Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža novih generacija (NGA) - Verifikacija ciljanih područja (mapiranje)

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 LJEČILIŠTE VELI LOŠINJ 4Plan provedbe NP-BBI programa, 4.1Prioritizacija ciljanih područja Poštovani, uvidom u prilog s popisom naselja i prioritizacijom kojim je naselje Veli Lošinj kategorizirano s prioritetom 2 predlažemo ispravak na način da naselje Veli Lošinj bude kategorizirano s prioritetom 1. Lječilište Veli Lošinj kao bolnička ustanova u Mreži javne zdravstvene službe obveznica je pune implementacije svih značajki eZdravstva. Naselje Veli Lošinj se nalazi samo 3km od naselja Mali Lošinj koje je kategorizirano prioritetom 1 što znači da se ne bi radilo o značajno većim troškovima osiguranja svjetlovodne infrastrukture. Dodatnu argumentaciju pronalazim u činjenici da smo otočna sredina i kao takva prioritet prema važećem Zakonu o otocima i da je otok Lošinj dio pilot projekta EU ekološko-energetske strategije te da je pionir u razvoju i primjeni strategija održivog razvoja. S poštovanjem, Renata Žugić, ravnateljica Lječilišta Veli Lošinj Primljeno na znanje Primljeno na znanje. NP-BBI projektom je planirana izgradnja agregacijske infrastrukture do naselja Veli Lošinj bez obzira na činjenicu da se nalazi u Prioritetnoj skupini 2.
2 A1 Hrvatska d.o.o. NACIONALNI PROGRAM razvojA ŠirokopojasnE AGREGACIJSKE infrastrukture U PODRUČJIMA U KOJIMA NE POSTOJI DOSTATAN KOMERCIJALNI INTERES ZA ULAGANJA, KAO PREDUVJET RAZVOJA PRISTUPNIH MREŽA SLJEDEĆE GENERACIJE (NGA) Poštovani, u svrhu verifikacije i utvrđivanja konačnog popisa ciljanih područja provedbe Programa, A1 Hrvatska d.o.o. dostavlja podatke putem priloga „04_Prilog NP-BBI Programa - Popis ciljanih područja provedbe“. S poštovanjem, A1 Hrvatska d.o.o Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
3 Fortis projekt d.o.o. NACIONALNI PROGRAM razvojA ŠirokopojasnE AGREGACIJSKE infrastrukture U PODRUČJIMA U KOJIMA NE POSTOJI DOSTATAN KOMERCIJALNI INTERES ZA ULAGANJA, KAO PREDUVJET RAZVOJA PRISTUPNIH MREŽA SLJEDEĆE GENERACIJE (NGA) Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) – Savjetovanje – 9.11.-9.12.2020. Odgovori i komentari – Fortis projekt d.d. Nastavno na javno savjetovanje o Nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, kao preduvjet razvoja pristupnih mreža sljedeće generacije (NGA) (dalje u tekstu: Program), koje je objavljeno na portalu Vlade Republike Hrvatske „e-Savjetovanja“ (https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=15256), u trajanju od 9.11.2020. do 9.12.2020., Fortis projekt d.d. se očituje po sljedećim glavnim točkama: 1. Podaci o dostupnosti agregacijske svjetlovodne infrastrukture i podaci o planiranim komercijalnim ulaganjima u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu, prema pitanjima pod c) i d) navedenim u dokumentu 03_Obrazac za operatore. 2. Uvođenje novih prijelaznih čvorova u Program, s obzirom na širenje svjetlovodne infrastrukture operatora, odnosno razvoj jezgrenih i agregacijskih svjetlovodnih mreža operatora u razdoblju nakon završetka zadnjeg javnog savjetovanja o Programu 2016. 3. Izgradnjom trasa agregacijske mreže u Programu ne smiju se dovoditi u pitanje postojeća ili planirana komercijalna ulaganja u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu ostalih operatora na tržištu. U nastavku se daju detaljna obrazloženja po svakoj točki. Za sve nejasnoće i pitanja vezana uz očitovanja stojimo vam na raspolaganju. 