Izvješće o provedenom savjetovanju - Obrazac prethodne procjene za Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona s konačnim prijedlogom zakona
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ljiljana Horvat | 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.6. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA | Prema članku 56. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske, svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Tko radi puno radno vrijeme ne bi smio biti siromašan - to bi mu trebala jamčiti minimalna plaća Tako se sa dugotrajnom ovrhom može živjeti primjerice u Njemačkoj (a čije rješenje vrijedi i u Hrvatskoj ) gdje je od ovrhe izuzeta minimalna plaća ( P-Konto = 1.178,59 Euro neto) Minimalna plaća izuzeta je u potpunosti od ovrhe i u svih 50 zemalja SAD-a putem Zakona "Wage garnishment Title III of the Consumer Credit Protection Act (CCPA)" Nadalje, propisana granica siromaštva za samca za 2020 godinu, iznosi 2.485 kuna mjesečno dok ukupno 1150025 hrvatskih državljana, umirovljenika (većinom samaca) prima prosječnu mirovinu u iznosu od 2.558,33 kuna. (Statističke informacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, broj 8/2020., rujan 2020. ) Dopuštanjem provedbe ovrhe u visini 1/4 primanja nad prosječnom mirovinom, Vlada RH dovodi umirovljenike u prisilno siromašto te im ne osigurava prava zajamčena Ustavom i Zakonom. Zaštita ovršenika, između ostalog, ostvaruje se isključivanjem i ograničenjem predmeta i sredstava na kojima odnosno kojima se može prisilno tijekom ovršnoga postupka ostvarivati tražbina ovrhovoditelja te pružanjem ovršeniku određenih procesnih i materijalnopravnih garancija tijekom i u povodu ovršnoga postupka. Člankom 63. Ustava Republike Hrvatske propisano je da država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Navedene ustavne odredbe promiču pravo na dostojan život svakog građanina Republike Hrvatske što svakako ne bi bilo moguće osigurati ukoliko bi postojala mogućnost da se ovršeniku ovrši cjelokupni iznos njegovog primanja (plaće, mirovine i dr.). Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću propisana je u okviru radnog prava. Ranije važećim Zakonom o radu ('Narodne novine', br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05) bilo je propisano da se najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno ustegnuti najviše jedna trećina plaće ili naknade plaće radnika. Važećim Zakonom o radu ('Narodne novine', br. 93/14) u članku 97. utvrđeno je da se plaća ili naknada plaće radnika može prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom. Nadalje, Opći porezni zakon ('Narodne novine', br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) u članku 142. (nepljenjive tražbine) propisuje da se u postupku ovrhe ne mogu plijeniti ovršenikove tražbine po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Slijedom navedenoga razvidno je da je u čitavom razdoblju važenja Ovršnog zakona dio plaće izuzet od ovrhe, a određene izmjene idu samo u smjeru iznosa koji je izuzet. Neophodno je od ovrhe izmjenom OZ-a u potpunosti zaštiti dohodak u visini granice siromaštva odnosno minimalne plaće. Efikasnost u provedbi ovrhe limitirana je načelom zaštite ovršenika (potreba da se dužnik zaštiti ima svoju ekonomsku, političku, socijalnu i drugu dimenziju) kao jednog od određujućih i korektivnih načela ovršnoga prava koje štiti društveno značajnije vrijednosti kao što su život, sloboda, dostojanstvo, osnove ekonomske i socijalne egzistencije i djelatnosti ovršenika. Načelo zaštite ovršenika ostalo je nepromijenjen dio ovršnopravnog poretka u Republici Hrvatskoj. Zaštita ovršenika, između ostalog, ostvaruje se isključivanjem i ograničenjem predmeta i sredstava na kojima odnosno kojima se može prisilno tijekom ovršnoga postupka ostvarivati tražbina ovrhovoditelja te pružanjem ovršeniku određenih procesnih i materijalnopravnih garancija tijekom i u povodu ovršnoga postupka. | Nije prihvaćen | Postojeće ograničenje ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju odgovarajuće te omogućuje dostatnu zaštitu ovršenika. |
| 2 | Ljiljana Horvat | 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.4. UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA | Vezano na iznos prosječne neto plaće koji se ne može ovršiti (zaštićeni dio) ___________________________ Prema članku 56. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske, svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Tko radi puno radno vrijeme ne bi smio biti siromašan - to bi mu trebala jamčiti minimalna plaća Tako se sa dugtrajnom ovrhom može živjeti primjerice u Njemačkoj (a čije rješenje vrijedi i u Hrvatskoj ) gdje je od ovrhe izuzeta minimalna plaća ( P-Konto = 1.178,59 Euro neto) Minimalna plaća izuzeta je od ovrhe i u svih 50 zemalja SAD-a putem Zakona "Wage garnishment Title III of the Consumer Credit Protection Act (CCPA)" Nadalje, propisana granica siromaštva za samca za 2020 godinu, iznosi 2.485 kuna mjesečno dok ukupno 1150025 hrvatskih državljana, umirovljenika (većinom samaca) prima prosječnu mirovinu u iznosu od 2.558,33 kuna. Dopuštanjem provedbe ovrhe u visini 1/4 primanja nad prosječnom mirovinom, Vlada RH dovodi umirovljenike u prisilno siromašto te im ne osigurava prava zajamčena Ustavom i Zakonom. Zaštita ovršenika, između ostalog, ostvaruje se isključivanjem i ograničenjem predmeta i sredstava na kojima odnosno kojima se može prisilno tijekom ovršnoga postupka ostvarivati tražbina ovrhovoditelja te pružanjem ovršeniku određenih procesnih i materijalnopravnih garancija tijekom i u povodu ovršnoga postupka. Člankom 63. Ustava Republike Hrvatske propisano je da država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Navedene ustavne odredbe promiču pravo na dostojan život svakog građanina Republike Hrvatske što svakako ne bi bilo moguće osigurati ukoliko bi postojala mogućnost da se ovršeniku ovrši cjelokupni iznos njegovog primanja (plaće, mirovine i dr.). Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću propisana je u okviru radnog prava. Ranije važećim Zakonom o radu ('Narodne novine', br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05) bilo je propisano da se najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno ustegnuti najviše jedna trećina plaće ili naknade plaće radnika. Važećim Zakonom o radu ('Narodne novine', br. 93/14) u članku 97. utvrđeno je da se plaća ili naknada plaće radnika može prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom. Nadalje, Opći porezni zakon ('Narodne novine', br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) u članku 142. (nepljenjive tražbine) propisuje da se u postupku ovrhe ne mogu plijeniti ovršenikove tražbine po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Slijedom navedenoga razvidno je da je u čitavom razdoblju važenja Ovršnog zakona dio plaće izuzet od ovrhe, a određene izmjene idu samo u smjeru iznosa koji je izuzet. Neophodno je od ovrhe izmjenom OZ-a u potpunosti zaštiti dohodak u visini granice siromaštva odnosno minimalne plaće. Efikasnost u provedbi ovrhe limitirana je načelom zaštite ovršenika (potreba da se dužnik zaštiti ima svoju ekonomsku, političku, socijalnu i drugu dimenziju) kao jednog od određujućih i korektivnih načela ovršnoga prava koje štiti društveno značajnije vrijednosti kao što su život, sloboda, dostojanstvo, osnove ekonomske i socijalne egzistencije i djelatnosti ovršenika. Načelo zaštite ovršenika ostalo je nepromijenjen dio ovršnopravnog poretka u Republici Hrvatskoj. Zaštita ovršenika, između ostalog, ostvaruje se isključivanjem i ograničenjem predmeta i sredstava na kojima odnosno kojima se može prisilno tijekom ovršnoga postupka ostvarivati tražbina ovrhovoditelja te pružanjem ovršeniku određenih procesnih i materijalnopravnih garancija tijekom i u povodu ovršnoga postupka. Vezano na provedbu ovrhe na plaći temeljem izjave o zapljeni po pristanku dužnika ___________________________ Dužnik može privatnom ispravom potvrđenom od javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine vjerovnika zaplijeni njegova plaća ... osim u dijelu kojim je to primanje izuzeto od ovrhe. Suglasnost kojom se dopušta pljenidba plaće ... za iznos koji je izuzet od ovrhe, ne proizvodi pravne učinke. Međutim, prema članku 56. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske, svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život. Člankom 63. Ustava Republike Hrvatske propisano je da država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život. Navedene ustavne odredbe promiču pravo na dostojan život svakog građanina Republike Hrvatske što svakako ne bi bilo moguće osigurati ukoliko bi postojala mogućnost da se ovršeniku ovrši cjelokupni iznos njegovog primanja (plaće, mirovine i dr.). Zaštita plaće pri prisilnom ustegnuću propisana je u okviru radnog prava. Ranije važećim Zakonom o radu ('Narodne novine', br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05) bilo je propisano da se najviše polovica plaće ili naknade plaće zaposlenika može prisilno ustegnuti radi ispunjenja obveze zakonskog uzdržavanja, a za ostale obveze može se prisilno ustegnuti najviše jedna trećina plaće ili naknade plaće radnika. Važećim Zakonom o radu ('Narodne novine', br. 93/14) u članku 97. utvrđeno je da se plaća ili naknada plaće radnika može prisilno ustegnuti u skladu s posebnim zakonom. Nadalje, Opći porezni zakon ('Narodne novine', br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) u članku 142. (nepljenjive tražbine) propisuje da se u postupku ovrhe ne mogu plijeniti ovršenikove tražbine po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Sukladno navedenom, jasna je potreba za retroaktivnom primjenom zaštite ovršenih građana (primjer dosadašnje prakse u čl.44 prijelaznih i završnih odredaba NN 73/17 OZ) obzirom na nedopuštenost izjava o zapljeni