Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja statusa i prava žrtava seksualnog nasilja u Domovinskom ratu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Ženska mreža Hrvatske PRAVILNIK, Obrazac: Zahtjev Predlažemo usuglašavanje obrazaca ovog Pravilnika s obrascima Pravilnika o ustrojstvu i načinu rada Povjerenstva za žrtve seksualnog nasilja, na način da svi obrasci u oba Pravilnika vode podatke na isti način: Ime, ime majke i oca, prezime. Djelomično prihvaćen Umjesto imena i majke i oca (nepotrebno) navodi se samo : ime roditelja
2 Ženska mreža Hrvatske III. RJEŠAVANJE U POSTUPKU , Članak 26. Evidencije o žrtvama je potrebno voditi na način da bude vidljiva klasifikacija s obzirom na spol kako žrtve tako i počinitelja, dob, i druge pokazatelje u skladu s međunarodnim standardima. Nije prihvaćen Što se tiče počinitelja, nezahvalno je propisivati način vođenja evidencije budući da su počinitelji uglavnom nepoznati. U odnosu na žrtve seksualnog nasilja, evidencije će se voditi i po drugim pokazateljima, između ostalog i navedenim, no ne držimo nužnim isto propisivati ovim pravilnikom koji se tiče ostvarivanje statusa i prava žrtava.
3 Ženska mreža Hrvatske III. RJEŠAVANJE U POSTUPKU , Članak 20. Vidjeti komentar uz članak 3. Djelomično prihvaćen Vidjeti odgovor uz članak 3.
4 Ženska mreža Hrvatske II. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 15. Odredba je nedovoljno razrađena: ne može se zaključiti odnosi li se ovo samo na plaćanje troška vezano za čl.11 odnosno kada žrtva treba putovati u bolnicu ili se ovo odnosi i na mogućnost plaćanja putnog troška kada žrtva treba doputovati na razgovor radi davanja izjave Povjerenstvu u Zagreb. Odnosno da li će biti više povjerenstava u više gradova ili će biti jedno povjerenstvo u Zagrebu. Prihvaćen Sugestija prihvaćena. Zakonom je propisano djelovanje jednog Povjerenstva, a stranke imaju pravo na naknadu putnog troška u drugo mjesto radi ostvarivanja prava propisanih Zakonom.
5 Ženska mreža Hrvatske II. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 7. Ovim pravilnikom nije vidljivo na koji način će se osigurati senzibilizirani pristup žrtvama seksualnog nasilja prilikom medicinske rehabilitacije. Na temelju dugogodišnjeg rada sa ženama koje su preživjele seksualno nasilje ukazujemo na potrebu posebnih programa rehabilitacije kako ne bi retraumatizirale žrtve. Posebni programi rehabilitacije trebaju biti kreirani i organizirani prema potrebama preživjelih: rad u posebnih grupama, odvojenim po spolu, vrsti traume i načinima prerade traumatskih iskustava. Nije prihvaćen Ovdje se radi o medicinskoj rehabilitaciji, dok predloženo zadire u domenu psihosocijalne pomoći (gdje se programi prilagođavaju i postoji grupni i individualni pristup žrtvi, ovisno o specifičnostima traume svake pojedine žrtve).
6 Ženska mreža Hrvatske II. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 6. Odredbe ovog članka ne reguliraju ništa osim što ponavljaju opće poznate činjenice. Nije navedeno na koji način žrtve seksualnog nasilja ostvaruju zdravstveno osiguranje i dopunsko zdravstveno osiguranje po osnovi svog specifičnog statusa. Ne navodi se što one ostvaruju drugačije od opće populacije! Potrebno je decidirano navesti da žrtve seksualnog nasilja ostvaruju pravo na besplatno obvezno i dopunsko zdravstveno osiguranje na teret proračuna RH. Djelomično prihvaćen Propisan je detaljnije način ostvarivanja prava, ali ne i da se pravo ostvaruje na teret državnog proračuna budući da je isto propisano Zakonom i ne treba ovdje ponavljati.
7 Ženska mreža Hrvatske II. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 5. Besplatnom pravnom pomoći (Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći) nije obuhvaćena sfera kaznenog prava (kao niti prekršajnog) obzirom na postojeći institut "branitelja po službenoj dužnosti". Branitelj po službenoj dužnosti se dodjeljuje okrivljenicima ali ne i oštećenicima/žrtvama. Na temelju svoje prakse organizacije civilnog društva ukazuju na sljedeći problem i pravnu prazninu: žrtvama kaznenih dijela, što uključuje i žrtve seksualnog nasilja, pravna je pomoć neophodna i prije podnošenja zahtjeva za utvrđivanje statusa ovome Povjerenstvu, a istovremeno se za odobravanje pravne pomoći bez utvrđivanja imovnog stanja omogućava žrtvama kaznenog djela nasilja samo u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete koja je prouzročena počinjenjem kaznenog djela, što žrtva seksualnog nasilja još u tom trenutku formalno-pravno nije. Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći je kod odobravanja pravne pomoći bez utvrđivanja imovnog stanja strogo ograničen: on to omogućava isključivo žrtvama kaznenog djela nasilja u postupku radi ostvarivanja prava na naknadu štete. Stranka, podnositeljica zahtjeva za utvrđivanje statusa seksualnog nasilja, u trenutku podnošenja zahtjeva formalno-pravno nije žrtva kazenenog djela, a postupak koji pokreće nije postupak naknade štete već upravni postupak utvrđivanja statusa žrtve seksualnog nasilje. Preporučujemo usklađenje Zakona o besplatnoj pravnoj pomoći i Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja za vrijeme oružane agresije na RH u Domovinskom ratu. Nije prihvaćen Sadržaj pravne pomoći propisan je Zakonom i odnosi se samo na primarnu pravnu pomoć, ne i na odvjetničko zastupanje (sekundarna pravna pomoć) i sadržajno je usklađen sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći. Što se tiče pravne pomoći prije samog postupka ostvarivanja prava po Zakonu i pred Povjerenstvom za žrtve seksualnog nasilja, isto je omogućeno i predviđeno i Zakonom i ovim pravilnikom.
8 Ženska mreža Hrvatske II. OSTVARIVANJE PRAVA, Članak 3. Komentar uz stavak (3) ovog članka: U slučaju nemogućnosti ishođenja potvrde o prijavljenom prebivalištu ili boravištu na području RH u vrijeme počinjenja seksualnog nasilja, potvrdu o prijavljenom prebivalištu ili boravištu zamjenjuje vlastoručno potpisana izjava pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću, uz izjavu dva punoljetna svjedoka pod punom kaznenom i materijalnom odgovornošću. Nadalje, smatramo da je diskriminatorno i protivno međunarodnim propisima isključiti žrtve seksualnog nasilja s obzirom na činjenicu njihovog državljanstva. Djelomično prihvaćen Otvorena je mogućnost dokazivanja boravišta, kao bitno za utvrđivanje je li žrtva doista živjela na području RH. Što se tiče diskriminacije po državljanstvu, Zakonom je propisano državljanstvo žrtve i to nije više predmet ovoga pravilnika.