Izvješće o provedenom savjetovanju - PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 59. | ČLANAK 59. ST. 6 Predlažemo izmjenu stavka tako da glasi: (6) Operator tržišta će propise iz članka 54. stavaka 4. i 17. ovog Zakona donijeti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona, a danom stupanja na snagu propisa iz članka 54. stavka 4. prestaju važiti Pravila vođenja EKO bilančne grupe (HROTE 12/18). | Nije prihvaćen | Uređeno na drugi način. |
| 2 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 59. | predlaže se dodati stavak (9) - (9) Priručnik iz čl. 29. st 5. ? | Nije prihvaćen | Uređeno na drugi način. |
| 3 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 59. | Stavak (2) - Kvote a koje su prijavljene komisji do kraja 2022. i dio su Programa? | Nije prihvaćen | Kvote su dio postojećih propisa kojima su određeno vrijeme primjene. |
| 4 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 59. | Stavak (1)Ovo bi trebalo pod hitno radi usklađivanja s odlukom odobrenju Programa potpora za dodjelu tržišmne premije .. promjena metodologije izračuna referentne cijene (12 godina i životni vijek postrojenja).? | Nije prihvaćen | Uređeno je vrijeme važenja dosadašnjeUredbe i važenje nove. |
| 5 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 59. | Stavak (1) Vlada Republike Hrvatske će PROPISE.. | Nije prihvaćen | Uređeno na drugi način. |
| 6 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 59. | Pod pretpostavkom da se članak 135. Nacrta prijedloga ZOTEE-a odnosi i na kupce korisnike postrojenja za samoopskrbu, smatramo nužnim da se navedeni članak transponira i u prijelazne odredbe ZOIEIVUK-a koji jedini definira kupce korisnike postrojenja za samoopskrbu. Isto tako, postavlja se pitanje što je sa stečenim pravima postojećih kupaca korisnika postrojenja za samoopskrbu jer po sadašnjoj formulaciji iz čl.135., st.2. ZOTEE ne može se nedvojbeno zaključiti da li oni mogu ostati u statusu kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu ili ne mogu te to pitanje treba nedvojbeno definirati. | Nije prihvaćen | Navedeno je riješeno u Zakonu o tržištu električne energije. |
| 7 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 54. | Članak 54. stavak 8. Članice Udruženja energetike HGK navode sljedeće: Naknada koja se obračunava članovima EKO bilančne grupe za energiju uravnoteženja treba temeljiti na stvarnim troškovima uravnoteženja koje uzrokuje odstupanje plana od ostvarenja pojedinog člana, odnosno kvaliteta točnosti planiranja i replaniranja proizvodnje treba biti stimulirajuća za planera proizvodnje. Naplata ove naknade prema količini proizvodnje el. energije nije pravedna niti doprinosi unapređenju planiranja rada sustava sa značajnim udjelom OIE i VUK u proizvodnji električne energije. | Nije prihvaćen | S obzirom da EKO bilančna supine na tržištu djeluje jedinstveno onda je potrebno sagledavati odstupanja u grupi na način kako odredi sam voditelj grupe, tj HROTE na zakonom propisan način I potrebnim suglasnostima. |
| 8 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 54. | ČLANAK 54. Predlažemo uvesti nove stavke 14.-26. u članku, koje glase: (14) Proizvođačima električne energije i drugim osobama koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, a koje su imale pravo na poticajnu cijenu sukladno sklopljenim ugovorima o otkupu električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14 i 107/14.) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) te pravo na zajamčenu otkupnu cijenu temeljem ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovog Zakona, kao i Proizvođačima električne energije i drugim osobama koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovite kogeneracije a nisu nikada bili u sustavu poticaja omogućit će se (dobrovoljno) članstvo u OIE bilančnoj grupi sukladno odredbama ovoga Zakona te propisima i aktima kojima se uređuje tržište električne energije, samo za proizvodno postrojenje, odnosno proizvodnu jedinicu koje električnu energiju proizvodi korištenjem obnovljivih izvora energije te (više) ne ostvaruje pravo na poticaje. (15) Voditelj OIE bilančne grupe je Operator tržišta energije. (16) Operator tržišta energije dužan je sve poslove povezane s OIE bilančnom grupom voditi razdvojeno od drugih poslova iz njegove nadležnosti, uz poštivanje načela razvidnosti, objektivnosti i neovisnosti. (17) Funkcioniranje OIE bilančne grupe, kao i obveza dostave podataka nužnih za planiranje proizvodnje električne energije članova OIE bilančne grupe detaljno se uređuju Pravilima vođenja OIE bilančne grupe, uključujući i dostavu potrebnih podataka od strane operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava, koja donosi operator tržišta energije uz prethodno mišljenje operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava, te uz prethodnu suglasnost Ministarstva. (18) Članovi OIE bilančne grupe dužni su se pridržavati Pravila vođenja OIE bilančne grupe iz stavka 17. ovoga članka. (19) Pravila vođenja OIE bilančne grupe objavljuju se na mrežnim stranicama operatora tržišta energije. (20) Troškove nastale obračunom energije uravnoteženja OIE bilančne grupe podmiruje operator tržišta energije iz mjesečne naknade koju plaćaju članovi OIE bilančne grupe. (21) Naknada iz stavka 20 ovog članka obračunava se u HRK po kWh neto isporučene električne energije. (22) Visinu naknade iz stavka 20 ovog članka te utvrđivanje rokova, načina plaćanja i sredstava osiguranja plaćanja naknade utvrđuje operator tržišta energije najmanje jedanput godišnje, a po potrebi i češće. (23) Operator tržišta energije dužan je planirati proizvodnju električne energije za OIE bilančnu grupu i prijavljivati ugovorne rasporede OIE bilančne grupe u skladu s planom proizvodnje OIE bilančne grupe. (24) Članovi OIE bilančne grupe dužni su operatoru tržišta energije pravodobno dostavljati podatke i dokumentaciju utvrđenu Pravilima vođenja OIE bilančne grupe, potrebnu za planiranje proizvodnje električne energije za OIE bilančnu grupu. (25) Pravilima vođenja OIE bilančne grupe detaljno će se utvrditi koje su podatke i dokumentaciju iz stavka 24. ovoga članka, te kojom dinamikom, dužni dostavljati članovi OIE bilančne grupe operatoru tržišta energije. (26) Ugovori o članstvu u OIE bilančnoj grupi koji će se sklapati između operatora tržišta energije i Članova OIE bilančne grupe će obavezno sadržavati odredbu kojom će biti određeno da se ugovori sklapaju na rok od 5 godina uz mogućnost produljenja za najviše 5 godina. U svakom slučaju Operator tržišta energije će zatvoriti OIE bilančnu skupinu ne kasnije od 5 godina od početka rada nezavisnog pružatelja usluge organiziranja bilančnih skupina (pružatelj usluge uravnoteženja sustava) sukladno Mrežnim pravilima i Zakonu o tržištu električne energije. | Djelomično prihvaćen | Djelomično usvojeno. |
| 9 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 54. | Predlaže se dodati novi stavak slijedećeg sadržaja: (1) Operator tržišta električne energije može pružati usluge planiranja proizvodnje iz obnovljivih izvora energije drugim pravnim i fizičkim osobama. (2) Operator tržišta može osnovati pravnu osobu koja će obavljati djelatnost agregiranja proizvodnje ili djelatnost opskrbe električnom energijom u skladu s odredbama zakona i podzakonskim aktima kojima se uređuje tržište električne energije. (3) Pravna osoba iz stavka 2. ovog članka nabavlja električnu energiju potrebnu za opskrbu krajnjih kupaca od povlaštenih proizvođača električne energije, od voditelja EKO bilančne grupe ili na tržištu električne energije ali uz obvezno korištenje jamstva podrijetla pri čemu bi električna energije kupljena na tržištu bila u potpunosti pokrivena jamstvima podrijetla. | Nije prihvaćen | Operator tržišta nije osnovaz za obavljanje djekatostiproizvodnje odnosno opskrbe koja se ovom primjedbom predlaže. |
| 10 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, XI. EKO BILANČNA GRUPA | XI. EKO BILANČNA GRUPA Predlažemo preimenovati u "EKO i OIE BILANČNE GRUPE" | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se propisati preimenovanje EKO bilančne grupe. |
| 11 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, XI. EKO BILANČNA GRUPA | Čl. 54(1) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) Proizvođači električne energije i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, a koje imaju pravo na poticajnu cijenu sukladno sklopljenim ugovorima o otkupu električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14 i 107/14.), a koji nije optirani ugovor o otkupu električne energije te pravo na zajamčenu otkupnu cijenu temeljem ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovog Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20), učlanjuju se u EKO bilančnu grupu sukladno odredbama ovoga Zakona te propisima i aktima kojima se uređuje tržište električne energije, samo za proizvodno postrojenje, odnosno proizvodnu jedinicu za koju ostvaruju pravo na poticaje temeljem navedenih ugovora. Povlašteni proizvođači koji ostvaruju pravo na isplatu tržišne premije i prilagođene poticajne cijene nemaju obvezu učlanjenja u EKO bilančnu grupu. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 12 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, XI. EKO BILANČNA GRUPA | Čl. 54(1) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 13 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 53. | ČLANAK 53. Predlažemo implementirati članak 20 RED II Direktive, ako nije predviđeno za neki drugi propis, a sve radi postizanja uključivanja bioplina u sustav plinske mreže sukladno RED II Direktivi. Sugerirani tekst u nastavku: Pristup mrežama i njihov rad (RED II direktiva Čl.20) Članak y (1) Ministarstvo procjenjuje potrebu proširenja postojeće infrastrukture plinske mreže radi lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora. (2) Procjena na temelju koje se donosi odluka o proširenju plinske mreže treba biti iskazana kroz desetogodišnji plan razvoja transportnog sustava plina. Planom se ukazuje sudionicima na tržištu plina na glavnu transportnu infrastrukturu koju treba izgraditi ili proširiti u regulatornom razdoblju radi lakšeg uključivanja plina iz obnovljivih izvora. (3) Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava plina su dužni tarife za priključivanje plina iz obnovljivih izvora donijeti na temelju objektivnih, transparentnih i nediskriminirajućih kriterija. (4) Operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava plina su dužni uskladiti pravila o priključenju na plinsku mrežu u skladu s člankom 8. Direktive 2009/73/EZ, a koja će ponajprije uključivati zahtjeve za kvalitetu i tlak plina te dodavanje mirisa plinu. (5) Ovisno o procjeni ministarstva, temeljenoj na uključenje u integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u skladu s Prilogom I. Uredbe (EU) 2018/1999, o potrebi za izgradnjom nove infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora kako bi se postigao cilj Unije u ukupnoj potrošnji električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija, ministarstvo može poduzeti potrebne mjere za razvoj infrastrukture za centralizirano grijanje i hlađenje koja će se prilagođivati razvoju grijanja i hlađenja iz velikih pogona na biomasu, solarnu energiju, energiju iz okoliša i pogona na geotermalnu energiju te iz otpadne topline i hladnoće. (6) U cilju veće integracije obnovljivih izvora u sustave daljinskog grijanja i razvoj sustava daljinskog hlađenja nužno je stvoriti uvjete priključka i pogona proizvodnih postrojenja za proizvodnju ogrjevne i rashladne topline iz obnovljivih izvora. (7) Potrebno je od strane operatora i distribucijskih sustava definirati i razraditi procedure i troškove priključka takvih postrojenja na način da se maksimalizira tehnologija električnih kotlova i dizalica topline velikih kapaciteta kao proizvodnih postrojenja za sustave daljinskog grijanja i hlađenja. OBRAZLOŽENJE: Treba potaknuti sukladno RED II direktivi pripremu plinske mreže za prihvat bioplina u plinsku mrežu. | Djelomično prihvaćen | U novom članku 56. se detaljno nalazi razrađena navedena odredba članak 20 direktive. |
| 14 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 53. | ČLANAK 53. Iza novog članka 53. sugeriramo dodati sljedeća 3 nova članka, a sve daljnje renumerirati: Članak 54. Krajnji kupci, posebno kupci iz kategorije kućanstvo, imaju pravo sudjelovati u zajednici energije iz obnovljivih izvora, zadržavajući pritom prava ili obveze koje imaju kao krajnji kupci i ne podliježu neopravdanim ili diskriminirajućim uvjetima ili postupcima koji bi spriječili njihovo sudjelovanje u zajednici energije iz obnovljivih izvora, a u slučaju privatnih poduzeća, pod uvjetom da njihovo sudjelovanje nije njihova primarna komercijalna ili profesionalna djelatnost. Članak 55. Zajednice energije iz obnovljivih izvora imaju pravo: proizvoditi, trošiti, skladištiti i prodavati energiju iz obnovljivih izvora, među ostalim putem ugovora o kupnji obnovljive energije; dijeliti, unutar zajednice energije iz obnovljivih izvora, obnovljivu energiju koja je proizvedena u proizvodnim jedinicama u vlasništvu te zajednice energije iz obnovljivih izvora, podložno drugim zahtjevima iz ovog Zakona, te zadržavajući prava i obveze članova zajednice energije iz obnovljivih izvora kao korisnika; pristupiti svim tržištima energije reguliranim hrvatskim zakonodavstvom izravno ili putem agregiranja na nediskriminirajući način. Članak 56. Vlada RH će na prijedlog Ministarstva donijeti uredbu kojom će se omogućiti rad zajednica energije iz obnovljivih izvora na cjelokupnom državnom teritoriju RH i elektroenergetske mreže. Uredbom će se definirati poticajni okvir za promicanje i razvoj zajednica energije iz obnovljivih izvora, a uredba će među ostalim osigurati slijedeće:: uklanjanje neopravdanih regulatornih i administrativnih prepreka za uspostavu i rad zajednica energije iz obnovljivih izvora; da se na zajednice energije iz obnovljivih izvora koje opskrbljuju energijom ili osiguravaju agregiranje ili druge komercijalne energetske usluge primjenjuju odredbe relevantne za takve aktivnosti; da operator distribucijskog sustava surađuje zajednicama energije iz obnovljivih izvora radi olakšavanja prijenosa energije unutar zajednice energije iz obnovljivih izvora; da zajednice energije iz obnovljivih izvora podliježu pravednim, razmjernim i transparentnim postupcima, uključujući postupke registracije i licenciranja, mrežnim naknadama koje odražavaju troškove, da se prema zajednicama energije iz obnovljivih izvora ne postupa na diskriminirajući način u pogledu njihovih aktivnosti, prava i obveza kao krajnjih korisnika, proizvođača, opskrbljivača, operatora zatvorenih distribucijskih sustava ili kao drugih sudionika na tržištu; sudjelovanje u zajednicama energije iz obnovljivih izvora dostupno je svim potrošačima, uključujući one u kućanstvima sa s niskom prihodima ili ranjivim kućanstvima; dostupnost alata za olakšavanje pristupa financiranju i informacijama; javnim tijelima pružiti regulatornu potporu i potporu za izgradnju kapaciteta u omogućavanju i uspostavi zajednica energije iz obnovljivih izvora te u pomaganju tijelima da izravno sudjeluju; uspostavu pravila za osiguranje jednakog i nediskriminirajućeg postupanja prema potrošačima koji sudjeluju u zajednici energije iz obnovljivih izvora. OBRAZLOŽENJE: Jasnije definiranje prava i obveza zajednice potrošača s obzirom na OIE kako je preporučeno u RED II direktivi | Djelomično prihvaćen | U novom članku 52 i 53 razrađeni se detaljno nalazi razrađena zajednica obnovljive energije odnosno kupci vlastite obnovljive energije. |
| 15 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 53. | ČLANAK 53. Predlažemo iza članka 52. dodati novi članak 53. a sve daljnje adekvatno renumerirati, tako da glasi: IX. PREUZIMANJE ELEKTRIČNE ENERGIJE OD POTROŠAČA VLASTITE OBNOVLJIVE ENERGIJE KOJI DJELUJU ZAJEDNIČKI (ZAJEDNICA POTROŠAČA) (Članak nakon 53.) Dva ili više potrošača obnovljive energije koji su smješteni u istoj kući, višestambenoj zgradi ili stambeno-poslovnom kompleksu mogu djelovati zajednički. Na potrošače vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički na odgovarajući način primjenjuju se odredbe članka 51. ovog Zakona. Ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja jedne zajednice potrošača obnovljive energije koji djeluju zajednički ne može prijeći 500kW. Jedan potrošač obnovljive energije može biti članom samo jedne zajednice potrošača OIE. Na jednom niskonaponskom vodu SN distribucijske trafostanice može biti priključeno više zajednica potrošača. OBRAZLOŽENJE: Jasnije definiranje zajednice potrošača s obzirom na OIE kako je preporučeno u RED II direktivi. | Djelomično prihvaćen | U novom članku 52 se detaljno nalazi razrađena zajednica obnovljive energije. |
| 16 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 53. | st.(1) – Predlaže se promijeniti izraz „prva te vrste u Europskoj Uniji“ u „prva te vrste u Republici Hrvatskoj“. Obrazloženje: potrebno ograničiti samo na HR jer u protivnom u Republici Hrvatskoj ne bi imali demonstracijske projekte. st. (8) Naknada koja se obračunava članovima EKO bilančne grupe za energiju uravnoteženja treba se temeljiti na stvarnim troškovima uravnoteženja koje uzrokuje odstupanje plana od ostvarenja pojedinog člana bilančne grupe, odnosno kvaliteta točnost planiranja i replaniranja proizvodnje treba biti stimulirajuća za planera proizvodnje. Naplata ove naknade prema količini proizvodnje el. energije nije pravedna niti doprinosi unapređenju planiranja rada sustava sa značajnim udjelom OIE i VUK u proizvodnji električne energije. | Nije prihvaćen | Demonstracijski projekti su na razini EU te se I zbog toga nalazi poveznica sa prostorom EU a ne samo Republike Hrvatske. |
| 17 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 52. | Članak 52. Članice Zajednice OIE predlažu sljedeće: • Obvezu ugradnje solarnih kolektora za pripremu tople sanitarne vode u priobalnom područje. Prijedlog je da se navedena obveza veže uz ishođenje građevinske dozvole • Primjenu solarnog hlađenja • Korištenje topline otpadnih voda u bolnicama, hotelima, kampovima, industrijama I dr. U RH je razvijeno područje toplisnkih pumpi za navedeno područje. • Zakonski odrediti zamjenu kotlova na mazut i lož ulje u kotlove na biomasu, pogotovo ako su zgrade u vlasništvu gradova RH (općine, škole, vrtići, domovi itd.) • Ugradnja kotlova na biomasu, solarnih kolektora i toplinskih pumpi u privatne domove Na temelju nekih primjera se može vidjeti obim i mogućnosti, prema kojima se određuje i koefcijent godišnjeg rasta primjene, a na temelju toga plan financiranja. Potrebno je definirati sustav poticaja za proizvodnju isključivo toplinske i rashladne energije iz OIE (dakle ne otpadne topline iz kogeneracija, nego topline i rashladne energije iz zasebnih postrojenja kao što su npr. toplane na biomasu, sunčani kolektori, dizalice topline i sl.), po uzoru na sustav poticaja za električnu energiju iz OIE. Ovakav je sustav poticaja bio predviđen još u Zakonu o proizvodnji, distribuciji i opskrbi toplinskom energijom (usvojen 2005.,nije na snazi) no nažalost nikad nije uspostavljen. Jedino kroz uspostavu sustava poticaja za toplinsku i rashladnu energiju iz OIE bit će moguće ostvariti nacionalne ciljeve vezano uz toplinsku i rashladnu energiju predviđene u Strategiji energetskog razvoja RH te Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu. | Djelomično prihvaćen | U novom članku 55. se detaljno nalazi razrađena navedena odredba članak 24 direktive . koja govori detaljno o toplinskoj energiji. |
| 18 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Članak 51. stavak 1. točka 5. Članice Zajednice OIE HGK traže da priključna snaga bude 100%, a ne 80% kako je navedeno stavkom 1. točkom 5. Priključna snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi 100% priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže Predlažemo izbaciti stavak 14., jer je navedeni stavak ograničen stavkom 1. točka 4. U članku 51. potrebno je izjednačiti krajnjeg kupaca s vlastitom proizvodnjom električne energije s korisnikom postrojenja za samoopskrbu | Nije prihvaćen | Dijelovi navedenog članka su promjenjeni prema drugim primjedbama te su djelomično i ove primjedbe usvojen. |
| 19 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | ČLANAK 51. Predlažemo izmjenu članka, tako da glasi: Opskrbljivač električne energije ili tržišni sudionik s kojim potrošač vlastite obnovljive energije ima sklopljen ugovor o opskrbi električnom energijom dužni su preuzimati viškove električne energije od potrošača vlastite obnovljive energije koji kumulativno zadovoljavaju sljedeće uvjete: 1.za priključnu snagu veću od 30kW imaju status povlaštenog proizvođača električne energije iz članka 37. ovoga Zakona 2. da su ostvarili pravo na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu, za proizvodna postrojenja koja se smatraju jednostavnim građevinama 3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja jednog potrošača obnovljive energije koji nije kućanstvo ne prelazi 500kW na svim obračunskim mjernim mjestima za koje ima sklopljen ugovor o korištenju mreže ili ukupna priključna snaga jednog potrošača obnovljive energije koji je iz kategorije kućanstvo ne prelazi 30kW na svim obračunskim mjernim mjestima za koje ima sklopljen Ugovor o korištenju mreže. 4. priključna snaga potrošača vlastite obnovljive energije u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi ukupnu priključnu snagu na svim njegovim OMM . 5. Proizvodna postrojenja jednog potrošača obnovljive energije su instalirana na teritoriju Republike Hrvatske. 6. potrošač vlastite obnovljive energije vodi podatke o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji. (2) Preuzimanje električne energije od potrošača vlastite obnovljive energije iz stavka 1. ovoga članka uređuje se ugovorom o opskrbi potrošača vlastite obnovljive energije koji sklapaju opskrbljivač električne energije i potrošač vlastite obnovljive energije, a koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova električne energije. (3) Potrošač vlastite obnovljive energije dužan je, na zahtjev opskrbljivača s kojim je sklopio ugovor iz stavka 2. ovoga članka, dostaviti podatke o svom proizvodnom postrojenju i/ili proizvodnoj jedinici. (4) Opskrbljivači električne energije obvezni su, na zahtjev potrošača vlastite obnovljive energije, u roku od 30 dana od podnošenja zahtjeva, sklopiti ugovor o opskrbi koji sadržava odredbe o preuzimanju viškova proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja. (5) Za preuzetu električnu energiju od strane opskrbljivača električne energije iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se vrijednost električne energije preuzete od krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom Ci u obračunskom razdoblju i na sljedeći način: 1. CiNT = 0,8*PKCiNT CiVT = 0,8*PKCiVT , u prvoj kalendarskoj godini: i ako za razdoblje nakon prve kalendarske godine rada vrijedi Gp>=Gi 2. CiNT = 0.8*PKCiNT*Gp/Gi, CiVT = 0.8*PKCiVT*Gp/Gi, ako za razdoblje nakon prve kalendarske godine rada vrijedi Gp < Gi gdje je: – Gp = ukupna godišnja električna energija preuzeta iz mreže od strane kupca u prethodnoj kalendarskoj godini izražena u kWh – Gi = ukupna godišnja električna energija isporučena u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu kupca u prethodnoj kalendarskoj godini, izražena u kWh – PKCiNT= prosječna jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju u periodu niže dnevne tarife, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh. – PKCiVT= prosječna jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju u periodu više dnevne tarife, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh. (6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za iznos izračunat na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka. (7) Kod obračuna potrošnje električne energije, kao i naknade za korištenje mreže te naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, potrošača vlastite obnovljive energije koji je iz kategorije kućanstvo iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač je dužan preuzeti po cijeni: CiVT = 0,8*CpVT, CiNT= 0,8*CpNT, gdje je: – CpVT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CpNT = cijena ukupne električne energije preuzete iz mreže od strane krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiVT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiNT = cijena ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh. (8) Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. Iste količine su osnova za obračun naknade za korištenje mreže i naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju. (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan mjesec. (10) Opskrbljivač električne energije može ponuditi potrošaču vlastite obnovljive energije iz stavka 1. ovoga članka povoljnije uvjete otkupa u odnosu na uvjete iz stavaka 5. i 7. ovoga članka. (11) Potrošač vlastite obnovljive energije koji ne želi viškove električne energije prodavati svom opskrbljivaču električne energije dužan je sklopiti odgovarajući ugovor o uzajamnom trgovanju (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora s tržišnim sudionikom kojim će se urediti prodaja ili razmjena viškova sukladno odredbama zakona kojim se uređuje tržište električne energije. (12) Operator distribucijskog sustava dužan je podatke o godišnjoj potrošnji i proizvodnji dostaviti na zahtjev opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim potrošač vlastite obnovljive energije ima sklopljen ugovor. (13) Operator distribucijskog sustava dužan je potrošaču omogućiti sklapanje jedinstvenog ugovora o korištenju mreže za sva obračunska mjerna mjesta za koja to potrošač zatraži. (14) Opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim potrošač vlastite obnovljive energije ima sklopljen ugovor dužan je najkasnije do 31. siječnja tekuće godine izvršiti obračun električne energije za prethodnu kalendarsku godinu kao omjer Gp/Gi, na temelju podataka iz stavaka 3., 5. i 12. ovoga članka. (15) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je potrošač vlastite obnovljive energije iz kategorije kućanstvo u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo iz mreže, isti se smatra potrošačem vlastite obnovljive energije koji nije kućanstvo iz stavka 1. ovog članka u tekućoj kalendarskoj godina. (16) Operator distribucijskog sustava dužan je na zahtjev korisnika mreže u roku od 30 dana tehnički opremiti OMM kako bi se mogle provesti odredbe ovog članka. (17) Operator distribucijskog sustava dužan je kojim potrošaču vlastite obnovljive energije 1. ovoga članka osigurati pristup brojilu OMM sa mogućnošću očitavanja trenutnog stanja brojila. OBRAZLOŽENJE: Osnovna razlika između ovog prijedloga i izvornog je u tome što se novim prijedlogom ne ograničava priključna snagu na 80% jer time se neefikasno koristi postojeće resurse, već se administrativno ograničava minimalnu cijenu koja se mora platiti za viškove. Jednako je u naravi platiti 80% viška isporučene energije po punoj cijeni ili dozvoliti isporuku 100% viška po cijeni od 80%. Dodatno, zbog prirode solara dobro je obračun raditi na kumulativu od godinu dana a ne mjesec za mjesec jer tako imamo više prostora za upravljanje potrošnjom. | Primljeno na znanje | Članak je na drugačiji način uređen. |
| 20 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Predlaže se brisati zadnju rečenicu stavka (8), da glasi: Opskrbljivač električne energije iz stavka 2. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun krajnjem kupcu kategorije kućanstva za razliku između preuzete i isporučene električne energije (kWh) u višoj dnevnoj tarifi i razliku između isporučene i preuzete električne energije (kWh) u nižoj dnevnoj tarifi od strane krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom. | Nije prihvaćen | Osnova za naknadu za korištenje mreže i naknade za obnovljive moraju ostati iste. Ukoliko nije ista osnovica dolazi do razlike odnosno devijacije u sustavu naknada. |
| 21 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Iz istog razloga kao i stavak 6. predlaže se preformulirati i stavak 7. tako da on glasi: „(7) Kod obračuna potrošnje električne energijekorisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina električne energije koja predstavlja razliku između preuzete i isporučene električne energije u pojedinoj tarifi. Ako je na kraju obračunskog razdoblja količina radne energije isporučena u mrežu u pojedinoj tarifi veća od preuzete, taj višak proizvedene električne energije opskrbljivač je dužan preuzeti po cijeni: …“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 22 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Procjenjuje se da se ovime bitno može smanjiti osnova za plaćanje naknade za OIEVUK. Stoga se predlaže dopuniti stavak 6. da on glasi: „(6) Opskrbljivač električne energije iz stavka 1. ovoga članka u svakom obračunskom razdoblju umanjuje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom za iznos izračunan na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka. Kod obračuna naknade za korištenje mreže te naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, korisnika postrojenja za samoopskrbu iz stavka 1. ovoga članka, uzima se u obzir količina preuzete električne energije iz mreže u pojedinoj tarifi.“ | Nije prihvaćen | Povezano sa primjedbom 170. te nije moguće prihvatit. |
| 23 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | U stavku 1. točki 3. uvesti prostorno ograničenje (TS SN/NN) kao za energetske zajednice građana u ZoTEE-u (veza članak 4. stavak 2. točka 62.). Nakon stavka 7. dodati stavak 7a. kojim će se definirati obračun za jednotarifno mjerenje ili navesti da nije dozvoljeno jednotarifno mjerenje za ovu kategoriju korisnika mreže. Obrazloženje: neki postojeći korisnici mreže imaju jednotarifno mjerenje (moguće i budući ?!). Umjesto postojećeg stavka 12.,13. i 14. predlaže se novi tekst stavka 12. koji glasi: „U slučaju da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini isporučio više električne energije nego što je preuzeo iz mreže, isti se smatra krajnjim kupcem s vlastitom proizvodnjom u tekućoj kalendarskoj godini, o čemu operator distribucijskog sustava do 31. siječnja obavještava opskrbljivača ili tržišnog sudionika s kojim korisnik postrojenja za samoopskrbu ima sklopljen ugovor.“ Obrazloženje: pojednostavljenje postupka. Alternativno: Predlaže se u stavku 13. na kraju teksta dodati: „a u slučaju isporuke više električne energije u mrežu nego preuzete iz mreže, ukinuti status korisnika postrojenja za samoopskrbu i obavijestiti operatora distribucijskog sustava, najkasnije do kraja siječnja tekuće godine.“ Stavak 14. redefinirati na način da se propiše opskrbljivaču obveza ukidanja statusa i obavješćivanje operatora distribucijskog sustava, a najkasnije do kraja siječnja tekuće godine. Obrazloženje: u slučaju iz stavka 14. korisnik postrojenja za samoopskrbu obvezno stječe status krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom u tekućoj kalendarskoj godini. Dodati stavak 14a. kojim će se definirati mogućnost, odnosno pravo na ponovno stjecanje statusa korisnika postrojenja za samoopskrbu u narednoj kalendarskoj godini (na zahtjev ili automatizmom). Predlaže se brisati stavak 15. Obrazloženje: zajednica obnovljive energije i korisnici postrojenja za samoopskrbu su različite kategorije, odnosno subjekti. U stavku 16. predlaže se brisati „i postrojenjima za vlastitu potrošnju“. Obrazloženje: postrojenja za vlastitu potrošnju nisu predmet ove odredbe. | Nije prihvaćen | Navedeno djelomićčno je dio EU directive koju se prenusi te nije moguće brisanje odnosno nešto je dio i tehničkih uvjeta odnosno potreba. Postojanje tehničkih uvjeta odnosno problema potrebno je riješiti u aktima nižeg reda. Pravilnicima odnosno tkz. tehničkim propisima. |
| 24 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | st. (4) Predlaže se da nije određeno ograničenje na 80% priključne snage kada su korisnici već zakupili 100% priključne snage. st. (5) Predlaže se obrisati riječi „ iz stavka 1.“ Obrazloženje: U stavku 1. navodi se i opskrbljivač kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu i kupca s vlastitom proizvodnjom, a ovdje u st.5 je riječ samo o opskrbljivaču kupca s vlastitom proizvodnjom stoga predlažemo obrisati riječi „iz stavka 1.“ st. (6) Predlaže se obrisati riječi „ iz stavka 1“. Obrazloženje isto kao i prethodno. st. (6) Smatramo da nije moguće da opskrbljivač umanjuje račune kupcima s vlastitom proizvodnjom kao što je to navedeno u st. 6. zbog odredbi drugih pozitivnih propisa Republike Hrvatske (Zakon o porezu na dohodak čl. 29.; Opći porezni zakon čl. 44. i čl. 62; Zakon o PDV-u; Pravilnik o paušalnom oporezivanju samostalnih djelatnosti; Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti čl. 1.). Stoga je nužno promijeniti stavak 6. u st. 6a ili 6b i/ili promijeniti odredbe gore navedenih drugih propisa kako bi se kupci fizičke osobe s vlastitom proizvodnjom prepoznali kao određena iznimka u Pravilniku o porezu na dohodak. Prijedlog novog st.6a ili 6b: „6.a) Opskrbljivač električne energije u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom dok kupac u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun za predanu električnu energiju Opskrbljivaču za iznos izračunan na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka. „ ; ili „6.b) Opskrbljivač električne energije u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun za isporučenu električnu energiju krajnjem kupcu s vlastitom proizvodnjom dok kupac u svakom obračunskom razdoblju izdaje račun za predanu električnu energiju Opskrbljivaču za iznos izračunan na način utvrđen stavkom 5. ovoga članka. Iznimno, kupac s vlastitom proizvodnjom kategorije kućanstvo koji je izgubio status korisnika postrojenja za samoopskrbu sukladno st. 14., ne smatra se osobom koja obavlja djelatnost radi koje bi bio u obvezi reguliranja poreznog statusa u odgovarajućim poreznim registrima, te isti za predane viškove proizvedene električne energije ne mora izdavati račun opskrbljivaču, nego pravo na kunsku protuvrijednost predanih viškova ostvaruje temeljem sklopljenog ugovora o opskrbi koji sadrži odredbe o preuzimanju viškova.“ Obrazloženje: Primjerice, fizičke osobe koje bi zbog statusa Kupca s vlastitom proizvodnjom bile upisane u Registar poreznih obveznika (što im je u poreznim ispostavama uglavnom onemogućeno zbog nejasne osnove za upis) zbog predaje viškova električne energije u elektroenergetsku mrežu, ostvaruju prihode koji u pravilu ne prelaze iznose od 2.000 kn godišnje, koliko otprilike iznosi i porez zajedno s doprinosima i davanjima koji bi kupci trebali platiti. Rješenje vidimo u definiranju ove kategorije kupaca (kupci kategorije kućanstvo s vlastitom proizvodnjom) kao svojevrsnu iznimku ili kroz ZOIEVUK kao što je to predviđeno st.6.b) ili kroz izmjenu Pravilnika o porezu na dohodak kroz primjerena porezna oslobođenja, kao što su npr. oslobođenje od plaćanja paušala u potpunosti ili do određenog iznosa. Nastavno na naš komentar na st.(6), predlažemo brisati stavak (8). Obrazloženje: Ovaj stavak izaziva najviše problema kod primjene u praksi jer prema tome kako on glasi proizlazi kako bi za kupce s vlastitom proizvodnjom kupce fizičke osobe trebalo umanjivati račune za iznos razlike predane i isporučene energije u mrežu kao kod kupaca korisnika postrojenja za samoopskrbu. Kad bi tome bilo tako, izjednačili bi kupce za samoopskrbu s kupcima s vlastitom proizvodnjom te gubitak statusa kupca korisnika postrojenja za samoopskrbu ne bi imao smisla. Naime, način obračuna kupcima s vlastitom proizvodnjom koji su definirani ovim stavkom 8. čije brisanje se predlaže, definirani su u st. 6 odnosno u predloženom stavku 6. b, a način obračuna kupaca korisnika postrojenja definiran je u stavku 7. Polazeći od pretpostavke da intencija zakonodavca nije bila poistovjetiti kupce koji se samoopskrbljuju sa kupcima s vlastitom proizvodnjom, predlažemo ovaj stavak brisati kao suvišan. st.(7) Predlažemo korigirati stavak 7. na način da se svagdje u formulu za izračun cijene viškova doda riječ „jedinična“ te korekciju kod pojmova CIVT i CINT u dijelu da se umjesto ukupne električne energije koristi terminologija „preostalog viška“ tako da ista sada glasi: - CpVT = jedinična cijena električne energije za vrijeme trajanja više dnevne tarife koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh - CpNT = jedinična cijena električne energije za vrijeme trajanja niže dnevne tarife koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh – CiVT = jedinična cijena preostalog viška električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife, izražena u kn/kWh – CiNT = jedinična cijena preostalog viška električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja niže dnevne tarife, izražena u kn/kWh. Obrazloženje: Predlažemo kod pojmova CpVT, CpNT, CiVT te CiNT dodati riječ „ jedinična“ jer se u praksi pokazalo kako se može pogrešno tumačiti da je riječ o ukupnoj cijeni ee. Isto tako, kod pojmova CiVT i CiNT predlažemo umjesto riječi „ukupne“ predlažemo staviti riječi „preostalog viška“. Obrazloženje: Radi se o cijeni po kojoj se preuzima preostali višak nakon obračuna razlike između predane i isporučene el. energije, a ne o cijeni ukupne električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja. Nadalje, u zakonu je dosad bila izostavljena jedinstvena tarifa te predlažemo da se ista doda te da formulacija glasi: „Za jednotarifni model“: CiJT = 0,8 * CpJT, gdje je: - CiJT = jedinična cijena preostalog viška električne energije isporučene u mrežu od strane proizvodnog postrojenja u vlasništvu krajnjeg kupca unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja jedinstvene tarife, izražena u kn/kWh. - CpJT = jedinična cijena električne energije koju kupac plaća opskrbljivaču za prodanu električnu energiju, bez naknada za korištenje mreže te drugih naknada i poreza, unutar obračunskog razdoblja, izražena u kn/kWh. st.(14) Predlažemo ili dodati zadnju rečenicu u st. 14. ili dodati novi stavak 15.: „(14) Ako opskrbljivač ili tržišni sudionik iz stavka 13. ovoga članka utvrdi da je korisnik postrojenja za samoopskrbu u prethodnoj kalendarskoj godini u mrežu isporučio više električne energije nego što je preuzeo iz mreže, isti se smatra krajnjim kupcem s vlastitom proizvodnjom u tekućoj kalendarskoj godina. Takav kupac ne može ponovno postati krajnji kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu.“; ili „(15) Opskrbljivač ili tržišni sudionik s kojim kupac s vlastitom proizvodnjom iz prethodnog stavka ima sklopljen Ugovor, svake godine izvršava provjeru ispunjenja uvjeta o ograničenju isporučene električne energije na temelju podataka iz stavaka 3. i 12. ovog članka, neovisno radi li se o kupcu korisniku postrojenja za samoopskrbu ili o kupcu s vlastitom proizvodnjom iz prethodnog stavka.“ Obrazloženje: Predlažemo da se definiraju 2 moguće situacije jer iste nisu regulirane u prijedlogu Zakona: a) situacija u kojoj jednom kad kpzs postane kpvl, nije moguće ponovno se vratiti u „status“ kpzs – u tom slučaju predlažemo dodati u st. 14. zadnju rečenicu kao što je predloženo; ili b) svake godine se sukladno st. 12, 13 i 14. utvrđuje „status“ kupca neovisno da li je on kpzs ili kpvl čime mu se omogućava ponovno vraćanje „statusa“ kpzs u tekućoj godini bez obzira što ga je u prethodnoj godini izgubio - u tom slučaju predlažemo dodati st. 15. kako je predloženo | Nije prihvaćen | Uređeno na način da je ograničenje vezano sa naponskim razinama. |
| 25 | Tomislav Matijašević | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | članak 51. stavka 4. - Priključna snaga krajnjeg kupca ne smije biti 80 % već mora biti minimalno 100%. Ni 100 % nije dovoljno da se pokriju svi troškovi potrošnje električne energije. Ako se priključna snaga smanji na 80 % destimulirati će kućanstva na investiciju elektrane radi dužeg perioda povrata investicije. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 26 | GORDANA ERCEGOVAC | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Obračunsko razdoblje iz stavka 5. i 7. je jedan mjesec. Mišljenja sam da je takav način obračuna destimulativan jer je potrošnja električne energije puno veća u zimskom periodu a proizvodnja znatno manja.Takav način obračuna je destimulativan za sve koji već imaju ili misle investirati u sunčane elektrane za vlastite potrebe. Predlažem promjenu točke 9 u ovom članku na način da glasi: obračunsko razdoblje iz stavki 5. i 7. ovog članka je jedna godina. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 27 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Predlažemo da se ograničenje priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru isporuke električne energije u mrežu definira u iznosu od najviše 100% priključne snage u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže, s obzirom da ograničenje na iznos od 80% ne djeluje stimulativno na investicije krajnjih kupaca iz ove kategorije, a ujedno i produljuje vrijeme povrata investicija. Nadalje, kao jedan od uvjeta iz stavka 1. (točka 6.) koje krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu treba zadovoljiti navedena je obveza vođenja podataka o proizvedenoj i isporučenoj električnoj energiji. S obzirom da je operator distribucijskog sustava nadležan za mjerenje isporučene/preuzete električne energije, krajnjem kupcu bi predmetne podatke trebalo učiniti dostupnim na njegov zahtjev bez nametanja obveze samostalnog vođenja podataka o proizvedenoj električnoj energiji i isporučenoj električnoj energiji. Slijedom navedenog predlažemo brisanje točke 6. Stavak 7. ovog članka definira način obračuna preuzetih viškova električne energije proizvedene u postrojenjima za samoopskrbu isključivo za tarifne modele sa višom (dnevnom) i nižom (noćnom) tarifom. Nije razvidno na koji bi se način obračunao višak u slučaju kad korisnik pripada tarifnom modelu s jedinstvenom tarifom – prelaze li u ovom slučaju krajnji korisnici s jedinstvenom tarifom u dvotarifni model ili se i obračun viškova nastavlja po jedinstvenoj tarifi. Uvažavajući navedeno potrebno je jasno i nedvojbeno definirati obračun viškova proizvedene električne energije korisnika postrojenja za samoopskrbu koji je prije izgradnje postrojenja pripadao tarifnom modelu s jedinstvenom tarifom. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 28 | SINIŠA PEŠUT | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Točka 4. "priključna snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi 80% priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže" Ograničene 80% priključne snage je besmisleno i destimulativno za ulagače. Priključna snaga u smjeru isporuke energije u mrežu treba biti jednaka zakupljenoj snazi priključka u smjeru preuzimanja. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 29 | SINIŠA PEŠUT | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDAN MJESEC. U ovom članku predlaže se promijeniti obračunsko razdoblje na JEDNU GODINU ILI BAREM POLA GODINE, kako bi se poticalo investitore na ugradnju sunčanih elektrana za vlastitu proizvodnju. Razmatram uvesti sunčanu elektranu za vlastitu proizvodnju, ali nakon brojnih kalkulacija sve ukazuje na to da se ne isplati prvenstveno zbog obračunskog razdoblja od jednog mjeseca. Kada bi obračunsko razdoblje bila jedna godina, vrijeme povrata investicije bi se smanjilo te bi takva investicija bila zanimljiva većem broju korisnika. Obračunsko razdoblje od jednog mjeseca je nepovoljno za vlasnike sunčanih elektrana jer najveću proizvodnju ostvaruju u ljetnim mjesecima kada je i potrošnja mala (HEP otkupljuje po niskoj cijeni), a zimi kad je proizvodnja najmanja potrebe za strujom su najveće (HEP prodaje po višoj cijeni), posebno za kućanstva koja koriste struju kao primarnu energiju za grijanje. Predlažem promjenu točke (9) u ovom članku, da glasi: (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDNA GODINA. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 30 | Josip Faletar | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Točka 4. "priključna snaga krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru isporuke električne energije u mrežu ne prelazi 80% priključne snage krajnjeg kupca s vlastitom proizvodnjom ili korisnika postrojenja za samoopskrbu u smjeru preuzimanja električne energije iz mreže" Ograničene 80% priključne snage je destimulativno za ulagače, predlažem da mogućnost isporuke u mrežu bude jednaka priključnoj snazi. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 31 | HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | PRIJEDLOG NADOPUNE TEKSTA: U Članku 51, Stavak (1), Podstavak 3. predlažemo slijedeći tekst: "3. ukupna priključna snaga svih proizvodnih postrojenja na jednom obračunskom mjernom mjestu ili više mjernih mjesta na višestambenoj zgradi ili zajednici obnovljivih izvora energije u slučaju više obračunskih mjernih mjesta ne prelazi 500 kW, iznimno 2,5MW pri povratu električne energije u prijenosnu mrežu nastale energijom rekuperativnog kočenja vlakova" KOMENTARI I BRAZLOŽENJA: Energija rekuperativnog kočenja vlakova po svojoj prirodi energija koja ima velike pikove tj. energija se vraća u mrežu u trenutku kočenja vlakova. Kako se ta energija, kao električna energija vraća u prijenosnu mrežu, iznimno bi tražili da nam se za naš slučaj dozvoli povrat instalirane snage do uključivo 2,5MW. Operator prijenosnog sustava je upoznat sa problematikom pikova povrata energije. Molimo Vas da uvažite specifičnost prirode energije rekuperativnog kočenja. | Nije prihvaćen | Kako se Prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), a istom se energija rekuperativnog kočenja ne smatra obnovljivim izvorom energije. |
| 32 | Jadranko Mates | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Predlažem da se obračunsko razdoblje poveća na godinu dana, a ne na mjesec dana. A pazi sad, nakon tog obračunskog razdoblja od godine dana, neka se sav višak el. energije isporučene u mrežu od strane kućanstva - NE PLAĆA tom istom kućanstvu! Da dobro ste pročitali! Višak se besplatno predaje u mrežu! Na taj način, svakome bi se isplatilo dizajnirati (si) sustav TOČNO po njegovoj GODIŠNJOJ potrošnji! Tako po ljeti "uštediš/nakupiš" kilovatsate koje će se potrošiti po zimi. Pa ako se netko pravi pametan i nabije 30kWp (koji godišnje proizvedu 30.000kWh) panela na krov kuće koja godišnje potroši samo 2.000kWh, onda neka sav taj višak predaje BESPLATNO u mrežu - dakle, krajnje glupo i neisplativo... Jer, kao što je slučaj sa kolektorima za potrošnu toplu vodu, svatko si ga dizajnira za VLASTITE potrebe, tako bi trebalo biti i sa FN panelima, zar ne!?! Jer, kao što je bio nonsens (na početku) da imaš model gdje netko stavi 10kWp panela na krov, koji godišnje proizvedu 10.000kWh i SVE se predaje u mrežu preko jednog brojila po cijeni od 4kn/kWh i tako on zaradi 40.000kn, a onda onih 3-4.000kWh koje prosječno kućanstvo (pa i ovo) povuče iz mreže, preko dugog brojila plaća po normalnoj cijeni!?! To je bio čisti biznis model gdje bi bogati(ji) sa viškom novaca (200.000+kn) zaradili još više novaca, a ugovor je bio na 12-14 godina. Tako je i prekompliciran ovaj model sa tim formulama, i plaćanjem viška (po smiješnoj cijeni), pa onda još i obračuna na kraju godine gdje moraš paziti da na godišnjoj razini ne predaš više el.energije u mrežu nego si ju preuzeo. Napraviti nekakav model sličan sadadšnjem sa akontacijskim ratama na mjesečnoj bazi, a na kraju obračunskog razdoblja korigirati stavke. Jer, već sada, za izradu projekta FN elektrane, treba priložiti godišnju potrošnju el.energije. Pa ako kuća godišnje potroši 3.400kWh, treba takvu FN elektranu i projektirati, pa onda na kraju godine dana neće biti baš nešto previše viška ili manjka između predane i preuzete el.energije. Ja znam da dugoročno, kada SVAKA kuća bude imala FN panele, ovaj model neće biti najidealniji jer bi bila prevelika razlika između viška ljeti i manjka zimi, i to el.energ. sustav ne bi mogao podnijeti. Ali SADA, kada se FN paneli na obiteljskim kućama mjere u promilima (u odnosu na ukupan broj svih obiteljskih kuća u RH), mislim da el.energ. mreža to ne bi ni osjetila. Ispravite me ako griješim. A onda kako postotak kuća sa FN panelima raste, razvijati će se i tehnologija (npr. pohrana viška el.energije u el. auto koji je spojen na kuću i služi kao akumulator za cijelu kuću i/ili mrežu) tako će se modificirati i model obračuna itd... Feed in tarifa je mrtva, cijene su sad već dovljno pale da je isplativo da punu cijenu ugradnje FN elektrane plati kupac, ali nemojte ga onda još i dodatno opterećivati sa ovakvim nepravednim modelom kakvoga imamo sada. Sretno u pisanju novog zakona. | Nije prihvaćen | Navedno predstavlja osobni stav predlagaća primjedbe dok jedan dio primjedbi je obrađen. Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 33 | MARIO BECIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Obračunsko razdoblje jedan mjesec je nepovoljno za ulaganje u sunčane elektrane. Predlažem da članak glasi: (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDNA GODINA. | Prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4.,16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 34 | Društvo energetičara Vukovarsko-srijemske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | U stavku 1. točka 4. se ograničava proizvodno postrojenje na 80% priključne snage u smjeru potrošnje čime se postižu suprotni učinci opisanima u članku 2. stavak 2. Naime, svrha ovog zakona je poticanje korištenja obnovljivih izvora energije te se ovim zakonom treba isto i omogućiti. Instalacijom primjerice Fotonaponskih kolektora ne treba samo proizvesti električnu energiju koja se trošila do trenutka puštanja elektrane u rad, nego omogućiti da se i drugi energenti kao npr. za grijanje, zamijeni električnom energijom proizvedenom u ovakvim postrojenjima. Ovdje se prvenstveno misli primjerice na zamjenu lož ulja ili drugog fosilnog energenta visokoučinkovitom dizalicom topline koja koristi električnu energiju a koja po mogućnosti treba biti i proizvedena na mjestu potrošnje. Potrebno je dakle omogućiti korištenje maksimalno raspoloživog potencijala za proizvodnju obnovljivih izvora. PREDLAŽE SE izjednačavanje priključne snage u smjeru isporuke sa onom u smjeru preuzimanja. Nadalje, u stavku 9. ovog članka se obračunsko razdoblje ograničava na mjesec što je destimulirajuće, osobito za solarne elektrane koje ljeti imaju nerazmjerno veće viškove od zimskih potreba za energijom. Kućanstva koja su još uvijek najveći korisnici fosilnih goriva ili sustava koji vrlo neefikasno koriste šumsku biomasu su ovime osobito destimulirani, a zapravo nude najveći potencijal za primjenu ovog zakona. PREDLAŽE SE stoga, definiranje obračunskog razdoblja na godinu dana ili barem 6 mjeseci, prvenstveno za kategoriju kućanstva ako već nije moguće općenito za sve kategorije. | Nije prihvaćen | Navedeno predstavlja ograničenj koje je potrebno s obzirom da je ovdje cilj poticati potrošnj na mijestu nastanka a ne graditi proizvodne obijekte koji bi proizvodili ele energiju a ujedno ovime želimo osigurati mogućnost za veći broj postrojenja a isto tako će se pratiti primjena Navedeno je više puta odgovoreno. Pogledati odgovor na primjedbu broj 4.,16. i 17. |
| 35 | Dragan Šekrst | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Planiran investirati u sunčanu elektranu, ali ukoliko se obračnsko razdoblje ne promjeni ova investicija nema smisla. Predlažem promjenu ovog članka, da glasi: (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDNA GODINA. | Prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4.,16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 36 | Luka Predragović | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | Čl. 51. Stavak (1) Točka 1. Po ćemu su povlašteni? Pravi povlašteni n.pr. vlasnik proizvođač iz energije vjetra prodaje el. energiju Operatoru tržišta po minimalnoj cijeni 0,71kn/kWh i po jedinstvenoj dnevnoj tarifi i ne plaća mrežarinu, iako svojom isporukom stvara gubitke u mreži i znatno utječe na troškove energije izjednačenja, u doba NT stvara viškove energije u sustavu i ne plaća nikakve naknade za to. „Povlašteni“ iz ovoga stavka kupci s elektranom (SE) za svoje viškove OIE mogu dobiti u VT dnevnoj tarifi 0,37 kn/kWh, u NT po 0,22 lp/kWh i plaćaju mrežarinu i naknade, a svojom proizvodnjom umanjuju gubitke u mreži. Viškovima energije rasterećuju mrežu proizvedenoj u doba VT kada sustavu treba energija. Opskrbljvaći energiju kupuju od Operatora tržišta energijom po 0,42 kn/kWh po kojoj i prodaju kupcima, a Operator tržišta razliku u cijeni pokriva iz naknade koju plaćaju i ovi „povlašteni“. Toliko o odnosu troškova i koristi, kao i transparentnosti s poticajima. Nema poticaja na proizvedenu obnovljivu energiju! Točka 3. Ne treba ograničavati! Hrvatska ima dobar energetski potencijal zračenja Sunca, ako bi se stvarno htjelo postići zadane ciljeve, treba bolje posložiti troškove i koristi, energiju kao robu prepustiti tržištu, da se OIE realno vrednuje s poticajima i ciljevima, pravilno sagledaju koristi i troškovi, tada Hrvatska ima na malim kupcima s elektranom veliki potencijal na distribuiranim izvorima s digitalizacijom i pravilnim vođenjem distribucijskog sustava s upravljanjem proizvodnjom i potrošnjom i ne treba izmišljati drugo do trenutka kada nam to stvarno bude trebalo. Prvo iskoristiti postojeće resurse. Male i mikro kogeneracije skoro da i nema u Hrvatskoj za razliku od mnogih država u EU, a imamo ekološki prihvatljiv zemni plin i razvijenu plinsku mrežu. Povećali bi energetsku učinkovitost u proizvodnji i smoopskrbi strujom i toplinom, a doprinjelo bi razvoju industrije (Slovenija ima tvornicu za proizvodnju malih kogeneratorskih jedinica). Gradnja velikih sunčanih elektrana s garantiranom cijenom uništiti će poljoprivredno obradivo zemljište, jer pritisak investitora već sada je velik. Na poljoprivrednom zemljištu dopustiti samo izgradnju SE za samoopskrbu i vlastitu potrošnju. Točka 4. Zašto ograničenje? Ograničili ste u razmjeni energije Točka 6. HEP ODS treba omogućiti kupcu sve podatke iz OMM naročito dnevnu krivulju opterećenja i energije. Krajnji kupac plaća brojilo i treba mu omogućiti sve digitalne podatke iz brojila, da bi mogao upravljati potrošnjom i proizvodnjom. On za tu namjenu mora kupiti još jedno brojilo (Smart Meter) Do sada te mogućnosti se ne koriste osim daljinskog očitanja za potrebe HEP ODS-a što mu doprinosi smanjenju troškova očitanja. Kupac s elektranom može samo gledati plaćeno brojilo kroz prozorčić u OMM, a očitanje putem računa dobije nakon 10 dana, a na njemu je zadaća nadzora proizvodnje i potrošnje. Stavak (4) Operator mreže i Opskrbljivač dužni su platiti ili obračunati preuzetu električnu energiju od trenutka osposobljavanja obračunskog mjernog mjesta (OMM) i priključka iz stavka 5. ( Na postupak ispitivanja i primjenu ugovora prođe tri mjeseca i više s isporučenom u mrežu, a neplaćenom energijom). Stavak 5.i 7. Zašto se predlaže obezvređivanje proizvedene obnovljive energije kupaca s vlastitom proizvodnjom? Kupac s vlastitom proizvodnjom 100% je vlasnik postrojenja za proizvodnju energije a time i 100% vlasnik robe, obnovljive energije. Ovakvim obračunom i cijenom neopravdano oduzima se obnovljiva energija vlasnicima sunčanih elektrana iako svojim paralelnim radom povoljno utječu na energetska stanja u NN mreži, destimulira se njihov proizvod i to netransparentno u korist opskrbljivača, opratora mreže i povlaštenih. Jedanput zakonskom prisilom, da prilikom građenja stambene ili poslovne građevine mora izgraditi 20% obnovljivih izvora za vlastitu potrošnju, a druga zakonska odredba iz stavka 8 ovoga članka upućuje na razmjenu konvencionalne energije u kojoj je učešće oko 35% OIE zamjenjuje za energiju 100% čistu bez emisija CO2, uz oduzeto pravo jamstva za 10% nižu cijenu u samoopskrbi i 20 % nižu za proizvođača s elektranom i još ih se naziva povlaštenim proizvođačima (stavak1), koji nemaju poticaje za razliku od povlaštenih proizvođača iz vjetra i biomase koji spaljuju drvo s malim učinkom (35%) obnovljive energije, toplinom najvećim dijelom zagrijavaju zrak, ili vjetroelektrane koji za proizvodnju prodaju po jedinstvenoj cijeni (71 lp/kWh) i oslobođeni su plaćanja mrežarine iako znatno opterećuju mrežu. Razlika u cijeni uzima se kroz naknadu za obnovljive izvore od kupaca, da bi se osigurao profit vlasnika tih elektrana. Stavak 11. Nije jasan smisao ovog stavka i kako ćete odvojiti viškove i ograničenu ukupnu proizvodnju? Može jedino prodati svu proizvodnju i upravljanje potrošnjom bez ograničenja. Napisati jasnije kao što je napisano u Direktivi. | Nije prihvaćen | Navedno predstavlja osobni stav predlagaća primjedbe dok jedan dio primjedbi je obrađen u novim člancima 52 I 53 koji govore o vlastitoj proizvodnji odnosno o zajedici obnovljive energije. |
| 37 | GORAN RADOJČIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | U stavku 9 predlažem promjenu obračunskog razdoblja na jednu godinu. Stavak 9 bi glasio: (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDNA GODINA. Kraće obračunsko razdoblje od jedne godine sigurno neće pomoći rastu interesa građana za investicijom u izgradnju sunčane elektrane za samoopskrbu pa ćemo i mi koji o tome ozbiljno razmišljamo vjerojatno radi ovoga odustati. Naime, radi velike razlike u količini isporučene energije u ljetnim i zimskim mjesecima izgubili bi se pozitivni učinci predaje u sustav "viška" energije iz vlastite proizvodnje ljeti te korištenje tih "zaliha" iz mreže u zimskim mjesecima. Treba učini sve da se dodatno potakne prelazak što većeg broja građana na obnovljive izvore energije. | Nije prihvaćen | Navedeno je odgvoreno kroz primjedbu 4. odnosno 16. i 17. : -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 38 | Josip Faletar | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 51. | (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDAN MJESEC. U ovom članku predlažem promijeniti obračunsko razdoblje na JEDNU GODINU ILI BAREM POLA GODINE, kako bih se poticali investitori na ugradnju sunčanih elektrana za vlastitu proizvodnju. Vlasnik sam sunčane elektrane za vlastite potrebe i veliki mi je problem obračuna, jer u ljetnom periodu elektrana proizvodi znatno više nego li u zimskom i teško mogu uskladiti potrošnju sa proizvodnjom. Kad bi obračun bio na godišnjoj razini većinu mojih energetskih potreba u kućanstvu (kuhanje, topla voda, hlađenje, grijanje, vožnja automobilom) bi prebacio na električnu energiju, ovako mi se ne isplati i ne isplati se investirati u sunčane elektrane. Predlažem promjenu točke (9) u ovom članku, da glasi: (9) Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je JEDNA GODINA. | Nije prihvaćen | Pogledati odgovor na primjedbu broj 4., 16. i 17.: -Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetoano propisima iz područja financija. -Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 39 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 50. | Stavak (1) - Uskladiti s novim Smjernicama i pitanjem „stečenih prava“ onih poduzetnika koji su od 2013. plaćali umanjenju naknadu za OIEiK kao obvezici ishođenja dozvola za emisije stakleničkih plinova. Dakle, prijedlog je da se naknada može umanjiti samo ukoliko je riječ o poduzetnicima sa visokim električnim intenzitetom iz određenih djelatnosti. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 40 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 48. | Članak 48. stavak 1. Zajednica OIE HGK predlaže dodati iza riječi energije sljedeće: koju je krajnji kupac preuzeo iz mreže unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife: Stavak bi tada glasio: Naknada za obnovljive izvore energije i kogeneracije je namjenska naknada koju naplaćuju opskrbljivači električne energije krajnjim kupcima kao fiksnu naknadu na svaki prodani kWh električne energije koju je krajnji kupac preuzeo iz mreže unutar obračunskog razdoblja, za vrijeme trajanja više dnevne tarife | Nije prihvaćen | Postoje još uvijek veliki broj kupaca sa jednotarifnim brojilom te nije moguće uvesti navedeno. |
| 41 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 48. | Čl. 48(4) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) Visina naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije mora biti dovoljna za podmirenje troškova iz članka 44. stavaka 1.,2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona za godinu za koju se određuje i za eventualna potraživanja iz prethodne godine, uzimajući u obzir očekivane prihode od prodaje električne energije iz članka 45. i pripadajućih jamstava podrijetla električne energije. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 42 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 48. | Čl. 48(4) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 43 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | Članak 47. stavak 3. Članice Udruženja energetike HGK predlažu kod definiranja obveza opskrbljivača uvažiti činjenicu da isporučena električna energija u mrežu nije jednaka neto obračunatoj električnoj energiji. | Nije prihvaćen | Opskrbljivač je dužan kupca opskrbiti energijom te je njegova obaveza nabaviti toliko da zadovolji kupca. Navedono je tehnički detalj o kojemu mora znati opskrbljivač. |
| 44 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | Osmi stavak članka 20. dopunjuje se kako slijedi: »(8) Opskrbljivač električne energije dužan je razdijeliti svojim krajnjim kupcima, proporcionalno prodanoj količini električne energije, električnu energiju koju je otkupio od operatora tržišta energije, sukladno odredbama ovoga članka. Trošak električne energije iz ovog stavka opskrbljivač je obvezan zaračunati kao zasebnu stavku na izdanom računu za opskrbu krajnjeg kupca električnom energijom.« Obrazloženje: S obzirom na to, da je kupac u skladu s člankom 47. stavak 8. prijedloga dužan razdjeliti električnu energiju koju je kupio od operatora tržišta energije, krajnjim kupcima, predlažemo uvođenje transparentnog prikaza troška ove električne energije na računu krajnjeg kupca. S obzirom, da opskrbljivači troškove otkupljene električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije zaračunaju u konačnoj prodajnoj cijeni za isporučenu električnu energiju svojim krajnjim kupcima, istovremeno postojeći mehanizam trenutno sprječava transparentan prikaz takvog troška na izdanim računima, iz kojih nije vidljivo koliko pored propisane naknade OiE, krajnji kupci kroz cijenu električne energije u stvari plaćaju za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije. Budući da opskrbljivač ima unaprijed sklopljeni ugovor o nabavi, a količine otkupa električne energije s strane opskrbljivača utvrđuju se na mjesečnoj osnovi, nemoguće je unaprijed predvidjeti, prilikom zaključenja ugovora, koliki će biti trošak kupnje ove energije u trenutku isporuke električne energije krajnjem kupcu. A to je moguće na mjesečnoj osnovi. U vezi s dodatnim objašnjenjem, ovdje se pozivamo na komentar dan na članak 46/1 prijedloga ZOIE. Također, sukladno stavu Europske Komisije, taj trošak (to jest razlika između te cijene obveznog otkupa i tržišne cijene) predstavlja posebnu javnu naknadu („charge on electricity“), što je dodatni argument, da bi opskrbljivači trebali dio cijene kojim se pokrivaju troškovi obveznog otkupa, prikazati kao odvojenu stavku. S obzirom na sve navedeno, predlažemo da se na razini Zakona odredi obveza opskrbljivača da ovaj trošak otkupa električne energije odvojeno prikaže na računu kao posebnu stavku i time krajnjem kupcu omogući uvid u visinu troška isporučene električne energije s naslova obnovljivih izvora energije. | Nije prihvaćen | Obveza je proporcionalna svim krajnjim kupcima, te je svima na jednak način satavni dio računa za električnu energiju. |
| 45 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | (6) Ugovorom iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona detaljno se uređuju sva međusobna prava i obveze u svezi s preuzimanjem, obračunom i naplatom pripadajućeg udjela električne energije proizvedene iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracijskih postrojenja, koju otkupljuje operator tržišta energije sukladno članku 45. ovoga Zakona. Obrazloženje: Šesti stavak 46. članka odnosi se na 45. članak (ne na 44. članak) prijedloga ovog Zakona. Predlažemo ispravak ili usklađivanje s pravim člankom prijedloga, to je 45. članak, kako je to isto regulirano trenutno važećim Zakonom. | Nije prihvaćen | Navedena odbrojavanje članaka je ispravljeno na drugi način. |
| 46 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | Stavak (9.) - Ovo je već rečeno u člancima 45 i 46. te bi trebalo korigirati s budućim datumom ili ne definirati datum. | Nije prihvaćen | Postojeći datum je potreban s obzirom da je moguće definirati izns samo na prethodni datum. |
| 47 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | st. (3) Predlaže se kod definiranja obveza opskrbljivača uvažiti činjenicu da isporučena električna energija u mrežu nije jednaka neto obračunatoj električnoj energiji. | Nije prihvaćen | Nije dan jasan prijedlog pravne norme. |
| 48 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | Čl. 47(9) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) Ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenih proizvođača električne energije koji pravo na poticanje ostvaruju temeljem ugovora o otkupu sklopljenog s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), a koji nije optirani ugovor o otkupu električne energije te ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20), opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti od operatora tržišta energije sukladno njihovu udjelu na tržištu za električnu energiju isporučenu do 31. prosinca ?., po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 49 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 47. | Čl. 47(9) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 50 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 46. | ČLANAK 46. ST. 1 Predlažemo izmijeniti članak, tako da glasi: "(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona po referentnoj tržišnoj cijeni električne energije koju utvrđuje operator tržišta električne energije sukladno članku 23. stavak 6. ovog Zakona." OBRAZLOŽENJE: Opskrbljivači bi trebali nadalje imati obvezu s tim da je ta obveza povezana sa tržištem električne energije a ne fiksno 0,42kn/kWh | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 51 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 46. | 1.) Predlažemo ukidanje sustava obveznog otkupa od strane opskrbljivača glede dijela električne energije proizvedene od strane proizvođača iz članka 45. prijedloga ovog zakona (to je obvezan otkup onog dijela koji je propisala Vlada u skladu s člankom 46/3 prijedloga ZOIEK-a). Umjesto obveznog otkupa električne energije od strane opskrbljivača predlažemo da se za ovaj trošak poveća naknada za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju. 2.) Podređeno, u slučaju da prijedlog pod točkom 1. neće biti prihvaćen, predlažemo izmjenu članka 46., stavak prvi prijedloga kako slijedi: »(1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona po cijeni električne energije na tržištu za dan unaprijed na burzi električne energije u Republici Hrvatskoj.« 3.) Podređeno, u slučaju da prijedlog pod točkom 1.) i 2.) neće biti prihvaćen, predlažemo da se članak 47., stavak 8. prijedloga dopuni kako slijedi: »(8) Opskrbljivač električne energije dužan je razdijeliti svojim krajnjim kupcima, proporcionalno prodanoj količini električne energije, električnu energiju koju je otkupio od operatora tržišta energije, sukladno odredbama ovoga članka. Trošak električne energije iz ovog stavka opskrbljivač je obvezan zaračunati kao zasebnu stavku na izdanom računu za opskrbu krajnjeg kupca električnom energijom.« Obrazloženje: Pod točkom 1.) primarno predlažemo ukidanje obveze opskrbljivača vezano na obvezni otkup električne energije iz članka 46. i 47. prijedloga ZOIE i povećanje naknade za obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju (OIEK) iz članka 48. prijedloga ZOIE koja će sadržavati i spomenuti trošak električne energije povlaštenih proizvođača iz članka 45. prijedloga ZOIE. Trenutni sustav otkupa električne energije od strane opskrbljivača naime nije tržišno orijentiran, odnosno usklađen s tržišnim načelima i prouzrokuje pomanjkanje konkurencije na tržištu električne energije među opskrbljivačima. Pravila EU o unutarnjem tržištu EE te zahtjevi EU također propisuju djelovanje tržišta električne energije prema tržišnim načelima. Jednako tako ima trenutni sustav obveznog otkupa i brojne druge nedostatke kod same izvedbe otkupa električne energije od strane opskrbljivača. Kao što je već spomenuto u komentaru u članku 24. prijedloga ZOIE, trend na razini EU je da se državne pomoći ograniče samo na poticaje u obliku tržišne premije, da su korisnici poticaja izloženi variranju cijena i tržišnom riziku i da se pobrine da pritom ne dođe do iskrivljavanja konkurencije i neučinkovitog djelovanja tržišta. Zbog navedenoga predlažemo ukidanje obveznog otkupa električne energije od strane opskrbljivača koji određivanjem regulirane fiksne cijene nikako ne slijede navedena načela tržišnog djelovanja. Važeća cijena obveznog otkupa nije određena sukladno tržišnim principima trgovine električnom energijom (ne odražava kretanje cijena na veleprodajnom tržištu) i kao takva narušava tržišno natjecanje između svih opskrbljivača na hrvatskom maloprodajnom tržištu te njihov ravnopravan položaj na tom tržištu. Opskrbljivači u ovakvom sustavu nikako ne mogu unaprijed predvidjeti realni nabavni trošak obveznog otkupa električne energije jer se on mijenja s obzirom na količinu proizvedene električne energije od strane proizvođača koji sudjeluju u ovakvoj potpornoj shemi, a ovisi i o udjelu koji odredi Vlada svake godine uredbom iz članka 46., stavak 3. prijedloga ZOIE (udio u pravilu utvrđuje Vlada tek na kraju godine za sljedeću godinu) u kojemu su opskrbljivači dužni preuzeti električnu energiju i o tržišnom udjelu pojedinog opskrbljivača na tržištu električne energije. Ovakav nepredviđeni nabavni trošak koji se mijenja mjesečno (to je tijekom same opskrbe električnom energijom) s obzirom na gore opisane okolnosti, praktički je nemoguće unaprijed predvidjeti i unaprijed uračunati u konačnu prodajnu cijenu krajnjim kupcima s kojima se unaprijed dogovaraju fiksne prodajne cijene. Sukladno članku 47, stavak 8 je naime opskrbljivač dužan raspodijeliti svojim krajnjim kupcima električnu energiju, koju je otkupio od HROTE iz naslova obveznog otkupa; to znači, da opskrbljivač s ekonomskog aspekta (kao dobar gospodar) svoj nabavni trošak po osnovi obveznog otkupa električne energije mora prenijeti u konačnu prodajnu cijenu. Jer je trošak kupnje nemoguće odrediti unaprijed, kupci posljedično plaćaju višu cijenu električne energije nego što je realni nabavni trošak otkupljene cijene električne energije (koliki je stvarni trošak kako prije rečeno, može se utvrditi samo tijekom isporuke električne energije, a ne unaprijed). Osim same regulirane otkupne cijene trenutni sustav otkupa električne energije ima i brojne druge nedostatke/nepravilnosti koje se iskazuju u samoj izvedbi otkupa električne energije od strane opskrbljivača: 1. Opskrbljivač operateru plaća račun za otkupljenu električnu energiju najmanje dva mjeseca prije trenutka (mjesec X+1) kada otkupljenu količinu električne energije i stvarno primi (mjesec X+3). Opskrbljivač na taj način financira operatera tržišta električne energije jer mu čak za dva mjeseca unaprijed plaća predujam za količinu otkupljene električne energije koja još uopće nije u njegovom portfelju. 2. Opskrbljivač prima od strane operatera količinu otkupljene električne energije u bandu (base load), a ne u obliku (satnom profilu) kako je stvarno proizvedena. To znači da opskrbljivač dobiva manju količinu električne energije u vremenu (vremenskom bloku) kada je cijena električne energije na burzi visoka zbog čega je i ukupna vrijednost ovako primljene količine električne energije za opskrbljivača niža nego što bi ju opskrbljivač stvarno primio u obliku (satni profi) kako je ona bila proizvedena. Način primitka količine otkupljene električne energije kod opskrbljivača uzrokuje dodatni nepotrebni gubitak vrijednosti ovako primljene električne energije. S obzirom na to da se na razini EU sve više teži prema tržišno usmjerenim prirodnim sustavima poticaja i dodjeljivanja državnih pomoći, što otkup električne energije od strane opskrbljivača po reguliranoj otkupnoj cijeni nije, predlažemo da se sustav obveznog otkupa električne energije od strane opskrbljivača ukine, a da se u svrhu pokrivanja istih troškova financiranja nabavne poticajne cijene, poveća naknada OIEK. U tom slučaju će i krajnji kupci imati jasan pregled koji trošak otpada na njih, a koji plaćaju za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora energije. Podređeno, u slučaju da prvobitni prijedlog pod točkom 1.) neće biti prihvaćen, pod točkom 2.) predlažemo da opskrbljivači dio električne energije preuzete od strane povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga prijedloga ZOIE, od operatera preuzmu po tržišnoj cijeni Cropex-a važećoj za dan prije na burzi električne energije u Republici Hrvatskoj. Da sustav financiranja poticajne cijene putem cijene obveznog otkupa koju plaćaju opskrbljivači, a koja nije ista kao tržišna cijena nije primjeren, dokazuje austrijski sustav financiranja poticajne cijene koji do 2012. godine i dalje određuje obvezan otkup električne energije na strani opskrbljivača po tržišnoj cijeni (burzovna cijena u satu za dan unaprijed) ovakav sustav otkupa električne energije po tržišnoj cijeni iskazao se kao dobra praksa u Austriji. Kao što je već spomenuto, trend EU u skladu sa Smjernicama je uvođenje tržišnih načela u sustave potpore ili državne potpore, zbog čega predlažemo da cijena obveznog otkupa električne energije također odražava kretanje cijena električne energije na tržištu/burzi električne energije u Republici Hrvatskoj. Kao što je već spomenuto, sama regulirana otkupna cijena nije odgovarajuća jer je fiksna (nije oblikovana po tržišnom načelu) i visoka zbog čega smanjuje učinkovitu konkurenciju među opskrbljivačima na tržištu električne energije. Pritom upozoravamo da je s obzirom na variranje cijena na veleprodajnom tržištu električne energije od 2011. do 2020. godine dolazilo do popriličnog odstupanja regulirane cijene od spot tržišne cijene na burzi električne energije u Hrvatskoj. Tako je cijena obveznog otkupa za 2014. godinu čak za 42,94 % viša od tržišne spot cijene (maks. razlika između regulirane i tržišne cijene), nikada u razdoblju od 2011. do 2020. nije pala ispod tržišne cijene. Trošak visoke regulirane otkupne cijene, kao što je spomenuto, uvijek snosi krajnji kupac kojemu opskrbljivač s tom svrhom obračuna višu konačnu cijenu električne energije. Ovdje još dodajemo, da se s obzirom na veliko variranje cijena na veleprodajnom tržištu električne energije nikada ni ne zna kada će doći do situacije gdje će tržišna cijena biti viša od regulirane otkupne cijene. Podređeno, u slučaju da prijedlog pod točkom 1.) i 2.) neće biti prihvaćen, predlažemo dopunu članka 47., stavak 8. prijedloga i to na način da se odredi da opskrbljivač trošak otkupljene električne energije na temelju članka 46. prijedloga, od strane operatera krajnjem kupcu obračuna kao posebnu stavku na računu za isporuku električne energije. Obrazloženje navedenoga prijedloga nalazi se na navedenom komentaru na članak 47., stavak 8. prijedloga ZOIE. | Nije prihvaćen | Prihvačena primjedba pod brojem 152. Koja na sličan način uređuje sustav odnosno određuje djelomičnu obvezu koja se mijanja sukladno odluci Vlade Republike Hrvatske. |
| 52 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 46. | (1) Opskrbljivači električne energije dužni su preuzeti udio izražen u postotku u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona po reguliranoj otkupnoj cijeni koja iznosi 0,42 kn/kWh. (2) Operator tržišta energije preostali udio u neto isporučenoj električnoj energiji povlaštenih proizvođača električne energije iz članka 45. ovoga Zakona prodaje na tržištu električne energije, na razvidan i nepristran način. Obrazloženje: Prvi i drugi stavak 46. članka odnose se na 45. članak (ne na 44. članak) prijedloga ovog Zakona. Predlažemo ispravak ili usklađivanje s pravim člankom prijedloga, to je 45. članak, kako je regulirano trenutno važećim Zakonom. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 53 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 46. | Članak 44 odnosi se na korištenje sredstava za isplatu poticaja. Da li se u tekstu (stavak (1) i (2)) misli na Članak 45? | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 54 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 46. | Predlaže se ukinuti reguliranu otkupnu cijenu i obvezni otkup jer je potrebno sve riješiti preko tržišta. Cijena ovisi o tržištu i dinamičnog je karaktera te bi u slučaju većih fluktuacija na tržištu električne energije istu bilo potrebno korigirati dugotrajnim postupkom izmjene Zakona. | Djelomično prihvaćen | Postoji donja granica ne i gornja za cijenu. |
| 55 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Otkup i prodaja električne energije | Čl. 45 – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a); Ukupnu neto isporučenu električnu energiju povlaštenog proizvođača električne energije koji pravo na poticanje ostvaruju temeljem ugovora o otkupu sklopljenog s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), a koji nije optirani ugovor o otkupu električne energije te ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20), otkupljuje operator tržišta energije. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 56 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Otkup i prodaja električne energije | Čl. 45 – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a); | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 57 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 44. | Predlaže se umjesto stavaka (2) i (3): (2) Poslovi koje operator tržišta električne energije obavlja u sustavu poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i kogeneracijskih postrojenja, uključujući i troškove vođenja EKO bilančne grupe te troškove vezane za prodaje količine izdanih jamstava podrijetla za električne energiju proizvedenu u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača, financirat će se iz: - 50% ukupnih godišnjih sredstva prikupljenih s naslova prodaje izdanih jamstava podrijetla za električnu energiju proizvedenu u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača - razlike između ukupnih godišnjih sredstva prikupljenih s naslova mjesečne naknade koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe čija priključna snaga proizvodnog postrojenja prelazi 50 kW i ukupnog troška nastalog obračunom energije uravnoteženja EKO bilančne grupe koje podmiruje operator tržišta električne energije. (3) Sredstva iz stavka 2. odredit će se prema poslovnom planu operatora tržišta za narednu godinu. | Nije prihvaćen | S obzirom da dio javnih obvlasti je prenesen na HROTE potrebno je da nadležno ministarstvo može pratiti. Nadalje ograničavanjem izvora sredstava samo na 50 % nekog od prihoda HROTE-a smatramo da se gubi fleksibilnost i mogućnost veće mogućnosti trošenja pojedinih izvora sredstava. |
| 58 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 44. | Predlaže se dopuna: Kod stavka (1) dodati točku 5. -5. poslove pružanja usluge organizacije i poslove iz članka 29. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. |
| 59 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Korištenje sredstava za isplatu poticaja | Čl. 44(1) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a); unos nove toč. 4 Sredstva za isplatu poticaja iz članka 43. ovog Zakona koriste se za: 1. isplatu poticajne cijene električne energije povlaštenim proizvođačima koji su u sustavu poticanja proizvodnje električne energije za isporučenu električnu energiju temeljem ugovora o otkupu sklopljenih s operatorom tržišta energije sukladno odredbama Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) 2. isplatu tržišne premije povlaštenim proizvođačima koji su sklopili ugovor o tržišnoj premiji iz članka 23. ovoga Zakona 3. isplatu zajamčene otkupne cijene povlaštenim proizvođačima koji su sklopili ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona 4. isplatu prilagođene poticajne cijene iz optiranog ugovora o otkupu električne energije iz čl. 21a ovog Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) 5. plaćanje troškova uravnoteženja elektroenergetskog sustava iz članka 54. stavka 7. ovoga Zakona, koji se obračunavaju EKO bilančnoj grupi, osim dijela troškova koji se podmiruju iz mjesečne naknade koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 60 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Korištenje sredstava za isplatu poticaja | Čl. 44(1) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a); unos nove toč. 4 | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 61 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 43. | Predlaže se propisati da se novčana sredstva iz članka 43. prikupljaju na posebnim poslovnim računima operatora tržišta koja ne mogu biti predmetom ovrhe, te da će ako je naplata novčanih sredstava iz stavka 2. osigurana novčanim depozitom, operator tržišta u tu svrhu otvoriti račun posebne namjene izuzet od ovrhe. Dodatni stavci: (2) Novčana sredstva iz točaka 1. – 7. prikupljaju se na posebnim poslovnim računima operatora tržišta koja ne mogu biti predmetom ovrhe. (3) Ako je naplata novčanih sredstava iz stavka 2. osigurana novčanim depozitom, operator tržišta će u tu svrhu otvoriti račun posebne namjene izuzet od ovrhe. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 62 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 43. | Stavak (6.) U svezi ovih sredstava trebalo bi u ovom Zakonu navesti temeljem kakve odluke će se povlačiti sredstva. I u prekršajnim odredbama navesti što ako se ne doznače sredstva odnosno ako se ne postupi po odluci. | Nije prihvaćen | Navedene izvori su određeni Zakonom a ne odlukom. |
