Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o Nacrtu prijedloga Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027. godine, za 2021. i 2022. godinu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za mirovne studije 7.PRIJEDLOG AKTIVNOSTI U SEKTORSKOM CILJU UČINKOVIT I JEDNAK PRISTUP ROMA PRIKLADNOM, DESEGREGIRANOM STANOVANJU, Popis aktivnosti i nositelja U okviru sektorskog cilja “Učinkovit jednak pristup prikladnom desegregiranom stanovanju i osnovnim uslugama” potrebno je definirati aktivnosti koje se ciljaju postepenoj desegregaciji u području stanovanja u suradnji s pripadnicima romske nacionalne manjine, s obzirom na to da je prostorna segregacija Roma faktor koji utječe na položaj Roma u mnogim drugim područjima društvenog i kulturnog života. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Odgovor Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine: Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine navodi da su uvodno naznačenim Nacrtom Akcijskog plana definirane mjere za navedeni sektorski cilj, kao i popis aktivnosti i nositelja te da ovo Ministarstvo nije nositelj provedbe mjera i aktivnosti. Za aktivnost pod točkom 1. Poboljšanje uvjeta življenja i stambeno zbrinjavanje pripadnika romske nacionalne manjine, nositelj provedbe je Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Slijedom navedenoga, navedeni komentar se može dostaviti nositelju provedbe navedene aktivnosti. Ovo Ministarstvo navodi da u okviru svoje nadležnosti ima prostorno –planske poslove odnosno osiguranje sredstava za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za prostorno uređenje područja naseljenih Romima. Stoga se svake godine na poziciji Ministarstva u Državnom proračunu Republike Hrvatske A 576199, Prostorno uređenje područja naseljenih Romima, kao trajna kategorija, osiguravaju sredstva za pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za prostorno uređenje područja naseljenih Romima u ukupnom iznosu 100.000,00 kuna koja se doznačuju po zahtjevima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Pojedine općine mogu zatražiti sredstva za svoje potrebe iz područja prostornog uređenja, a to mogu biti određene radnje vezano za izradu prostorno planske dokumentacije, ali i druge radnje iz područja prostornog uređenja. Nadalje, ovo Ministarstvo navodi da je sukladno Operativnom programu nacionalnih manjina za razdoblje 2021. do 2024. koji je izradila Vlada Republike Hrvatske ovo Ministarstvo nositelj slijedećih aktivnosti: - Aktivnost 8.4.4. - Vlada će razmotriti darovanje ili davanje na dugoročno korištenje zemljišta na obali radi izgradnje ili obnove objekta za održavanje ljetnih i zimskih edukacijskih seminara za pripadnike romske zajednice iz RH i inozemstva - Aktivnost 8.5.4. - Vlada će nastaviti projekt legalizacije, izmjene prostornih planova, unaprjeđenje infrastrukture i urbanizacije romskih naselja te u - slučajevima u kojima to nije moguće provesti stambeno zbrinjavanje romskih obitelji i izgradnju novih objekata te kupnju i preuređenje postojećih zgrada za stambeno zbrinjavanje i integraciju romskih obitelji - Aktivnost 8.5.5. Vlada će predložiti rješenje za ozakonjenje bespravno izgrađenih objekata nakon 2011. u romskim naseljima. Odgovor Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje: Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje nije uključen u predmetne aktivnosti te je dosad sudjelovao u provedbi Operativnih programa za nacionalne manjine Vlade Republike Hrvatske u dijelu unapređenja životnih uvjeta pripadnika romske nacionalne manjine kroz dodjelu aparata bijele tehnike i namještaja za opremanje kućanstva, što se planira nastaviti i u daljnjem razdoblju. Ovo