cijele plaće , a sve radi ranije važećih propisa Zakona o radu ('Narodne novine', br. 38/95, 54/95, 65/95, 102/98, 17/01, 82/01, 114/03, 123/03, 142/03, 30/04 i 68/05) u članku 97 te općeg poreznog zakona ('Narodne novine', br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) u članku 142. Zakon je jasan, ovrha cijele plaće je protuustavna. Efikasnost u provedbi ovrhe limitirana je načelom zaštite ovršenika (potreba da se dužnik zaštiti ima svoju ekonomsku, političku, socijalnu i drugu dimenziju) kao jednog od određujućih i korektivnih načela ovršnoga prava koje štiti društveno značajnije vrijednosti kao što su život, sloboda, dostojanstvo, osnove ekonomske i socijalne egzistencije i djelatnosti ovršenika. Načelo zaštite ovršenika ostalo je nepromijenjen dio ovršnopravnog poretka u Republici Hrvatskoj. Zaštita ovršenika, između ostalog, ostvaruje se isključivanjem i ograničenjem predmeta i sredstava na kojima odnosno kojima se može prisilno tijekom ovršnoga postupka ostvarivati tražbina ovrhovoditelja te pružanjem ovršeniku određenih procesnih i materijalnopravnih garancija tijekom i u povodu ovršnoga postupka. | Nije prihvaćen | Postojeće ograničenje ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju odgovarajuće te omogućuje dostatnu zaštitu ovršenika. |
| 3 | Ljiljana Horvat | 5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA , 5.3. UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA | Vratiti odredbu zakona (i primijeniti je ovog puta na sve vjerovnike odnosno dužnike) a kojom se u cijelosti štiti dohodak u visini propisane granice siromaštva ( 2.710 kuna za 2020.g. ) a na ostatak primanja primijeniti ograničenje ovrhe od jedne četvrtine odnosno trećine. Na taj bi način svota zaštićenog dijela prosjećne plaće ( 6.774 kn ) mogla biti ovršena u maksimalnom iznosu od 1.016 kn umjesto dosadašnjih 1.693,5 kn. Također, 61 posto svih mirovina je u zoni siromaštva sa mirovinom manjom od 2.800 kn, što znači da bi umirovljenici, umjesto da potonu u bijedu, imali dostojnu starost. Ustavni se sud u svojoj odluci ( U-II-240/2014 od 11. srpnja 2017. glede izjave o suglasnosti na zapljenu plaće ) u pojašnjenju članka 56. stavku 1. Ustava Republike Hrvatske (svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život) pozvao na u međuvremenu ukinuti Opći porezni zakon ('Narodne novine', br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12, 73/13 i 26/15) u članku 142. (nepljenjive tražbine) koji je propisao da se u postupku ovrhe ne mogu plijeniti ovršenikove tražbine po osnovi plaće i s plaćom izjednačenih primanja do iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj utvrđene prema propisu o minimalnoj plaći. Njemačka (a čije rješenje vrijedi i u Hrvatskoj ) pruža još veću zaštitu plaće vlastitih građana, gdje je od ovrhe izuzeta minimalna plaća ( P-Konto = 1.178,59 Euro neto) Minimalna plaća izuzeta je u potpunosti od ovrhe i u svih 50 zemalja SAD-a putem Zakona "Wage garnishment Title III of the Consumer Credit Protection Act (CCPA)" Iz odluke već citirane presude Ustavnog Suda ; „ potreba da se dužnik zaštiti ima svoju ekonomsku, političku, socijalnu i drugu dimenziju, kao jednog od određujućih i korektivnih načela ovršnoga prava koje štiti društveno značajnije vrijednosti kao što su život, sloboda, dostojanstvo, osnove ekonomske i socijalne egzistencije i djelatnosti ovršenika „ | Nije prihvaćen | Postojeće ograničenje ovrhe na plaći, mirovini ili drugom stalnom novčanom primanju odgovarajuće te omogućuje dostatnu zaštitu ovršenika. |
| 4 | Zlata Blaće | Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona s konačnim prijedlogom zakona, 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | Ponizno molimo da razmotre ove izmjene zakona djelatnici fine, bilježnici, tzv.agencije za naplatu potraživanja i naravno naši pošteni bankari i da svakako ga usklade sa svojim potrebama kao i uvijek do sada. Računamo na njih, da ne bi poslovali negativno već kao i do sada živjeli kao bubreg u loju na račun ovršenih. Ovim se ne rješava ništa, ista meta isto odstojanje. Smanjenje nezaštićenog djela primanja molim da ne smanjujete na 10% jer nije dostatno za gore pobrojane, Zastaru ni slučajno uvesti, tako da nakon 9g i 11mj.i 29dana pošteni vjerovnik sa ništavom tražbinom može ovršiti ovršenika za daljnjih 10g. i tako dok ne izumre loza ovršenika, jer zatezna kamata teče do isplate. Nekretnine molimo da prodajete po još nižoj cijeni kako ne bi slučajno došlo do isplate tražbine, tako da se ostavi dug ovršeniku da se nakon deložacije ne bi osilio i zaboravio na dug. Nije važno zašto je tko ovršen, važno je da su pošteni bankari podnijeli vjerodostojne isprave za jednostrano utvrđenu tražbinu prema svojim poslovnim knjigama, po pravnim poslovima sa poštenim i valjanim odredbama ugovora po njihovoj volji, sudu zabraniti odgađati takve ovrhe,DUG JE OZBILJNA STVAR. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |