Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o nacrtu Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 TONI KNEŽEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA, Članak 3. Podržava se izmjena predmetne odredbe, a obzirom da je prethodno važeće uređenje bilo iznimno otežavajuće i diskriminatorno za pojedine kandidate (isto je prepoznato i od strane pravobranitelja), no ukazuje se da se predloženim rješenjem ne mogu adekvatno riješiti uočene teškoće u primjeni iste. Prvenstveno nije jasno tko je ovlašten utvrđivati jesu li ispunjeni uvjeti za napuštanje prostorije u kojoj se provodi ispit, odnosno tko je osoba ovlaštena utvrditi postoje li zdravstveni ili drugi opravdani razlozi za napuštanje prostorije. Nije jasno ni koja je posljedica nesuglasnosti između kandidata i takve osobe o tome jesu li ispunjeni takvi uvjeti. Može li se uzeti da bi takva osoba zdravstveni problem za koji ne postoji odgovarajuća liječnička dokumentacija (npr. iznenadni napadaj panike tijekom pisanja ispita) doživjela kao opravdan razlog za napuštanje prostorije? Dodatno se ukazuje i da je predloženo uređenje i dalje diskriminatorno, obzirom da se pretpostavlja da bi određene osobe pred cijelom prostorijom i ostalim kandidatima morale predočiti svoju eventualnu liječničku ili drugu dokumentaciju ili pred cijelom prostorijom obznaniti svoje druge opravdane razloge za napuštanje prostorije. Uzevši u obzir da pisani dio pravosudnog ispita traje šest sati, navedena odredba i dalje je ograničavajuća za izvršenje fizioloških funkcija kako osoba sa zdravstvenim problemima, tako i osoba bez dijagnoze. Vremensko određivanje perioda u kojem je uopće moguće napuštanje prostorije u potpunosti je nelogično te protivno načelu razmjernosti, prema kojem je, prilikom ograničavanja jednog tako bitnog ljudskog i ustavnog prava kao što je sloboda kretanja, potrebno voditi računa da se isto ograničava primjerenim sredstvima te razmjerno cilju radi kojih se ograničava. Predlaže se kandidatu dopustiti barem dva napuštanja prostorije u kojoj se ispit provodi, a da se osobama s odgovarajućom liječničkom dokumentacijom koju bi prethodno dostavili ministarstvu izričito dopusti napuštanje prostorije bez ograničenja. Također, predlaže se izbrisati drugu rečenicu predmetne odredbe te ograničavanje napuštanja prostorije ne vezati uz vremenski period pisanja ispita ili, podredno, napuštanje prostorije dopustiti barem nakon proteka 30 minuta nakon početka pisanja ispita. Nije prihvaćen S obzirom na značaj i važnost pravosudnog ispita te formalni postupak njegovog polaganja nužno je propisati i uvjete pod kojima se odvija pisani dio ispita, a koji će omogućiti nesmetano odvijanje ispita te osigurati poštivanje svih drugih propisanih pravila njegovog održavanja. Polazeći prvenstveno od činjenice da u praksi niti sada ne postoje baš nikakvi problemi u provedbi navedene odredbe članka 15. Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita koja je isključivo načelne naravi te od činjenice da se njezinoj doradi pristupa isključivo kako bi se otklonile dvojbe u njezin doseg kod gramatičkog tumačenja, ne smatra se potrebnim dodatno intervenirati u sadržaj ove odredbe.
2 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA, Članak 3. Zbog zbog otklanjanja mogućih dvojbi i nejasnoća prilikom interpretacije novo predloženog normativnog rješenja, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova predlaže da isti glasi: "4) Za vrijeme izrade pisane radnje kandidat/kinja može samo jednom napustiti prostoriju u kojoj se ispit provodi uz odobrenje osobe koja nadzire tijek ispita. Iznimno, pojedini kandidati/kinje mogu i više od jednog puta napustiti prostoriju u kojoj se ispit provodi ukoliko je napuštanje prostorije opravdano iz zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga. Svako napuštanje prostorije unosi se u zapisnik o tijeku ispita“ Prihvaćen Navedena iznimka od pravila će se propisati kao samostalna odredba, ali će se njezin izričaj iz nomotehničkih razloga i potrebe usklađenja sa sadržajem drugih odredaba ovog Pravilnika preoblikovati.