tijelo nema nadležnost, organizaciju rada niti raspoloživa sredstva u pogledu drugih aktivnosti i planova za uključivanje Roma te napominjemo da se svatko zainteresiran za stambeno zbrinjavanje na nekom od potpomognutim područja u Republici Hrvatskoj može obratiti podnošenjem prijave za stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima ukoliko se želi stambeno zbrinuti u okviru nadležnosti ovog Središnjeg državnog ureda. Ističemo da se prilikom bodovanja prijava za stambeno zbrinjavanje sukladno Uredbi o kriterijima za bodovanje prijava za stambeno zbrinjavanje („Narodne novine“, broj 14/19) u obzir posebno uzimaju osobne okolnosti podnositelja kao što su broj članova obitelji, broj djece, mjesečna primanja, stambeni status i druge okolnosti na temelju kojih se sastavljaju liste prvenstva. Dakle, socijalno ugrožene obitelji ostvaruju preferencijalne bodove prilikom bodovanja prijava za stambeno zbrinjavanje, kao i obitelji s više djece. Odgovor Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina navodi kako je s ciljem poticanja lokalnih stambenih politika usmjerenih desegregaciji Roma, u okviru strateškog projekta Ureda JUPI II planirana izrada priručnika/vodiča za desegregaciju u stanovanju kao i njegova regionalna prezentacija
2 Centar za mirovne studije 3.PRIJEDLOG AKTIVNOSTI U HORIZONTALNOM CILJU POTICATI PARTICIPACIJU ROMA KROZ OSNAŽIVANJE, SURADNJU I POVJERENJE ROMA U JAVNE INSTITUCIJE, Mjera:Udvostručiti udio Roma koji podnose pritužbe na diskriminaciju; Mjera"Udvostručiti udio Roma koji podnose pritužbe na diskriminaciju" nije povezana s konkretnim i adekvatnim aktivnostima. S obzirom na razinu diskriminacije s kojom su pripadnici romske nacionalne manjine u Hrvatskoj suočeni predlažemo da se ovom horizontalnom cilju dodaju aktivnosti koji doprinose upravo toj mjeri. Primjerice putem sljedećih aktivnosti poput: osiguravanja kvalitetne i dostupne primarne te sekundarne pravne pomoći (koje zahtjive šire intervencije poput osiguranja dostatnog financiranja udruga i pravnih klinika ovlaštenih za pružanje besplatne pravne pomoći), kampanja i drugih aktivnosti koje ciljaju na informiranje pripadnika RNM o antidiskriminacijskom zakonodavnom okviru i dostupnosti besplatne pravne pomoći, mogućnostima prijavljivanja diskriminacije i sl. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Aktivnosti koje navodi Centar za mirovne studije biti će podržane otvorenim pozivom Ureda za ljudska prava i prava planiranom tj. strateškim projektom JUPI I.
3 Centar za mirovne studije Mjera:Smanjiti broj Roma koji su doživjeli diskriminaciju za najmanje pola, NAZIV AKTIVNOSTI: Poticanje integrativnih procesa i osnaživanje socijalne kohezije između romskog i većinskog stanovništva Centar za mirovne studije pozdravlja uvrštavanje ove aktivnosti u Akcijski plan, no smatramo kako bi neke od podaktivnosti, a posebice medijske kampanje, rad s lokalnom zajednicom, borba protiv rasizma u školama itd. trebale biti provedene već u 2021. i 2022. godini, a ne samo planirane i pripremljene u ovom dvogodišnjem razdoblju. Primljeno na znanje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podsjeća kako je i tijekom izrade dokumenta višestruko isticano kako će, zbog povećanih potreba prouzročenih COVID-19 pandemijom kao i dva potresa koja su pogodila Hrvatsku, snažnija financijska ulaganja u ostvarenje pojedinih posebnih ciljeva biti moguća tek po donošenju ključnih dokumenata povezanih s korištenjem fondova EU.
