Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Kosta Bovan VIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 27. Piše se o prijenosu studijskih programa, no nije jasno koja će biti uloga sastavnica Sveučilišta u Zagrebu i Splitu u cijeloj priči? Niti se navodi što će biti i kako se planira reguliranje statusa zaposlenika na tim Sveučilištima koji sudjeluju u izvođenju nastave trenutačno na HVU? Nije prihvaćen Sveučilište obrane i sigurnosti surađivat će s navedenim sveučilištima na provedbi studijskih programa, znanstvenoj suradnji, razmjeni studenata i nastavika kao i u drugim oblicima suradnje. Zaposlenici ova dva sveučilišta koji izvode nastavu trenutačno na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman” nastavit će suradnju sa Sveučilištem obrane i sigurnosti u skladu sa sklopljenim sporazumima.
2 HRVOJE JOSIP BALEN V. STUDENTI, Članak 20. Unatoč evidentnoj namjeri predlagatelja da Člankom 1, stavak 4, izbjegne financijsku i funkcionalnu procjenu pokretanja samog sveučilišta i studijskih programa od strane AZVO kao regulatora te Nacionalnog vijeća za znanost i visoko obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja, prije bilo kakvog daljnjeg upućivanja u zakonsku proceduru ili odlučivanje o ovom zakonu, članak 20 ovog prijedloga zakona potrebno je izbrisati, a napose zbog toga što otvara prostor za pokretanje nedefiniranih i suvišnih studijskih programa. Spomenuti članak je u suprotnosti s bilo kojom pretpostavkom osnivanja ovakvog specijaliziranog javnog sveučilišta (pogledati u ovom prijedlogu zakona "II. Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem proisteći") te iskazuje namjeru pokretanja dodatnih studija financiranih iz državnog proračuna, a za koje već danas nema interesa na javnim sveučilištima. Drugim riječima, ovaj članak potiče neodgovorno i nepotrebno trošenje proračunskih sredstava u vrlo bliskoj budućnosti te zapravo pobija stavak prijedloga zakona koji kaže da za provođenje ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Hrvatska, sa nešto manje od 4 milijuna stanovnika ima ukupno 1.556 studijskih programa, od čega se 1.443 izvodi na državnim sveučilištima, veleučilištima i visokim školama. Zadnja analiza Ministarstva znanosti i obrazovanja pokazala je da se od 2014. godine nadalje pokrenulo osnivanje 188 studija, od čega čak 163 na javnim institucijama. Hrvatska ima čak 9 državnih sveučilišta (Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Pula, Varaždin/Koprivnica, Dubrovnik, Slavonski Brod) i 15 državnih veleučilišta koja prilično dobro pokrivaju cjelokupni teritorij RH. Nažalost, trend povećanja broja studijskih programa uopće ne prati trend nestanka broja potencijalnih brucoša kojih će već iduće školske godine biti 20% manje u odnosu na generaciju 2014/15, a samo prošle akademske godine 2018/19 je na sveučilištima u Hrvatskoj ostalo nepopunjeno 11.000 mjesta za brucoše. Upravo zbog ovakvih nelogičnosti na svojoj 24. sjednici 28. listopada 2011. godine Hrvatski sabor prihvatio je strateški dokument "Mreža visokih učilišta i studijskih programa", koji je u skladu sa Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju izradilo Nacionalno vijeće za visoko obrazovanje. Dokument Mreže polazi od analize postojeće mreže visokih učilišta i studijskih programa, dajući osvrt na okolnosti njezina dosadašnjeg razvoja te probleme koji su nastali kao rezultat tih okolnosti. U dokumentu su predloženi kvalitativni kriteriji na kojima bi se ubuduće trebalo temeljiti donošenje ocjene o opravdanosti osnivanja novih visokih učilišta i studijskih programa: opterećenje nastavnika, omjer nastavnika i studenata, pokrivenost nastave vlastitim kadrom, prostor po studentu, potrebe tržišta rada, interes za polje studija, popunjenost institucije u ljetnom upisnom roku, usporedivost s postojećim studijskim programom, izvođenje studijskog programa na području od posebne državne skrbi, usklađenost s prioritetima RH, usklađenost s državnom i županijskom razvojnom strategijom, trošak iz državnog proračuna, izvođenje programa u suradnji s drugim institucijama, odnos broja studenata i broja učenika koji završavaju srednju školu u nekoj regiji. Iako se za razliku od drugih javnih visokih učilišta u RH, ovo sveučilište namjerava financirati iz sredstava Ministarstva obrane, pozivanjem na zakone koji reguliraju znanost i visoko obrazovanje, za očekivati je da predlagatelj želi koristiti isti princip financiranja kao i ostala visoka učilišta. Ilustracije radi, sva nepopunjena mjesta u potpunosti idu na trošak poreznih obveznika kroz plaće i druge troškove ustanova. Naime, ti troškovi u svojo najvećoj mjeri uopće nisu vezani uz broj upisanih studenata jer aktualni iznos „glavarine“ pokriva manje od 10% stvarnog godišnjeg troška studija. Trošak jednog studentskog mjesta, prema zadnjim podacima Europske komisije, prikazanim u aktualnom dokumentu „Education and Training Monitor 2018 Croatia“ iznosi čak 7999 EUR godišnje, odnosno oko 60.000 kn. Nije prihvaćen Predloženi Zakon daje mogućnost izvođenja i drugih studijskih programa. Postojeći programi vojne izobrazbe imaju dovoljno kandidata koji upisuju i završavaju vojne sveučilišne studije. Osigurana je popuna Hrvatske vojske djelatnim vojnim osobljem prema odobrenoj veličini i strukturi osoblja. Na postojećim programima vojne izobrazbe u Republici Hratskoj školuju se i polaznici iz partnerskih i savezničkih zemalja, a na sveučilišnim programima vidan je interes polaznika iz drugih zemalja.
3 HRVOJE JOSIP BALEN II. DJELATNOST SVEUČILIŠTA, Članak 7. Iako se u ovom prijedlogu članka 7 ne navode prorektori, oni se kasnije spominju u preostalim člancima pa je za pretpostaviti da su predviđeni zakonskim prijedlogom. Ilustracije radi, o koliko preskupom projektu se radi, moguće je izračunati da bi se SAMO za trenutno nepostojeće plaće jednog rektora, dvoje prorektora, članova senata iz redova stalnih zaposlenika te naknada za članove sveučilišnoga savjeta moglo godišnje školovati 50 do 60 studenata sa svim pokrivenim troškovima ili pak pokriti godišnji rad 12 do 15 znanstvenika. Procjena je rađena temeljem poznatih podataka o koeficijentima i osnovicama godišnjih plaća iz temeljnih kolektivnih ugovora za visoko obrazovanje. Nije prihvaćen Procjenom financijskog učinka je utvrđeno da troškovi osoblja Sveučilišta obrane i sigurnosti će biti manji od troškova osoblja koje je sada na Hrvatskom vojnom učilištu “Dr. Franjo Tuđman”.