| 63 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 42. | Članak 42. stavak 1. Članice Udruženja energetike HGK predlažu da se jasno definira tko upisuje u Registar OIEKPP status povlaštenog proizvođača za jednostavne građevine temeljem ostvarenog prava na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu. | Nije prihvaćen | Riješeno kroz stavak 5. |
| 64 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 42. | st. (1) Predlažemo da se jasno definira tko upisuje u Registar OIEKPP status povlaštenog proizvođača za jednostavne građevine temeljem ostvarenog prava na trajno priključenje na elektroenergetsku mrežu. | Nije prihvaćen | Člancima 32. i 33. Prijedloga zakona propisani su način i vođenje Registra OIEKPP te se isto primjenjuje i u ovom slučaju. |
| 65 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 39. | Čl. 39(3) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) U slučaju ukidanja, poništenja ili oglašavanja ništavim rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača raskida se ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12) i Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), optirani ugovor o otkupu električne energije, ugovor o tržišnoj premiji i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem ovog Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20). | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 66 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 39. | Čl. 39(3) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 67 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 37. | Članak 37. stavak 6. Predlažemo definiranje roka za upis povlaštenog statusa u Registar OIEKPP za izgrađena proizvodna postrojenja. (Obrazloženje: prema nama dostupnim informacijama nije zamjetna klasifikacija u registru za postrojenja s statusom povlaštenog proizvođača radi ostvarenja prava na „prioritetnu isporuku“ u slučaju zagušenja.) | Nije prihvaćen | Navedeno je definirano u stavku 6 nakon izvršnosti se upisuje. |
| 68 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 37. | st. (6) Predlaže se definiranje roka za upis povlaštenog statusa u Registar OIEKPP za izgrađena proizvodna postrojenja. Obrazloženje: Prema nama dostupnim informacijama nije zamjetna klasifikacija u registru na postrojenja sa statusom povlaštenog proizvođača radi ostvarenja prava na „prioritetnu isporuku“ u slučaju zagušenja. | Nije prihvaćen | Navedeno je definirano u stavku 6 nakon izvršnosti se upisuje. |
| 69 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | Članak 36. stavak 1. točka 3. Članice Udruženja energetike HGK predlažu sljedeće: mjesto „obračun neto isporučene električne energije“ pisati „obračun neto električne energije“, jer je kod proizvodnih postrojenja s više OMM isporuka u mrežu veća od neto obračunate el. energije. Predlažemo dodati rečenicu: Neto isporučena električna energija za proizvodna postrojenja s više obračunskih mjernih mjesta utvrđuje se za istovremene (istodobne) mjerne intervale. Napomena: Nužno je riješiti obračun sve proizvedene električne energije, tj. i razliku između proizvedene u obračunskom razdoblju (predano na OMM u mrežu) i neto obračunate el. energije. Članak 36. stavak 7. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto „instalirana snaga“ pisati „priključna snaga“ s obzirom da je učinkovitost, način i tehnički uvjeti mjerenja više vezano uz priključnu snagu, po osnovnim definicijama priključna snaga se izražava u kW, dok se instalirana snaga izražava u kVA te nazivni faktor snage cos fin. | Nije prihvaćen | Navedeno se odnosi na subjeta a ne na postrojenje, jer članak govori o status povlaštenog proizvođača. |
| 70 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | ČLANAK 36. ST. 1 TOČ. 8 Predlažemo izmijeniti točku, tako da glasi: "na nekretnini u vlasništvu pravne ili fizičke osobe koja je zatražila izdavanje rješenja o stjecanju statusa povlaštenog proizvođača, odnosno za koje proizvodno postrojenje navedena fizička ili pravna osoba ima pravo korištenja nekretnine za gradnju proizvodnog postrojenja." OBRAZLOŽENJE: pravo služnosti ili građenja smatra se osnovanim tek kada je upisano u zemljišne knjige. Često uknjižba za projekte OIE nije moguća jer npr.: zemljišna knjiga nije osnovana, vlasnik je vanknjižni (npr. kada cesta postoji u naravi, a tijelo nadležno za upravljanje nije uknjiženo kao vlasnik pa se tako niti ugovor s njim ne može uknjižiti). | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 71 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | ČLANAK 36. ST.1 TOČ. 7 Predlažemo brisanje dijela rečenice koje kaže "...i priključak na mrežu..." OBRAZLOŽENJE: Ako je potrebna izgradnja dalekovoda ili drugi radovi, često se radi o velikom broju čestica koje se izvlašćuju te postupak traje dugo, ali je nemoguće da izvlaštenje neće biti provedeno, jedino može trajati dugo vremena zbog žalbi. Naknada se plaća jednokratno za cijelo vrijeme trajanja te nema štetnih posljedica za vlasnike, a može predstavljati nepotrebnu prepreku za projekte. | Nije prihvaćen | Postrojenje mora predate energiju u mrežu te nije moguće da nije nije uređen priključak. |
| 72 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | Predlažemo izmjenu 1. stavka 35/1 članka kako slijedi: »(1) Operator tržišta energije raspolaže jamstvima podrijetla električne energije za električnu energiju iz članka 45. ovoga Zakona proizvedenu u proizvodnim postrojenjima, odnosno proizvodnim jedinicama povlaštenih proizvođača električne energije koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 33/07.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom primjenom Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija ("Narodne novine", br. 116/18 i 60/20). Iznimka su potvrde o podrijetlu električne energije za električnu energiju, koju u skladu s člankom 46. ovoga Zakona opskrbljivači otkupljuju od operatora tržišta energije, s kojima raspolažu opskrbljivači i koje operator tržišta energije prenese na opskrbljivače besplatno.« Obrazloženje: S obzirom na to da, u skladu s člankom 46. prijedloga ZOIE, opskrbljivači kupuju električnu energiju po visoko reguliranoj i fiksnoj cijeni, predlažemo, da opskrbljivači unutar ovog troška i u skladu s ekonomskom logikom imaju pravo na potvrde o podrijetlu električne energije u udjelu u kojem su otkupili električnu energiju od operatora tržišta energije. Predlažemo slijediti sustav koji je bio na snazi u Austriji sve dok se tamo primjenjivala regulirana otkupna cijena u sustavu potpore, u kojem su imali opskrbljivači zbog visokog troška, koji je za njih predstavljala regulirana cijena obveznog otkupa električne energije, pravo na dobivanje potvrda o podrijetlu električne energije za otkupljenu električnu energiju po ciieni od 0,00 EUR. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 73 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | Članak 36. stavak (1) točka 3. predlaže se dodati : 3a. koje je priključeno na mrežu preko obračunskog mjernog mjesta krajnjeg kupca i za koje je ugrađena mjerna oprema tako da je omogućen obračun proizvedene električne energije koja se koristi za proizvodnju obnovljivog vodika na mjestu proizvodnje električne energije | Nije prihvaćen | Navedeno nije dio obnovljivih izvora. |
| 74 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | Članak 36. st. (1) tč. 3 Predlaže se umjesto „obračun neto isporučene električne energije“ pisati „obračun neto električne energije“, jer je kod proizvodnih postrojenja s više OMM isporuka u mrežu veća od neto obračunate el. energije. Predlaže se dodati rečenicu: „Neto isporučena električna energija za proizvodna postrojenja s više obračunskih mjernih mjesta utvrđuje se za istovremene (istodobne) mjerne intervale.“ Napomena: Nužno je riješiti obračun sve proizvedene električne energije, tj. i razliku između proizvedene u obračunskom razdoblju (predano na OMM u mrežu) i neto obračunate el. energije. st. (7) Predlaže se umjesto „instalirana snaga“ pisati „priključna snaga“ s obzirom da su učinkovitost, način i tehnički uvjeti mjerenja više vezani uz priključnu snagu. Po osnovnim definicijama priključna snaga se izražava u kW, dok se instalirana snaga izražava u kVA te nazivni faktor snage cos fin. | Nije prihvaćen | Navedeni članak govori o statusu porizvođača a ne o statusu OMM. |
| 75 | Društvo energetičara Vukovarsko-srijemske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 35. | U članku 36 stavak 1. se navodi da status povlaštenog proizvođača električne energije može dobiti i postrojenje u kojem se "...istodobno proizvodi električna i toplinska energija na visokoučinkoviti način...". Ova formulacija ostavlja prostora da se status povlaštenog proizvođača dodijeli i onim postrojenjima koja koriste fosilne energente kao primarni izvor energije što nije u duhu ovog zakona. Predlažemo da se nakon citirane rečenice doda "... ako se kao primarni energent koristi obnovljiv izvor energije". | Nije prihvaćen | Kroz definiciju postrojenja I njegove karakteristike se određuje visokaučinkovitost ovdje nije pitanje gorivo nego iskoristivost postrojenja. |
| 76 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. | dodati stavak: Povlašteni proizvođač električne energije ima pravo, sa operatorom tržišta energije, ugovoriti fleksibilan način isporuke proizvedene električne energije iz proizvodnog postrojenja u skladu s propisima i aktima donesenim na temelju zakona kojima se uređuje energetski sektor i tržište električne energije dok je na snazi ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije ("Narodne novine", br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15). i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom primjenom Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija ("Narodne novine", br. 116/18 i 60/20). OBRAZLOŽENJE: Proizvodna postrojenja koja mogu, prema tehničkim mogućnostima, proizvedenu električnu energiju isporučivati na zahtjev HROTE-a, a članica je EKO bilančne grupe, treba omogućiti isporuku svim postrojenjima koja to mogu pa i onima koji imaju na snazi važeći ugovor o otkupu el.energije prema tarifnim sustavima ili premijskom modelu. | Nije prihvaćen | Potrojenja koja su navedena imaju fiksne ugovre te nije dozvoljena istima fleksibilnost. |
| 77 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. | Članak 34. stavak 5. Članice Udruženja energetike HGK mole definirati što (koliko) su „veća ograničenja u isporuci električne energije u EES“ kada je operator mreže dužan bez odgode obavijestiti Agenciju. Nije definirano niti se primjenjuje u današnjoj praksi. Red veličine ograničenja: 10.000, 50.000 ili 100.000 kWh? Članak 34. stavak 10. Članice Udruženja energetike HGK mole definirati na koji način se rješava preostala proizvedena električna energija između proizvedene tj. Isporučene električne energije u mrežu i neto isporučene energije na koju se ostvaruje pravo poticanja. | Nije prihvaćen | U principu za svako ograničenje treba informacija inije potrebno ograničavanje a glede stavak 10 to je dio ugovora te nije moguće isporučivati više od ugovora odnosno ugovor je osnova. |
| 78 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. | ČLANAK 34. ST. 2 Sukladno članku 12. Uredbe 2019/943 prioritetna isporuka električne energije prihvatljiva je samo za mala postrojenja. | Nije prihvaćen | Navedeno nije u suprotnosti s obzirom da je uredba EU propis koji se mora poštovati u Republici Hrvatskoj. |
| 79 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. | Predlaže se dodati stavak (10a) : Povlašteni proizvođač ostvaruje pravo na poticaje i druga prava sukladno odredbama ovoga Zakona i za električnu energiju koja nije isporučena u električnu mrežu nego je potrošena na mjestu proizvodnje u postrojenju za proizvodnju obnovljivog vodika koje je priključeno na mrežu preko obračunskog mjernog mjesta krajnjeg kupca. | Nije prihvaćen | Sada se ne rješava proizvodnja vodika. |
| 80 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 34. | st. (5) Predlaže se definirati što (koliko) su „veća ograničenja u isporuci električne energije u EES“ kada je operator mreže dužan bez odgode obavijestiti Agenciju. Nije definirano niti se primjenjuje u današnjoj praksi. Red veličine ograničenja: 10.000, 50.000 ili 100.000 kWh? st. (10) Predlaže se definirati kako se rješava preostala proizvedena električna energija između proizvedene tj. isporučene u mrežu i neto isporučene energije na koju se ostvaruje pravo poticanja. | Nije prihvaćen | U principu za svako ograničenje treba informacija inije potrebno ograničavanje a glede stavak 10 to je dio ugovora te nije moguće isporučivati više od ugovora odnosno ugovor je osnova. |
| 81 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. | Članak 33. stavak 1. Članice Zajednice OIE HGK traže provjeru navoda oko ažuriranja i prikaza statusa povlaštenog proizvođača u registru OIEKPP. | Nije prihvaćen | Nije jasna primjedba. |
| 82 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. | ČLANAK 33. ST. 7 Ako se ne usvoji prijedlog da EO bude preduvjet za lokacijsku/građevinsku dozvolu, treba voditi računa da će netko moći izgraditi postrojenje bez EO te ga temeljem ovog članka upisati u Registar OIEKPP. | Nije prihvaćen | Navedeno je samo komentar bez konkretnog prijedloga. |
| 83 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. | ČLANAK 33. ST. 4 Kako bi Registar bio koristan alat, pravo upisa bi trebala imati sva tijela iz stavka 3. Primjerice ministarstvo nadležno za gradnju bi upisivalo podatke o lokacijskoj, građevinskoj dozvoli, ali i o datumu otvaranja gradilišta. Samo tako ministarstvo nadležno za energetiku može imati sve obavijesti koje mu trebaju da bi znalo može li propisati natječaj za EO za određenu lokaciju. | Nije prihvaćen | Registar već postoji i koristi se te svi imaju obavezu istoga koristiti. |
| 84 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 33. | st. (1) Predlaže se provjeriti navod oko ažuriranja i prikaza statusa povlaštenog proizvođača u registru OIEKPP. | Nije prihvaćen | Neodređena primjedba. |
| 85 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 32. | ČLANAK 32. Predlažemo dodati novi stavak 2. koji glasi: "Upisom u Registar OIEKPP-a stječe se status nositelja projekta." | Nije prihvaćen | Navedeno nije pitanje koje se ovdje rješava. |
| 86 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 32. | Uvidom u registar OIEKPP nismo zamijetili klasifikaciju prema kriteriju statusa povlaštenog proizvođača, pa je potrebno revidirati navode oko registra i povlaštenog proizvođača. | Nije prihvaćen | To će biti uneseno kada stupi ovaj zakon na snagu, za sada to nije obveza. |
| 87 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 31. | Članak 31. stavak 1. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto „električni kapacitet“ pisati „priključna snaga“. Nadalje, nije jasno kako je određeno ili izračunato za priključnu snagu „jednakom ili manjom od 10,8 kW“. Koja je formula, matematički izraz za 10,8 na 230 V uz koji faktor snage za trofazni odnosno jednofazni priključak? Članak 31. stavak 4. Komentar isti kao i za stavak 1. članka 31. | Nije prihvaćen | Navedeni iznosi su iznosi prema EU propisu a naši postoječi su viši. |
| 88 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 31. | Nakon obavijesti iz stavka 1. ovoga članka, operator distribucijskog sustava može u roku od 30 dana odbiti zatraženo priključenje na mrežu ili predložiti alternativno mjesto priključenja zbog opravdanih sigurnosnih razloga ili tehničke nekompatibilnosti komponenti sustava. Obavjest o odbijanju mora biti jasno obrazložena te mora rezultirati ocjenom obrazloženih argumenata za odbijanje i mogućih alternativnih rješenja za priključenje. Obrazloženje: Predlažemo dopunu odredbe kako je navedeno, kako bi bila jasno definirana i da se odbijanje ne osporava činjenicom, da su podnositelji zahtjeva za priključenje informirani o objektivnim uvjetima koji su bili predmet ocjenjivanja i opravdanim razlozima za odbijanje priključenja. | Nije prihvaćen | Navedeno može biti praksa koju smatramo da nije potrebno posebno zakonski naglašavati. |