4 Centar za mirovne studije 1.PRIJEDLOG AKTIVNOSTI U HORIZONTALNOM CILJU BORBA PROTIV ANTIROMSKOG RASIZMA I DISKRIMINACIJE, Popis aktivnosti i nositelja Predložene aktivnosti nisu nepoželjne, ali smatramo da ne doprinose definiranim ciljevima i mjerama, odnosno ili ne doprinose tim ciljevima direktno, ili ne doprinose u dovoljnoj mjeri. Drugim riječima, čini nam se da logika intervencije u ovome posebnom cilju nije razrađena na adekvatan način, odnosno definirane aktivnosti mogu u vrlo maloj mjeri doprinijeti ostvarenju mjera i postavljenih indikatora. Posebni ciljevi su ambiciozno postavljeni i ako se na provedbu snažnijih mjera bude čekalo do 2023. godine, bojimo se da se postavljeni pokazatelji ishoda neće moći doseći, a da će 2021. i 2022. godina biti izgubljeno vrijeme iz perspektive suzbijanja diskriminacije Roma, što je iznimno raširena pojava i jedno od izvorišta nezadovoljavajućeg položaja Roma u Hrvatskoj. U tom smislu, smatramo da je važno već 2021. i 2022. godine početi provoditi i mjere kojima su ciljne skupine pripadnici opće populacije, kao i kategorije opće populacije koje su više od drugih u prilici potencijalno diskriminirati pripadnike romske nacionalne manjine. Te mjere uključuju informiranje i osvještavanje poslodavaca, socijalnih radnika, zdravstvenih radnika, obrazovnih radnika, stanodavaca te pružatelja dobara i usluga u zajednicama u kojima žive Romi o zabrani i štetnosti diskriminacije i provedbu lokalnih kampanja i aktivnosti osvještavanja u zajednicama u kojima ili blizu kojih žive Romi, ali i provedbu širokih kampanja za smanjenje socijalne distance prema Romima. Primljeno na znanje Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podsjeća kako je i tijekom izrade dokumenta višestruko isticano kako će, zbog povećanih potreba prouzročenih COVID-19 pandemijom kao i dva potresa koja su pogodila Hrvatsku, snažnija financijska ulaganja u ostvarenje pojedinih posebnih ciljeva biti moguća tek po donošenju ključnih dokumenata povezanih s korištenjem fondova EU.
5 PGP Sisak Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027., za 2021.-2022. godinu, 1.PRIJEDLOG AKTIVNOSTI U HORIZONTALNOM CILJU BORBA PROTIV ANTIROMSKOG RASIZMA I DISKRIMINACIJE PGP SISAK: U skladu s navedenim u komentaru na početku dokumenta predlažemo sljedeće, u prijedlog Akcijskog plana 2021., uključiti horizontalne ciljeve i sektorske ciljeve iz Nacionalnog plana: HORIZONTALNI CILJ / POSEBNI CILJ: 1. Potpuno (100%) reguliran status (stalni boravak ili državljanstvo) Roma koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom kao i Roma koji dugi niz godina žive na teritoriju RH, uz značajnu potporu nadležnih tijela. Mjera: Utvrditi, detektiranjem putem mobilnih timova koji će se formirati, broj osoba koje imaju značajne poteškoće pri reguliranju statusa u Republici Hrvatskoj. Mjera: Podići razinu informiranosti i potaknuti pripadnike romske zajednice na punu suradnju u postupcima rješavanja njihova statusa. Mjera: Uspostaviti mehanizme za brže i učinkovitije rješavanje statusnih pitanja Roma u Republici Hrvatskoj. U okviru mjera horizontalnog cilja poduzet će se aktivnosti: a) U povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog odnosno stalnog boravka, Romima koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, a nemaju utvrđen državljanski status niti putnu ispravu države podrijetla, Ministarstvo unutarnjih poslova RH provjerit će njihov državljanski status i mogućnost utvrđivanja državljanstva u državi podrijetla u suradnji s Veleposlanstvima i drugim nadležnim tijelima države porijekla. b) U povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka, osobe bez državljanstva koje se tijekom podnošenja zahtjeva tako i izjasne vodit će se kao osobe bez državljanstva dok se ne dokaže suprotno. c) U povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka osobe neutvrđenog državljanstva vodit će se pod ovim terminom ukoliko raspolažu dokazima