4 HRVOJE JOSIP BALEN II. DJELATNOST SVEUČILIŠTA, Članak 6. Koji je razlog da se, za razliku od svih svjetskih pa i hrvatskih trendova u pokretanju integriranih institucija, ovim zakonom pokušava re-afirmirati iznimno skup i dokazano manje učinkovit sustav sveučilišta s dodatnim pravnim subjektima - fakultetima? Zakoni o osnivanju npr. Sveučilišta u Zadru, Puli ili Dubrovniku mudro predviđaju kao sastavnice samo odjele, dok ovaj zakon već u početku predviđa dodatne institucije, dodatne dekane, prodekane, tajnike... Nije prihvaćen Mogućnost osnivanja fakulteta u okviru Sveučilišta postoji. Sveučilište će započeti rad s odjelima.
5 HRVOJE JOSIP BALEN II. DJELATNOST SVEUČILIŠTA, Članak 5. Slijedom uvodnog obrazloženja na čak 9 mjesta da se institucija želi osnovati isključivo radi zadovoljenja specifičnih potreba obrambenog sustava kroz blisku suradnju obrazovne institucije i Ministarstva obrane, razvidno je da je riječ o specijaliziranoj instituciji koja bi trebala provoditi primijenjene studijske programe. Po definiciji, ovakva isprepletenost za sobom povlači da osnivanje isključivo stručnih studija, što je apsolutno puno primjerenije i financijski opravdanije. S druge strane, provedba poslijediplomskih i doktorskih studija zahtijeva dugogodišnje podizanje vlastitog, iznimno skupog kadra te je za malu i novcem oskudno zemlju puno primjerenije njih provoditi na partnerskim Sveučilištima u Zagrebu i Splitu, kao što to provode i puno bogatije zemlje EU. Iz tog razloga, iz članka 5. treba izbrisati prvu natuknicu koja opisuje djelatnosti: "ustrojavanje i izvođenje sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih te poslijediplomskih studija". Nije prihvaćen Razvoj Sveučilišta obrane i sigurnosti do punog kapaciteta odvijat će se postupno, u desetogodišnjem razdoblju. Izvođenje poslijediplomskih doktorskih studija zadnja je faza razvoja Sveučilišta i bit će usmjerena na studije koji se drugdje ne izvode, uz suradnju s drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu.
6 HRVOJE JOSIP BALEN I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. Pregledom javno dostupnih podataka MZO (Školski e-Rudnik i DZS) jednostavno je ustanoviti da je Hrvatska u zadnjih šest godina izgubila gotovo 50.000 učenika, a broj maturanata u generaciji se kontinuirano smanjuje te će zbog toga iduće školske godine biti čak 20% manje potencijalnih kandidata za upis visokog obrazovanja, u generaciji maturanata. U odnosu na 2014./25. godinu kada je bilo ukupno 35.517 maturanata, ove školske godine ukupno ih je 29.452 u svim gimnazijama i četverogodišnjim strukovnim školama u Republici Hrvatskoj. Prošle školske godine 2018./19. nakon ljetnog i jesenskoga upisnog roka, na hrvatskim sveučilištima je ostalo nepopunjeno više od 11.000 mjesta. Samo na Sveučilištu u Zagrebu, koje privlači ponajveći broj studenata iz cijele Hrvatske, u toj istoj školskoj godini 2018/19. ostalo je nepopunjeno čak 3.000 mjesta. Na hrvatskim visokim učilištima tradicionalno u zadnjih 30-ak godina studira zanemarivo mali broj stranaca te se iz tog izvora (čak kad se uračuna i BIH), ne može računati na porast broja kandidata. Ovo je prvi argument zašto je osnivanje novog javnog sveučilišta kao zasebnog entiteta, u glavnom gradu Zagrebu, najjačem sveučilišnom sjedištu Republike Hrvatske, nepotrebno i preskupo. Iz tog razloga, potrebno je prije bilo kakvog nastavka razmatranja zakona napraviti dugoročne usporedbe i procjene (tj. cost-benefit analize) samo sljedeća tri modela razvoja vojnih studija: a) suradnja s postojećim javnim sveučilištima na provedbi studija kao i do sada - na ovaj način bi se na pravi način ispunjavale sve tri misije javnih sveučilišta te bi na taj način najbolji hrvatski znanstvenici mogli u punom smislu dati svoj maksimalni doprinos razvoju sustava domovinske sigurnosti. b) pokretanje preddiplomskih i diplomskih stručnih vojnih studija na Visokoj policijskoj školi, koja bi suradnjom MORH i MUP mogla prerasti u Veleučilište obrane i sigurnosti c) strateško partnerstvo s nekim od postojećih javnih veleučilišta i pokretanje preddiplomskih i diplomskih stručnih vojnih studija na njima - ovo je jedan od najlogičnijih odabira i na prvom mjestu se nameće Veleučilište Nikola Tesla u Gospiću jer se nalazi iznimno blizu čak tri najznačajnija poligona Hrvatske vojske: Eugen Kvaternik u Slunju, Crvena zemlja u Kninu te zračne baze i zrakoplovne baze/centra izvrsnosti u Zemuniku, a raspolaže infrastrukturom za pokretanje novih studija. Dok bi prve dvije opcije ostavile studije u Zagrebu te time najmanje pridonijele vezanim ekonomskim učincima, smještaj vojnih studija u Gospić, mnogostruko bi se osjetio na gospodarstvu grada Gospića i Ličko-senjske županije, koja je jako puno pretrpjela u ratu i iz koje se iselilo najviše ljudi. Osim Gospića, kandidati za ustroj ovakvih studija mogli bi biti i Veleučilište u Kninu ili Veleučilište u Vukovaru. Bilo koja od navedenih triju opcija bila bi znatno jeftinija i primjerenija trendu kontinuiranog smanjenja broja potencijalnih brucoša, u potpunosti i autonomno bi mogla zadovoljavati buduće potrebe obrambenog i sigurnosnog sustava, ali bi stvorile i bolju platformu za istraživanje i razvoj kroz postojeće i po mogućnosti proširene kapacitete. Drugi razlog zbog kojeg je neophodno tražiti suradnju s postojećim institucijama visokog obrazovanja jest znanstveno-istraživačka djelatnost, kojom bi se novo sveučilište htjelo baviti. Naime, u posljednjem izvješću Europske komisije o statusu provedbe strukturnih reformi u Republici Hrvatskoj pod poglavljem "Istraživanje i razvoj", kao jedan od većih izazova daljnjeg razvoja zemlje u cijelosti, navodi se sljedeće: "Prekomjerna fragmentacija znanstvene baze i nedostaci obrazovne politike utječu negativno na kvalitetu javno financiranih istraživanja. Nedostatak koordinacije i učinkovitog upravljanja istraživačkom i inovacijskom politikom dovodi do lošeg usmjeravanja sredstva i određivanja prioriteta instrumenata podrške. Reforme započete u sustavu javnih instituta i sveučilišta ostaju nedovršene. Uz činjenicu da svaki fakultet ima zaseban status pravne osobe, teško je postaviti strateški smjer istraživanja ili održati sveučilišnu viziju. Posljedica toga je da je