjelovanje u zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a člankom 12., 13. i 14. predviđena je izrada konzervatorskog elaborata. |
| 7 | UDRUGA BALKAN IMPERIUM | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 8. | Poštovani, Sa ciljem učinkovitije zaštite kulturne baštine, kvalitetnijeg Zakona o očuvanju kulturnih dobara, sprečavanju devastacija kulturnih dobara te nedozvoljene trgovine i prometa kulturnim dobrima donosimo Vam nekoliko prijedloga izmjena Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Ovi prijedlozi se odnose na uspostavljanje suradnje između metal detektorista i kolekcionara te njihovo povezivanje sa strukom, arheolozima i ostalim relevantnim subjektima te javnom vlasti. Prijedlozi sa ciljem iskorištavanja dostupnih i modernijih tehnologija i pristupa očuvanju kulturne baštine, da se suradnjom jednog hobija i struke pristupi zajedničkom cilju koji vodi do spašavanja i daljnjem očuvanju metalnih predmeta ili metalnih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, od opasnosti nepovratnog uništenja. Zajednički ciljevi Udruga detektorista a tako i nadležnih institucija između ostalih bi trebali biti i sprečavanje te smanjivanje ilegalnih aktivnosti, te trgovine i prometa predmetima koji bi se mogli smatrati kulturnim dobrima. Metal detektiranje je novi rastući trend u Republici Hrvatskoj i drugim zemljama Europske Unije i šire. Trendovi brzog rasta i sve veće pojave novih članova u svijetu a time i Republici Hrvatskoj, donose i izazove udrugama i institucijama, da se sve ve i broj metal detektorista upoznaju sa pravima ali i obvezama koje se od njih očekuju. Kako se brzi rast i pojava velikog broja novih metal detektorista ne mogu više jednostavno ignorirati, nadležna tijela bi umjesto zabrana trebala pristupiti otvorenom rješavanju problema te sagledati sve mane i prednosti te na osnovu toga donijeti odgovarajuće zakonske propise. Ovaj hobi uz sve pozitivne stvari koje donosi, može se realizirati kao uža suradnja te prilika sa jedne strane metal detektoristima da sudjeluju u izgradnji kulturne baštine RH a sa druge strane institucijama da dođu do vrijednih podataka o novim lokalitetima i novim predmetima za funduse muzeja. Također ovo je i apel da se stvori jedno pozitivno ozračje i klima te prepoznavanje i promocija ove vrste hobija te da se zakonskim okvirima stvori održivi sustav u kojima će metal detektoristi nastaviti provoditi svoje aktivnosti. Negativna klima koja se stvorila oko ovog hobija proizašla je najviše iz nedovoljno istraženih činjenica, zastarjelih zakonskih propisa te nemogućnošću rješavanja otvorenih pitanja, nesuradnje institucija i relevantnih udruga ali i nekolicine pojedinaca koji su iskorištavali ovu vrstu hobija za svoje ilegalne aktivnosti. Metal detektiranje u Republici Hrvatskoj je relativno nova pojava naspram ostatka zemalja u Europskoj Uniji i Velikoj Britaniji , broj članova koji se bave ovom vrstom hobija svaki dan je sve veći, te je potrebno stvoriti održivi okvir, suradnju institucija i metal detektorista jer donošenjem Zakona koji ne prepoznaju ovaj hobi potiče se daljnja nesuradnja, ilegalne aktivnosti i kaos. Usprkos svim nedostacima i manjkavosti zakonskih propisa metal detektoristi su ipak ostvarivali kakvu takvu suradnju sa muzejima i konzervatorskim odjelima, vršile su se donacije pronađenih predmeta od kulturnog značaja i muzejske zbirke su se na taj način obogaćivale. Također muzeji su dobivali veći broj podataka o novo otkrivenim lokalitetima. Upravo zbog ovih razloga tražimo daljnju suradnju ali kroz jasno propisane uvjete. NEDOSTACI PREDLOŽENOG ČLANKA 8. NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA: Prijedlozi Udruga detektorista se najviše odnose na predloženi Članak 8. Nacrta prijedloga Zakona ali i Članak 17. te općenito na cijeli Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Predloženi lanak 8. koji je predložen bez osnovnih stručnih analiza, napisan je nerazumljivo sa mogućnošću dvostrukog tumačenja. Predloženi članak 8. ima za cilj totalnu cenzuru i diskriminaciju metal detektorista te kao članak koji je nastao na osnovi neistinitih i neistraženih činjenica koje su proizašle iz neprovjerenih informacija nekih medija i nekoliko arheologa. Predloženim člankom potpuno se isključuje i odbacuje bilo kakva suradnja metal detektorista i struke, suradnja koja je prepoznata u mnogo Europskih zemalja na obostrano zadovoljstvo. Predloženi Nacrt prijedloga Zakona ne rješava pitanje ilegalnog iskapanja i prometa predmeta koji bi mogli imati svojstvo kulturnih dobara kao ni pitanja prijave slučajnih nalaza koji bi mogli imati svojstvo kulturnog dobra. Predloženi lanak 8., Nacrta prijedloga Zakona napisan je na potpuno nerazumljiv način, nisu njime definirani pojmovi na koje se lokalitete članak odnosi jer su same definicije arheoloških zona i lokaliteta kao i točne granice koje opisuju područje i granicu takvih lokaliteta poznate samo nadležnim tijelima. Predloženim člankom 8 nisu definirani ni pojmovi koji bi opisivali što su to “područja pojedinačnih arheoloških nalaza” (dali je to neka stara građevina ili pojedinačni predmet koji je u prošlosti mogao biti izgubljen) Na terenu većina nabrojanih lokaliteta i zona nisu označeni odgovarajućim znakovima, u registru kulturnih dobara koji je javno dostupan građanima RH ,nisu definirane nikakve točne granice ni zaštićene čestice, već su lokaliteti navedeni samo opisno. NEDOSTACI U DEFINICIJI “PODRUČJA POJEDINAČNIH ARHEOLOŠKIH NALAZA”: Ovdje bi se osvrnuli i na Pravilnik o arheološkim istraživanjima iz kojeg je izvučen pojam “područja pojedinačnih arheoloških nalaza”. Takav pojam prepisan je iz navedenog Pravilnika u kojem se samo definiraju mjesta na koja se odnosi taj Pravilnik. Područja pojedinačnih arheoloških nalaza nisu definirana jasnom i razumljivom definicijom u smislu predloženog nacrta Prijedloga, kao ni u kompletnom Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. Definicije takvih područja poznate su samo struci te se u tom smislu ne mogu navoditi u predloženom Nacrtu prijedloga. Dali je “područje pojedinačnog arh. nalaza” ,područje na kojem je nekada bio pronađen neki predmet? Ili je to područje koje može dovoditi do zaključka da se na takvom prostoru u prošlosti nešto “događalo” ? Ili je takvo “područje” ,područje na kojem je sasvim slučajno “netko” u prošlosti zagubio neki predmet? Dali se stvarno treba onemogućiti metal detektoriste da pretražuju takav teren ili će možda metal detektoristi dokazati da je takvo područje potentno za arheološko istraživanje. Dali će se zbog jednog pojedinačnog nalaza, možda čak i nalaza koji nije imao svojstva kulturnog dobra ili je slučajno zagubljen, onemogućiti i zabranjivati metal detektoristima pretrage čitavog takvog područja? PROBLEM SA KRIVIM TUMAČENJEM STRUKE I OPĆENITO METAL DETEKTIRANJEM: Pretraga tla metal detektorima ne može se