o upisu roditelja u državi porijekla ili rodnim listom iz države porijekla. d) Ministarstvo unutarnjih poslova RH u suradnji s Centrima za socijalnu skrb te udrugama civilnoga društva koje se bave pravima pripadnika romske nacionalne manjine će najmanje jedanput godišnje vršiti obilaske romskim naseljima u RH. Izvješća mobilnog tima će biti javno dostupna. Nije prihvaćen Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova: Ministarstvo unutarnjih poslova mišljenja je da u Nacrtu prijedloga dokumenta više nije potrebno uvrstiti STATUSNA PITANJA, posebno kao prioritetno područje, i to iz razloga što se statusna pitanja Roma sustavno rješavaju još od 2003. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Nacionalni program za Rome te su u većini slučajeva uspješno riješena u skladu sa zakonskim okvirom. Osim toga, aktivnosti vezane uz utvrđivanje državljanskog statusa osoba koje zakonito borave u Republici Hrvatskoj, provode se za romsku i neromsku populaciju. Vezano uz konstataciju Projekta građanskih prava Sisak kako je „nerealno da mjere u Prijedlogu Akcijskog plana 2021. u dijelu koji se tiče poboljšanja zdravlja Roma ne predviđaju rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja Roma, koje je upravo povezano sa statusnim pitanjima“, napominjemo kako je zdravstveno osiguranje uvjet kako za odobrenje, tako i za trajanje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Međutim, kada su u pitaju državljani trećih zemalja, koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, ali žive u otežanim materijalnim i socijalnim prilikama te ne mogu mjesečno plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje, omogućava im se reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga, u kojem slučaju uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne moraju prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju, članak 79. stavak 2. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20). Pripadnici romske populacije pretežno reguliraju privremeni boravak iz humanitarnih razloga ili kao članovi obitelji hrvatskog državljanina u kojem slučaju ne moraju dokazivati osigurana sredstva za uzdržavanje (članak 65, stavak 1. Zakona o strancima). Osim toga, za određene kategorije državljana trećih zemalja, Zakonom o strancima propisana je mogućnost stjecanja stalnog boravka, gdje posjedovanje zdravstvenog osiguranja nije uvjet. Međutim, državljani trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za stalni boravak, ali koji na osnovu neprekidnosti 5 godina boravka u Republici Hrvatskoj žele ostvariti dugotrajno boravište, između ostalog, moraju imati dokaz o zdravstvenom osiguranju. Napominjemo kako je posjedovanje sredstava za uzdržavanje i zdravstvenog osiguranja protiv svih rizika uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, s ciljem kako državljani trećih zemalja ne bi postali teret za državu članicu. Pitanje utvrđivanja državljanskog statusa osoba koje žive u Republici Hrvatskoj javlja se u pojedinačnim slučajevima kao prethodno pitanje u postupcima rješavanja o zahtjevu za odobrenje privremenog, odnosno stalnog boravka državljana trećih zemalja, kada podnositelj zahtjeva u zemlji podrijetla nije pravno regulirao vlastiti državljanski status. Osobu nepoznatog/neutvrđenog državljanstva kada pokrene postupak radi reguliranja privremenog ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, ili stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, Ministarstvo unutarnjih poslova upućuje da putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda države podrijetla te države posljednjeg prebivališta u inozemstvu, provjeri smatra li se njihovim državljaninom prema važećim popisima, odnosno postoji li mogućnost utvrđivanja državljanstva osobe te naknadnog upisa u evidenciju o državljanstvu inozemnog tijela. Pri tome napominjemo kako je neosnovan prijedlog Projekta građanskih prava Sisak, prema kojem bi se u povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka, osoba vodila kao osoba bez državljanstva, dok se ne dokaže protivno, ukoliko se tako izjasni tijekom podnošenja zahtjeva.