intenzitet istraživanja i razvoja u Hrvatskoj nizak." Izvor: European Semester: Assessment of progress on structural reforms, prevention and correction of macroeconomic imbalances, and results of in-depth reviews under Regulation (EU) No 1176/2011; 2019 Croatia Report Drugim riječima, pokretanje novog sveučilišta još više će doprinijeti fragmentaciji i ovako već fragmentiranih institucija te dodatno smanjiti razvojno-istraživački potencijal Republike Hrvatske. U citiranim rečenicama Europske komisije, zasigurno su sadržana i iskustva puno jačih članica Europske unije i ignoriranje istih dovest će do opetovanih pogrešnih procjena i prouzročiti štetu već i ovako potresenom znanstvenom potencijalu Republike Hrvatske, a zasigurno neće povećati alokaciju ili apsorpciju europskih sredstava za istraživanje i razvoj. U bilo kojem od ponuđenih oblika pokretanja vojnih studija, potiče se okrupnjavanje znanstvenog potencijala, jer se isti može jednako uspješno provoditi na sveučilištima, kao i veleučilištima ili visokim školama, a dodatno, u bilo kojoj od predloženih opcija štede se ogromna proračunska sredstva. Nije prihvaćen Nositelj izrade zakona navodi da postojeći programi vojne izobrazbe imaju dovoljno kvalitetnih kandidata koji upisuju i završavaju vojne sveučilišne studije. Osigurana je popuna Hrvatske vojske djelatnim vojnim osobljem prema odobrenoj veličini i strukturi osoblja. Na postojećim programima vojne izobrazbe u Republici Hrvatskoj školuju se i polaznici iz partnerskih i savezničkih zemalja, a na sveučilišnim programima interes je i polaznika iz drugih zemalja.
7 NIKOLA BAKETA I. OPĆE ODREDBE , Članak 1. Članak 4. je istovjetan kao i u Zakonu o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom Brodu te Zakonu o prijenosu osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku. Međutim, tu tim zakonima nakon toga je slijedio i članak koji stavlja obvezu reakreditacije te je nužnu uvrstiti takvu odredbu - Ministar nadležan za visoko obrazovanje zadužuje se da, po stupanju ovoga Zakona na snagu, pokrene postupak reakreditacije Sveučilišta, sukladno članku 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.). Nije prihvaćen Reakreditacija visokih učilišta već je uređena Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i primjenjivat će se i na Sveučilište obrane i sigurnosti kako je predviđeno zakonom.
8 Kosta Bovan PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Što je s financiranjem novih programa koji se predviđaju kao opcija u Članku 20, stavku 1? Primljeno na znanje Izrađene su analize učinka predloženoga Zakona i za njegovu provedbu nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
9 NIKOLA BAKETA PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI, III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA Navodi se kako nije potrebno osigurati dodatna sredstva za provedbu ovoga Zakona te da su za provođenje postojećih programa osigurana sredstva u državnom proračunu. Uspostava sveučilišta podrazumijeva i funkcije rektora, prorektora te ostalih rukovodećih pozicija. Jesu li predviđena sredstva dostatna za financiranje plaća ovih osoba, postoji li analiza koja pokazuje koliki će biti troškovi poslovanja sveučilišta te jesu li trenutno predviđena sredstva dostatna za to? Nužno je pojasniti financijske aspekte u potpunosti. Nije prihvaćen Izrađene su analize učinka predloženoga Zakona i za njegovu provedbu nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
10 HRVOJE JOSIP BALEN PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Ovim prijedlogom Zakona nastoji se nametnuti protuzakonita ideja "transformacije Hrvatskoga vojnog učilišta u Sveučilište" koju hrvatski Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ili Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (NN45/09) uopće ne poznaju. Dakle sukladno postojećoj Zakonskoj regulativi koja uređuje visoko obrazovanje i znanost, nije moguće izvršiti „transformaciju“ bilo kakve postojeće ustanove u Sveučilište nego je, sukladno Zakonu potrebno provesti čak tri inicijalne akreditacije kako slijedi odnosno kako je propisano: Članak 19 - Inicijalna akreditacija za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja Članak 20 - Inicijalna akreditacija studijskih programa Članak 21 - Inicijalna akreditacija znanstvene djelatnosti Navedene postupke provode Agencija za znanosti i visoko obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Pravilniku o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta (NN24/10). Ti procesi uključuju zahtjevnu proceduru provjere kvalitete koja se provodi prvenstveno radi zaštite javnog interesa, a koja uključuje pripremu vrlo opsežnog elaborata, pripreme studijskih programa i njihove recenzije, dvogodišnji angažman mentorskog sveučilišta nakon što je završen proces pokretanja sveučilišta u osnivanju i uspješno je završen proces inicijalne akreditacije, zapošljavanja adekvatnog broja nastavnika sa znanstveno / nastavnim izborima, akreditacijskog posjeta itd. Štoviše, pretražujući po sudskom registru, Hrvatsko vojno učilište trenutno nema nikakvu pravnu osobnost koja bi i mogla "prerasti" u neki drugi pravni oblik. Ovakvim se prijedlogom zakona: a) preskače i izigrava propisana Zakonska procedura i time se sva ostala javna i privatna visoka učilišta dovode u neravnopravan položaj te im je narušeno ustavno pravo na jednakost tretmana, što s druge strane nije opravdano otvaranjem „zatvorenog“ Sveučilišta koje bi provodilo samo programe za potrebe Ministarstva obrane nego ima cilj provoditi i sve ostale programe i tako nelojalno konkurirati svim ostalim visokim učilištima. b) ruši u Republici Hrvatskoj vladavina prava i stvara se pravna nesigurnost budući da se predloženim Zakonom poništavaju temeljni Zakoni u području znanosti i visokog obrazovanja. Nije prihvaćen Ovim Zakonom transformiraju se postojeći sveučilišni studiji sa sveučilišta u Zagrebu i Splitu na Sveučilište obrane i sigurnosti. Inicijalna akreditacija regulirana je Zakonom o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju i odnosi se na vrednovanje kvalitete novih predmeta i/ili novih studijskih programa. Studijski programi koji su predmet transformacije po predloženom Zakonu već su akreditirani programi.