3 Pravobranitelj/ica za ravnopravnost spolova PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA, Članak 3. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova također podržava predloženu izmjenu zbog otklanjanja mogućnosti neizravne diskriminacije trudnica i drugih osoba koje su zbog zdravstvenih i drugih opravdanih razloga imale potrebu više od jednog puta napuštati prostoriju u kojoj se polaže pisani dio ispita. Prema sadašnjem normativnom rješenju postojala je opasnost od neizravne diskriminacije navedenih osoba. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova već je u svom dopisu postupajući po pritužbi stranke skrenula pozornost predlagatelju da je člankom 7. stavkom 2. Zakona o ravnopravnosti spolova (NN 82/08, 69/17) propisano da neizravna diskriminacija postoji kada neutralna pravna norma, kriterij ili praksa stavljaju osobe jednog spola u nepovoljniji položaj u odnosu na osobe suprotnog spola, osim ako je ta pravna norma, kriterij ili praksa objektivno opravdana legitimnim ciljem, a sredstva usmjerena postizanju tog cilja su primjerena i nužna. Po dosadašnjem normativnom rješenju upravo se radilo o neizravnoj normativnoj diskriminaciji trudnica jer navedena neutralna odredba Pravilnika doista je mogla trudnice dovesti u nepovoljniji položaj, iz razloga što egzistira pretpostavka da bi iste zbog svojeg stanja, odnosno zdravstvenih poteškoća ili komplikacija vezanih uz trudnoću mogle biti u potrebi češće napuštati prostoriju u kojoj se provodi pisani dio ispita. Člankom 6. stavkom 1. Zakona o ravnopravnosti spolova propisano je da se diskriminacijom smatra nepovoljnije postupanje prema ženama na osnovi trudnoće i materinstva, dok je navedenim člankom 7. stavkom 2. definirana neizravna diskriminacija. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
4 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA, Članak 3. Podržavamo predloženu izmjenu odredbe čl. 15. budući da je dosadašnji usko uređeni način ograničavanja dovodio u nepovoljniji položaj osobe koje zbog invaliditeta i/ili zdravstvenog stanja koje su imale potrebu, prvenstveno zbog obavljanja svojih fizioloških potreba, uzimanja lijekova ili drugih s njima povezanih objektivnih okolnosti, više od jednog puta napuštati prostoriju u kojoj se provodi pravosudni ispit. Odredbom čl. 2. st. 2. Zakona o suzbijanju diskriminacije (Narodne novine, br. 85/08 i 112/12) propisano je da „neizravna diskriminacija postoji kada naizgled neutralna odredba, kriterij ili praksa, stavlja ili bi mogla staviti osobe u nepovoljniji položaj po osnovi iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, u odnosu na druge osobe u usporedivoj situaciji, osim ako se takva odredba, kriterij ili praksa mogu objektivno opravdati legitimnim ciljem, a sredstva za njihovo postizanje su primjerena i nužna.“ Slijedom navedenog i s obzirom na činjenicu da praksa vrlo često ukazuje da ono što nije točno propisano, odnosno u predmetnom slučaju nije do sada bilo točno određeno Pravilnikom , se moglo različito tumačiti i još različitije primjenjivati. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 TONI KNEŽEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA, Članak 2. Podržava se uvođenje mogućnosti kandidatima da ne pristupe popravnom ispitu ili ponovnom polaganju usmenog dijela ispita, ali nelogično je i nejasno iz kojih razloga isti o navedenom ministarstvo ne bi mogli obavijestiti i nakon objave rasporeda polaganja ispita. Također, nije jasno zašto se novim rješenjem isto ne omogući generalno svim kandidatima koji pristupaju polaganju usmenog ispita. Nije vidljiv nijedan legitimni cilj koji bi opravdavao činjenicu da kandidati, koji sami financiraju polaganje predmetnog ispita, ne bi bili u mogućnosti odlučiti pristupiti usmenom dijelu ispita u nekom drugom terminu, već bi ih se štoviše čak i sankcioniralo posljedicom da se smatra da nisu položili pravosudni ispit te da tek protekom roka od četiri mjeseca mogu ponovno pristupiti ispitu. Predlaže se navedenu odredbu izmijeniti na način da se svim kandidatima koji nisu u mogućnosti pristupiti usmenom dijelu ispita omogući da o istome pisanim putem obavijeste ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa najkasnije dan prije održavanja usmenog dijela ispita. Nije prihvaćen Zbog brojnosti kandidata koji pristupaju polaganju ovog ispita i složenosti postupka njegove organizacije, zbog okolnosti da jednog kandidata na usmenom dijelu ispita istodobno ispituje pet članova Ispitnog povjerenstva, a konačno i zbog okolnosti da kandidati dobrovoljno prijavljuju polaganje ovog ispita i samostalno određuju ispitne rokove na kojima će ispitu pristupiti, predloženo nije moguće niti prihvatljivo.