6 Centar za mirovne studije Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027., za 2021.-2022. godinu Centar za mirovne studije pozdravlja donošenje Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma 2021 - 2027, za 2021. i 2022. godinu, , u čijoj smo izradi sudjelovali kroz aktivni doprinos Radnoj skupini. Smatramo da je dvogodišnje razdoblje koje je obuhvaćeno Akcijskim planom primjereno za kratkoročno planiranje konkretnih mjera koje bi se trebale poduzeti kako bi se ostvarili ciljevi akcijskog plana. No, voljeli bismo da je ovaj Akcijski plan bio donesen ranije i da se već provodi, s obzirom da do kraja razdoblja za njegovu provedbu ima još samo godinu i pol dana. Gledajući cjelokupni dokument, ocjenjujemo kako se radi o dokumentu koji mjerama doprinosi ostvarenju pojedinih općih i posebnih ciljeva te postavljenih pokazatelja ishoda. Drugim riječima, smatramo kako u pojedinim područjima već definirane mjere za razdoblje od 2021. do 2022. godine ukoliko budu kvalitetno provedene doista mogu doprinijeti ostvarenju ciljeva do 2027. godine. No, kako smo upozoravale kao članice Radne skupine i Užih radnih skupina za izradu samog prijedloga Nacionalnog plana i prijedloga ovoga Akcijskog plana, bojimo se da to ne vrijedi za sve opće ciljeve, a posebice ne za horizontalni cilj “Borba protiv anti-romskog rasizma i diskriminacije”, o kojem ćemo se posebno izjasniti u za tom odgovarajućim dijelovima ovoga dokumenta. No, i ovdje moramo naglasiti kako nas zabrinjavaju sredstva predviđena za provedbu pojedinih aktivnosti odnosno ispunjavanje pojedinih mjera i ciljeva. Bojimo se da ovi relativno ambiciozni ciljevi odnosno pokazatelji ishoda ne ostavljaju prostora da se u ozbiljnu provedbu konkretnih aktivnosti krene tek 2023. godine odnosno da se zaista ozbiljne aktivnosti u ovim područjima s adekvatnim sredstvima provodi samo pet godina do isteka ovog Nacionalnog plana. Zaključno, s obzirom da ovaj dokument predstavlja velik i važan iskorak te je vidljiv veliki trud prvenstveno Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a onda i članova i članica Radne skupine, nadamo da će on sljedećih godina biti dosljedno i energično proveden te da će se za sedam godina vidjeti jasni i stvarni učinci u svim aspektima života pripadnika romske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Primljeno na znanje Primljeno na znanje Zahvaljujemo na komentaru. Vezano uz komentar o relativno skromnim financijskim sredstvima planiranim za provedbu pojedinih mjera i ciljeva Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina podsjeća kako je i tijekom izrade dokumenta višestruko isticano kako će, zbog povećanih potreba prouzročenih COVID-19 pandemijom kao i dva potresa koja su pogodila Hrvatsku, snažnija financijska ulaganja u ostvarenje pojedinih posebnih ciljeva biti moguća tek po donošenju ključnih dokumenata povezanih s korištenjem fondova EU.
