Izvješće o provedenom savjetovanju - NACRT PRIJEDLOGA PRAVILNIKA O SADRŽAJU I NAČINU VOĐENJA REGISTRA OBITELJSKIH MEDIJATORA, UVJETIMA STRUČNE OSPOSOBLJENOSTI OBITELJSKIH MEDIJATORA, PROSTORNIM UVJETIMA I NAČINU PROVOĐENJA OBITELJSKE MEDIJACIJE
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatska psihološka komora | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 16. | Navedenom odredbom uređuje se status medijatora navedenih u dosadašnjem Registru. Međutim, uvidom u dosadašnji Registar vidljivo je da je upis medijatora neujednačen, sam Registar je neažuriran i sadržava cijeli niz neuređenih podataka. Mišljenja smo da bi trebalo ažurirati Registar i da bi članak 16. trebao glasiti "Stupanjem na snagu ovog Pravilnika, obiteljski medijatori koji su stekli uvjete za upis temeljem ispunjavanja uvjeta o stručnoj osposobljenosti, dužni su u roku od 60 dana od donošenja, podnijeti Zahtjev za donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta o stručnoj osposobljenosti obiteljskog medijatora sa pripadajućom dokumentacijom, koji je sastavni dio ovog Pravilnika". Time bi se ažurirali podaci u Registru i dobio točniji uvid u broj i osposobljenost obiteljskih medijatora. | Prihvaćen | Prihvaća se uz produženje roka za usklađivanje s ovim Pravilnikom |
| 2 | Vanja Branica | V. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 16. | S obzirom da u registru postoje osobe koje niti po prethodnom pravilniku nisu zadovoljile uvjete za upis u registar, promjenu pravilnika vidimo kao dobru priliku da se registar uredi, da se ažuriraju podaci i dobije točniji uvid u broj i osposobljenost obiteljskih medijatora. Predlažemo da se članak 16. izmijeni i da glasi: Stupanjem na snagu ovog pravilnika, obiteljski medijatori koji su stekli uvjete za upis temeljem ispunjavanja uvjeta o stručnoj osposobljenosti, dužni su u roku od 60 dana od donošenja ovog pravilnika, podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta o stručnoj osposobljenosti obiteljskog medijatora sa pripadajućom dokumentacijom, koji je sastavni dio ovog pravilnika". Ili ukoliko se želi pružiti postojećim medijatorima vrijeme za prilagodbu uvjeta za upis u Registar tada predlažemo da se člankom 16. predvidi rok za usklađivanje uvjeta za upis u Registar do siječnja 2021. godine. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 3 | Vanja Branica | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 14. | Stavak 3. Predlažemo da glasi Na prvom sastanku obiteljske medijacije obiteljski medijator dužan je provesti predmedijaciju i objasniti sudionicima te provjeriti jesu li razumjeli postupak obiteljske medijacije, način i dobrovoljnost sudjelovanja te utvrditi jesu li ispunjene pretpostavke za provođenje obiteljske medijacije, odnosno jesu li prisutni razlozi za neporovđenje obiteljske medijacije. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 4 | Vanja Branica | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 14. | Stavak 5, alineja 2. i 3. predlažemo dodati riječ sudjelovati na superviziji i edukaciji Stavak 5, alineja 3: Predlažemo brisati riječ “aktivno”, jer bi podrazumijevalo održavanje izlaganja ili postera ili slično, što premda je dobrodošlo, nije nužno Stavak 6: Predlažemo sklop “metodskoj superviziji” zamijeniti sklopom “sudjelovanje u metodskoj superviziji” | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 5 | Jasenka Požega | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 14. | Primjedba na članak 14. st.1: Nije jasna odredba „u odnosu na treće“. Opseg načela povjerljivosti trebao bi se osim na obiteljskog medijatora primjenjivati i na stranke u postupku obiteljske medijacije. Primjedba na članak 14. st. 3.: Nejasna odredba „obiteljski medijator dužan je uvjeriti se“. Misli li se tu na usmenu provjeru razumijevanja sadržaja stranaka? Postavlja