1. Podaci o dostupnosti agregacijske svjetlovodne infrastrukture i podaci o planiranim komercijalnim ulaganjima u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu U skladu s pitanjima navedenim pod c) i d) unutar dokumenta 03_Obrazac za operatore, Fortis projekt d.d. se očituje kako slijedi: c) s obzirom na dostupnost agregacijske svjetlovodne infrastrukture, da li upravljaju agregacijskom svjetlovodnom infrastrukturom s većim brojem neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti koja povezuje bilo koje naselje označeno kao opravdano u prilogu „Popis ciljanih područja provedbe NP-BBI“, te, ako je odgovor potvrdan, o kojim se naseljima i broju neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti radi (povezivanje određenog naselja odgovara situaciji u kojoj je osigurana kontinuirana veza putem većeg broja neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti, od bilo kojeg prijelaznog čvora, čije su lokacije specificirane u poglavlju 4.3.1 glavnog dokumenta Programa, do određenog opravdanog naselja) Podaci o naseljima koja postojeća agregacijska svjetlovodna infrastrukture Fortis projekta d.d. povezuje s većim brojem neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti dostavljaju se u zasebnom dokumentu na javna.savjetovanja@mmpi.hr. d) planiraju li u razdoblju od iduće tri godine (do 31. prosinca 2023.) komercijalna ulaganja u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu s većim brojem neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti, koja bi povezala bilo koje naselje označeno kao opravdano u prilogu „Popis ciljanih područja provedbe NP-BBI“, te, ako je odgovor potvrdan, o kojim se naseljima, broju neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti te planiranim iznosima ulaganja radi (povezivanje određenog naselja odgovara situaciji u kojoj je osigurana kontinuirana veza putem većeg broja neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti, od bilo kojeg prijelaznog čvora, čije su lokacije specificirane u poglavlju 4.3.1 glavnog dokumenta Programa, do određenog opravdanog naselja) Podaci o naseljima koja će u razdoblju od iduće tri godine (do 31. prosinca 2023.) biti povezana s agregacijskom svjetlovodnom infrastrukturom Fortis projekta d.d. s većim brojem neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti, kao dio komercijalnih ulaganja, dostavljaju se u zasebnom dokumentu na javna.savjetovanja@mmpi.hr. 2. Uvođenje novih prijelaznih čvorova u Program Glavnim dokumentom Programa (Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture_2018_izvorni dokument.docx), u poglavlju 4.3.1 navedeni su podaci o tzv. prijelaznim čvorovima: „Prijelazni čvorovi označavaju čvorove prijelaza između jezgrene i agregacijske mreže (vidi i poglavlje 1.6.3, Slika 1-5). Iz prijelaznih čvorova će se granati agregacijske veze prema opravdanim naseljima obuhvaćenim određenim prijelaznim čvorom.... Naselja s prijelaznim čvorovima odabrana su tako da operatori mogu osigurati odgovarajuće veze unutar jezgrene mreže pod prihvatljivim tržišnim uvjetima, što uključuje i konkurentnost ponude prijenosnih kapaciteta u jezregnoj mreži od strane više operatora, što je neposredno verificirano tijekom prvog javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o NP-BBI programu.“. U istom poglavlju navedeno je 12 prijelaznih čvorova (Karlovac, Koprivnica, Osijek, Pula, Rijeka, Sisak, Slavonski Brod, Split, Šibenik, Varaždin, Zadar, Zagreb). Ističemo da je navedenih 12 prijelaznih čvorova definirano tijekom prvog javnog savjetovanja koje je bilo još 2014., odnosno prije više od 6 godina. U međuvremenu je na tržištu jezgrenih i agregacijskih mreža došlo do značajnih promjena, a posebno iz aspekta mogućnosti „da operatori mogu osigurati odgovarajuće veze unutar jezgrene mreže pod prihvatljivim tržišnim uvjetima, što uključuje i konkurentnost