7 PGP Sisak Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma, za razdoblje od 2021. do 2027., za 2021.-2022. godinu PGP SISAK: PGP Sisak je udruga pružatelj besplatne pravne pomoći koja djeluje na zaštiti i promociji ljudskih prava, uključujući prava pripadnika nacionalnih manjina, posebice Roma, od 2004. godine. U svom radu smo radili s preko 26000 osoba, na preko 80000 predmeta od kojih pripadnici romske nacionalne manjine zauzimaju značajno mjesto. Od 2017. godine PGP Sisak provodi projekt bezdržavljanstva u Republici Hrvatskoj kao implementacijski partner UNHCR-a Hrvatska. Projekt provodimo kontinuirano do danas na području cijele države te se preko 80% korisnika ovog projekta odnosi na Rome. 2019. PGP je osnovao Koordinaciju za bezdržavljanstvo u Republici Hrvatskoj, čiji je aktivni član i Ministarstvo unutarnjih poslova RH što samo po sebi govori o važnosti ove problematike. U nastavku dostavljamo statistiku rada PGP-a na relevantnim predmetima vezanim za statusna pitanja pripadnika romske nacionalne manjine. Statistički pokazatelji PGP-a Sisak za 2018., 2019., 2020.: Privremeni boravak: Stranke – 142 Predmeti – 163 Pravni savjeti – 321 Stalni boravak: Stranke – 108 Predmeti – 119 Pravni savjeti – 273 Državljanstvo: Stranke – 117 Predmeti – 126 Pravni savjeti – 290 Bezdržavljanstvo: Stranke – 173 Predmeti – 182 Pravni savjeti – 292 Dokumenti vezani uz reguliranje statusa: Stranke – 405 Predmeti – 952 Pravni savjeti –1545 Ukupno: Stranke – 945 Predmeti – 1542 Pravni savjeti – 2721 Iz navedenog prikaza je razvidno kako u Republici Hrvatskoj postoji problematika u vidu neriješenih statusnih pitanja Roma te bez obzira na relativno niske brojke u odnosu na udio u cjelokupnom stanovništvu RH ne smijemo zanemariti da problem postoji. Također, vrlo je važno naglasiti kako su ovo brojke PGP-a Sisak te moramo uzeti u obzir činjenicu da i sam MUP RH raspolaže svojim podacima uz zadršku da se na teritoriju RH nalaze osobe nereguliranog statusa koje još nismo detektirali poimenice zbog straha od viktimizacije kao i moguće neinformiranosti korisnika o projektu koji provodimo uzimajući u obzir činjenicu da je naš ured smješten u Sisku. Iako imamo aktivnosti na području cijele Hrvatske, nismo u mogućnosti doprijeti do svih korisnika u potrebi. Ujedno, prema dokumentu izrađenom 2020., od strane UNHCR-a Hrvatska pod nazivom „Analiza pravnog okvira koji se odnosi na osobe bez državljanstva i osobe izložene riziku bezdržavljanstva u Hrvatskoj“1 broj osoba s neriješenim statusnim pitanjima u romskoj populaciji varira između 500 i 1500 osoba. U Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine (NSUR)2 bezdržavljanstvo je prepoznato kao problem koji pogađa romsku populaciju. Navedeno je i da 10 % romske populacije nema hrvatsko državljanstvo, a 3 % ne posjeduje nikakve dokumente o državljanstvu ili druge dokumente kojima se dokazuje status, što negativno utječe na njihov pristup zaposlenju, osnovnim pravima i uslugama. U skladu s istaknutim držimo da ovaj prijedlog Nacionalnog plana, a tako i Akcijskog plana nije moguće provesti bez poglavlja kao i mjera koja se odnose na STATUSNA PITANJA romske nacionalne manjine. Pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenim uslugama i stanovanju nikako nije moguće provesti bez rješavanja statusnih i povezanih prava. PGP Sisak drži da nije trebalo iz Nacionalnog plana te iz Akcijskog plana u 2021. godini izbaciti STATUSNA PITANJA. Posebice iz razloga što su ista do 2020. godine postojala kako u Nacionalnoj strategiji tako i u Akcijskom planu za 2020. Smatramo kako nije utemeljen potpuni izostanak statusnih pitanja bez bilo kakve statistike o rješavanju svih mjera predviđenih u navedenim dokumentima iz prethodnih godina. Čak i u Izvješću o provedbi Akcijskog plana Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2019., i 2020., u dijelu statusna rješenja, diskriminacija i pomoć u ostvarivanju prava stoje mjere koje su kvalificirane kao „DJELOMIČNO PROVEDENE“.3 U citiranom izvješću su navedeni brojevi (2 i 16) statusnih predmeta koje su nerealni i u kontradikciji s navedenim statistikama PGP-a Sisak. PGP je član Europske mreže za bezdržavljanstvo (ENS), koja je nedavno izradila Index bezdržavljanstva za Hrvatsku, a također prati i diskutira veći broj predmeta iz RH, a što je jasan pokazatelj ove problematike. 