se upitnim općenito određivanje na ovakav način sadržaja postupanja obiteljskog medijatora koji bi trebao imati kompetencije za provođenje obiteljske medijacije. Isto je vezano uz dužnost medijatora da u provođenju obiteljske medijacije postupa stručno i savjesno. Primjedba na članak 14. stavak 5. podstavak 2. i 3. : Dodati obvezu poslodavca da osigura sredstva za superviziju i edukaciju obiteljskih medijatora. Neprihvatljiva je obveza sudjelovanja obiteljskih medijatora na konferencijama, posebno aktivnog sudjelovanja. To je jedan od alternativnih uvjeta primjerice u postupku izbora u viša zvanja znanstvenika i sveučilišnih nastavnika, a ne treba se primjenjivati u odnosu na obiteljske medijatore. Primjedba na članak 14. stavak 6.: Imajući u vidu posljedice panedmije COVID-19, na sudjelovanje i provođenje edukacija, kao i vrijeme donošenja ovog Pravilnika, određeni rok od 01. 01. 2021. godine je neprimjeren. Isti bi trebao biti vezan uz upis medijatora u Registar obiteljskih medijatora u skladu s ovim Pravilnikom, ali i izradom Plana i programa edukacija te sudjelovanja u individualnoj ili metodskoj superviziji obiteljskih medijatora, određivanjem tko i na koji način i kojom dinamikom provodi edukacije i izdaje potvrde o provedenoj edukaciji ili superviziji, te planiranje osiguranja novčanih sredstava od strane nadležnog ministarstva socijalne skrbi za obiteljske medijatore u sustavu socijalne skrbi, odnosno drugih poslodavca ukoliko se radi o privatnom sektoru. Odredba članka 6. stavka 2. i odredba članka 14. stavka 6. odnose se zapravo na dozvolu (licencu) za rad obiteljskog medijatora te uvjete koje mora ispuniti u kontekstu toga. U tom smislu trebalo bi razraditi jasno standarde izdavanja i obnove dozvole za rad, kao i odrediti koje su to akreditirane institucije i osposobljene osobe koje mogu provoditi izobrazbu i superviziju obiteljskih medijatora. Također, ovakvo određenje stavlja teret odgovornosti na obiteljske medijatore da sami o svom trošku i po svom nahođenju ispunjavaju propisane kriterije te ih se dovodi u opasnost da zbog objektivnih nemogućnosti ispunjavanja uvjeta (primjerice nedostatak financijskih sredstava) budu brisani iz Registra. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog se djelomično prihvaća u dijelu aktivnog sudjelovanja, a u dijelu obveze poslodavca da osigura sredstva ne prihvaća se jer se Pravilnik odnosi i na obiteljske medijatore kojima to nije posao temeljem sklopljenog ugovora o radu te u dijelu produženja roka (1.1.2022.). |
| 6 | Vanja Branica | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 13. | Stavak 1, alineja 8: Predlažemo brisati sklop “u slučaju obustave medijacije” kao suvišan. Predlažemo jedno izvješće o obiteljskoj medijaciji, a prijedlog izgleda izvješća naveden u komentaru na članak 11. Stavak 2.: Predlažemo sklop “sudu ako je u tijeku sudski postupak o predmetu o kojem se vodi postupak obiteljske medijacije” zamijeniti sklopom “sudu koji je zastao s postupkom radi provođenja obiteljske medijacije” | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je djelomično prihvaćen. Prijedlog na stavak 2. nije prihvaćen. Odredbe ovoga Pravilnika odnose se i na obiteljsku medijaciju radi rješavanja sporova prema Zakonu o socijalnoj skrbi, a ne samo prema Obiteljskom zakonu. |