11 NIKOLA BAKETA PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI, II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Prijedlog Zakona definira da se Sveučilište osniva za potrebe sustava domovinske sigurnosti. U Zakonu o domovinskoj sigurnosti navodi se da taj sustav čine: 1. središnja tijela državne uprave nadležna za unutarnje poslove, obranu, vanjske poslove, civilnu zaštitu, zaštitu okoliša, zdravstvo, financije i pravosuđe, uključujući i tijela iz njihova djelokruga te tijela sigurnosno-obavještajnog sustava Republike Hrvatske 2. središnja tijela državne uprave koja u svojem djelokrugu imaju kritične infrastrukture, uključujući i tijela iz njihova djelokruga koja sudjeluju ili mogu sudjelovati u aktivnostima procesa upravljanja sigurnosnim rizicima 3. druga središnja tijela državne uprave. Time se otvara mogućnost uspostave novih studija prava, ekonomije, javne uprave i slično, za što ne postoji niti potreba niti jasna podloga u strateškim dokumentima (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije; Mreža visokih učilišta i studijskih programa u RH). U njima se, između ostalog, navodi i "problem preklapanja i paralelizma postojećih studijskih programa, pri čemu srodni programi postoje u zemljopisno bliskim mjestima (pa čak i unutar istoga sveučilišta), uzrokuje nepotrebno rasipanje postojećih resursa." Iz tog razloga nužna je jasnije definiranje usmjerenja ovoga Sveučilišta i je li nužno potrebno da to bude sveučilište. Broj predloženih programa zasigurno ne upućuje na potrebu za osnivanjem nove institucije. Nije prihvaćen Novi studijskih programi prolaze procjenu opravdanosti, financijske održivosti i osiguranja kvalitete.
12 Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI Fakultet političkih znanosti – očitovanje na prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu podržava razvoj u području obrane i sigurnosti, kao i razvijanje specijaliziranih programa za potrebe oružanih snaga Republike Hrvatske. Kao institucija koja se dugi niz godina bavi sveučilišnim civilnim obrazovanjem stručnjaka za sigurnost u različitim formatima programa (Studij obrane i zaštite /od 1975. do 1994./; usmjerenje Nacionalna sigurnost na diplomskom studiju Politologija /od 2001/; diplomski studij Nacionalne sigurnosti /od 2018./; poslijediplomski specijalistički studij Sigurnosna politika Republike Hrvatske /od 2010./; kolegiji na poslijediplomskom znanstvenom studiju Međunarodni odnosi /od 1997./; te module na poslijediplomskim doktorskim studijima Komparativna politika /od 2005./ i Politologija /od 2012./); koja ima razvijen niz kolegija u području sigunosnih studija (od 2005. integralni dio programa studija politologije); uključujemo se u javnu raspravu putem e-savjetovanja povodom prijedloga Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“. Fakultet političkih znanosti od samog je početka uključen u stvaranje sveučilišnih programa Vojnih studija, a s obzirom na obujam sadržaja koje nudi u programu Vojno vođenje i upravljanje sastavni je dio upravljačke strukture i tijela studija. Podsjećamo da je studentska služba koja je vodila proces upisa kadeta na Vojno vođenje i upravljanje bila referada Fakulteta političkih znanosti, sve do ustroja referade na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman“. Voditelji studija Vojno vođenje i upravljanje od osnutka studija dolaze s Fakulteta političkih znanosti. Fakultet političkih znanosti sudjeluje u preddiplomskim programima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje sa trinaest kolegija i sedamnaest nastavnika, dok na diplomskim studijima Vojno inženjerstvo i Vojno vođenje i upravljanje sudjeluje s četiri kolegija i tri nastavnika. Na prediplomskim i diplomskim programima Vojnih studija Fakultet političkih znanosti sudjeluje s ukupno sedamnaest kolegija i osamnaest nastavnika. Smatramo kako bi prijedlog Zakona bio puno kvalitetniji da se predlagatelj konzultirao sa sastavnicima Sveučilišta koje odrađuju značajan dio nastave i poznaju procese i specifičnosti nastavnog procesa na Vojnim studijima. Naš doprinos u javnoj raspravi želimo orijenirati prema tri seta problema koji mogu proizići iz ovako postavljenog prijedloga Zakona: 1) Prijenos programa na novo Sveučilište i intelektualno vlasništvo - članak 27. Studijski programi i predmeti koji se izvode unutar njih predstavljaju intelektualno vlasništvo sastavnica Sveučilišta u Zagrebu (među njima je i FPZG) koje su ga oblikovale i čiji djelatnici sudjeluju u njihovom izvođenju. Više od polovice predmeta koji FPZG izvodi na Vojnim studijima dio su akreditiranog sadržaja preddiplomskog studija Politologija na Fakultetu političkih znanosti, a slična je situacija i na ostalim sastavnicama. Obrazloženje: Fakultet političkih znanosti ima ozbiljne zadrške pri odredbi da će sve sastavnice Svaučilišta u Zagrebu automatski prenijeti studijske programe na novo sveučilište (predviđeno člankom 27. stavcima 2. i 3. Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti). Iako se radi o sveučilišnim programima i o uobičajenoj praksi gdje će o prijenosu prava odlučivati Sveučilište u Zagrebu, Fakultet političkih znanosti se nalazi u posebnom položaju jer su OSAM od TRINAEST predmeta čiji su nositelji nastavnici Fakulteta političkih znanosti na preddiplomskom studiju Vojno vođenje i upravljanje VEĆ AKREDITIRANI PREDMETI PREDDIPLOMSKOG STUDIJA POLITOLOGIJE i u trenutnom se obliku ne mogu prenositi na novo Sveučilište bez dozvole FPZG kao sastavnice koja izvodi te predmete kao dio svog programa. Silabusi preostalih PET kolegija koji su kreirani isključivo za potrebe Vojnih studija intelektualno su vlasništvo nastavnika Fakulteta političkih znanosti (naposlijetku i ostalih nastavnika i sastavnica UNIZG ako sagledamo studije u cijelosti) i pri prijenosu treba voditi računa da ne dođe do povrede njihovih prava. 2) Prijenos programa na novo Sveučilište i kadrovi – članci 1. i 18. Fakultet političkih znanosti podržava nastavak suradnje, uz dobrovoljni angažman svojih nastavnika, u skladu sa svim pozitivnim aktima i propisima Republike Hrvatske i uz potrebu definiranja dodatnih odredbi u Zakonu koje riješavaju pitanje statusa, prava i obveza budućih vanjskih suradnika koji će predavati na Vojnim studijima pri novom Sveučilištu, a zaposlenici su Fakulteta političkih znanosti. Obrazloženje: Kako se do sada radilo o sveučilišnim studijima UNIZG, zaposlenici Fakulteta političkih znanosti izvodili su nastavu u kvotama norma sati svojih ugovora o radu, potpisanih s Fakultetom političkih znanosti, financiranih od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, a u skladu s Kolektivnim ugovorom o znanosti i visokom obrazovanju. Osnivanjem novog Sveučilišta postavljaju se pitanja oblika njihovog angažmana i dodatnih opterećenja, te posebnih dopusnica za rad izvan matičnih institucija i izvan Sveučilišta u Zagrebu. Osim što će proces angažmana nastavnika biti administrativno složeniji i u našem će slučaju ovisiti o dozvolama Fakultetskog Vijeća (Statut FPZG, čl.27 i Odluka od 15.11.2019. KLASA 003-08/19-02/03; UR.BROJ 251-73/02-19-4), podlijegat će i posebnim ugovorima o dodatnom angažmanu na koje pojedinci mogu, ali i ne moraju pristati. Pojednostavljeno, ukoliko Vijeće Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ospori angažman svojih zaposlenika na novom Sveučilištu, ono bi moglo ostati bez, primjerice, četvrtine norma sati (ove akademske godine zaposlenici Fakulteta političkih znanosti izvode preko 3 000 kontakt norma sati na Vojnim studijima). Kako se odluke za rad izvan institucije donose za svaku akademsku godinu zasebno, ova činjenica doprinosi i potencijalnoj nesigurnosti u kontinuitetu izvođenja određenih predmeta na novom Sveučilištu. Stoga u članku 18. treba regulirati i vanjske suradnike, njihova prava, obveze i proceduru njihovog angažmana. Dodatno na obrazloženje Sveučilišta u Zagrebu (u komentaru na e-savjetovanju), o potrebi za “propisivanjem prenošenja ugovora o radu zaposlenika, koji su radili na poslovima studija iz stavka 2. ovog članka, na novog poslodavca prema propisima koji uređuju rad i radne odnose”, smatramo kako ovu stavku treba dodatno pojasniti, odnosno, dodati voljnost/zainteresiranost pojedinaca za prelazak na novo Sveučilište. Stoga bi ova stavka prema prijedlogu FPZG-a trebala glasiti: “propisivanjem prenošenja ugovora o radu zaposlenika koji su iskazali interes za prelazak na novo Sveučilište, a prethodno su radili na poslovima studija iz stavka 2. ovog članka, na novog poslodavca prema propisima koji uređuju rad i radne odnose”. Naime, ugovori o radu podliježu radnom pravu i pravnim aktima Republike Hrvatske, te bilo kakav prisilni oblik prenošenja ugovora o radu bez uvažavanja želja zaposlenika krši njihova prava. Štoviše, sastavnice su dobile koeficijente za zapošljavanje nastavnika za potrebe Vojnih studija, sastavnice su provele natječaje, te su nastavnici zaposleni u tom procesu zaposlenici sastavnica angažirani i na drugim poslovima osim Vojnih studija. Nadalje, posebice u slučaju Fakulteta političkih znanosti, pedeset posto nastavnika angažirano na vojnim studijima (udio 1449,5 od 3169 kontakt norma sati samo ove akademske godine), nije zaposleno unutar procesa razvoja sveučilišnih Vojnih studija, radi se o nastavnicima koji su na Fakultetu političkih znanosti zaposleni čitav svoj radni vijek, a njihov angažman bio je u svrhu osiguranja kvalitete studija i višeg, nacionalnog interesa, u smislu najbolje ponude u obrazovanju Oružanih snaga Republike Hrvatske. Ovi nastavnici ni na koji način nisu u obvezi prema potencijalnom novom Sveučilištu, a njihovi silabusi doprinosili su najvišim kriterijima za kvalitetu obrazovanja na Vojnim studijima (izbori u zvanja, radovi koji ih legitimiraju za predavanje konkretnih kolegija, stručnost i međunarodna prepoznatljivost). Smatramo kako je vanjsku suradnju i u ovom konkretnom slučaju potrebno detaljnije propisati. 3) Osiguranje kvalitete, nadležnost, dupliciranje sadržaja i programa – članak 20. i 28. Ovako postavljen prijedlog Zakona znanstveno-obrazovne procese stavlja u okvire Zakona o obrani/službi u oružanim snagama čime se zaobilazi Zakon o visokom obrazovanju. Ipak, u članku 20. predviđa se i razvoj programa za obrazovanje “izvan obrambenog sustava”, što vodi prema izravnoj koliziji naležnosti i nije u skladu s organskim zakonskim rješenjima koja reguliraju znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Gledajući u cijelosti, u Zakonu se otvaraju brojna pitanja o (ne)usklađenosti s propisima iz područja znanosti, visokog obrazovanja i osiguravanja kvalitete. Usporedbom s prethodnim zakonima uočene su određene razlike koje mogu voditi prema stvaranju neke nove prakse u visokom obrazovanju u kojoj se ne bi poštivali temeljni propisi. Štoviše, ukoliko se detaljnije sagledaju mogućnosti koje otvara članak 20. stavak 1. koji glasi: “Sveučilište može uz studije za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti izvoditi i druge sveučilišne studijske programe dostupne ostalim kandidatima izvan obrambenoga sustava”, uočljivo je kako se ostavlja mogućnost za razvoj novih programa koji bi izravno konkurirali postojećim programima koji se izvode na sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu i drugim sveučilištima u Republici Hrvatskoj. To je suprotno praksi država članica Europske unije i moglo bi dovesti do određene „militarizacije“ visokog obrazovanja. Trebalo bi jasnije specificirati što podrazumijeva “sustav domovinske sigurnosti” u području obrazovanja i koje programe on potencijalno obuhvaća; kao i na što se odnose “ostali” programi. Fakultet političkih znanosti se nada kako će Sveučilište u Zagrebu pri prepuštanju programa Vojnih studija novom Sveučilištu voditi brigu o postojećim programima svojih sastavnica, posebice pri otvaranju i definiranju mogućnosti dupliciranja sadržaja, te da će ove točke biti jasnije obrazložene na koje se točno programe misli. Također, u ovom Zakonu ne predviđa se proces reakreditacije što je uobičajen postupak kad se mijenja status ustanova i studijskih programa. U članku 28. je predviđeno da privremeni rektor obavi sve radnje u roku od godinu dana za početak rada sveučilišta, ali se ne navode radnje vezane uz dopusnicu. To, dakako, ne znači da se one neće morati odraditi sukladno propisima o osiguravanju kvalitete, ali je potrebno jasnije definirati obaveze i rokove za njihovo provođenje. Ukazivanjem na ova tri seta potencijalnih problema Fakultet političkih znanosti smatra kako doprinosi kvalitetnoj raspravi u duhu osiguranja kvalitete i buduće suradnje. Primljeno na znanje - Prijenos programa će se obaviti sukladno predloženom zakonu i sklopljenim sporazumima sa sveučilištima. - Nositelj izrade Zakona navodi da status vanjskih suradnika nije predmet ovoga Zakona jer je reguliran drugim propisima i regulira se sporazumima između tijela o suradnji. - U postupku ustrojavanja Sveučilišta primjenjuju se propisi koji reguliraju upravljanje kvalitetom u znanosti i visokom obrazovanju.