nikako staviti u kontekst arheoloških istraživanja jer su arheološka istraživanja skup metoda i postupaka dok bi metal detektiranje mogla postati pomoćna metoda koju arheolozi pre malo ili uopće ne koriste. Na taj način dosta sitnijih metalnih predmeta promakne i arheolozima pri iskapanjima ,koji se odvezu sa nalazišta te im ostaju trajno nedostupni. Također, prisustvo metal detektora na nekom području ne može se smatrati arheološkim istraživanjem jer postoji cijeli niz svrha i zadataka zbog kojih se mogu pretraživati bilo arheološki lokaliteti ili druga područja bez namjere da se vrši pretraga tla isključivo za arheološke predmete. Metal detektor je instrument za otkrivanje prisustva metala u raznim medijima, npr. tlu, drvu i td. Samo prisustvo metalnih objekata u tlu ima samo usputne poveznice sa arheološkim istraživanjima jer postoji cijeli niz metalnih predmeta u tlu koji nisu i ne mogu se smatrati arheološkim nalazima ili slučajnim nalazima prepoznatima kao kulturno dobro. Svrha takvih pregleda mogu biti otkrivanja metalnog otpada u tlu ,potraga za rudama, potraga za meteoritima, starim vojnim i drugim predmetima i obilježjima, akcije čišćenja šuma, parkova , livada i plaža te druge mnogobrojne svrhe u koje se može koristiti metal detektor. Umjesto zabrana, metal detektoristi moraju u bavljenju svojim hobijem imati mogućnosti kao i odgovornost sudjelovati u izgradnji i zaštiti kulturne baštine RH. Moraju imati mogućnosti da ukoliko u bavljenju svojim hobijem pronađu slučajni predmet koji bi mogao imati svojstvo kulturnog dobra da se za takav predmet omogući propisana procedura ili Pravilnik koji bi regulirao daljnje postupanje. OPĆENITO O METAL DETEKTIRANJU U REPUBLICI HRVATSKOJ: Da bi bolje shvatili hobi metal detektiranja te kako je prepoznat u Velikoj Britaniji i Europskoj uniji te što donosi metal detektiranje Republici Hrvatskoj i njenim građanima moramo se osvrnuti na sam pojam metal detektiranja te metal detektore kao alat u bavljenju ovim hobijem. Metal detektori su elektronički uređaji kojima je cilj otkrivanje raznih metala na i ispod površine zemlje. Približna maksimalna dubina za predmete veličine prosječnih kovanica je do 30 cm dok se takva dubina nešto povećava što je predmet većih dimenzija. Trend metal detektiranja koji se pojavio otprilike prije 30 godina u Americi, proširio se diljem cijelog svijeta pa tako i Europske unije. Sve više građana u potrebi za druženjem u prirodi, ekološkim akcijama čišćenja plaža ,parkova, šuma, livada te uzbuđenjima koje donosi metal detektiranje, potragom za izgubljenim predmetima, potragom za rudama, potragom za meteoritima, potragom za vojnim i sitnim znakovljem i ostalim prihvatili su ovaj hobi kao vid opuštanja i bježanja od svakodnevnih obaveza. Metal detektori prilagođeni su građanima, te ih zbog jednostavnosti može koristiti svatko. Također metal detektore koriste i vojska i policija za čišćenje terena od granata i ostalih eksplozivnih sredstava. Metal detektore koriste šumari za otkrivanje metalnih predmeta u drvu kao i razne zakonite udruge za ekološke akcije i slično. Danas, su se velike tvrtke koje proizvode metal detektore prilagodile potrebama tržišta te se metal detektori komercijalno proizvode prilagođeni potrebama građana i industrije. Procijenjeno je 2017.godine da u Engleskoj i Walesu postoji 27000 metal detektorista dok je u cijeloj Europskoj uniji nemoguće odrediti točan broj koji se stalno povećava. Metal detektor proizvodi audio i vizualne signale te putem zaslona daje metal detektoristu približne informacije koja vrsta metala i na kojoj dubini se predmet nalazi u tlu. Metal detektorist odlučuje na osnovu dobivenih informacija dali će pristupiti iskapanju navedenog predmeta. On nikada unaprijed ne zna kakav se predmet nalazi u zemlji. Ovdje moramo opet ponoviti da glavna svrha metal detektiranja nije pronalazak slučajnih arheoloških predmeta iako se zna desiti da se pronađu predmeti koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra ali takvi predmeti se rijetko pronalaze uzimajući u obzir veliku zagađenost tla raznim metalnim otpadom novije generacije. Takav postupak ukoliko se pronađe predmet koji bi mogao imati svojstvo kulturnog dobra ne razlikuju se ni malo od postupka kojim bi npr. svaki drugi građanin RH ciljanim traženjem , šetnjom po oranicama ili livadama mogao pronaći takav predmet, eventualno omogućava lakši pronalazak predmeta. PROBLEMI U PRIJAVI PREDMETA KOJI MOGU IMATI SVOJSTVO KULTURNOG DOBRA: Logična procedura kod pronalaska takvog predmeta bila bi dalje predaja na pregled nadležnoj instituciji , bilješka važnijih informacija o uvjetima pronalaska, stručna procjena dali predmet predstavlja kulturno dobro za RH, te odluka dali će se za navedeni predmet vršiti otkup, donacija ili vračanje predmeta vlasniku, uz odricanje od svih ili pojedinačnih prava RH nad takvim predmetom. Dali na takve predmete primijeniti Zakon o vlasništvu te članak koji regulira nalaz blaga ili se na takav predmet primjenjuje Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara? Naime nalaznici zbog neusklađenih Zakona ne znaju kako postupati sa takvim predmetima. Trebaju li ga predati u nalazni ured ili prijaviti nadležnoj ustanovi Ministarstva kulture. U oba slučaja logično bi bilo da se primjenjuje članak o nalazu blaga iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Kako trenutno ne postoji adekvatna suradnja te su manjkavi i nerazumljivi propisi koji bi regulirali korake oko postupanja sa predmetima koji bi mogli imati svojstvo kulturnih dobara ,neujednačena praksa između Ministarstva kulture, konzervatorskih odjela i muzeja , donosimo prijedlog da se podzakonskim aktima precizno propišu načini kako postupiti sa predmetom koji bi eventualno mogao imati svojstvo kulturnog dobra. Ukoliko se predmeti predaju konzervatorskim odjelima metal detektoriste se optužuje da vrše ilegalna iskapanja, da ruju po lokalitetima ,da se na “divlje” vade predmeti iz tla i td. Neki konzervatorski uredi ne žele preuzeti predmete koji bi mogli imati svojstvo kulturnog dobra, javljaju se problemi oko donacije ili otkupa takvih predmeta, javljaju se pitanja oko vlasništva i td. Ukoliko se takvi predmeti predaju muzejima, neki muzeji ih prihvaćaju, bilo donacijama ili otkupom po slobodnoj procjeni ili se metal detektoriste ili nalaznike upućuje dalje na konzervatorske odjele. OBOGAĆIVANJE MUZEJSKIH ZBIRKI: Nemojmo zaboraviti da je većina muzeja upravo i nastala od donacija privatnih kolekcionara i donacijama građana RH poklanjanjem svojim privatnih zbirki, otkupom ili donacijom predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra. Ističemo i činjenicu da je primjerice u U.K. najveći broj novih nalaza koji su se pojavili u muzejima otkriven upravo znanjem i tehnologijom metal detektorista, te je njihova kulturna baština obogaćena a fundusi muzeja popunjeni upravo zahvaljujući