| 7 | Jasenka Požega | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 13. | Primjedba na članak 13. st. 1.: Podaci ovako navedeni u Izvješću o obiteljskoj medijaciji ostavljaju dojam kao da se odnose samo na medijaciju razvoda ili drugih sporazuma u vezi roditeljske skrbi. Što je s izvješćem o obiteljskoj medijacijom u skladu sa Zakonom o socijalnoj skrbi? Komentar u vezi stavka 1. alineji 5.: Praksa pokazuje kako većina roditelja nije spremna da se njihovo dijete uključi u postupak obiteljske medijacije. Oni koji pristaju u pravilu su i spremni uvažiti mišljenje djeteta. Ovdje je važno napomenuti kako jedan dio roditelja koji nije pristao da se dijete uključi u postupak obiteljske medijacije prihvaćaju odgovornost da roditelji donose odluke o roditeljskoj skrbi i da ih zajedno prezentiraju djeci uz mogućnost izražavanja mišljenja u razgovoru s roditeljima. | Primljeno na znanje | Primjedbe su načelne prirode. Izvješće o obiteljskoj medijaciji odnosi se i na obiteljsku medijaciju prema Zakonu o socijalnoj skrbi. |
| 8 | Jasenka Požega | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 12. | Primjedba na članak 12.: Nejasno određenje „naknadno nastupio jedan ili više razloga“. Ovdje se otvara pitanje ispunjenja pretpostavka za provođenje obiteljske medijacije koje medijator procjenjuje na 1. sastanku obiteljske medijacije (koji bi zapravo trebao biti predmedijacijski postupak) i u slučaju neispunjenja pretpostavka postoji razlog za obustavu obiteljske medijacije. No isto tako ove pretpostavke prate se i tijekom medijacije pa se može govoriti o naknadnom nastupanju jednog ili više razloga za obustavu. Naknadno nastupanje razloga može biti vezano i uz članak 332. Obiteljskog zakona, ovisno o saznanju tih činjenica. Također jedan od razloga može biti ako obiteljski medijator obustavlja postupak zbog toga što daljnje nastojanje postizanje dogovora nije svrhoviti, pri čemu bi trebao dati mogućnost strankama da se izjasne o tome. | Nije prihvaćen | Primjedba se odnosi na predmedijacijske procedure i način provođenja medijacije i nije predmet Pravilnika. |
| 9 | Vanja Branica | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 11. | Cijeli članak nam se čini suvišnim. Dovoljna je odredba o obustavi postupka obiteljske medijacije (čl. 12.), dok sadržaj izvješća o obiteljskoj medijaciji sadrži čl. 13. Smatramo da je potrebno termin stranke zamijeniti terminom sudionici (i tako u cijelom pravilniku) jer osobe koje sudjeluju u postupku obiteljske medijacije su sudionici i korištenje tog termina odražava vrijednosti i načela provedbe obiteljske medijacije. Također, zalažemo se za jednu vrstu izvješća, jer nema potrebe imati posebno izvješće o neprovođenju, o obustavi, o provođenju. Dakle, predlažemo da se izradi izvješće o obiteljskoj medijaciji koje sadrži: Opći dio -osobna imena i osobni identifikacijski broj sudionika obiteljske medijacije – predmet obiteljske medijacije -podatak o ishodu obiteljske medijacije koji može biti: - neprovođenje OM radi ispunjenja uvjeta iz čl. 332 ObZ - obustava radi nepostojanja pretpostavki za provođenje OM - dovršen postupak (postignut sporazum ili PZRS) – broj i duljina trajanja održanih sastanaka obiteljske medijacije – podatak o tome je li dijete sudjelovalo u postupku obiteljske medijacije odnosno je li djetetu omogućeno izraziti mišljenje u postupku.” - obrazloženje: dijete ne mora sudjelovati u postupku obiteljske medijacije, a imajući u vidu i zakonsku odredbu o sudjelovanju (čl. 339. ObZ). – podatak da je obiteljski medijator informirao sudionike o njihovoj obvezi da vode brigu o dobrobiti djeteta i svih drugih članova obitelji, ako se radi o sporu o roditeljskoj skrbi – osobno ime obiteljskog medijatora i – potpis obiteljskog medijatora. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 10 | Jasenka Požega | IV. POSTUPAK OBITELJSKE MEDIJACIJE, Članak 10. | Primjedba na članak 10. st. 3.: Nepotrebno je limitirati medijacijski proces na broj sastanaka (najmanje i najviše). Praksa ukazuje da za neke složene prijepore je potreban i veći broj sastanka od 5. Trebalo bi obiteljskom medijatoru dati mogućnost dužeg vremena trajanja medijacijskog procesa s obzirom na sadržaj spora, okolnosti i svrhovitost postupka te njegovu dužnost da postupak provede bez odugovlačenja. Primjedba na članak 10. st. 4.: Strane u medijaciji trebaju se prethodno sporazumjeti oko načina održavanja susreta (zajednički/odvojeni), kao i o tome koje će se informacije i podaci prenijeti drugoj strani. Prijedlog: „Obiteljska medijacija se može provoditi kroz zajedničke susrete obiteljskog medijatora sa svim stranama u prijeporu ili kroz odvojene susrete kada je prisutan obiteljski medijator i jedna strana u prijeporu ako su se stranke tako sporazumjele.