1 https://www.irh.hr/dokumenti/113-analiza-pravnog-okvira-koji-se-odnosi-na-osobe-bez-drzavljanstva-i-osobe-izlozene-riziku-bezdrzavljanstva-u-hrvatskoj/file, Zagreb., 2020., str. 80. 2 Nacionalna strategija, str. 51. 3 Izvješće o provedbi APNSUR za 2019. godinu, str. 91 i 92. Također, držimo nerealnim da mjere u prijedlogu Akcijskog plana 2021., u dijelu koji se tiče poboljšanog zdravlja Roma ne previđaju rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja Roma koje je upravo povezano sa statusnim pitanjima. Ovako izgleda kao da se prejudicira da Romi imaju regulirano zdravstveno osiguranje. PGP je u 2018., 2019., i 2020., pomogao u zahtjevima za otpis duga za zdravstveno osiguranje preko 1.000.000,00 HRK. Upravo je ovaj podatak jasan i nedvosmislen pokazatelj uzročno posljedične veze koja izvire iz problematike statusnih pitanja. 90% Roma u RH koji se nalaze na privremenom boravku ne može plaćati zdravstveno osiguranje u visini od 600,00 HRK mjesečno. NSUR 2013. – 2020., je imala Opći cilj: Potpuno (100%) reguliran status, tj. državljanstvo ili stalni boravak Roma do 2020. godine. Ovaj cilj je u skladu s načelima Zagrebačke Deklaracije koja je usvojena 27.10.2011. godine na međunarodnoj konferenciji o pribavljanju civilnih dokumenata i upisima u državne matice (sprečavanje bezdržavljanstva) u jugoistočnoj Europi. U istoj Strategiji navedena su tri posebna cilja, od kojih bismo istaknuli posebni cilj 3 koji govori o uspostavljanju mehanizama za brže i učinkovitije rješavanje statusnih pitanja Roma u RH. Kako navedeni posebni cilj, kao niti drugi posebni ciljevi, a niti opći cilj nisu ostvareni do 2021., u RH, to dodatno potvrđuje neophodno postojanje rješavanja statusnih prava u novim prijedlozima Nacionalnog plana i Akcijskog plana za 2021. Nije prihvaćen Zahvaljujemo na komentaru. Odgovor Ministarstva unutarnjih poslova: Ministarstvo unutarnjih poslova mišljenja je da u Nacrtu prijedloga dokumenta više nije potrebno uvrstiti STATUSNA PITANJA, posebno kao prioritetno područje, i to iz razloga što se statusna pitanja Roma sustavno rješavaju još od 2003. godine, kada je Vlada Republike Hrvatske donijela Nacionalni program za Rome te su u većini slučajeva uspješno riješena u skladu sa zakonskim okvirom. Osim toga, aktivnosti vezane uz utvrđivanje državljanskog statusa osoba koje zakonito borave u Republici Hrvatskoj, provode se za romsku i neromsku populaciju. Vezano uz konstataciju Projekta građanskih prava Sisak kako je „nerealno da mjere u Prijedlogu Akcijskog plana 2021. u dijelu koji se tiče poboljšanja zdravlja Roma ne predviđaju rješavanje pitanja zdravstvenog osiguranja Roma, koje je upravo povezano sa statusnim pitanjima“, napominjemo kako je zdravstveno osiguranje uvjet kako za odobrenje, tako i za trajanje privremenog boravka u Republici Hrvatskoj. Međutim, kada su u pitaju državljani trećih zemalja, koji imaju čvrstu poveznicu s Republikom Hrvatskom, ali žive u otežanim materijalnim i socijalnim prilikama te ne mogu mjesečno plaćati doprinos za zdravstveno osiguranje, omogućava im se reguliranje privremenog boravka iz humanitarnih razloga, u kojem slučaju uz zahtjev za odobrenje privremenog boravka ne moraju prilagati dokaz o osiguranim sredstvima za uzdržavanje i dokaz o zdravstvenom osiguranju, članak 79. stavak 2. Zakona o strancima („Narodne novine“, broj 133/20). Pripadnici romske populacije pretežno reguliraju privremeni boravak iz humanitarnih razloga ili kao