13 Kosta Bovan PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI Kao općeniti komentar na Prijedlog javlja se jedno pitanje - čemu Sveučilište obrane i sigurnosti? Cilj je jasan i opravdan - izmicanje Vojnog učilišta izvan okvira Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu. Iako je to opravdano, smatram da forma sveučilišta nikako ne odgovara tom cilju zbog sljedećeg: 1. Nije jasno kako se planirano Sveučilište uklapa u strategiju razvoja znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Nije jasno koja je potreba u društvu za ovakvim Sveučilištem. Nije jasno čak ni kako institucionalni okvir sveučilišta zadovoljava strateški cilj vlade vezan uz sustav domovinske sigurnosti, odnosno kako će se baš s formom sveučilišta zadovoljiti taj strateški cilj. 2. Uz jasnu potrebu za obrazovanjem kadra u području Vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće, riječ je o uskom području. Usporedbe radi, Sveučilište u Splitu ima 11 fakulteta, jednu umjetničku akademiju i četiri sveučilišta odjela (preko 180 studijskih programa); Sveučilište u Osijeku 11 fakulteta, Umjetničku akademijiu i pet sveučilišnih odjela (preko 190 programa); Sveučilište u Rijeci 11 fakulteta i 4 odjela (preko 170 programa); Sveučilište Sjever 14 odjela (25 programa); Sveučilište Zadar 27 odjela (90 programa); Sveučilište Jurja Dobrile šest fakulteta, muzička akademiju i 2 odjela (51 program) itd. 3. Nastavno na to, navodi se kako "Obrazovanje na Sveučilištu obrane i sigurnosti provodit će se za radna mjesta u okviru obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti", što se čini kao izrazito uski cilj. Osim toga, ide protivno ideji da visoko obrazovanje treba između ostaloga pripremiti studente za tržište rada. 4. Nastavno na to, formiranje sveučilišta unutar jednog područja ide protiv Zakona o znanstvenoj djeloatnosti i visokom obrazovanju unutar koje se sveučilište definira kao ustanovu "koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces...". Nije jasno zašto onda ići na institucionalni okvir sveučilišta kada se ne zadovoljavaju temeljni uvjeti. 5. Navodi se kako će "... i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu." Nije jasno, stoga, čemu potreba za osnivanjem Sveučilištem ako će se nastaviti suradnja s postojećim Sveučilištima? 6. Konačno, potpuno u suprotnosti onoga što je navedeno kao ključni smisao osnivanja i cilja Sveučilišta, u Članku 20, stavku 1, navodi se kako "Sveučilište može uz studije za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti izvoditi i druge sveučilišne studijske programe dostupne ostalim kandidatima izvan obrambenoga sustava." Ovo otvara ogromni prostor za paralelizam što je istaknuto kao jedan od važnih problema unutar visokog obrazovanja (Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije; Mreža visokih učilišta i studijskih programa u RH). U njima se, između ostalog, navodi i "problem preklapanja i paralelizma postojećih studijskih programa, pri čemu srodni programi postoje u zemljopisno bliskim mjestima (pa čak i unutar istoga sveučilišta), uzrokuje nepotrebno rasipanje postojećih resursa." Primjerice, otvara se mogućnost osnivanja četvrtog studija psihologije u Zagrebu. S obzirom na sve, čemu onda osnivanje Sveučilišta obrane i sigurnosti? Ako je ključni cilj zadovoljenje potreba obrambenog sustava i sustava domovinske sigurnosti, zašto ne osnovati vojnu akademiju? Ili visoku školu domovinske sigurnosti? S time bi se zadovoljile potrebe i sustava domovinske sigurnosti i ne bi bilo potrebe za rastezanje značenja i svrhe ideje sveučilišta. Ovako se inzistira na osnivanju institucije koja po ničemu drugome neće sličiti ostalim sveučilištima u Hrvatskoj već samo po imenu. Da dovedem stvar do apsurda - zašto onda ne osnovati još sveučilišta koji bi zadovoljili potrebe ostalih strateških ciljeva, poput Sveučilišta javne uprave, Sveučilišta regionalnog razvoja ili Sveučilišta civilnog društva? Dodatak - komentar na komentar Sveučilišta u Zagrebu: Iako rektor Sveučilišta u Zagrebu u komentaru ističe važne kritike (prvenstveno o neusklađenosti s drugim zakonskim aktima itd.), nije mi jasan sljedeći prijedlog - "(3) U sporazumu iz stavka 2. ovog članka između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta te sporazumu između Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta propisat će se i prenošenje ugovora o radu zaposlenika, koji su radili na poslovima studija iz stavka 2.ovog članka, na novog