“ Dodati novi stavak iza stavka 4.: „ Obiteljski medijator može informacije i podatke koje je dobio od jedne stranke tijekom odvojenih susreta prenijeti drugoj stranki samo uz njen pristanak.“ Primjedba na članak 10. st. 5.: Stranke u sporu bi se trebale sporazumjeti o odabiru/imenovanju obiteljskog medijatora pa tako i o tome hoće li obiteljsku medijaciju provoditi jedan ili više obiteljskim medijatora. Ako se ne mogu sporazumjeti mogu zatražiti da ih odrede treća osoba npr. Hrvatsko društvo za obiteljsku medijaciju. Primjedba na članak 10. st. 6.: Stranke u sporu bi se trebale sporazumjeti o odabiru/imenovanju obiteljskog medijatora pa tako i o tome hoće li obiteljsku medijaciju provoditi jedan ili više obiteljskim medijatora. Ako se ne mogu sporazumjeti mogu zatražiti da ih odrede treća osoba npr. Hrvatsko društvo za obiteljsku medijaciju. | Djelomično prihvaćen | Obiteljska medijacija je višekratan medijacijski proces koji može imati najmanje dva susreta. Prijedlog se prihvaća u dijelu mogućnosti proširenja trajanja medijacijskog procesa iznad pet susreta uz dodatak da se radi o iznimci, kada je izgledno da je moguće postići sporazum. Prijedlog na stavak 4. nije prihvaćen jer je prijedlog dio predmedijacijske procedure i sporazuma o uključivanju u medijaciju i nije predmet Pravilnika Prijedlozi na stavak 5. i 6. nisu prihvaćeni jer prihvaćen jer se odnose na predmedijacijske procedure i sporazum o uključivanju u medijaciju i nisu predmet Pravilnika U prekograničnim sporovima u pravilu se radi o komedijaciji, a samo izuzetno je provodi jedan medijator. |
| 11 | Hrvatska psihološka komora | I PROSTORNI UVJETI, Članak 8. | Članak 8. stavak 2.: Stavak je u cijelosti nejasan i nedorađen, bez jasnih okvira definiranja više sile i okvira predlaganja takvog načina vođenja medijacije. Što u konkretnom slučaju podrazumijeva pojam više sile? Tko određuje i definira višu silu? Temeljem kakve procjene medijatora? Kako bi u tom slučaju izgledao postupak? Tko kontrolira uvjete i što je sa neutralnošću i objektivnošću postupka i medijatora? Što ukoliko sudionik predlaže takav način rada? Kako se pismena (izvješća, sporazumi itd.) potpisuju i dostavljaju? Elektronski potpisi su jasno propisani i razlikuju se od skeniranih potpisa. Taj je stavak potrebno vrlo precizno i jasno oblikovati. | Djelomično prihvaćen | Prihvaća se u dijelu brisanja „ u slučaju više sile“. Iznimno se obiteljska medijacija i sada provodi na daljinu (npr. u slučajevima međunarodne otmice djece, bolesti COVID-19). |
| 12 | Vanja Branica | I PROSTORNI UVJETI, Članak 8. | Stavak 1: Predlažemo navesti: provodi se u posebnom prostoru, opremljenom i prilagođenom za provođenje individualnih ili grupnih postupaka adekvatnog rješavanja obiteljskih sukoba i sporova te obiteljske medijacije. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 13 | Vanja Branica | I PROSTORNI UVJETI, Članak 8. | Stavak 1: Predlažemo brisati riječi “i savjetovanja”, jer se Pravilnikom uređuje samo obiteljska medijacija. Stavak 2: Predlažemo sklop “u slučaju više sile” brisati, pojam iznimno bi to trebao podrazumijevati. Osim toga, provodi li se na daljinu u slučajevima međunarodne otmice? To nije viša sila, a iznimka je od pravila. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 14 | Jasenka Požega | I PROSTORNI UVJETI, Članak 8. | Primjedba na članak 8. st. 1.: Preopćenito određeni uvjeti, posebice u pogledu sigurnosnih uvjeta. Potrebno je precizirati što podrazumijeva „posebni prostor, oprema i prilagodba“ za provođenje medijacijskih postupaka, osiguranje privatnosti te sigurnosnih uvjeta (kako će se i na koji način osigurati). Nije jasno iz kojeg razloga se navode i uvjeti savjetovanja, grupnog ili individualnog rada, naime ovaj Pravilnik bi trebao regulirati prostorne uvjete za provođenje obiteljske medijacije. Primjedba na članak 8. st. 2.: Preopćenito određenje „slučaj više sile“. U pravilu preporuka za provođenje obiteljske medijacije je „licem u lice“, no postoje okolnosti koje govore u prilog mogućnosti održavanja sastanka obiteljske medijacije korištenjem aplikacija za video komunikaciju (slučaj kada se strane ne mogu okupiti na istom mjestu jer žive u udaljenim mjestima, nasilje/sigurnosne mjere, primjer pandemije COVID 19 i sl.). Važno je napomenuti kako isto zahtjeva izradu smjernica za procjenu i provođenje obiteljske medijacije korištenjem aplikacija za video komunikaciju (primjerice Zoom, Skayp) ili telefonskog pregovaranja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 15 | Jasenka Požega | I PROSTORNI UVJETI, Članak 7. | Primjedba Članak 7. st.1.: Upitno je ovakvo određenje tko može biti obiteljski medijator. Naime, Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskim stupnjem (N.N., 107/07 i 118/12), uređuju se akademski i stručni nazivi i akademski stupanj te njihovo stjecanje i korištenje. U navedenom zakonu određeno je da završetkom specijalističkog diplomskog studija osoba stječe stručni naziv specijalist uz naznaku struke ili dijela struke sukladno nazivu studijskog programa. Završetkom studijskog programa Poslijediplomskog specijalističkog studija iz obiteljske medijacije, kojeg provodi Pravni fakultet Studijski centar socijalnog rada, stječe se akademski naziv sveučilišni/a specijalist/specijalistica obiteljske medijacije (univ. sepc. mediat.). Kompetencije koje polaznik stječe završetkom studija navedene su studijskom programu: „Po završetku studija polaznici će biti osposobljeni za samostalnu pripremu, vođenje i završetak procesa obiteljske medijacije u svim područjima obiteljskih sukoba. Očekuje se da će imati znanja o teorijama sukoba i načinima njihova rješavanja u obiteljskom okruženju, modelima obiteljske medijacije i njihovoj primjenjivosti u različitim područjima te hrvatskom, europskom i internacionalnom pravnom okviru.“ Ukoliko je intencija zakonodavca proširiti mogućnost obavljanja usluge obiteljske medijacije i osobama s drugim edukacijama, to bi trebalo razdvojiti. Prijedlog izmjene članka 7. st. 1. uz novi stavak (*) : (1)„Obiteljsku medijaciju provodi sveučilišni/a specijalist/specijalistica obiteljske medijacije sa završenim poslijediplomskim specijalističkim studijem obiteljske medijacije te koji/a je upisana u Registar obiteljskih medijatora. (*) Obiteljsku medijaciju može provoditi i osoba sa završenom izobrazbom za obiteljskog medijatora po odgovarajućim europskim standardima izobrazbe od minimalno 140 sati edukacije, 40 sati supervizirane prakse i 20 sati supervizije te koja je upisana u Registar obiteljskih medijatora.“ Ovdje se nameće i pitanje općih uvjeta koje obiteljskih medijator treba ispunjavati (VSS, zvanje, iskustvo….), pri čemu i uvažiti odredbu članka 213. Zakona o socijalnoj skrbi. Primjedba Članak 7. st. 2.: Nije jasno o kojoj se edukaciji radi i na koga se odnosi. Naime, člankom 7. stavkom 1. određuju se osobe koje mogu provoditi obiteljsku medijaciju. Osoba koja ima završen specijalistički studij obiteljske medijacije svoju izobrazbu stekli su na temelju završetka studijskog programa Poslijediplomskog specijalističkog studija za obiteljsku medijaciju, a ne na temelju neke druge nespecificirane „edukacije“. U navedenom studijskom programu detaljno je