članovi obitelji hrvatskog državljanina u kojem slučaju ne moraju dokazivati osigurana sredstva za uzdržavanje (članak 65, stavak 1. Zakona o strancima). Osim toga, za određene kategorije državljana trećih zemalja, Zakonom o strancima propisana je mogućnost stjecanja stalnog boravka, gdje posjedovanje zdravstvenog osiguranja nije uvjet. Međutim, državljani trećih zemalja koji ne ispunjavaju uvjete za stalni boravak, ali koji na osnovu neprekidnosti 5 godina boravka u Republici Hrvatskoj žele ostvariti dugotrajno boravište, između ostalog, moraju imati dokaz o zdravstvenom osiguranju. Napominjemo kako je posjedovanje sredstava za uzdržavanje i zdravstvenog osiguranja protiv svih rizika uvjet za odobrenje dugotrajnog boravišta, sukladno pravnoj stečevini Europske unije, s ciljem kako državljani trećih zemalja ne bi postali teret za državu članicu. Pitanje utvrđivanja državljanskog statusa osoba koje žive u Republici Hrvatskoj javlja se u pojedinačnim slučajevima kao prethodno pitanje u postupcima rješavanja o zahtjevu za odobrenje privremenog, odnosno stalnog boravka državljana trećih zemalja, kada podnositelj zahtjeva u zemlji podrijetla nije pravno regulirao vlastiti državljanski status. Osobu nepoznatog/neutvrđenog državljanstva kada pokrene postupak radi reguliranja privremenog ili stalnog boravka u Republici Hrvatskoj, ili stjecanja hrvatskog državljanstva prirođenjem, Ministarstvo unutarnjih poslova upućuje da putem nadležne diplomatske misije/konzularnog ureda države podrijetla te države posljednjeg prebivališta u inozemstvu, provjeri smatra li se njihovim državljaninom prema važećim popisima, odnosno postoji li mogućnost utvrđivanja državljanstva osobe te naknadnog upisa u evidenciju o državljanstvu inozemnog tijela. Pri tome napominjemo kako je neosnovan prijedlog Projekta građanskih prava Sisak, prema kojem bi se u povodu podnesenog zahtjeva za reguliranje privremenog ili stalnog boravka, osoba vodila kao osoba bez državljanstva, dok se ne dokaže protivno, ukoliko se tako izjasni tijekom podnošenja zahtjeva. Odgovor Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: U dijelu koji se odnosi na poteškoće u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje navodi kako se u komentarima Projekta građanskih prava Sisak poteškoće sa stjecanjem statusa osigurane osobe u obveznom zdravstvenom osiguranju spominju kao posljedica nerješavanja statusnih pitanja pripadnika romske nacionalne manjine. Naime, uslijed nemogućnosti stjecanja prebivališta odnosno stalnog boravka na području Republike Hrvatske, osobe stječu privremeni boravak te su u obvezi obvezno se zdravstveno osigurati temeljem članka 6. stavka 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 80/13, 15/18 i 26/21) te samostalno plaćati doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje na najnižu osnovicu za obračun doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje. S tim u vezi, treba istaknuti da prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, a to su pravo na zdravstvenu zaštitu i pravo na novčane naknade, ovise o utvrđenom statusu obvezno zdravstveno osigurane osobe, a stjecanje statusa obvezno zdravstveno osigurane osobe uvjetovano je njezinim reguliranim građansko-pravnim statusom u Republici Hrvatskoj, o kojem direktno ovisi po kojoj osnovi osiguranja će pojedina osoba steći status u obveznom zdravstvenom osiguranju sukladno odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju ("Narodne novine", broj 80/13, 137/19 i 98/19) odnosno Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, a po kojima je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, kao provedbeno tijelo dužan postupati u svakom pojedinačnom slučaju.