6 TONI KNEŽEVIĆ PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA Obzirom na trenutnu potrebu za izmjenom Pravilnika o polaganju pravosudnog ispita (dalje: Pravilnik) te brojne uočene teškoće tijekom polaganja istog, Pravilnik se predlaže izmijeniti sustavno i temeljito. Predlaže se trenutnim izmjenama i dopunama obuhvatiti i članke 10., 23., 24. i 31. Članci 10. i 24. Pravilnika prvenstveno se predlažu izmijeniti radi nelogičnog uređenja prema kojem je kandidate o održavanju pravosudnog ispita potrebno obavijestiti najkasnije osam dana prije održavanja istog. Pravosudni ispit je zbog svojeg značaja i digniteta jedan od najzahtjevnijih i najopsežnijih ispita koji se polažu u Republici Hrvatskoj, a pripremanje za njegovo polaganje traje minimalno nekoliko mjeseci. Obzirom na opsežnost samog ispitnog gradiva kandidatima se (posebno prije pristupanja usmenom ispitu) ostavlja premalo vremena u kojem sa sigurnošću mogu znati kada će se ispit održati i na koji način i kojim tempom trebaju krenuti u konačne (a time i najvažnije) pripreme. Osim toga, naglašava se kako trenutno važeće uređenje dovodi do brojnih nesigurnosti između odvjetnika poslodavaca koji svojim radnicima, odnosno odvjetničkim vježbenicima, radi polaganja pravosudnog ispita odobravaju plaćeni dopust u trajanju od 45 dana kako je predviđeno Kolektivnim ugovorom o uvjetima rada te pravima i obvezama iz radnog odnosa između odvjetnika poslodavaca i odvjetničkih vježbenika. U praksi se često događa da se, nakon što odvjetnički vježbenik uskladi svoje osobne interese i interese poslodavca i podnese prijavu za polaganje pravosudnog ispita u određenom mjesecu, pravosudni ispit u tom mjesecu uopće ne održi, već se njegovo održavanje odgodi za neki kasniji termin, a odvjetničkom vježbeniku obavijest o odgodi termina pristigne tek protekom termina za koji je prijavio polaganje pravosudnog ispita. Odvjetničkim vježbenicima često i protekne plaćeni dopust od 45 dana pa je primoran, bez da je uopće pristupio pravosudnom ispitu, vratiti se na radno mjesto te uz svakodnevni rad učiti i biti u neizvjesnosti oko polaganja ovako opsežnog ispita. Odvjetnici poslodavci s tim u vezi 45 dana budu lišeni rada svojih radnika, a protekom tog roka uopće ne dobiju kvalificiranog radnika s položenim pravosudnim ispitom. Stoga se predlaže čl. 10. i 24. Pravilnika propisati da se vrijeme i mjesto održavanja pisanog dijela pravosudnog ispita utvrđuje najkasnije do kraja svake kalendarske godine za iduću kalendarsku godinu, a da se posebno propiše obveza obavještavanja kandidata o vremenu i mjestu polaganja usmenog dijela ispita najmanje tri tjedna prije dana održavanja usmenog dijela ispita. Nadalje, a obzirom na nedovoljnu zaštitu kandidata nezadovoljnih rezultatima ispita, predlaže se izmijeniti čl. 23. Pravilnika na način da se omogući sustavna kontrola kako pisanog, tako i usmenog dijela ispita i mogućnost ulaganja pravnog lijeka na odluke Ispitnog povjerenstva. Preispitivanje odluke bilo kojeg pravnog subjekta osnova je svakoga demokratskog društva i spada u najvažnija ljudska i ustavna prava te ne postoji razlog zašto se isto ne bi primjenjivalo i na odluke donesene na pravosudnom ispitu. Trenutno važeće uređenje predviđeno čl. 23. Pravilnika u praksi se svodi na uvid pred administrativnim djelatnicima ministarstva, a ne pred ispitivačima koji su pisanu radnju pregledali i bodovali, pa nikakav prigovor, komentar ili povratna informacija nisu mogući niti svrsishodni. Navedeno je posebno zabrinjavajuće jer se za postupanje člana Ispitnog povjerenstva protivno odredbi čl. 22. st. 4. Pravilnika, odnosno za propust pisanog obrazloženja ocjene, ne predviđa nikakva sankcija, a u praksi su česti slučajevi u kojima se takav propust događa ili u kojima član Ispitnog povjerenstva tipizirano i načelno navodi kako je ocjena pojedinog dokaza loša. Također, treba uzeti u obzir i da kandidatu prilikom ponovnog pristupanja pravosudnom ispitu ne postoji mogućnost isključenja određenog člana Ispitnog povjerenstva koji mu je radnju ocijenio s