suradnji metal detektorista i institucija kao posljedica liberalizacije tog hobija i jednostavnošću zakonskih propisa. Podaci do kojih su institucije došle od metal detektorista su vrlo dragocjene te su upisane u službene baze podataka. I u drugim zemljama se dešava isto ali u manji mjeri baš zato što su u drugim zemljama veća ograničenja, odnosno složenije su procedure prijave predmeta od Velike Britanije. Dakle, zabrane u stvari dovode do kontra efekta, umjesto da se liberalizacijom pospješi suradnja, zabranama se dovodi do ilegalnih iskapanja i uspostave crnog tržišta. ŽELJA ZA SURADNJOM SA INSTITUCIJAMA: Velika većina metal detektorista ima želju za suradnjom sa nadležnim institucijama, te nemaju namjeru i želju odlaziti na zaštićene arheološke lokalitete. Kako lokaliteti nisu odgovarajuće označeni, tako nešto se uvijek može desiti pa smatramo da nije krivnja metal detektorista ako slučajno završe na takvom području već ističemo potrebu obaveznog označavanja. Imajući u vidu navedene činjenice dolazimo do zaključka da metal detektoristi ,kolekcionari i svi drugi građani RH , mogu kroz svoje svakodnevne aktivnosti obogatiti kulturnu baštinu RH na posve drugačiji i inovativniji način te spasiti ukoliko pronađu predmete koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra od propadanja uslijed djelovanja svih negativnih čimbenika koji vode do propadanja takvih predmeta (utjecaj poljoprivredne mehanizacije, umjetna gnojiva, kisele kiše i td.) Sami postupci kojima se koriste metal detektoristi ne vode ka uništavanju kulturnih slojeva ili predmeta na bilo koji način Suvremena poljoprivredna obrada zemlje najviše utječe na uništavanje kulturnih slojeva i na nepovratno uništenje metalnih i ostalih predmeta dolazimo do zaključka da metal detektoristi sa svojim uređajima i tehničkim karakteristikama ograničene dubine detekcije ni na koji način ne mogu uništavati kulturne slojeve jer su takvi slojevi već uništeni poljoprivrednom obradom i mehanizacijom. Ovdje se čvrsto ograđujemo od osoba koja namjerno odlazi na zaštićene lokalitete sa namjerom ilegalnih iskapanja i krađe predmeta od kulturnog značaja. Stoga predlažemo uspostavu suradnje metal detektorista sa svim relevantnim institucijama nadležnim za kulturnu baštinu u RH a također pozivamo nadležne institucije na prilagodbu zakonskih propisa sa zakonima Europske Unije i usklađivanje sa Faro konvencijom čija je potpisnica i Republika Hrvatska. Želimo upozoriti da kršenjem odredbi Faro konvencije koje je potpisnica i Republika Hrvatska, posljedično se krše osnovna ustavna i ljudska prava. Imajući u vidu sve navedene manjkavosti, donosimo prijedlog da se navedeni Nacrt prijedloga Zakona pošalje na daljnju doradu, formiranjem radne skupine koja bi uz prisustvo i suradnju predstavnika relevantnih udruga donijela pravedniji i bolji nacrt prijedloga Zakona na obostrano zadovoljstvo. PRIJEDLOZI UDRUGA ZA IZMJENU ČLANKA 8. 1. PRIJEDLOG IZMJENA ČLANKA 8. NAVEDENOG U PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA: IZVORNI ČLANAK: U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. PREDLOŽENA IZMJENA ČLANKA: 1. „Dopušten je pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta), zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara RH ,detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, isključivo uz uvjet da je takav lokalitet obradiva oranica koja se poljoprivredno obrađuje ,uz uvjet obavezne prethodne najave nadležnom tijelu i obavezne predaje svih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra nadležnom tijelu“ 2. “Zabranjuje se pregled podvodnih zona i nalazišta zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara ,detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ 3. “Dopušten je pregled metal detektorima ili sličnim uređajima svih ostalih podvodnih zona koje nisu zaštićene ovim Zakonom (upisani u Registar kulturnih dobara)” 4. „Dopušten je pregled područja pojedinačnih arheoloških nalaza , zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, uz uvjet obavezne prethodne najave nadležnom tijelu i obavezne predaje svih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra nadležnom tijelu“ Ministarstvo za poslove kulture će donijeti “Pravilnik o načinu i uvjetima predaje predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra” OBRAZLOŽENJE: Predlaže se dozvoljen pregled metal detektorima uz obavezne uvjete da su lokaliteti na kojima se vrši pregled metal detektorom oranice koje se poljoprivredno obrađuju, da se prije namjere pregleda kontaktira nadležno tijelo te da se svi nalazi obavezno prijave nadležnom tijelu uz uvjete uređene novim Pravilnikom. Na predloženi način mogu se spasiti od propadanja predmeti koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra u površinskim slojevima. Kako je naveden uvjet da lokalitet treba biti oranica koja se poljoprivredno obrađuje na ovaj način spašavaju se predmeti koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra od devastacije poljoprivrednom obradom zemlje. Prilikom iskopa predmeta koji može imati svojstvo kulturnog dobra u izoranom sloju zemlje ne uništava se sloj zemlje koji je već uništen zbog poljoprivredne obrade a predmeti koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra mogu poslužiti kao baza za daljnja eventualna istraživanja od strane nadležnih tijela. Također predloženom izradom novog Pravilnika o prijavi pronađenih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, uređuju se uvjeti i način prijave predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, uređuju se uvjeti i način donacija i otkupa predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, uređuju se uvjeti prodaje i odricanje od vlasništva predmeta za koje se ustanovi da ne predstavljaju kulturno dobro ili nisu od nacionalnog interesa za RH, razvija se točno definirana procedura te se suzbija ilegalna trgovina i promet . Pravilnikom bi se trebale definirati i privatne zbirke, vlasništvo nad predmetima koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra a zbog financijskih razloga ne mogu se otkupiti od nalaznika. Na taj način točno definiranim procedurama poticao bi se rast zbirki u muzejima, poticao bi se rast privatnih zbirki, poticao bi se kulturni turizam sela i gradova, privatne zbirke bile bi javno dostupne i td. U prijedlogu je razdvojen pojam “područja pojedinačnih arheoloških nalaza”. Takva područja koja nisu u velikoj mjeri istražena zbog nedostataka financijskih sredstava, ili pojedinačni predmeti pronađeni na takvim područjima nisu od velike važnosti ili su od slabog značaja za daljnja istraživanja predlaže se dozvoljeno istraživanje metal detektorima na takvim područjima uz uvjet obavezne najave pregleda nadležnom tijelu te obavezne predaje nalaza propisane novim predloženim Pravilnikom. Uz pomoć metal detektorista i pretrage takvih područja ukoliko se pronađu predmeti koji bi mogli imati svojstvo kulturnog dobra mogao bi se dobiti uvid u stanje ,očuvanost i tipove takvih lokaliteta te služiti kao baza za daljnje stručno istraživanje ili načine postupanja i zaštite na takvim područjima. Beznačajni predmeti ,slučajni predmeti malih vrijednosti ili predmeti za koje bi se utvrdilo da ne predstavljaju kulturno dobro RH, ili nisu od nacionalnog interesa za RH trebali bi se vraćati nalazniku ili metal detektoristu uz odricanje vlasništva RH nad takvim predmetima. Također predmeti za koje i se utvrdilo da predstavljaju kulturno dobro RH ili predmeti od nacionalnog interesa za RH a kod kojih se ne bi mogla izvršiti donacija ili otkup takvog predmeta mogli bi se pohranjivati u privatne zbirke te na taj način uključiti lokalnu zajednicu na poticanje kulturnog turizma javno izloženim privatnim zbirkama. 