ponude prijenosnih kapaciteta u jezgrenoj mreži od strane više operatora“. Stoga je potrebno uzeti u obzir razvoj tržišta koji se dogodio u međuvremenu, te u Programu definirati veći broj dodatnih prijelaznih čvorova, tj. novih naselja iz kojih više operatora može osigurati prijenosne kapacitete unutar jezgrene mreže pod prihvatljivim tržišnim uvjetima. Tome u prilog idu i rezultati analize tržišta veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa koje je objavila Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM) u srpnju 2020. (https://www.hakom.hr/UserDocsImages/2020/analiza_trzista/Analiza%20tr%C5%BEi%C5%A1ta%20exM14-20200708.pdf). Navedena analiza tržišta obuhvaća „veleprodajne prijenosne segmente usluga visokokvalitetnog pristupa“, što je u terminologiji Programa identično agregacijskim i jezgrenim mrežama. Ujedno analizom tržišta obuhvaćeni su i „vodovi uspostavljeni na iznajmljenoj svjetlovodnoj niti bez prijenosne opreme (usluga dark fiber)“, što je veleprodajna usluga na kojoj se temelji Program. U analizi tržišta HAKOM navodi: „....uzimajući u obzir sljedeće kriterije: 1. u naselju postoje čvorovi (najviše razine agregacijske mreže ili jezgrene mreže) barem dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a, 2. za povezivanje čvorova vlastite mreže iz točke 1. operatori su prema tim naseljima uspostavili vlastite vodove ili mogu koristiti vodove operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a, HAKOM je odredio naselja između kojih su uspostavljeni vodovi prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa koji pripadaju Tržištu veleprodajnih prijenosnih segmenata usluga visokokvalitetnog pristupa - konkurentne relacije. Popis tako određenih naselja nalazi se u Privitku 2 ovog dokumenta.“ Dakle, HAKOM je jasno identificirao 31 naselje u Republici Hrvatskoj u kojima barem dva operatora koja nisu HT ili povezano društvo HT-a posjeduju vlastite čvorove (točka 1), te su za povezivanje čvorova vlastite mreže iz točke 1. operatori prema tim naseljima uspostavili vlastite vodove ili mogu koristiti vodove operatora koji nije HT ili povezano društvo HT-a (točka 2); te je predmetno veleprodajno tržište odredio konkurentnim. Ovakav zaključak HAKOM-a upravo odgovara mogućnosti „da operatori mogu osigurati odgovarajuće veze unutar jezgrene mreže pod prihvatljivim tržišnim uvjetima, što uključuje i konkurentnost ponude prijenosnih kapaciteta u jezregnoj mreži od strane više operatora“, kao što navodi poglavlje 4.3.1 Programa u pogledu definiranja naselja prijelaznih čvorova. Zato je potrebno nadopuniti Program, te, uz postojećih 12 prijelaznih čvorova, dodati još 19 novih naselja kao lokacija prijelaznih čvorova, u skladu s nalazom HAKOM-a. U protivnome već izgrađena infrastruktura prijetila bi ostati neiskorištena (smanjivanje mogućnosti) što bi rezultiralo da bi eventualno odobrene (državne) potpore bile nezakonite. Naime, time bi se smanjivala inicijativa privatno-pravnih subjekata za samostalnom inicijativom. 3. Izgradnjom trasa agregacijske mreže u Programu ne smiju se dovoditi u pitanje postojeća ili planirana komercijalna ulaganja u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu ostalih operatora na tržištu Glavnim dokumentom Programa (Nacionalni program razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture_2018_izvorni dokument.docx), u poglavlju 2.1 opisuje se način izgradnje agregacijskih trasa u odnosu na prijelazne čvorove i agregacijske čvorove u opravdanim naseljima: „Agregacijske trase će se granati iz svakog prijelaznog čvora, povezujući skupinu agregacijskih čvorova koji su pokriveni određenim prijelaznim čvorom (općenito unutar iste županije i susjedne županije/županija)...