poslodavca prema propisima koji uređuju rad i radne odnose". Znači li ovo da se Sveučilište u Zagrebu odriče zaposlenika na svojim sastavnicama i njihovih koeficijenata? Kako je uopće moguće da se zakonom prenese ugovor zaposlenika na novog poslodavca? Osim toga, zar to nije stvar zaposlenika i sastavnice na kojoj je zaposlen? Nije prihvaćen Donošenjem ovoga Zakona i osnivanjem Sveučilišta stvorili bi se okviri za daljnji razvoj sposobnosti Hrvatske vojske koje će odgovarati izazovima u 21. stoljeću, kako je i predviđeno Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske. Sustav domovinske sigurnosti dobio bi snažnu razvojnu potporu, jer bi se na Sveučilištu obrane i sigurnosti izvodili sveučilišni i cijeloživotni programi i za potrebe Sustava domovinske sigurnosti na svim razinama. Sveučilište obrane i sigurnosti će doprinijeti ostvarivanju prvog i trećeg nacionalnog interesa iz Strategije nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske i strateških ciljeva povezanih s tim nacionalnim interesima. Trenutačno se na Hrvatskom vojnom učilištu Dr. Franjo Tuđman provodi sedam sveučilišnih studijskih programa: dva preddiplomska, dva diplomska i integrirana preddiplomska i diplomska te je u pripremi za akreditaciju jedan poslijediplomski specijalistički studijski program za potrebe sustava domovinske sigurnosti. Sveučilište obrane i sigurnosti će preuzeti već akreditirane sveučilišne dodiplomske, diplomske i integrirane studije koje sada izvode kao nositelji sveučilišta u Zagrebu i Splitu, te osigurati afirmaciju profesionalnog poziva hrvatskog časnika, njegovu društvenu i socijalnu ulogu koja je primjerena modernim demokratskim društvima. Osnivanjem Sveučilišta obrane i sigurnosti se potvrđuje tradicija obrazovanja časnika Hrvatske vojske započeta tijekom Domovinskoga rata, koja časnike integrira u hrvatsko društvo i socijalnu zajednicu, omogućujući im socijalnu i profesionalnu uključivost i pokretljivost. Predloženim Zakonom osigurat će se provedba temeljnog vojnog obrazovanja za časnike Hrvatske vojske na preddiplomskoj i diplomskoj razini, razvijanje znanstveno - istraživačke djelatnosti te pokretanje studijskih programa poslijediplomske razine dijelom kao nastavak postojećih vojnih programa, a dijelom razvojem novih programa za potrebe sustava domovinske sigurnosti. Transformacija Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u Sveučilište dugotrajan je proces, koje će i po završetku procesa transformacije nastaviti suradnju sa Sveučilištem u Zagrebu i Sveučilištem u Splitu. Sam postupak transformacije studijskih programa sa sveučilišta u Zagrebu i Splitu odvijat će se postupno, kako je i predviđeno u predloženom zakonu. I do sada ima primjera manjih sveučilišta koja izvode programe za manji broj studenata. Obrambeni sustav i Sustav domovinske sigurnosti su široka područja rada, što je razvidno iz Zakona o obrani i Zakona o sustavu domovinske sigurnosti. Subjekti iz ova dva područja predstavljaju poslodavce na tržištu rada. Sveučilište će u početku izvoditi postojeće akreditirane sveučilišne programe u dva znanstvena područja i tri polja. U Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji postoje oblici suradnje između sveučilišta, bilo izvođenjem zajedničkih studijskih programa, znanstvenom suradnjom, projektima, razmjenom nastavika, razmjenom studenata, zajedničkim izdavačkim projektima i drugim oblicima suradnje. Ovo je uobičajena formulacija i u drugim zakonima o osnivanju sveučilišta. Izbjegavanje paralelizma ne regulira se zakonom, nego eleboratima o akreditaciji pojedinih programa i postupcima osiguranja kvalitete.
14 NIKOLA BAKETA PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI Navodi se da će Sveučilište djelovati u interdisciplinarnom znanstvenom područja, a u znanstvenom polju „vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće“. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju definira sveučilište kao ustanovu "koja osniva i provodi sveučilišne studije u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnička područja u većem broju polja te interdisciplinarne studije kao autonomni i integrirani proces..." Iz ovoga slijedi da novoosnovano sveučilište ne bi provodilo studije u najmanje dva područja i većem broju polja što pod upitnik stavlja opravdanost statusa sveučilišta. Nije prihvaćen Nositelj izrade zakona navodi da se postojeći vojni studijski programi izvode u dva znanstvena područja i tri polja.