2. PRIJEDLOG IZMJENA ČLANKA 8. NAVEDENOG U PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA: IZVORNI ČLANAK: U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. PREDLOŽENA IZMJENA ČLANKA: 1. „Dopušten je pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta), zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara RH ,detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, isključivo do maksimalne dubine pregleda od 30cm isključivo uz uvjet da je takav lokalitet obradiva oranica koja se poljoprivredno obrađuje , uz uvjet prethodne najave nadležnom tijelu i obavezne predaje svih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra nadležnom tijelu “ 2. “Zabranjuje se pregled podvodnih zona i nalazišta zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara ,detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ 3. “Dopušten je pregled metal detektorima ili sličnim uređajima svih ostalih podvodnih zona koje nisu zaštićene ovim Zakonom (upisani u Registar kulturnih dobara)” 4. „Dopušten je pregled područja pojedinačnih arheoloških nalaza , zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, do maksimalne dubine od 30 cm, uz uvjet obavezne prethodne najave nadležnom tijelu i obavezne predaje svih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra nadležnom tijelu“ Ministarstvo za poslove kulture će donijeti “Pravilnik o načinu i uvjetima predaje predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra” OBRAZLOŽENJE: Za razliku od 1.prijedloga izmjena članka 8. ovdje se još nadodaje uvjet da je maksimalna dubina pretrage do maksimalne dubina od 30cm ispod površine tla. Dubina do 30 cm se navodi zbog tehničkog ograničenja detektiranja većine metal detektora na predloženi način ne uništavaju se dublji slojevi te se mogu očuvati od propadanja predmeti koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra. 3. PRIJEDLOG IZMJENA ČLANKA 8. NAVEDENOG U PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA: IZVORNI ČLANAK: U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. PREDLOŽENA IZMJENA ČLANKA: 1. „Dopušten je pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta), zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara RH , detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, do maksimalne dubine od 30cm uz prethodno odobrenje nadležnog tijela” 2. “Zabranjuje se pregled podvodnih zona i nalazišta zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara ,detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ 3.“Dopušten je pregled metal detektorima ili sličnim uređajima svih ostalih podvodnih zona koje nisu zaštićene ovim Zakonom (upisani u Registar kulturnih dobara)” 4. „Dopušten je pregled područja pojedinačnih arheoloških nalaza , zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, do maksimalne dubine od 30 cm te uz prethodno odobrenje nadležnog tijela” Ministarstvo za poslove kulture će donijeti “Pravilnik o načinu i uvjetima predaje predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra” Ministarstvo za poslove kulture će donijeti “Pravilnik o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za pregled metal detektorima područja iz stavka 1. i 4. ” OBRAZLOŽENJE: U ovom prijedlogu Ministarstvo kulture bi izradilo Pravilnik koji bi definirao uvjete pod kojima metal detektoristi mogu vršiti pretrage navedenih područja , uvjete koje bi metal detektoristi mogli zadovoljiti nevezano za njihovu stručnu spremu, uvjete koje bi trebali zadovoljiti kao kratka predavanja ili kratke stručne edukacije, uvjete vezane uz punoljetnost, uvjete članstva u relevantnim udrugama, pismenu provjeru ili druge uvjete propisane od stručnog tijela. U ovom prijedlogu može se nadodati i uvjete obavezne predaje predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra novim predloženim Pravilnikom. 4. PRIJEDLOG IZMJENA ČLANKA 8. NAVEDENOG U PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA: IZVORNI ČLANAK: U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. PREDLOŽENA IZMJENA ČLANKA: 1. „Dopušten je pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta), zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara RH , detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnih dobara, uz prethodnu registraciju u informacijski sustav za metal detektoriste” 2. “Zabranjuje se pregled podvodnih zona i nalazišta zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, upisanim u Registar kulturnih dobara ,detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnih dobara , bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela. 3. “Dopušten je pregled metal detektorima ili sličnim uređajima svih ostalih podvodnih zona koje nisu zaštićene ovim Zakonom (upisani u Registar kulturnih dobara)” 4. „Dopušten je pregled područja pojedinačnih arheoloških nalaza , zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaska predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnih dobara , uz prethodnu registraciju u informacijski sustav za metal detektoriste” OBRAZLOŽENJE: Ovaj prijedlog razlikuje se od ostalih prijedloga po načinu na koji bi se izdavale dozvole, odnosno uvjetima koje bi metal detektoristi trebali ispuniti da se izdaju dozvole za pretragu, te dozvola za prijavu u aplikaciju ili bazu podataka koja bi bila izrađena isključivo za metal detektiranje. Takva odobrenja izdavala bi se automatski nakon što su zadovoljeni određeni uvjeti prijavom u aplikativna rješenja za metal detektoriste. Takav informacijski sustav mogla bi biti aplikacija osmišljena za android pametne telefone ili web aplikacija, baza podataka nadležnog tijela u kojoj bi se izdavale dozvole za metal detektoriste , aplikacije u koje bi se automatski unosili podaci o pronađenim predmetima koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra, informacije o opisu te fotografijama predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra. Metal detektoristi bi nakon ispunjenih uvjeta određenih od nadležnog tijela dobivali jedinstvene iskaznice sa korisničkim podacima kojima bi se prijavljivali u