“. Isto tako unutar predmetnog glavnog dokumenta Programa, poglavlje 3.5.1, navodi se „Neosvijetljene niti postavljene u sklopu NP-BBI programa bit će ponuđene operatorima na tržištu kroz dugoročne ugovore o najmu (najkraće na 10 godina). Time će takvi ugovori odgovarati ugovorima o neosporivom pravu korištenja (engl. Indefeasible Rights of Use - IRU), kojima će operatori dobiti isključivo pravo korištenja određenog broja agregacijskih neosvijetljenih niti koje će se izgraditi NP-BBI programom“, te dalje u istom poglavlju „Imajući u vidu zemljopisni obuhvat NP-BBI programa, pojedinačni IRU ugovori bit će ponuđeni minimalno za sve agregacijske trase koje povezuju naselja do kojih je NP-BBI programom izgrađena agregacijska infrastruktura u određenom dijelu (regiji) Hrvatske.“ S obzirom na definiran ograničeni broj prijelaznih čvorova te potrebu definiranja agregacijskih trasa prema opravdanim naseljima, pri čemu pravila za definiranje agregacijskih trasa nisu jasno navedena u Programu, želimo skrenuti pozornost na potencijalni problem ugrožavanja postojećih ili planiranih komercijalnih ulaganja operatora u agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu u neopravdanim naseljima. Potencijalni problem pojavio bi se u slučajevima u kojima se neopravdana naselja nalaze između prijelaznih čvorova i opravdanih naselja, a agregacijske trase do opravdanih naselja prolazile bi kroz neopravdana naselja. Štoviše, ovdje bi taj problem bio u toj mjeri značajan da bi doveo do privatne dez-investicije. U nastavku navodimo primjer potencijalnog problema, zajedno sa shematskim prikazom. Prijelazni čvor Programa nalazi u mjestu A, opravdana su naselja D i E do kojih se treba graditi agregacijska trasa u Programu, a između naselja A te D i E se nalaze neopravdana naselja B i C u kojima privatni operator već posjeduje (ili će izgraditi) odgovarajuću agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu s većim brojem neosvijetljenih (slobodnih) svjetlovodnih niti koja povezuje (ili će povezivati) prijelazni čvor A i neopravdana naselja B i C. Budući da Program predviđa IRU ugovore koji će se dodjeljivati za IRU regije, a predviđeni broj IRU regija je manji nego broj prijelaznih čvorova, može se zaključiti da će pojedinačna IRU regija obuhvaćati sve agregacijske trase iz najmanje jednog prijelaznog čvora. Prema gore navedenom primjeru, u slučaju da bi se agregacijske trase prema opravdanim naseljima D i E u Programu gradile kroz neopravdana naselja B i C, svaki operator korisnik IRU ugovora bio bi u mogućnosti nesmetano koristiti neosvijetljene niti od čvora A i za potrebe povezivanja naselja B i C, što bi ugrozilo komercijalna ulaganja operatora u izgradnju neosvijetljenih niti do naselja B i C. Zato je nužno pažljivo definirati agregacijske trase u Programu, na način da se ne ugroze komercijalna ulaganja operatora. Konkretno, agregacijske trase između prijelaznih čvorova i opravdanih naselja trebaju se pružati isključivo kroz opravdana naselja, a niti u kojem slučaju kroz neopravdana naselja. U slučaju da to ne bi bilo moguće iz objektivnih razloga, smatramo potrebnim definirati i dodatne prijelazne čvorove (pored postojećih 31 koje je potrebno definirati u skladu s opisanim u točki 2), a koji bi se nalazili u odgovarajućim neopravdanim naseljima, kao polaznim točkama za pružanje agregacijskih trasa prema opravdanim naseljima. U prethodnom konkretnom primjeru jedno od rješenja je pozicioniranje dodatnog prijelaznog čvora u naselju C, iz kojeg bi se gradile agregacijske trase u Programu prema opravdanim naseljima D i E. Vjerujemo da će u provedbi Programa, kod definiranja