15 Sveučilište u Zagrebu PRIJEDLOG ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA OBRANE I SIGURNOSTI Uprava Sveučilišta u Zagrebu na čelu s rektorom prof. dr. sc. Damirom Borasom pozdravlja ideju i namjeru osnivanja novog specijaliziranog hrvatskog javnog sveučilišta koje bi djelovalo u interdisciplinarnom znanstvenom područja, a u znanstvenom polju „vojno-obrambene i sigurnosno-obavještajne znanosti i umijeće“. Sveučilište u Zagrebu kao središnja hrvatska znanstvena i visokoobrazovna institucija kroz svoju dugogodišnju povijest djelovala je i djeluje u očuvanju hrvatskih nacionalnih interesa i sveopćeg dobra čovjeka i ljudskog roda u cjelini. Sveučilište u Zagrebu ima status i značaj općeg hrvatskog javnog dobra. Svjesni značenja i značaja činjenice osnivanja novog hrvatskog javnog sveučilišta inzistiramo na dosljednoj primjeni Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju („Narodne novine“ broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 02/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17) te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.) jer sud ili drugo nadležno državno tijelo neće odobriti upis u odgovarajući registar pravne osobe koja nosi naziv “sveučilište” ako ta pravna osoba nije osnovana u skladu sa Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (članak 50. stavak 1.) S tim u svezi imamo priloge, prijedloge primjedbe i sugestije na predloženi tekst nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti, na dobrobit i zaštitu javnog interesa Republike Hrvatske, hrvatskog naroda i svih njezinih građana, štiteći načela univerzalnosti, sveučilišta te ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta i zakonske odredbe o akademskoj samoupravi: - umjesto predloženog sadržaja članka 1. nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti zbog ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta, odredbi članka 4. i članka 50. stavak 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom i odredbi članka 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju predlažemo i inzistiramo na sljedećem sadržaju članka 1. nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti: Članak 1. (1) Ovim se Zakonom osniva Sveučilište obrane i sigurnosti (u daljnjem tekstu Sveučilište) kao javna ustanova te se uređuje njegova djelatnost, način upravljanja, imovina te druga pitanja važna za rad Sveučilišta. (2) Sveučilište nastaje na način da se studijski programi, preddiplomski sveučilišni studij Vojno vođenje i upravljanje, preddiplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo, diplomski sveučilišni studij Vojno vođenje i upravljanje i diplomski sveučilišni studij Vojno inženjerstvo, ustrojeni na temelju sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Zagrebu o ustrojavanju posebnih studijskih programa, čiji je nositelj Sveučilište u Zagrebu i studijski programi ustrojeni na temelju sporazuma Vlade Republike Hrvatske i Sveučilišta u Splitu o ustrojavanju posebnog studija Vojno pomorstvo sporazumom prenesu na Sveučilište radi obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja, znanstvene, stručne i druge djelatnosti za potrebe obrambenoga sustava i sustava domovinske sigurnosti, a nakon dobivene suglasnosti Senata Sveučilišta u Zagrebu odnosno Senata Sveučilišta u Splitu. (3) U sporazumu iz stavka 2. ovog članka između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta te sporazumu između Sveučilišta u Splitu i Sveučilišta propisat će se i prenošenje ugovora o radu zaposlenika, koji su radili na poslovima studija iz stavka 2.ovog članka, na novog poslodavca prema propisima koji uređuju rad i radne odnose. (4) Na pitanja koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe zakona kojima se uređuju ustanove, znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje, obrana te služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu Oružane snage). (5) Agencija nadležna za osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Agencija za znanost i visoko obrazovanje) zadužuje se da, po stupanju ovoga Zakona na snagu, pokrene postupak reakreditacije Sveučilišta, sukladno članku 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 45/09.). - umjesto predloženog sadržaja članka 11. do 14. nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti zbog ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta, odredbi članka 4. i članka 50. stavak 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predlažemo i inzistiramo na sljedećem sadržaju članka 11. do 14. nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti: Članak 11. Rektor Senatu predlaže:  kandidate za prorektore  Statut Sveučilišta uz pribavljeno mišljenje Sveučilišnog savjeta  strateške, razvojne i istraživačke planove i odluke Sveučilišta uz pribavljeno mišljenje Sveučilišnog savjeta  financijski plan Sveučilišta  prijedlog programskog ugovora uz pribavljeno mišljenje Sveučilišnog savjeta. Članak 12. (1) Rektor ne može bez suglasnosti Senata sklapati poslove o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina. (2) Sveučilište ne može bez suglasnosti osnivača steći, opteretiti ili otuđiti nekretnine i drugu imovinu, niti ugovoriti drugi pravni posao ako vrijednost pojedinačnog ugovora iznosi više od 1.000.000 kuna. Sveučilišni savjet Članak 13. (1) Sveučilišni savjet nadzire djelatnosti Sveučilišta, brine o strateškom i razvojnom us-mjerenju Sveučilišta i njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje, te obavlja i dru-ge poslove određene Statutom Sveučilišta. (2) Uvjeti, postupak imenovanja i razrješenja članova Sveučilišnog savjeta pobliže se uređuju Statutom Sveučilišta. Članak 14. (1) Sveučilišni savjet je tijelo koje se brine za ostvarivanje djelatnosti Sveučilišta prema aktu o osnivanju i statutu. Posebice brine o razvoju Sveučilišta u njegovoj interakciji s društvom u kojemu djeluje, te raspravlja i potvrđuje strateške i razvojne odluke senata, sukladno statutu Sveučilišta. (2) Sveučilišni savjet radi i druge poslove u skladu s posebnim zakonom i statutom Sveučilišta. - umjesto predloženog sadržaja članka 27. nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti zbog ustavne odredbe o autonomiji sveučilišta, odredbi članka 4. i članka 50. stavak 1. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i odredbi članka 22. Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju predlažemo i inzistiramo na sljedećem sadržaju članka 27. nacrta Zakona o osnivanju Sveučilišta obrane i sigurnosti: Članak 27. (1) Rektor Sveučilišta u Zagrebu predložit će Senatu Sveučilišta u Zagrebu u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prijedlog odluke o prijenosu studijskih programa iz članka 1. stavka 2. Zakona na Sveučilište. (2) Rektor Sveučilišta u Splitu predložit će u roku od 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona prijedlog odluke o prijenosu studijskih programa iz članka 1. stavka 2. Zakona na Sveučilište. (3) Dinamika i način prijenosa studijskih programa iz članka 1. stavka 2. ovoga Zakona utvrdit će se dinamičkim planom između Ministarstva obrane i Sveučilišta u Zagrebu te Ministarstva obrane i Sveučilišta u Splitu, a nakon što ga prihvate Senat Sveučilišta u Zagrebu odnosno Senat Sveučilišta u Splitu. (4) Studenti upisani na studijske programe iz članka 1. stavka 2. Zakona postaju studenti Sveučilišta u roku od jedne godine dana od upisa Sveučilišta u sudski registar. (5) Studenti iz stavka 4. ovoga članka imaju pravo dovršiti studij prema nastavnom programu i uvjetima koji su važili prilikom upisa u prvu godinu studija, u skladu s posebnim propisom. Rektor Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Damir Boras, v.r. Djelomično prihvaćen Dio prijedloga Sveučilišta u Zagrebu je već ugrađen u predloženi zakon, nakon konzultacija. Pitanja radno-pravnog statusa nisu predmet ovoga zakona, jer su već regulirana propisima iz područja rada i kolektivnim ugovorima. Suradnja između Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” obuhvatit će i razmjenu nastavnika te zajedničko izvođenje pojedinih nastavnih predmeta. Pojedinačan status svakog nastavnika može se rješavati sporazumima o suradnji ili ugovorima o radu. Na upravljačka tijela Sveučilišta obrane i sigurnosti primjenjuju se odredba zakona o ustanovama i znanstvenog djelatnosti i visokom obrazovanju, kako je i propisano predloženim zakonom, te se osiguravaju prava osnivača uz puno poštivanje autonomije u akademskim pitanjima u skladu s Ustavom Republike Hrvatske. Osiguranje kvalitete odvijat će se prema odredbama Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, prema nadležnosti Agencije za znanost i visoko obrazovanje i nadležnog ministarstva – Ministarstva znanosti i obrazovanja.