Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O UVJETIMA ZA PRIZNAVANJE INOZEMNIH STRUČNIH KVALIFIKACIJA ZA OBAVLJANJE REGULIRANE PROFESIJE – PSIHOLOGA U SVRHU POSLOVNOG NASTANA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Hrvatska psihološka komora MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, Članak 11. Članak 11. stavak 3. Predlažemo brisati navedeni stavak jer kod psihološke djelatnosti nije moguć djelomičan pristup profesiji. Člankom 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti definirana je psihološka djelatnost kao sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka utemeljen na načelima i spoznajama psihološke znanosti i prakse koji obuhvaća: – prevenciju, kao psihološke postupke provedene radi zaštite mentalnog zdravlja, povećanja sposobnosti za suočavanje sa svakodnevnim zahtjevima i kriznim situacijama te smanjenja rizika od obolijevanja, ozljeđivanja i psihosocijalnih problema – psihološku procjenu i psihodijagnostiku kognitivnih i psihomotoričkih sposobnosti, osobina ličnosti, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga, u svrhu objašnjavanja i predviđanja njihova ponašanja, pronalaženja uzroka nedjelotvornosti ili poremećaja te planiranja i provođenja psiholoških programa i tretmana – psihološke postupke namijenjene profesionalnom usmjeravanju, utvrđivanju i poboljšanju kvalitete profesionalnog funkcioniranja korisnika psiholoških usluga radi optimalnog iskorištavanja osobnih potencijala, poboljšanja skupne i organizacijske djelotvornosti te unaprjeđenja specifične zdravstvene zaštite radnika – psihološko i psihoterapijsko savjetovanje, kao postupke namijenjene zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti – izobrazbu u ovladavanju specifičnim psihološkim znanjima i vještinama – stručna istraživanja psihičkih procesa, stanja, sposobnosti, osobina i ponašanja – psihološku evaluaciju svih psiholoških i drugih postupaka, programa i tretmana koji se tiču korisnika psiholoških usluga i koji mogu imati psihičke ili psihosocijalne posljedice – psihološka vještačenja. Psiholozi se obrazuju za obavljanje psihološke djelatnosti u cjelini stječući tijekom studija kompetencije za obavljanje psihološke djelatnosti kako je ista opisana u članku 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti pri čemu psihološka djelatnost u praksi nije segmentirana na pojedine alineje iz citiranog članka već su za obavljanje kojeg god dijela psihološke djelatnosti potrebne kompetencije iz svih područja. Npr. posao školskog psihologa zahtjeva kompetencije iz članka 4. stavka 1., 2., 4., 6. i 7. Zakona o psihološkoj djelatnosti, a kad se radi o školskim psiholozima koji dio radnog vremena drže i nastavu psihologije onda je uključen i stavak 5. članka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti. Ukoliko npr. školski psiholog u osnovnoj školi radi procjenu i savjetovanje učenika o odlasku u srednju školu onda radi poslove i iz stavka 3. članka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti. Iz ovog je primjera (a tako je za većinu poslova psihologa) vidljivo na koji je način posao psihologa sveobuhvatan, uključuje vrlo različite kompetencije, i nije moguć samo djelomičan pristup djelatnosti. Dodatno, većina praktičnih kompetencija potrebnih za obavljanje psihološke djelatnosti stječe se tijekom diplomskog studija psihologije pa samo preddiplomsko obrazovanje ne bi bilo dovoljno za eventualni djelomičan pristup djelatnosti. Nadalje je člankom 3. stavkom 1. točkom 2. Zakona o psihološkoj djelatnosti propisano da je ovlašteni psiholog - psiholog kojem je priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti i koji je upisan u Imenik psihologa, dok članak 7. propisuje da se pravo na obavljanje psihološke djelatnosti stječe priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti, a članak 8. Zakona o psihološkoj djelatnosti propisuje uvjete za priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti. Članak 46. propisuje prekršajne kazne u slučajevima kada psihološku djelatnost obavlja osoba koja nije ovlašteni psiholog. Dakle iz navedenog je evidentno da psiholog može obavljati psihološku djelatnost isključivo ukoliko mu je od strane Komore rješenjem priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti. Priznavanjem prava na obavljanje psihološke djelatnosti psiholog stječe pravo da istu obavlja u cijelosti odnosno da obavlja sve ono što se temeljem članka 4. Zakona o psihološkoj djelatnosti smatra psihološkom djelatnošću. Ne postoji djelomično priznavanje prava na obavljanje psihološke djelatnosti jer isto nije predviđeno Zakonom o psihološkoj djelatnosti, slijedom čega se osobi ne može odobriti djelomičan pristup profesiji jer da bi osoba u RH mogla obavljati psihološku djelatnost mora joj slijedom odredbi članka 7. Zakona o psihološkoj djelatnosti biti priznato pravo na obavljanje psihološke djelatnosti čime osoba postaje ovlašteni psiholog bez ikakvih ograničenja i nije joj moguće djelomično priznati pravo na obavljanje psihološke djelatnosti navodeći što bi osoba smjela, a što ne bi smjela obavljati. Nije prihvaćen Načelo djelomičnog pristupa profesionalnoj djelatnosti propisan je člankom 71. i člankom 72. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, 82/15, 70/19, 47/20) te uvjeti pod kojim nadležno tijelo može odobriti odnosno odbiti zahtjev za djelomičan pristup određenoj profesionalnoj djelatnosti. S obzirom na navedeno, nije moguće podzakonskim aktom propisivati ograničenja primjene djelomičnog pristupa za psihološku djelatnost.
2 JASNA VUJČIĆ MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU Poštovani, u potpunosti se slažem s nacrtom prijedloga pravilnika o uvjetima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - psihologa u svrhu poslovnog nastana u RH. Lijep pozdrav Primljeno na znanje Predmetni komentar ne odnosi se na pojedine odredbe Prijedloga pravilnika o sadržaju godišnjeg izvješća o radu Hrvatske psihološke komore te se prima na znanje.