agregacijskih trasa, Nositelj Programa voditi računa o izbjegavanju prolaska agregacijskih trasa kroz neopravdana naselja, odnosno da će napraviti odgovarajuću prilagodbu prijelaznih čvorova kojim bi se izbjegle takve situacije. U tom smislu Fortis projekt d.d. je otvoren za razgovore s Nositeljem Programa, kako bi se prilagodile lokacije novih prijelaznih čvorova u neopravdanim naseljima u kojima Fortis projekt d.d. raspolaže, ili planira izgraditi, odgovarajuću agregacijsku svjetlovodnu infrastrukturu, u skladu s podacima koji se dostavljaju pod točkom 1 očitovanja. Želimo naglasiti da se odabirom agregacijskih trasa, te naknadno sklapanjem IRU ugovora s operatorima korisnicima u Programu, nikako ne smiju dovesti u pitanje komercijalna ulaganja ostalih operatora izvan opravdanih naselja, jer bi to bilo u suprotnosti s pravilima državnih potpora i potencijalno rezultiralo financijskim korekcijama, odnosno povratom dodijeljenih potpora u Programu. Provedba Programa mora ostati u okvirima izgradnje agregacijske svjetlovodne infrastrukture isključivo za potrebe povezivanja NGA mreža u opravdanim naseljima Programa. Djelomično prihvaćen Djelomično se prihvaća. Odgovor na točku 1: Primljeno na znanje. Odgovor na točku 2: Primjedba se djelomično prihvaća. U skladu s dostavljenim informacijama od strane HAKOM-a, uz postojećih 12 prijelaznih čvorova, NP-BBI projektom će biti predviđeno dodatnih 7 prijelaznih čvorova (Bjelovar, Jastrebarsko, Kutina, Poreč, Vinkovci, Virovitica, Zabok). Odgovor na točku 3: Provedbom NP-BBI projekta planirana je izgradnja agregacijske infrastrukture do opravdanih naselja u kojima ne postoji odgovarajuća agregacijska infrastruktura niti postoje komercijalni planovi ulaganja u istu. U fazi planiranja vodit će se računa da se agregacijske trase ne grade kroz neopravdana naselja, gdje god je to moguće. Uvođenjem dodatnih prijelaznih čvorova, kako je navedeno u odgovoru na točku 2., mogućnost prolaska agregacijskih trasa kroz neopravdana naselja će biti dodatno umanjena. Tamo gdje neće biti moguće izbjeći prolazak agregacijske infrastrukture kroz neopravdana naselja, agregacijska infrastruktura će biti izvedena na način da, prema definiciji iz NP-BBI programa, u navedenim naseljima neće biti dozvoljeno otvaranje agregacijskog čvora pa tako ni korištenje agregacijske infrastrukture u tim naseljima.
4 Infrastruktura d.o.o. NACIONALNI PROGRAM razvojA ŠirokopojasnE AGREGACIJSKE infrastrukture U PODRUČJIMA U KOJIMA NE POSTOJI DOSTATAN KOMERCIJALNI INTERES ZA ULAGANJA, KAO PREDUVJET RAZVOJA PRISTUPNIH MREŽA SLJEDEĆE GENERACIJE (NGA) Poštovani, u cilju verifikacije ciljanih područja i dostave informacija o postojećim i budućim kapacitetima u agregacijskoj svjetlovodnoj infrastrukturi, tvrtka Infrastruktura d.o.o. dostavlja podatke putem priloga "04_Prilog NP-BBI Programa - Popis ciljanih područja provedbe". S poštovanjem Infrastuktura d.o.o. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
5 Grad Gospić NACIONALNI PROGRAM razvojA ŠirokopojasnE AGREGACIJSKE infrastrukture U PODRUČJIMA U KOJIMA NE POSTOJI DOSTATAN KOMERCIJALNI INTERES ZA ULAGANJA, KAO PREDUVJET RAZVOJA PRISTUPNIH MREŽA SLJEDEĆE GENERACIJE (NGA) Poštovani, nastavno na javno savjetovanje o Nacionalnom programu razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (u nastavku: NPBBI projekt), Grad Gospić ovim putem dostavlja komentare vezane uz koordinaciju provedbe NPBBI projekta i projekata pristupnih mreža koji se također sufinanciraju sredstvima EU fondova unutar Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“ (tzv. PRŠI projekti). Grad Gospić provodi Projekt razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa za područje Grada Gospića, Grada Otočca i Općine Plitvička Jezera (u nastavku: Projekt). Projekt se provodi po investicijskom modelu B. Grad Gospić nositelj je projekta i korisnik bespovratnih sredstava. U sklopu pripremnih aktivnosti izgradnje pristupne mreže u Projektu, dodatno jeuočena važnost pravovremene i uske koordinacije s NPBBI projektom. Ta koordinacija ujedno predstavlja i jednu od obveza iz uvjeta odobrenja Projekta koje je izdao HAKOM kao Nositelj Okvirnog nacionalnog programa (ONP). Stoga ističemo potrebu das nositeljima provedbe NPBBI projekta što prije pokrenemo potrebne aktivnosti na koordinaciji između projekata, teu nastavku navodimo bitne točke koje predmetna koordinacija treba obuhvatiti. 1. Definiranje optimalnog broja i prostornog rasporeda agregacijskih čvorova NPBBI-ja na području Projekta Područje Projekta obuhvaća jedinice lokalne samouprave Gospić, Otočac i Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji,koje zajedno imaju zemljopisnu površinu od čak 2.071,1 km2, što čini 3,7% ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Područje Projekta izuzetno je rijetko naseljeno (samo 13,0 stanovnika po km2), s velikim brojem naselja (ukupno 113 naselja). Ekonomski, radi se o nedovoljno razvijenom dijelu Republike Hrvatske, koje je kontinuirano izloženo negativnim demografskim trendovima. Istovremeno područje Projekta ima značaj kao prometna poveznica između sjevernog i južnog dijela Hrvatske. Na cijelom području Projekta NPBBI projekt je preliminarno definirao samo 7 naselja kao lokacije agregacijskih čvorova (tzv. demarkacijske točke). To je izuzetno mali broj naselja, ako se uzme u obzir zemljopisna površina i broj naselja u području Projekta. Svjesni smo kriterija određivanja i prioritizacije lokacija agregacijskih točaka u NPBBI projektu koji su vezani uz broj stanovnika u pojedinom naselja, no smatramo da se ti kriteriji ne mogu jednoznačno primijeniti na cijelu Hrvatsku, te da je potrebno dodatno uvažiti specifična demografska i zemljopisna obilježja rijetko naseljenih dijelova Hrvatske. U našem Projektu, s obzirom na veličinu područja i broj naselja, nužno je definirati dodatni broj agregacijskih čvorova i pripadajućih agregacijskih trasa do tih čvorova. Inicijalno planiranje pokazalo je da je na području Grada Gospića potrebno definirati dodatnih 6 agregacijskih čvorova (u naseljima Klanac, Smiljan, Lički Novi, Donja Kaniža, Bilaj, Medak), na području Grad Otočca dodatna 4 agregacijska čvora (u naseljima Švica, Kuterevo, Čovići, Podum) te na području Općine Plitvička Jezera dodatnih 5 agregacijskih čvorova (u naseljima Ličko Petrovo Selo, Jezerce, Plitvička Jezera, Korenica i Bunić). Odgovarajuća prostorna gustoća agregacijskih čvorova NPBBI projekta omogućila bi svim operatorima korisnicima ekonomski i tehnološki učinkovit pristup do NGA pristupnih mreža putem NPBBI agregacijske mreže, a uzevši u obzir tehničke značajke svjetlovodnih pristupnih mreža (FTTH) u pogledu radijusa pokrivanja aktivnih čvorova FTTH mreža. Osim toga, ravnomjerni prostorni raspored agregacijskih čvorova NPBBI projekta u svim dijelovima Hrvatske značio bi i ravnomjerno ulaganje bespovratnih sredstava iz EU fondova u sve dijelove Republike Hrvatske. 