manjim brojem bodova od Zakonom propisanog za ostvarenje prava na pristupanje usmenom dijelu. Pravosudni ispit velik je teret za svakog mladog pojedinca, kako psihički tako i financijski, pa se ukazuje neprihvatljivim stvaranje neujednačenih kriterija na istom te omogućavanje članovima Ispitnog povjerenstva da radi nedostatka pravnog lijeka protiv njihovih odluka ocjene mogu donositi diskrecijski. Konačno, a sve u cilju stvaranje ujednačene prakse i onemogućavanja donošenja arbitrarnih odluka prilikom odlučivanja o molbama radi nastavka polaganja ispita, ukazuje se kako je potrebno izmijeniti čl. 31. Pravilnika te makar primjerice pojasniti u kojim se slučajevima određene okolnosti smatraju opravdanim razlogom za odgodu ispita u svakom slučaju. Također, potrebno je ukazati kako nije prihvatljivo da je pokretanje upravnog spora jedini pravni lijek kandidatu nezadovoljnim odlukom ministarstva na njegovu molbu glede nastavka pristupanja ispitu. Naime, kandidatima kojima je takva molba odbijena cilj im je po prestanku iznimnih okolnosti nastaviti s pristupanjem ispitu na narednom ispitnom roku pa eventualno pokretanje i vođenje upravnog spora ne može pružiti adekvatnu pravnu zaštitu jer bi ista došla prekasno. Primljeno na znanje Navedeno nije predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Pravilnika, a pojedina rješenja koja se predlažu zahtijevala bi i izmjene Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine”, broj 14/19). Općenito se ističe da se ispitni rokovi za polaganje ovog ispita održavaju se kontinuirano tijekom cijele godine i kandidati imaju mogućnost izbora vremena polaganja. Organizacija ispita je složen proces koji se sastoji od niza radnji i koji prvenstveno ovisi o konačnom broju kandidata koji su ispit prijavili za određeni rok odnosno za koje je utvrđeno da ispunjavaju uvjete za pristup ispitu. Nadalje, osim o raspoloživosti prostora u kojem se ispit održava, organizacija ispita ovisi i o mogućnostima članova Ispitnog povjerenstva da sudjeluju u ispitu, o odazivu kandidata koji su pozvani pristupiti ispitu, o prolaznosti na pisanom dijelu ispita, o zakonskim rokovima održavanja popravnih ispita i još nekim drugim okolnostima zbog kojih nije moguće uvažavati isključivo želje samih kandidata. Pored toga, na temelju propisanih rokova za poduzimanje pojedinih radnji u provedbi pravosudnih ispita njihovo vrijeme održavanja je sasvim predvidivo i redovno se odvija po ustaljenoj dinamici s kojom su kandidati upoznati. Važeći normativni okvir koji uređuje polaganje pravosudnog ispita već sadrži određena jamstva osiguranja objektivnosti i nepristranosti u ocjenjivanju znanja kandidata (održavanje pisanog dijela ispita pod osobnim zaporkama na način da članovima Ispitnog povjerenstva nije poznat identitet kandidata, obveza pisanog obrazloženja negativne ocjene na pisanom dijelu ispita koja se redovno poštuje, komisijski način ispitivanja kandidata na usmenom dijelu pred svim članovima Ispitnog povjerenstva, sustav izvlačenja kartica s pitanjima na usmenom dijelu ispita, mogućnost postavljanja zahtjeva za izuzeće pojedinih članova Ispitnog povjerenstva na usmenom dijelu ispita), a uvođenje eventualnih dodatnih mehanizama osiguranja kao i izmjenu pravnog lijeka na odluke o nastavku polaganja ispita iziskuje izmjene Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu. Konačno, odredbe Pravilnika kojima se regulira pitanje odobrenja nastavka polaganja ispita vrlo su precizne i jasne, ali kandidati koji takav zahtjev postavljaju moraju odgovarajućom dokumentacijom dokazati ispunjenost svih propisanih uvjeta.
7 IVAN ŠPRAJC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O POLAGANJU PRAVOSUDNOG ISPITA Predlažem da se u tekst Pravilnika unese odredba koja će izrijekom konstatirati odnosno urediti pitanje pravne zaštite kandidata nezadovoljnog rezultatima ispita. Primljeno na znanje Navedeno nije predmet predloženih izmjena i dopuna ovog Pravilnika, a zahtijeva izmjene Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu („Narodne novine”, broj 14/19).