opisana struktura specijalističkog poslijediplomskog studija kako bi se stekao akademski naslov sveučilišni specijalist obiteljske medijacije. Stječe se dojam kao da se ovim Pravilnikom opisuje program izobrazbe što nije nikako u domeni ministarstva nadležnog za socijalnu skrb. Kompetencije koje će zakonodavac odrediti moraju proizlaziti na temelju verificiranih obrazovnih programa, a jedan od takvih je i Poslijediplomski specijalistički studij iz obiteljske medijacije. Nije mi poznato da postoje neki drugi verificirani programi u Republici Hrvatskoj niti tko ih provodi. Ovdje ostaje otvoreno pitanje tko će odrediti sadržaj i način provođenja izobrazbe za stručnjake koji nisu završili poslijediplomski specijalistički studij iz obiteljske medijacije (Hrvatsko društvo za obiteljsku medijaciju u suradnji sa Studijskim centrom socijalnog rada Pravnog fakulteta ili netko dr.?). No načelno se ovdje može postaviti i pitanje intencije i iniciranja uvođenja izobrazbe za obiteljske medijatora pored uspostavljenog Poslijediplomskoga specijalističkog studija iz obiteljske medijacije. U svakom slučaju potrebno je i uskladiti terminologiju, u stavku 1. govori se o izobrazbi, a u stavku 2. o edukaciji. Primjedba članak 7. st. 3. i 4.: Načelni komentar u vezi članka 7. st. 3. i 4. se odnosi se na pojašnjenje što izobrazba obuhvaća, odnosno ovdje bi se trebalo govoriti o programu izobrazbe uz opisni sadržaj i trajanje, a ne o kompetencijama. Primjedba članak 7. st. 5.: Vidi pojašnjenje za članak 7. st. 1. Predlaže se izmjena uvažavajući primjedbe navedene uz članak 7. st. 1. „ (5) Prekograničnu obiteljsku medijaciju može provoditi medijator koji osim uvjeta iz stavka 1. i 2. ovoga članka ima i odgovarajućih 40 sati izobrazbe prema programu izobrazbe za prekogranične sporove.“ Primjedba članak 7. st. 6.: Načelni komentar u vezi članka 7. st. 6. odnosi se na pojašnjenje što izobrazba za provođenje prekogranične obiteljske medijacije obuhvaća, odnosno ovdje bi se trebalo govoriti o programu uz opisni sadržaj, a ne o kompetencijama. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena u dijelu uvjeta spreme, zvanja i iskustva obiteljskog medijatora. Poslijediplomskim specijalističkim studijem iz obiteljske medijacije stječe se akademski naziv, a za provođenje obiteljske medijacije su ključne kompetencije i izobrazba koja je propisana i može se steći edukacijom, superviziranom praksom i supervizijom koja je propisana i usklađena s EU standardima izobrazbe, a koju se može osigurati i izvan poslijediplomskog specijalističkog studija. Primjedba na članak 7. stavak 2. je djelomično prihvaćena, tj. prihvaćena je dijelu terminološkog usklađenja. Na potvrdama/certifikatima kojima se potvrđuje da je polaznik završio određeni program izobrazbe specificira se broj sati izobrazbe kao i struktura i program izobrazbe koju je polaznik završio i koja se koristi kao dokaz pri utvrđivanju ispunjavanja uvjeta. Primjedbe na stavak 3., 4., 5. i 6. nisu prihvaćene. Navedeno je načelno što program izobrazbe obuhvaća i njegovo trajanje, a u stavku 3. i 4. pojašnjava se koje kompetencije trebaju steći temeljem propisane izobrazbe za obiteljskog medijatora. Dodatne kompetencije razrađene su u stavku 6. članka 7. Pravilnika. Programom edukacije obiteljski medijatori stječu specifična znanja i vještine odnosno kompetencije potrebne za provođenje obiteljske medijacije. |
| 16 | IRA BECK | I PROSTORNI UVJETI, Članak 7. | Poštovani, mislim da bi u članku 7. Nacrta prijedloga pravilnika o sadržaju i načinu vođenja registra obiteljskih medijatora, uvjetima stručne osposobljenosti obiteljskih medijatora, prostornim uvjetima i načinu provođenja obiteljske medijacije trebalo dodatno razraditi i navesti specifične kompetencije koje bi medijator trebao imati za vođenje medijacije u koju su uključene osobe s raznim posebnim potrebama (odrasli i/ili djeca), ne samo komunikacijskim. Naime, mnoge obitelji dolaze u situaciju da je potrebno uključiti obiteljskog medijatora upravo iz razloga što u obitelji postoji netko sa specifičnim posebnim potrebama bilo novonastalima ili urođenim. Takve situacije koje promjene odnose u obitelji su vrlo složene i iznimno je važno znati kako se postaviti u odnosu na samu osobu zbog koje je do takve promjene u obiteljskim odnosima došlo, a onda i kako se postaviti u odnosu na obitelj kao cjelinu. Educiranost medijatora u pojedinim specifičnim "poljima" treba biti jasno navedena. Ira Beck | Nije prihvaćen | Kompetencije obiteljskih medijatora odnose se na rješavanje sporova iz obiteljskih odnosa, a ne na potrebe sudionika. |
| 17 | Jasenka Požega | MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU, I PROSTORNI UVJETI | Naslov govori o prostornim uvjetima, a nastavno slijedi podnaslov "Stručna osposobljenost medijatora". Potrebno uskladiti poglavlja i naslove. | Nije prihvaćen | Naslov treće cjeline glasi: „Stručna osposobljenost obiteljskog medijatora i prostorni uvjeti“ Članak 7. Pravilnika se odnosi na stručnu osposobljenost obiteljskog medijatora, a članak 8. Pravilnika na prostorne uvjete za provođenje obiteljske medijacije |
| 18 | Vanja Branica | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 6. | Stavak 3, alineja 4 predlažemo dodati riječ procedura iza riječi propisa tako da alineja glasi: poznavanje i razumijevanje pravnih propisa i procedura od značaja za rješavanje spornih obiteljskih odnosa. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 19 | Vanja Branica | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 6. | Stavak 4, alineja 5: Predlažemo brisati dio “uvid u sudsku praksu i alternativno rješavanje sporova i ovjeravanje sporazuma”. Naime, “imati uvid u sudsku praksu” po našem mišljenju nije kompetencija, a pojam “ovjeravanje sporazuma” je nepotpun i nejasan. Stavak 4, alineja 7: Predlažemo zamijeniti pojam “suvoditeljstvo” pojmom “sumedijacija” Stavak 4, alineja 2: Predlažemo pojam “pravni kontekst” kao nejasan zamijeniti pojmom “odredbe”, jer se odredbe ionako mogu pravilno razumjeti samo ako se poznaje i širi kontekst, čak i da je jasno izrečeno, podrazumijeva se. Stavak 6, alineja 3: Predlažemo brisati dio “pisanih prekograničnih sporazuma, Memoranduma o razumijevanju „Memorandum of Understanding“ i zrcalnih zahtjeva „mirror orden“ kojima se osigurava siguran povratak djece”. Zalažemo se i inače u ovome nacrtu za manje detaljan pristup, nomotehnička pravila ne podržavaju navođenje ovakovih primjera (tiskarska pogreška: mirror ordeR). Stavak 6, alineja 4: službeni naziv dokumenta je Haška konvencija o građanskopravnim vidovima (ne aspektima) međunarodne otmice djece, v. Narodne novine, Međunarodni ugovori, br. 8/2018. | Djelomično prihvaćen | Prijedlozi na stavak 4. alineja 5. i 7. su prihvaćeni, kao i prijedlozi na stavak 6. alineja 3. i 4. Prihvaća se prijedlog u dijelu brisanja pojma „pravni kontekst“, a pojam „odredbe“ je ispušten kao suvišan. |
| 20 | Vanja Branica | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 6. | Predlažemo da se u stavak 2 doda riječ sudjelovao u metodskoj superviziji zbog jasnoće jer će netko biti supervizor, a netko supervizant i smatramo da riječ sudjelovanje objedinjuje i jedno i drugo. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 21 | Snježana Rađa | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 5. | Poštovani, mišljenja sam da bi se podatci u Registru trebali ažurirati nakon određenog vremenskog intervala na incijativu nadležnog Ministarstva, a ne samo na zahtjev obiteljskog medijatora. | Nije prihvaćen | Podaci u Registru podložni promjenama su osobni podaci kojima raspolaže obiteljski medijator. |