novo ustrojeni sustav ili javnu bazu podataka te bi prilikom pronalaska predmeta koji ima svojstvo kulturnog dobra isti fotografirali, unosili podatke o predmetu u bazu podataka, te upisivali relevantnije podatke o uvjetima pronalaska takvih predmeta. Takva aplikativna rješenja ne bi iziskivala golema financijska sredstva za izradu a kao reference pri izradi mogle bi poslužiti ostale aplikacije koje se već uspješno koriste u drugim zemljama članicama Europske Unije i Velike Britanije. Takva baza podataka postoji u Belgiji imenom “Medea” te se nalazi na sljedećoj web adresi: https://medea.weopendata.com/ Takva baza postoji u Engleskoj kao “Portable Antiquities Scheme Website” na web adresi: https://finds.org.uk/ Takva baza podataka postoji i u Nizozemskoj imenom “PAN” te se nalazi na sljedećoj web adresi: https://www.portable-antiquities.nl/pan/#/public Takve baze podataka postoje u još nekoliko zemalja te su odličan primjer kako na obostrano zadovoljstvo između struke i metal detektorista uz adekvatna zakonska rješenja se može pristupiti zajedničkoj izgradnji i zaštiti te očuvanju kulturne baštine. Kulturna baština tiče se svih nas, stoga nas nemojte ignorirati i isključivati jer kulturnu baštinu trebamo svi zajedno graditi. PREDLAŽEMO: - povlačenje Nacrta prijedloga Zakona na daljnju doradu , formiranje radne skupine te sa predstavnicima relevantnih Udruga dogovoriti suradnju i novi nacrt prijedloga Zakona. -donošenje podzakonskih akata ; Pravilnik koji bi regulirao uvjete i načine predaje svih predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra na pregled od strane nadležnog tijela -donošenje podzakonskih akata; Pravilnik o načinu i uvjetima izdavanja odobrenja za pregled podvodnih zona metal detektorima a koje nisu zaštićene ovim Zakonom -donošenje podzakonskih akata; Pravilnik koji bi regulirao načine i uvjete donacija i otkupa ili vlasništva predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra te predmeta zanemarive ili male vrijednosti, predmeta u privatnim zbirkama i ostalo -donošenje podzakonskih akata; Pravilnik koji bi regulirao načine i uvjete dobivanja dozvola za metal detektoriste za pregled arheoloških zona, arheoloških lokaliteta koji su obradivo poljoprivredno zemljište kao i njihovu blizinu -usklađivanje Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara sa Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima -moguća izrada aplikativnog rješenja ili baze podataka za automatsko izdavanje dozvola ili aplikativno rješenje ili bazu podataka za unos predmeta koji mogu imati svojstvo kulturnog dobra za registrirane članove relevantnih udruga -formiranje baze podataka ili registra za legalno kupljene predmete od aukcijskih kuća, međunarodnih pravnih osoba ili građana ili drugih popularnih servisa za online kupovinu te promjena svih članaka i podzakonskih akata koji zabranjuju prodaju ili izvoz takvih predmeta koji su legalno kupljeni ili nabavljeni pr | Nije prihvaćen | Razmotreno, ali nije prihvaćeno jer je prema važećem Zakonu i Pravilniku o arheološkim istraživanjima ("Narodne novine", broj 102/10 i 2/20) potrebno pribaviti za arheološko istraživanje odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na čijem su području nalazišta ili nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Dakle, koncept suradnje na koju se upućuje postoji i prema sada važećim propisima, međutim za istraživanje je potrebno pribaviti odobrenje i odgovarajuće stručno vodstvo. Slijedom toga, navedenim udrugama nije onemogućeno obavljanje navedene djelatnosti, međutim se djelatnost može obavljati isključivo u skladu sa zakonom. Ratio legis odredbe navedene u čl. 8. je izričita zabrana obavljanja arheoloških istraživanja određenim uređajima bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, što a contrario znači da će se istraživanja moći obavljati, ali uz odgovarajuće prethodno odobrenje nadležnog tijela uz stručno vodstvo. U predloženoj odredbi je izričito navedeno da se radi o zonama, nalazištima i nalazima koji su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. |
| 8 | UDRUGA DETEKTORISTA HRVATSKE | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 8. | PRIJEDLOG KOREKCIJE NOVOG ZAKONA O ZAŠTITI KULTURNIH DOBARA U ovom predmetu korigira se Članak 8 predloženog nacrta zakona te predlaže određena korekcija zakona u cjelini. Kako slijedi…. Izvorni članak: Članak 8. U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. --------------------------------- ----------------------------------------- -------------------------------- Članak 8…..verzija 1 ( uvjet je definiranje područja pojedinačnih arh. nalaza ) U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja koja su uvedena u registar kao mjesta pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. Obrazloženje: „ područja pojedinačnih arheoloških nalaza“ trebaju biti uvedena u registar ili drugačije. Bilo koji stručni termin ili kategorija su dozvoljeni uz uvjet da su podaci o tome javno dostupni. Članak 8…..verzija 2 ( označavanje na terenu kao uvjet ) U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, koji su na terenu propisno označeni te zaštićeni u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. Obrazloženje: Sve što iole vrijedi kao spomenik kulture treba biti propisno zaštićeno kao što je inače slučaj sa privatnim vlasništvom. U ovom slučaju to trebaju biti i „ područja pojedinačnih arheoloških nalaza“. Također o stupnju i ostalim uvjetima zaštite trebaju postojati javno dostupni i na vrijeme ažurirani podaci. Članak 8…..verzija 3 ( kojim se brišu područja pojedinačnih arheoloških nalaza ) U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) * ******** ************ *********** ****** uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. Obrazloženje: Uz od ranije poznate odredbe o zabrani iskapanja ili istraživanja na lokalitetima te ( eventualno ) unutar arheoloških zona bez dozvole nadležnih tijela ovim je prijedlogom zakona napravljen korak dalje te je precizirano da se to ne smije činiti detektorima za metal i sličnim uređajima. Besmisleno je u istu kategoriju zabrana uvoditi i takozvana područja pojedinačnih arheoloških nalaza i to iz dva opravdana razloga. Prvi se odnosi na činjenicu da je dio zbirki sa tih područja nastao iz donacija detektorista, što se vidi iz raznih studija, a drugi se odnosi na više otvorenih pitanja kao što su kvaliteta nalaza, pitanja klasifikacija nalaza, označavanja tih područja i njihovog uvođenja u razne registre sve do pitanja isplativosti projekata, odnosno financiranja istraživanja na takvim područjima. Što je sporno, što nije definirano ili je loše definirano. Nigdje se u novom prijedlogu zakona ne navodi niti jedan oblik suradnje sa građanima iako je RH potpisnik FARO konvencije kojom se promovira suradnja između nadležnih ustanova ministarstva kulture i građana. U prijedlogu ovog zakona