2. Korištenje javnih prometnih koridora za izgradnju agregacijskih trasa u NPBBI projektu Iako NPBBI projekt polazi od korištenja postojeće infrastrukture javnih tvrtki (HAC, HŽ i dr.) za polaganje svjetlovodne agregacijske infrastrukture, smatramo da se ista treba koristiti prvenstveno za povezivanje udaljenih agregacijskih čvorova, u skladu sa specifičnim karakteristikama pojedine infrastrukture (npr. u pogledu rasporeda izlaza s autoceste). No istovremeno to ne smije biti ograničavajući faktor za korištenje ostalih javnih koridora u širem okruženju autoceste za grananje agregacijske infrastrukture NPBBI projekta prema dodatnim agregacijskim čvorovima i naseljima. Na području našeg Projekta izgledno je da se nositelj NPBBI projekta ograničio isključivo na korištenje postojeće infrastrukture uz autocestu A1 i time iz NPBBI projekta izuzeo veći broj dodatnih agregacijskih čvorova. Stoga, u kontekstu prethodne točke, smatramo nužnim da se u NPBBI projekt na području našeg Projekta uvedu dodatni agregacijski čvorovi NPBBI projekta u naseljima koja se nalaze uz javne prometne koridore (državne i županijske ceste), a istovremeno se ne nalaze uz trasu autoceste A1. 3. Koordinacija izgradnje po trasama agregacijske infrastrukture NPBBI projekta Nastavno na prethodne točke, te uz dodavanje dodatnih agregacijskih čvorova na području Projekta, potrebno je kroz koordinaciju definirati i sve trase elektroničke komunikacijske infrastrukture zajedničke za oba projekta. Uz definiranje samih trasa, potrebno je definirati i tehničke zahtjeve za svaku trasu (kapacitete i dr.), te vremenski plani odgovornost za projektiranje i građenje svake zajedničke trase. Zaključno, pozivamo nositelja NPBBI projekta da zajednički što prije pokrenemo sve potrebne aktivnosti na koordinaciji projekata, kao bi ostvarili postavljene ciljeve u oba projekta, a time i strateške ciljeve širokopojasnog pristupa na razini cijele Hrvatske. Primljeno na znanje Primljeno na znanje. Odgovor na točku 1: S obzirom na veliki broj opravdanih naselja unutar NP-BBI programa te ograničene financijske potpore koje su dostupne u okviru OPKK-a za ovaj projekt, u okviru NP-BBI programa, kojeg je donijela Vlada RH, napravljena je prioritizacija opravdanih naselja. Ista je rezultirala s tri skupine opravdanih naselja. Naselja Prioritetne skupine 1 će se sigurno povezati agregacijskom infrastrukturom u sklopu ovog projekta. Dodatna ciljana naselja unutar Prioritetnih skupina 2 i 3 također će biti povezana pod uvjetom da agregacijske trase koje povezuju ciljana naselja Prioritetne skupine 1 prolaze kroz ciljana naselja Prioritetnih skupina 2 i 3 ili su u njihovoj blizini, odnosno da se takva ciljana naselja Prioritetnih skupina 2 i 3 mogu spojiti bez značajnih dodatnih troškova. S obzirom na navedeno, za područje obuhvata ONP projekta Grada Gospića definirano je 7 naselja (Bilaj, Gospić, Lički Osik, Novoselo Bilajsko, Široka Kula, Kompolje, Otočac) kako bi se zadovoljili predmetni uvjeti. Odgovor na točku 2: Agregacijske trase do naselja Prioritetne skupine 1 moraju biti konstruirane tako da slijede javne prometne koridore (tj. autoceste, državne, županijske i lokalne ceste, željeznice) i/ili energetske koridore (tj. plinovode i naftovode). Takav pristup također je u potpunosti u skladu s nacionalnim pravnim okvirom za elektroničke komunikacije (oba pristupa se temelje na NP-BBI programu, Pravilniku o tehničkim uvjetima za kabelsku kanalizaciju i Uredbi o mjerilima razvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture i druge povezane opreme). Uzimajući u obzir naselja koja se planiraju povezati NP-BBI agregacijskom infrastrukturom kako je navedeno u odgovoru na točku 1., a uz zadovoljavanje uvjeta koridora na kojima trase moraju biti izgrađene, nositelj NP-BBI projekta definirao je trase na način da se u optimalnoj mjeri iskoristi postojeća infrastruktura. Odgovor na točku 3: Provoditelj NP-BBI projekta će maksimalno voditi računa o koordinaciji i usklađenosti izgradnje, a također i o tehničkim karakteristikama infrastrukture kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni u oba projekta.