| 22 | Hrvatska psihološka komora | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 4. | Članak 4. stavak 3.: Navedenom odredbom uređen je postupak utvrđivanja uvjeta stručne osposobljenosti obiteljskog medijatora uz moguće traženje mišljenja nadležnog Ministarstva od Hrvatskog društva za obiteljsku medijaciju o osposobljenosti medijatora. Međutim, pitanje je temeljem čega je Hrvatsko društvo za obiteljsku medijaciju osposobljeno davati procjene stručne osposobljenosti. Jasno je u članku 7. prijedloga Pravilnika propisano tko može biti obiteljski medijator, kakvu edukaciju i kompetencije treba imati, što se dokazuje dokumentacijom od strane pravne osobe ovlaštene za edukaciju. Imenovano društvo ne ispunjava definirane uvijete. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 23 | Vanja Branica | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 3. | Predlažemo dodavanje točke 10. specifične kompetencije/znanja u području medijacije npr. za međunarodnu obiteljsku medijaciju, medijacija roditeljskih sporova, on-line medijaciju ili prostor za upis edukacija koje je osoba završila u području medijacije | Djelomično prihvaćen | Prihvaćeno u dijelu specifičnih kompetencija iz prekogranične obiteljske medijacije dok u preostalom dijelu nije prihvaćen jer svaki obiteljski medijator ima stručnu osposobljenost u području medijacije roditeljskih sporova i on-line medijacije. |
| 24 | Jasenka Požega | II. REGISTAR OBITELJSKIH MEDIJATORA, Članak 3. | Pod točkom 2. navesti osobni identifikacijski broj (OIB). Pod točkom 4. nije jasno o kojim podacima se radi osobnom broju telefona, adrese e pošte ili službenim, trebalo bi staviti podatke gdje se obiteljska medijacija provodi, naziv ustanove, mjesto rada, broje telefona i adresa elektroničke pošte. Pod točkom 7. staviti „datum upisa u Registar“. Dodati točke 10. registarski broj upisa medijatora, 11. podatak o promjeni i dopuni upisa, 12. podatak o prestanku, odnosno gubitku statusa registracije za obiteljskog medijatora. | Djelomično prihvaćen | Nije prihvaćen prijedlog koji se odnosi na točku 2. budući da je prihvaćen prijedlog za brisanje podatka o OIB-u iz Registra obiteljskih medijatora. U odnosu na prijedlog za točku 4. - isti je djelomično prihvaćen. Kontakt podaci u Registru obiteljskih medijatora odnose se na privatne podatke obiteljskog medijatora. Prijedlog se djelomično prihvaća u odnosu na obiteljske medijatore zaposlene u sustavu socijalne skrbi na način da će se Registar dopuniti podacima o nazivu ustanove zaposlenja, broju telefona i adresi elektroničke pošte obiteljskog medijatora. Prijedlog na točku 7. je prihvaćen, dok prijedlog dodatka točke 10. nije prihvaćen je ne sadrži obrazloženje zbog čega je registarski broj upisa obiteljskog medijatora relevantan podatak o kojem bi se trebala voditi evidencija. Prijedlog za točku 11. nije prihvaćen. Registar treba sadržavati točno određene podatke o kojima se vodi evidencija. U navedenom smislu prihvaćeni su prijedlozi za dopunu registra podacima o specifičnim kompetencijama za prekograničnu medijaciju kao i podacima o ustanovi zaposlenja obiteljskog medijatora zaposlenog u sustavu socijalne skrbi, broju telefona i adresi elektroničke pošte. Prijedlog za točku 11. nije prihvaćen. U Registru se nalaze samo obiteljski medijatori koji ispunjavaju propisane uvjete. Obiteljski medijatori koji prestanu ispunjavati uvjete, brišu se iz Registra. |
| 25 | Vanja Branica | MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU | Hrvatsko društvo obiteljskih medijatora smatra da je potrebno brisati OIB-a obiteljskog medijatora. S obzirom da će Registar biti javno dostupan smatramo da nije potrebno javno objavljivati takav osobni podatak o medijatorima i da to nije relevantno javnosti (potencijalnim sudionicima) prilikom odabira medijatora. | Prihvaćen | Prihvaća se |