najviše se ističu zabrane i kazne i to unatoč činjenici da zaštićene arheološke zone, lokaliteti odnosno područja pojedinačnih arheoloških nalaza nisu ili neće biti propisno označeni na terenu niti će biti na vrijeme ažurirani i klasificirani te da se radi o javnosti teško dostupnim bazama podataka o zaštićenim zonama, lokalitetima. Ovdje je potrebno napomenuti da lakša dostupnost podataka automatski ne znači i veći broj prekršaja jer se pokazalo da se crno tržište niti ne zasniva na artefaktima sa arheoloških nalazišta već cvate upravo zbog izostanka bilo kojeg oblika suradnje između nadležnih službi ministarstva kulture i detektorista. Izostanak kvalitetne suradnje i uvođenje zabrana pretrage detektorima za metal na područjima pojedinačnih arheoloških nalaza dovesti će do situacija u kojoj detektoristi neće imati namjeru prijavljivati niti pojedinačne nalaze sa novih lokacija niti prijavljivati takve lokacije u cjelini. Imajući u vidu činjenicu da su velika područja RH zahvaćena ubrzanom depopulacijom zaključak je da će ta područja u bliskoj budućnosti postati u arheološkom smislu trajno neproduktivna. Nadležna tijela ministarstva kulture trebaju odgovoriti na neka pitanja: Primjerice, zašto se i dalje vode kao zaštićeni određeni lokaliteti ako su arheološka istraživanja na tim lokalitetima službeno završena. Također, zašto nije dozvoljena pretraga detektorima za metal na oranicama koju su klasificirane kao arheološke zone iako je poznato da su slučajni artefakti na tim oranicama trajno izloženi devastaciji od strane mehanizacije i umjetnih gnojiva. Niti sa prijedlogom ovog zakona ( u odnosu na postojeći ) nije kvalitetno definirana procedura predaje ili prijave slučajno pronađenih artefakata, pravo vlasništva nad njima kao i pravo na nagradu nalazniku a niti je kvalitetno definirano pravo na kupnju i prodaju, odnosno pravo na posjedovanje arheoloških artefakata. U konačnici je vrlo vidljivo da niti postojeći a niti prijedlog izmjene postojećeg zakona u ovom području ne predstavlja neku novost u odnosu na iz bivšeg sustava naslijeđeni zakon, što je besmisleno za RH imajući u vidu da je punopravna članica zajednica država EU među kojima postoje progresivni primjeri reguliranja kako spornih pitanja tako suradnje sa građanima u ovoj domeni. Važno napomenuti da se članovi udruge detektorista hrvatske pridržavaju statuta udruge kojim je između ostalog zabranjeno istraživanje zaštićenih lokaliteta i njihove neposredne blizine te da se također pridržavaju etičkog kodeksa udruge kojim se između ostalog propisuje poznavanje zakona RH u predmetnoj domeni. U Zagrebu, 08 travnja 2020 godine. Sa štovanjem, Predsjednik: Milan Radmanović | Nije prihvaćen | Razmotreno, ali nije prihvaćeno jer je prema važećem Zakonu i Pravilniku o arheološkim istraživanjima ("Narodne novine", broj 102/10 i 2/20) potrebno pribaviti za arheološko istraživanje odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na čijem su području nalazišta ili nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Dakle, koncept suradnje na koju se upućuje postoji i prema sada važećim propisima, međutim za istraživanje je potrebno pribaviti odobrenje i odgovarajuće stručno vodstvo. Slijedom toga, navedenim udrugama nije onemogućeno obavljanje navedene djelatnosti, međutim se djelatnost može obavljati isključivo u skladu sa zakonom. Ratio legis odredbe navedene u čl. 8. je izričita zabrana obavljanja arheoloških istraživanja određenim uređajima bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, što a contrario znači da će se istraživanja moći obavljati, ali uz odgovarajuće prethodno odobrenje nadležnog tijela uz stručno vodstvo. U predloženoj odredbi je izričito navedeno da se radi o zonama, nalazištima i nalazima koji su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. |
| 9 | Igor Demeterfi | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 8. | Arheološke zone i arheološka nalazišta (lokaliteti) definirani su Zakonom kao "Nepokretna kulturna dobra", opisana Člankom 7, Zakona o zaštiti i očuvanju kulturne baštine. "Područja pojedinačnih arheoloških nalaza" nisu definirana Zakonom kao "Nepokretna kulturna dobra" te se takav pojam nigdje ne spominje u ovom Zakonu. Jedina definicija "Područja pojedinačnih arheoloških nalaza" spominje se samo u Pravilniku o arheološkim istraživanjima bez jasne definicije određene ovim Zakonom ili spomenutim Pravilnikom. Kakva su to područja i što su to po definiciji "Područja pojedinačnih arheoloških nalaza" ? Kako građani RH mogu provjeriti ili znati na koje se sve lokalitete ,arheološke zone i područja mislilo ovim člankom? Koje su granice i područja takvih lokaliteta? Na kojoj udaljenost se smatra da se vršio pregled navedenih lokaliteta? Prelažem brisanje predloženog Članka 8. te u konkretnim dogovorima sa predstavnicima Udruga koje se bave metal detektiranjem, udrugama kolekcionara, Institutom za arheologiju, numizmatičkim udrugama, predložiti bolji, jasnije definirani i pravedniji "Zakon o zaštiti kulturnih dobara". | Nije prihvaćen | Razmotreno, ali nije prihvaćeno jer je prema važećem Zakonu i Pravilniku o arheološkim istraživanjima ("Narodne novine", broj 102/10 i 2/20) potrebno pribaviti za arheološko istraživanje odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na čijem su području nalazišta ili nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Dakle, koncept suradnje na koju se upućuje postoji i prema sada važećim propisima, međutim za istraživanje je potrebno pribaviti odobrenje i odgovarajuće stručno vodstvo. Slijedom toga, navedenim udrugama nije onemogućeno obavljanje navedene djelatnosti, međutim se djelatnost može obavljati isključivo u skladu sa zakonom. Ratio legis odredbe navedene u čl. 8. je izričita zabrana obavljanja arheoloških istraživanja određenim uređajima bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, što a contrario znači da će se istraživanja moći obavljati, ali uz odgovarajuće prethodno odobrenje nadležnog tijela uz stručno vodstvo. U predloženoj odredbi je izričito navedeno da se radi o zonama, nalazištima i nalazima koji su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. |
| 10 | Zoran Svrtan | Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, Članak 5. | Poštovani! Kako ste u raznim drugim pravilnicima i zakonima mijenjali termin "Ministarstvo kulture" terminom "Ministarstvo nadležno za poslove kulture", predlažem da tako učinite i u ovdje. Hvala na razumijevanju. | Nije prihvaćen | Razmotreno, međutim i u drugim odredbama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara koristi se izričaj "Ministarstvo kulture" te je zbog jednoobraznosti tako navedeno i u ovim odredbama. |