| 89 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 31. | U stavcima 1. i 4. zamijeniti pojam „električni kapacitet“ s „priključnom snagom“. U stavku 3. zamijeniti „jednog mjeseca“ s „30 dana“. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 90 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 31. | st. (1) Predlaže se umjesto izraza „električni kapacitet“ pisati „priključna snaga“. Nije jasno kako je određeno ili izračunato za priključnu snagu „jednakom ili manjom od 10,8 kW“. Koja je formula, matematički izraz za 10,8 na 230 V uz koji faktor snage za trofazni odnosno jednofazni priključak? st. (4) Jednaka primjedba kao kod st. (1), predlaže se pisati izraz „priključna snaga“ umjesto „električni kapacitet“ te molimo obrazloženje za korištenje 10,8 i 50 kW. | Nije prihvaćen | Navedeni iznosi su iznosi prema EU propisu a naši postoječi su viši. |
| 91 | Luka Predragović | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 31. | Čl. 31. Napisati jasnije: Trofazni priključak u Hrvatskoj je najmanje 11,04 kW a jednako vrijedan jednofazni je 4,6 kW | Nije prihvaćen | Navedeni iznosi su iznosi prema EU propisu a naši postoječi su viši. |
| 92 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 30. | Članak 30. točka 12. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „planiranja proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu“ pisati „planiranje dijela proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu“ (Obrazloženje: dio proizvodnje za proizvodna postrojenja u sustavu poticanja planiraju sami članovi bilančne grupe, odnosno ne planira operator tržišta proizvodnju za sva postrojenja iz portfelja EKO BG.) | Nije prihvaćen | Za članove eko bilančne skupine planiranje je obaveza Operatora tržišta. |
| 93 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 30. | Ukoliko se prihvati nova djelatnost HROTE.a iz članka 29. , tada je to potrebno navesti i u ovoj točki. Predlaže se dopuniti na slijedeći način: (dodati točku 17.) - 17. pružanje smjernica na zahtjev podnositelja zahtjeva, tijekom cjelokupnog upravnog postupka podnošenja zahtjeva i postupka izdavanja dozvola, pri čemu se taj postupak odnosi na relevantne upravne dozvole za izgradnju i obnovu kapaciteta proizvodnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora te upravljanje njima, kao i sredstva potrebna za njihovo priključivanje na mrežu, te ih olakšava. | Nije prihvaćen | Navedeni članak 29 je dio puvodnog teksta u stavak 1. |
| 94 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 30. | st. 12 Predlaže se umjesto „planiranja proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu“ pisati izraz „planiranje dijela proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu“ Obrazloženje: Dio proizvodnje za proizvodna postrojenja u sustavu poticanja planiraju sami članovi bilančne grupe, odnosno ne planira operator tržišta proizvodnju za sva postrojenja iz portfelja EKO BG. | Nije prihvaćen | Za članove eko bilančne skupine planiranje je obaveza Operatora tržišta. |
| 95 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Ostale obveze operatora tržišta energije | Operator tržišta energije u smislu ovoga Zakona odgovoran je, uz poslove određene člankom 29. ovoga Zakona, i za: 1. upis podataka u Registar OIEKPP-a sukladno odredbama ovoga Zakona 2. provedbu javnog natječaja za dodjelu tržišne premije i javnog natječaja za sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 22. i članku 25. ovoga Zakona 3. sklapanje ugovora o tržišnoj premiji temeljem odluke o odabiru najpovoljnijih ponuđača sukladno članku 23. ovoga Zakona 4. sklapanje ugovora o otkupu električne energije sa zajamčenom otkupnom cijenom, temeljem odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuđača, sukladno članku 26. ovoga Zakona 5. otkup električne energije od povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne energije sa zajamčenom otkupnom cijenom sukladno članku 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20), te otkup električne energije od povlaštenih proizvođača temeljem ugovora o otkupu električne energije sklopljenih temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14 i 107/14) 6. sklapanje dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenih temeljem tarifnih sustava iz toč. 5. ovog stavka čime takav ugovor postaje optirani ugovor o otkupu električne energije te sklapanje dodataka ugovoru o optiranju u svrhu odricanja od prava optiranja i povratak u sustav poticanja, sve u skladu s čl. 21a ovog Zakona te isplatu prilagođene poticajne cijene 7. sklapanje ugovora o kupoprodaji obveznog udjela električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima povlaštenih proizvođača iz točke 5. ovoga članka sa svim opskrbljivačima električne energije u skladu s člankom 46. ovoga Zakona 8. prodaju električne energije povlaštenih proizvođača električne energije iz točke 5. ovoga članka, na razvidan i nepristran način, na tržištu električne energije u skladu s člankom 46. ovoga Zakona 9. prikupljanje naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije od svih opskrbljivača električne energije u skladu s člankom 48. i 49. ovog Zakona 10. podnošenje izvješća o prikupljanju, obračunu i razdiobi sredstava za isplatu poticaja u skladu s člankom 50. ovog Zakona 11. vođenje EKO bilančne grupe sukladno članku 54. stavku 2. ovoga Zakona 12. donošenje Pravila vođenja EKO bilančne grupe sukladno članku 54. stavku 4. ovoga Zakona 13. planiranje proizvodnje električne energije za EKO bilančnu grupu sukladno članku 54. stavku 11. ovoga Zakona 14. upis u Registar jamstva podrijetla električne energije postrojenja povlaštenih proizvođača električne energije koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), važeći optirani ugovor o otkupu električne energije iz čl. 21a ovog Zakona i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20) i koja imaju prava na sudjelovanje u sustavu jamstva podrijetla električne energije 15. izdavanje jamstva podrijetla električne energije za električnu energiju proizvedenu u postrojenjima povlaštenih proizvođača električne energije za koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), važeći optirani ugovor o otkupu električne energije iz čl. 21a ovog Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20) i koja imaju prava na sudjelovanje u sustavu jamstva podrijetla električne energije 16. prodaju jamstava podrijetla električne energije izdanih za električnu energiju iz članka 46. stavka 2. ovoga Zakona proizvedenu u postrojenjima povlaštenih proizvođača električne energije za koji imaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12. i 144/12.), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), važeći optirani ugovor o otkupu električne energije iz čl. 21a ovog Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20). 17. provođenje postupka utvrđivanja ispunjenja uvjeta poduzetnika za plaćanje umanjene visine naknade za obnovljive izvore energije i kogeneracije te javnu objavu popisa poduzetnika koji plaćaju umanjenu naknadu za obnovljive izvore energije i kogeneracije, u skladu s člankom 49. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 96 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Ostale obveze operatora tržišta energije | Čl. 30. – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a); unos nove toč. 6 i neke promjene u točkama novih brojeva: 5, 14, 15 i 16. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 97 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Članak 29. stavak 1. Članice Udruženja energetike HGK mole pojašnjenje ili definiranje pojma „relevantne upravne dozvole“. Članak 29. stavak 5. Članice Udruženja energetike HGK mole definiranje roka do kada je obveza izrade priručnika o upravnim postupcima i ishođenju dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljive energije. Nadalje, mole definiranje pojma „mali projekti“ Članak 29. stavak 12. Članice Udruženja energetike HGK predlažu da se izraz „postojećih“ i izraz „kapacitet“ briše iz stavka. U tom slučaju stavak bi glasio: Olakšava se obnova proizvodnih postrojenja koja proizvode obnovljivu energiju osiguravanjem pojednostavljenog i brzog postupka izdavanja dozvola. Članak 29. stavak 14. Članice Udruženja energetike HGK mole definirati ili jasnije opisati „izvorni kapacitet“ Članak 29. stavak 16. Članice Udruženja energetike HGK predlažu sljedeći izričaj: (16) U slučaju postupka jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu za projekte obnove proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice ista se dopušta nakon obavijesti nadležnom tijelu ako se ne očekuje znatan negativni učinak na okoliš ili društvo, o čemu nadležno tijelo odlučuje u roku od šest mjeseci od primitka obavijesti o tome je li to dostatno. Članak 29. stavak 19. Članice Zajednice OIE traže pojašnjenje oko navedenog stavka, odnosi li se navedeno na sve projekte ili samo na projekte koji su već ishodili energetsko odobrenje? Stavak nije u skladu sa ZoTTE | Prihvaćen | Primjedba na - Članak 29. stavak 1. - Primljeno na znanje - Relevantne upravne dozvole su sve upravne dozvole koje je potrebno ishoditi za izgradnju i obnovu kapaciteta proizvodnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Primjedba na - Članak 29. stavak 5. - Prihvaća se. Primjedba na - Članak 29. stavak 12. - Primljeno na znanje. Primjedba na - Članak 29. stavak 14. - Ne prihvaća se - Propisano je Direktivom 2018/2001. Primjedba na - Članak 29. stavak 16. - prihvaća se. Primjedba na - Članak 29. stavak 19. - Primljeno na znanje. |
| 98 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | ČLANAK 29. Predlažemo dodati novi stavak 22. koji glasi: (22) Energetsko odobrenje je preduvjet za ishođenje dozvola koje se odnose na prostorno uređenje i gradnju za objekte za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. OBRAZLOŽENJE: Na navedeni način bi se onemogućilo da za istu lokaciju nadležna tijela moraju rješavati više istovrsnih zahtjeva za izdavanje lokacijske odnosno građevinske dozvole iako je evidentno da ne mogu svi biti uistinu izgrađeni. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona. |
| 99 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | ČLANAK 29. Predlažemo dodati novi stavak 21. koji glasi: (21) Ukoliko druga tijela nadležna za izdavanje dozvola, odobrenja, suglasnosti, rješenja i drugih akata u postupku razvoja projekta, ne postupaju sukladno zakonom propisanim rokovima, prilikom ishođenja potrebne dokumentacije iz područja prostornog uređenja, gradnje, zaštite okoliša i drugih, nadležni operator tržišta energije kao kontakt točka je dužan reagirati ukoliko se propisani rokovi prekoračuju bez opravdanog razloga. (22) Energetsko odobrenje je preduvjet za ishođenje dozvola koje se odnose na prostorno uređenje i gradnju. OBRAZLOŽENJE: Rizik pravovremenosti razvoja u tijeku važenja EO ne bi trebao biti na investitoru nego da u tome pomaže i kontakt točka. Investitori su sami po sebi zainteresirani da se projekt razvije čim prije te bilo kakvo ograničavanje rokova podržavamo no mora za sobom povući efikasan rad administracije da bilo izvedivo. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona. |
| 100 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | ČLANAK 29. Predlažemo dodati novi stavak 20. koji glasi: (20) Za proizvodna postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju za koja su nositelji projekata sukladno zakonu kojim se uređuje tržište električne energije ishodili energetsko odobrenje ne plaća se komunalni doprinos. OBRAZLOŽENJE: Prakse lokalnih zajednica oko naplate komunalnih doprinosa dijametralno su suprotne, od potpunog oslobođenja do mijenjanja cijena naviše samo zbog toga jer znaju da će biti zatražena građevinska dozvola za OIE. Ovo tim više što se zbog većine projekata OIE niti ne grade objekti koji se financiraju iz komunalnog doprinosa (npr. ceste koje grade sami investitori). Na taj način će svi biti izjednačeni, a kroz natječaj na EO će moći ponuditi plaćanje doprinosa lokalnoj zajednici koji će biti stimulativniji i za zajednicu i za investitora. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona. |
| 101 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | ČLANAK 29. ST. 15 Ukoliko stavak 15. predstavlja mogućnost zaustavljanja rokova za vrijeme trajanja ishođenja Rješenje o prihvatljivosti zahvata na okoliš, onda su rokovi iz stavaka 7. i 8. ovog članka prihvatljivi, te je dovoljno vremena za ishođenje projektne dokumentacije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | ČLANAK 29. ST. 6. Predlažemo dodati novi članak 6. te daljnje adekvatno renumerirati, koji glasi: “Nadležno Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja prilikom obrade zahtjeva za izdavanje Rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš, mora uzeti u obzir datum izdavanja energetskog odobrenja koji određuje redoslijed obrađivanja zahtjeva.” OBRAZLOŽENJE: Nositelji projekata koji su ishodili energetsko odobrenje sukladno prijedlogu Zakona o tržištu električne energije (Članci 16. i 17.) moraju imati prednost pri obradi zahtjeva za izradu Rješenja o prihvatljivosti zahvata za okoliš, te se prioriteti određuju isključivo prema datumu izdavanja energetskog odobrenja od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sa ovakvim pristupom, jamči se nositelju projekta kako će se u obradi njegovog zahtjeva u obzir uzimati samo postrojenja koja već imaju energetsko odobrenje, odnosno koja se nalaze u Registru OIEKPP. Na ovaj način možemo biti sigurni kako će nositelj projekta dobiti predmetno rješenje u najkraćem mogućem roku, a cilj je da to bude u roku od 12-24 mjeseca ukoliko je riječ o PUO postupcima ili do 6 mjeseci ako je riječ o OPUO postupcima. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona. |
| 103 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | ČLANAK 29. ST. 5. Predlaže se dodati novi članak 5. te daljnje adekvatno renumerirati, koji glasi: “Nadležni operator sustava dužan je pri obradi zahtjeva za izradu EOTRP-a i izdavanje EES-a uzeti u obzir datum izdavanja energetskog odobrenja koji određuje redoslijed obrađivanja zahtjeva.” OBRAZLOŽENJE: Nositelji projekata koji su ishodili energetsko odobrenje sukladno prijedlogu Zakona o tržištu električne energije (Članci 16. i 17.) moraju imati prednost pri obradi zahtjeva za izradu EOTRP-a i izdavanju EES-a od strane nadležnog Operatora sustava, te se prioriteti određuju isključivo prema datumu izdavanja energetskog odobrenja od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja. Sa ovakvim pristupom, jamči se nositelju projekta kako će se u obradi njegovog zahtjeva u obzir uzimati samo već izgrađena postrojenja, postrojenja za koje je sklopljen Ugovor o priključenju i postrojenja za koja je izdano energetsko odobrenje sukladno natječaju prema Zakonu o tržištu električne energije. Na ovaj način možemo biti sigurni kako će nositelj projekta dobiti EES u najkraćem mogućem roku, a cilj je da to bude u roku od 6 do 12 mjeseci. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona. |
| 104 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Provedba članka 29. zahtjeva temeljito organizacijsko i kadrovsko restrukturiranje HROTE. Također, u članku 15. Direktive 2018/2001 stoji da DČ poduzimaju mjere radi osiguranja pojednostavljenja i ubrzanja administrativnih procedura pa bi u cilju ograničenja trajanja procedura od dvije godine trebalo revidirati i prilagoditi ove procedure. HROTE je ovim prijedlogom dobio novu ulogu, ulogu kontaktne točke. Kontaktna točkea predviđa pružanje smjernica investitorima tijekom postupaka izdavanja dozvola, ali i mogućnost pokretanje postupaka u ime i za račun investitora. Ovakva uloga: 1. ima elemente konzultinga i upitno je da li bi ga HROTE trebao davati obzirom da te iste poslove obavljaju tržišni igrači – savjetničke tvrtke. 2. budući da HROTE ima definiranu ulogu u dodjeli potpora, u okviru kojeg evaluira i tu istu dokumentaciju koju je ishodio u ime i za račun investitora, postavlja se pitanje sukoba interesa. Nejasno je na koji bi način HROTE mogao provoditi evaluaciju projekata za koje je prethodno sam sudjelovao u postupku ishođenja dozvola. | Nije prihvaćen | Hrote može krenuti u pripremne radnje kako bi osigurao na vrijem sve aktivnosti I smatramo da njihov dugogodišnji rad može najbojlje osigurati navedene postupke. Ustrojavanje nove ustanove smatramo nepotrebnim jer Hrote ima dovoljno znanja da se u njihovom sustavu. |