| 11 | odvjetnik mr. sc. Dražen Letica | Udruga detektorista Hrvatske Šubićeva 23, Zagreb OIB: 99146658528 zastupana po: mr.sc. Dražen Letica, odvjetnik iz Zagreba REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO KULTURE Savjetovanje povodom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (dalje u tekstu: Nacrt) Poštovani, Temeljem čl. 11. Zakona o pravu na pristup informacijama kao dio zainteresirane javnosti, na koju se predloženi Nacrt odnosi, predlaže se izmjena predloženog Nacrta u dijelu u kojem se mijenja propis koji se odnosi na djelovanje Udruge registriranih detektorista Hrvatske i Udruge Balkan Imperium iz Knina Ul. K. Tomislava 44, OIB: 11373547081, registriranih udruga u Republici Hrvatskoj. Nacrtom predložena izmjena odredbom čl. 8. Zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (dalje: u tekstu ZIDZZOKD) glasi: Članak 8. U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. --------------------------------- ----------------------------------------- -------------------------------- Tom izmjenom zadire se u registrirane aktivnosti Udruge registriranih detektorista Hrvatske i Udruge Balkan Imperium iz Knina Ul. K. Tomislava 44, OIB: 11373547081, registriranih udruga u Republici Hrvatskoj na način za koji članovi udruga smatraju da je potpuno pogrešan. Obrazloženje: Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobra donesen je 1999. godine i do sada u više od deset navrata ispravljan, mijenjan i dopunjavan. Radi se o propisu koji zahvaća široko područje zaštite i očuvanja različitih vrste kulturnih dobara, a normira društvene odnose kojima se ostvaruju različiti pa i djelomično suprotstavljeni društveni interesi. Trenutno postojeće zakonsko rješenje koje se odnosi na aktivnosti Udruge registriranih detektorista Hrvatske i Udruge Balkan Imperium nije idealno, ali je svakako bolje od onog predloženog u Nacrtu. Ne samo da je predložen sadržaj odredbe čl 8 ZIDZZOKD normativno lošije rješenju od postojećeg već je izravno protivan tendencijama u zakonodavstvima razvijenijih država članice Europske Unije (Danska, Belgija (Flamanska federalna jedinica)) te UK koje je u postupku izlaska iz EU, te FARO Konvenciji iz 2005. godine (FARO Convention on the Values of Curtular Heritage for Society) koju je Republika Hrvatska potpisala i ratificirala i koja je dana 1. lipnja 2011. godine stupila na snagu. Prvi osnovi cilj Faro Konvencije je priznati pravo pojedincu da sudjeluje u kulturnom životu a koje je pravo sudjelovanja propisano Konvencijom o ljudskim pravima i kada se to pravo odnosi na kulturnu baštinu. (Članak 1. točka 1. Ciljevi Konvencije). S druge strane formalni razlog zbog kojeg se pristupa izradi Nacrta je prema ocjeni stanja iz Nacrta; prije svega provedba Uredbe (EU)201)/880, te usklađenje s Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju pri čemu se oba propisa uopće ne odnose na aktivnosti Udruge registriranih detektorista Hrvatske i Udruge Balkan Imperium. Sudjelovanje stanovništva u kulturnom životu na način da se pretragom prostora putem detektora metala doprinosi istraživanjima povijesti ima različit pravni status od države do države. Postoji nekoliko normativnih modela koji se mogu razdvojiti na modele potpune slobode (SAD, Australija Tajland) modele suradnje UK, Danski model koji je 2016. g. zbog izuzetnog uspjeha tog modela te doprinosa kulturnim institucijama povijesti i gospodarstvu Danske prihvatila Flandrija, a koji se zasnivaju na suradnji za razliku od modela sukoba institucija i pretraživača detektorima metala (Sirija). Svi ostali modeli uz određena ograničenja ili iznimke mogu se podvesti pod neki od sustava. Nacrt pored ranije poznate odredbe o zabrani iskapanja ili istraživanja na lokalitetima te ( eventualno ) unutar arheoloških zona bez dozvole nadležnih tijela radi korak dalje te je precizirana da se to ne smije činiti detektorima za metal i sličnim uređajima. Postavlja se osnovno pitanje postoji li interes društva da detektira kulturna dobra (arheološka nalazišta) ili ne. Liberalizacijom istraživanja s detektorima metala u Kraljevini Danskoj ukupan broj otkrivenih nalaza povećan je od 2010 do 2015 sa 2911 na 9736. Prema istraživanjima opisanim u Studiji „Professional Amateurs“ Metal detekting and Metal detektor in Denmark autora Andreas S Dobata i Astrid T. Jensen, objavljeno u Open Archeaeology 2016, 2:70-84, stav je „arheološkog establišmenta“ u Danskoj da se liberalan pristup istraživanju metalnim detektorima smatra uspjehom. Osnovni problem u Danskoj sada nije nelegalno istraživanje, crno tržište arheološkog materijala, već kao registrirati brojne nalaze koji dovode sustav pred kolaps. Nacrtom predloženim isticanjem i proširenjem zabrana na predloženi način (sredstva i prostor) došlo bi do društveno kontraproduktivnog suzbijanja pretraživanja prostora metalnim detektorima od čega nitko nema nikakve koristi. Nacrtom predložena izmjena Zakona retrogradni je trend koji vodi ka konfrontaciji javnosti i civilnog društva s institucijama, umjesto da se sukladno preuzetim međunarodnim obvezama (FARO Konvencija) Republika Hrvatska uspostavlja sustav suradnje institucija i civilnog društva. Ograničenje korištenja tehnološkog napretka (detektora metala) u znanosti protivno provedenim suvremenim istraživanjima besmisleno je. Stav je udruga da je Nacrtom predloženo rješenje nepromišljeno(bez prethodne analize) zadiranje u postojeće normativno rješenje. Radi se o društvenom odnosu koji svakako treba urediti i koji bi se promišljenim pristupom normativno mogao cjelovito urediti uspostavom uspješnog modela suradnje. Potreba za uvođenjem jasnog normativno sustava uz primjenu modela sudjelovanja civilnog društva velika je kao i potencijalna korist za akademsku zajednicu i društvo. Udruge smatraju da se postojeće stanje treba promijeniti kako bi se: 1. Omogućila suradnja institucija RH s građanima i primijenila FARO konvencije kojom se promovira suradnja između nadležnih ustanova ministarstva kulture i građana. 2. Omogućilo u stvarnosti jasno informiranje i označavanje zaštićene arheološke zone, lokaliteti odnosno područja pojedinačnih arheoloških nalaza. 3. Detaljno propisali i objaviti na javnosti lako dostupan način sve relevantne informacije koje uređuju aktivnost pretraživanja metalnim detektorima (način kako je to ostvareno u UK). 4. Kvalitetno definirana procedura predaje ili prijave slučajno pronađenih artefakata, pravo vlasništva nad njima kao i pravo na nagradu nalazniku te pravo javnosti da kupuju i prodaju, odnosno posjeduju arheoloških artefakata. 5. Omogućila izrada javnosti lako dostupnih baza podataka o zaštićenim zonama, lokalitetima te nalazima, te pronađenim predmetima. 6. Riješilo pitanje statusa i pretraživanja lokaliteta koji se vode kao zaštićeni ako su arheološka istraživanja na tim lokalitetima službeno završena oranicama koju su klasificirane kao arheološke zone iako je poznato da su slučajni artefakti na tim oranicama trajno izloženi devastaciji od strane mehanizacije i umjetnih gnojiva. Pri tome želi se istaknuti kako: Lakša dostupnost podataka automatski ne znači i veći broj prekršaja. Kvaliteta obrade nalaza detektorima metala u Danskoj isključuje prigovore izdvajanja predmeta iz arheološkog konteksta zbog jasnog postupanja s nalazima te što se i tako u pravilu pretražuju poljoprivredno obrađena i tretirana područja u kojem je arheološki kontekst predmeta pomaknut. Suradnja suzbija ilegalno pretraživanje daleko efikasnije od represije. Nadalje važno je napomenuti da se članovi udruge detektorista hrvatske pridržavaju statuta udruge kojim je između ostalog zabranjeno istraživanje zaštićenih lokaliteta i njihove neposredne blizine te da se također pridržavaju etičkog kodeksa udruge kojim se između ostalog propisuje poznavanje zakona RH u predmetnoj domeni. U prilogu su taj statut kao i etički kodeks Udruge detektorista hrvatske. Ciljevi, područje djelovanja sukladno ciljevima, djelatnosti udruge. . Članak 7. Udruga je osnovana sa ciljem promicanja, razvitka i unapređenja detektoriranja.Udruga sukladno ciljevima udruge djeluje na području rekreacije i hobija. Ciljevi Udruge su: 1 Poticanje istraživanja i rekreacije u prirodi. 2 Poticanje na proučavanje kulturnih i povijesnih znamenitosti Hrvatske. 3 Poticanje na usklađenje detektoriranja sa zakonskim propisima RH te na postupanje članova sukladno propisanim kodeksima Udruge. Udruga sukladno ciljevima djeluje na području hobističke djelatnosti te kulture i umjetnosti. Članak 8. Djelatnosti Udruge su: 1. Poticanje na druženje u prirodi i prostorijama udruge, na slobodnu razmjenu informacija, organiziranje predavanja, seminara i javnih tribina. 2. Organiziranje edukativnih radionica o osnovnim načelima detektoriranja te upoznavanje članova udruge sa odredbama zakona o vlasništvu i očuvanju kulturnih dobara. 3. Organiziranje takmičenja detektorista u znanju i praktičnoj primjeni detektora u prirodi. 4. Organiziranje istraživanja uz odobrenje nadležnih tijela ministarstva kulture sukladno posebnim propisima ukoliko se radi o lokalitetima u neposrednoj blizini arheoloških nalazišta. 5 Izdavanje publikacija ( sukladno postojećim propisima u Republici Hrvatskoj) 6 Održavanje internet stranice i organiziranje tribina sa ciljem promicanja vrijednosti detektoriranja kao hobističke discipline. 7 Suradnja sa domaćim i međunarodnim udrugama i institucijama istih ili sličnih ciljeva. ETIČKI KODEKS UDH Kao član UDH obvezujem se; - na odgovorno i ekološki savjesno ponašanje u prirodi te na svaku drugu promociju detektoriranja kao društveno korisnog hobija. - upoznati se sa etičkim i pravnim aspektima detektoriranja ( Statut UDH, Čl. 7 i Čl. 8 ) te sa time povezanim zakonskim propisima RH ( Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i zakonom o vlastinštvu i drugim stvarnim pravima – Čl. 140 ). - prije pregleda terena koji je u privatnom vlasništvu zatražiti odobrenje za pregled od vlasnika ili posjednika toga terena. - ne koristiti uređaj kojeg posjedujem za razminiranje niti ga za iste svrhe posuđivati drugim osobama. Na kraju udruge u pogledu postojećeg Predlažu da se čl. 8 briše iz Nacrta. Podredno ako to nije moguće, onda se radi poštivanja međunarodnih obveza koje je preuzela RH, (FARO Konvencija) Predlažu se tri jasnije verzije čl. 8 Nacrta koje spominju detektore metala: A) Članak 8…..verzija 1 ( uvjet je definiranje područja pojedinačnih arh. nalaza ) U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja koja su uvedena u registar kao mjesta pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. Obrazloženje: „ područja pojedinačnih arheoloških nalaza“ trebaju biti uvedena u registar ili drugačije. Bilo koji stručni termin ili kategorija su dozvoljeni uz uvjet da su podaci o tome javno dostupni. B) Članak 8…..verzija 2 ( označavanje na terenu kao uvjet ) U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) i područja pojedinačnih arheoloških nalaza uključujući i podvodne zone i nalazišta, koji su na terenu propisno označeni te zaštićeni u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. Obrazloženje: Sve što iole vrijedi kao spomenik kulture treba biti propisno zaštićeno kao što je inače slučaj sa privatnim vlasništvom. U ovom slučaju to trebaju biti i „ područja pojedinačnih arheoloških nalaza“. Također o stupnju i ostalim uvjetima zaštite trebaju postojati javno dostupni i na vrijeme ažurirani podaci. C) Članak 8…..verzija 3 ( kojim se brišu područja pojedinačnih arheoloških nalaza ) U članku 47. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi: „Zabranjuje se pregled arheoloških zona, arheoloških nalazišta (lokaliteta) uključujući i podvodne zone i nalazišta, zaštićenih u skladu s ovim Zakonom, detektorima za metal ili drugim sličnim uređajima u svrhu pronalaženja arheoloških nalaza, bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela.“ Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5. U Zagrebu, 09 travnja 2020 godine. Sa štovanjem, Predsjednik udruge detektorista hrvatske Milan Radmanović p.p. Suglasan: Petar Blažević predsjednik Udruge Balkan Imperium. | Nije prihvaćen | Razmotreno, ali nije prihvaćeno jer je prema važećem Zakonu i Pravilniku o arheološkim istraživanjima ("Narodne novine", broj 102/10 i 2/20) potrebno pribaviti za arheološko istraživanje odobrenje konzervatorskog odjela Ministarstva kulture na čijem su području nalazišta ili nalazi, a za područje Grada Zagreba Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Dakle, koncept suradnje na koju se upućuje postoji i prema sada važećim propisima, međutim za istraživanje je potrebno pribaviti odobrenje i odgovarajuće stručno vodstvo. Slijedom toga, navedenim udrugama nije onemogućeno obavljanje navedene djelatnosti, međutim se djelatnost može obavljati isključivo u skladu sa zakonom. Ratio legis odredbe navedene u čl. 8. je izričita zabrana obavljanja arheoloških istraživanja određenim uređajima bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela, što a contrario znači da će se istraživanja moći obavljati, ali uz odgovarajuće prethodno odobrenje nadležnog tijela uz stručno vodstvo. U predloženoj odredbi je izričito navedeno da se radi o zonama, nalazištima i nalazima koji su zaštićeni u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. | |
| 12 | Karol Jurišić | Kulturne sakralne građevine i dvorce treba lokalna sredina obnavljati sva kulturna dobra (koja su u gradu, općini i županiji) po tom pitanju dati lokalnoj samoupravi na obnavljanju kulturnih dobara svih vrsta S poštovanjem Član stranke Hrvatskih Suverenista Karol Jurišić | Nije prihvaćen | Razmotreno, ali nije prihvaćeno jer je prema članku 4.Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara predviđeno da su tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna skrbiti o kulturnim dobrima na njihovom području. Upravljanje kulturnim dobrima koja su u vlasništvu Republike Hrvatske uređeno je i Zakonom o upravljanju državnom imovinom koji predviđa tu mogućnost. |