| 105 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Stavak (19) - nepovezan s naprijed navednim stavcima. | Nije prihvaćen | Drugačije uređeno. |
| 106 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Stavak (18) nije zahtjev Direktive 2018/2001. Ovo je nova nadležnost HROTE-a koja rezultira potencijalnim sukobom interesa. Naime, ukoliko HROTE u ime i za račun nositelja projekta može pokretati postupke, a da se nakon ishođenja potrenih dokumenata, takav nositelj projekta prijavi na javni natječaj za dodjelu premije ili zajamačene otkupne cijene, postavlja se pitanje objektivnosti i neovisnosti HROTE-a pri odlučivanju o ponudi nositelja projekta (dakle svog punomoćitelja). Obzirom na evidentno prisutan sukob interesa u kojem se može naći HROTE, predlažemo brisati cijeli ovaj stavak i preformulirati članak na način da HROTE izradi opći priručnik o upravnim postupcima i ishođenju dozvola za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljive energije. | Nije prihvaćen | Smatramo da je upravo navedena djelatnost osnova na temelju koje će HROTE moći bolje sudjelovati u procesu pripreme projekata odnosno puštanja u pogon odnosno priključivanja u sustav. |
| 107 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Stavak (12) -Zahtjeva intervencije u drugim zakonima i propisima. Bez toga neće biti moguće ubrzanje porcedura. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je upučujuća. |
| 108 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Kod stavka (11) - Nejasno je na što se odnosi ovaj stavak, predlaže se brisati stavak 11. | Nije prihvaćen | Navedena odredba je upučujuća. |
| 109 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Kod stavka (5) - Potrebno je propisati rok za izradu takvog priručnika, od dana stupanja na snagu Zakona. Nejasno je na koji način će HROTEu biti dostupne informacije o postupcima koji se vode ispred drugih tijela? Postoji li definirani postupak na koji način takva tijela komuniciraju s HROTE da bi HROTE bio u mogućnosti kanalizirati info prema nositeljima projekata? Predlaže se dodatna pojašnjenja i definicije. | Nije prihvaćen | Navedeni sada prospect zahtjeva veću pripremu te nije zato naveden rok koji nebi bilo moguće ostvariti. |
| 110 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Kod stavka (3) Nije jasno da li „usmjeravanje podnositelja zahtjeva“, „pružanje svih potrebnih informacija“, itd. uključuje i stručnu reviziju podloga koje je dostavio izrađivač. Primjerice, da li prije podnošenja zahtjeva HROTE mora pregledati cjelovitost EOTRP-a? Ili SUO za koji je sadržaj propisan ili se propisuje rješenjima MINGOR-a (dakle može se mijenjati od projekta do projekta). Ili podloge za izmjenu prostornog plana? Ili Glavnog projekta koji se može sastojati iz velikog broja projektnih knjiga. | Nije prihvaćen | Uloga HROTE-a će biti definirana i prospektom te će pratit projekte u svim postupcima. |
| 111 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | st. (1) Predlažemo da se tekstualno pojasni ili u pojmovniku definira izraz „relevantne upravne dozvole“, što je navedeno u ovom članku. st. (5) Predlažemo definirati navedene „male projekte“ te propisati rok za izradu predmetnog priručnika. st. (12) S obzirom na kontekst obnove postrojenja, predlaže se brisati izraz „postojećih“ (ne obnavlja se nepostojeće). Predlaže se brisati izraz „kapacitet“; dovoljno je pisati „obnova proizvodnih postrojenja ili proizvodnih jedinica.“ st. (14) Predlaže se tekstualno pojasniti ili u pojmovniku definirati navedeni „izvorni kapacitet“. st. (16) Predlaže se umjesto izraza „obnova kapaciteta“ pisati „obnova proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedince“. | Djelomično prihvaćen | Djelomično prihvaćeno. |
| 112 | Luka Predragović | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 29. | Čl. 29. Stavak (16) Dodati: Za integrirane sunčane elektrane u postupcima nije potrebano pribavljanje potvrde državnih tjela kojom se potvrđuje da SE mema štetnog utjecaja na okoliš. Dodati stavak: (20) Na obradivom poljoprivrednom i šumskom zemljištu nemogu se graditi sunčane elektrane osim za namjenu vlastite potrošnje na istoj lokaciji. | Nije prihvaćen | Namjena zemljišta se ne rješava u ovom zakonu. |
| 113 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 28. | Članak 28. Članice Zajednice OIE predlažu da se članak 28. Prijedloga Zakona nadopuni s novim stavkom 2. koji glasi: „(2) Uredbom iz stavka 1. ovoga članka uredit će se i način i uvjeti stjecanja, realizacije i prestanak prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, detaljno razraditi prava i obveze povlaštenog proizvođača električne energije iz postrojenja na biomasu i bioplin kojima je istekao ugovor o otkupu električne energije proizvedene u postrojenjima na biomasu i bioplin, odnosno nakon amortizacije postrojenja.“ Za razliku od većine drugih obnovljivih izvora energije, postrojenja na biomasu i bioplin imaju veliki operativni trošak. Veliki operativni trošak može priječiti rad postrojenja na biomasu i bioplin čak i nakon amortizacije postrojenja jer operativni troškovi mogu biti veći od prihoda (tržišne cijene). Prema istraživanju koje je napravio Institut Hrvoje Požar u strukturi operativnih troškova kod bioplinskih postrojenja cijena sirovine iznosi do 63%, dok trošak sirovine kod postrojenja na biomasu iznosi više od 51% svih operativnih troškova. Također je za razliku od ostalih postrojenja na obnovljive izvore energije udio troška tehničkog upravljanja i rada na razini od 15% od ukupnih operativnih troškova. Iz navedenoga proizlazi da postrojenja na biomasu i bioplin ne mogu poslovati bez sustava tržišne premije ili poticaja zajamčenom otkupnom cijenom. Kako bi se sačuvala uporaba biomase smatramo da je potrebno omogućiti Vladi Republike Hrvatske da u skladu mogućega osigura opstojnost postrojenja na biomasu i bioplin i nakon vremena amortizacije. HOPS i HROTE su od Energetskog instituta Hrvoje Požar naručili analizu obnovljivih izvora energije u RH, te su Energetski institut Hrvoje Požar i Ekonomski institut Zagreb izradili studiju pod nazivom „Integralna analiza dosadašnjih učinaka razvoja i izgradnje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj u razdoblju od 2007 do 2016 godine“ gdje su detaljno razrađeni i obrađeni operativni troškovi za pojedina postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije. Potrebno je naglasiti da je europska komisija svojim dokumentom Smjernice o održivim potporama za zaštitu okoliša i energiju (2014/C 200/01) između ostaloga navela i sljedeće: „(133) Komisija će smatrati operativnu potporu za postrojenja na biomasu nakon amortizacija postrojenja spojivom s unutarnjim tržištem ako država članica pokaže da su operativni troškovi koje snosi korisnik nakon amortizacije postrojenja još uvijek veći od tržišne cijene dotične energije pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti: (a) Potpora se dodjeljuje samo na temelju energije proizvedene iz obnovljivih izvora; (b) Mjera se oblikuje tako da nadoknadi razliku između operativnih troškova koje snosi korisnik i tržišne cijene; (c) Uspostavljen je mehanizam praćenja kojim se provjerava jesu li operativni troškovi još uvijek veći od tržišne cijene energije. Mehanizam praćenja mora se temeljiti na ažuriranim informacijama o proizvodnim troškovima i provoditi najmanje jednom godišnje. (134) Komisija će smatrati operativnu potporu za postrojenja na biomasu nakon amortizacija postrojenja spojivom s unutarnjim tržištem ako država članica pokaže da je, neovisno o tržišnoj cijeni dotične energije, uporaba fosilnih goriva kao resursa ekonomičnija od upotrebe biomase i pod uvjetom da se ispunjeni sljedeći kumulativni uvjeti: (a) potpora se dodjeljuje samo na temelju energije proizvedene iz obnovljivih izvora; (b) mjera se oblikuje tako da se nadoknadi razlika između operativnih troškova koje snosi korisnik biomase u usporedbi s unosom alternativnih fosilnih goriva; (c) dostavljeni vjerodostojni dokazi koji pokazuju da bi bez potpore došlo do prijelaza s upotrebe biomase na fosilna goriva unutar istog postrojenja; (d) uspostavljen je mehanizam praćenja kojim se provjerava je li uporaba fosilnih goriva korisnija od uporabe biomase. Mehanizam praćenja mora se temeljiti na ažuriranim informacijama o proizvodnim troškovima i provoditi najmanje jednom godišnje. „ | Nije prihvaćen | Poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija predviđa se samo za nove projekte. |
| 114 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 28. | Nigdje u prijedlogu Zakona nije stipulirano donošenje "uredbe" iako je u uvodu to navedeno pa predlažemo da to bude u članku 28. stavak 2. te da članak 28. na kraju izgleda: (1) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi uredbu o načinu i uvjetima stjecanja, realizacije i prestanka prava na poticaje tržišnom premijom i poticaje zajamčenom otkupnom cijenom, detaljno razraditi prava i obveze nositelja projekta, povlaštenog proizvođača, operatora tržišta energije, operatora prijenosnog sustava i operatora distribucijskog sustava povezanih s pravima na poticaje, detaljno utvrditi obvezni sadržaj ugovora o tržišnoj premiji i ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom, rokove izgradnje i jamstva za izgradnju proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice i jamstva za isplatu poticaja, detaljno razraditi uvjete povrata sredstava isplaćenih na ime poticaja u slučaju prestanka prava na poticanje, utvrditi metodologiju za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije, metodologiju za izračun maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena električne energije, ovisno o vrstama, snagama i tehnologijama proizvodnih postrojenja, metodologiju za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije, kataloške brojeve otpada, klasifikaciju proizvodnih postrojenja ovisno o vrsti izvora, tehnologiji i instaliranoj snazi proizvodnog postrojenja, kao i način za ostvarivanje prava na poticanje u slučaju kada se otpad koristi kao sirovina u proizvodnom postrojenju povlaštenog proizvođača električne energije sukladno redu prvenstva gospodarenja otpadom u skladu sa zakonom kojim je uređeno održivo gospodarenje otpadom. (2) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva, donosi uredbu kojom se uvode novi kriteriji održivosti biomase koja se upotrebljava u sektoru električne energije kako bi se i dalje osiguravala visoka ušteda emisija stakleničkih plinova. | Nije prihvaćen | Podzakonski akt koji uređuje to pitanje nije propisan ovim člankom. |
| 115 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 27. | Protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu u pisanom obliku u roku od 15 dana od dana objave na mrežnoj stranici operatora tržišta energije. Primjerak odgovarajuće žalbe Ministarstvo će dostaviti odabranim ponuditeljima koji mogu dostaviti odgovor na žalbu Ministarstvu u roku od deset dana od primitka žalbe. Obrazloženje: Radi jasnoće i pravne sigurnosti predlažemo, da se na zakonskoj razini odredi rok u kojem je dopušteno podnošenje žalbe, u skladu s trenutno važećim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. U skladu s prijedlogom ovog Zakona, također nije moguće razumjeti postupak provođenja žalbenog postupka, na temelju kojeg bi mogao biti razvidan rok za podnošenje moguće žalbe. Članak 22. stavak 8. i članak 25. stavak 7. na koje se odnosi izloženi članak 27., izričito samo predviđaju, da postupak provođenja javnog natječaja nije upravni postupak u smislu Zakona kojim se uređuje opći upravni postupak, ali nije definirano, prema kojem postupku se provodi i ocjenjuje provedba javnog natječaja. Primjećujemo da odredbe Zakona nisu jasne i uzrokuju pravnu nesigurnost. Kako se odluka o odabiru donosi u sklopu postupka javnog natječaja, koji je upravni akt, upozoravamo i predlažemo, da se precizira postupak prema kojem se donosi ovaj upravni akt i da se navede rok za ostvarivanje prava ponuditelja koji ima pravni interes. | Nije prihvaćen | Primjenjuje se Zakon koji uređuje opći upravni postupak. |
| 116 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 27. | Komentar na stavak (1) - Hoće li se i dalje slati neupravni akt-obavijest ponuditelju u svezi ishoda njegove ponude? Uredba o poticanju proizvodnje el energije iz OIEiK | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 117 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 26. | Članak 26. stavak 8. Članice Udruženja energetike HGK mole da se posebnim člankom propiše trajanje pokusnog rada po tehnologijama proizvodnje iz OIE i VUK. Jednako kao što se propisuje minimalno proteklo vrijeme za rekonstrukciju kojom se izjednačava zamjensko/obnovljeno postrojenje s novim. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona jer se radi o cijelom nizu tehnologija.koje se konstantno razvijaju. |
| 118 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 26. | ČLANAK 26. ST. 2 U cilju prethodno obrazloženog omogućavanja poticanja za rekonstrukciju postrojenja, predlažemo novi stavak 2. koji glasi: "Za postrojenja koja obnavljaju kapacitete, otkupna cijena koju je nositelj projekta ostvario na natječaju iz članka 32. ovog Zakona umanjuje se za postotak koji odgovara vrijednosti obnove u odnosu na novo postrojenje. Ponuditelji su dužni dokazati da je obnova napravljena po tržišnim cijenama koje su primjenjive među nepovezanim osobama." | Nije prihvaćen | Natječaj je predviđen samo za nove projekte. |
| 119 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 26. | Jednako kao što se propisuje minimalno proteklo vrijeme za rekonstrukciju kojom se izjednačava zamjensko/obnovljeno postrojenje s novim, predlažemo da se po tehnologijama propiše najduže moguće vrijeme za trajanje pokusnog rada tijekom kojeg proizvođač ima pravo na 50% iznos predviđene poticajne cijene. | Nije prihvaćen | Nije predmet Prijedloga Zakona jer se radi o cijelom nizu tehnologija.koje se konstantno razvijaju. |
| 120 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 25. | Načelno pitanje: javni poziv i javni natječaj, Predlaže se da se ovo pitanje uredi na način da se koristi samo jedan termin, a kako bi se operativno pojednostanilo postupanje. Konketno, objavom javnog poziva dao bi se rok za pripremu od 2-4 mjeseca, nakon kojeg roka, odmah počinje rok za dostavu ponuda bez potrebe za raspisivanje Javnog natječaja. Pokazalo se je u praksi, da i sudionici natječaja to tako razumiju. | Nije prihvaćen | U dosadašnjoj praksi natječaja za poticanje zajamčenom otkupnom cijenom nismo upoznati s navedenom problematikom. |
| 121 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 24. | Dodaje se dodatni stavak 1. koji uvažava stavak 1. članka 33. trenutno važećeg zakona ZOIE, koji glasi kako slijedi: »(1) Sustav poticanja zajamčenom otkupnom cijenom oblik je poticanja proizvodnje električne energije iz proizvodnih postrojenja ili proizvodnih jedinica koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitih kogeneracija priključne snage do uključujući 500 kW, kojim se nositelju projekta izgradnje proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije omogućava sklapanje ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom s operatorom tržišta električne energije.« Obrazloženje: Članak 24. prijedloga zakona ZOIE više ne sadržava stavak 1. trenutno važećeg ZOIE što znači da, za sudjelovanje u potpornoj shemi za otkup električne energije po zajamčenoj otkupnoj cijeni iz članka 24. ZOIE, više nije propisan maksimalni limit priključne snage do 500 kW zbog čega će u potpornoj shemi iz članka 24. moći sudjelovati i velike elektrane. Ovdje želimo upozoriti da članak 125. Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020. (2014/C 200/01, u nastavku: Smjernice), određuje da se sa svrhom poticanja uključivanja električne energije iz obnovljivih izvora na tržište, pomoć proizvođačima električne energije dodjeljuje kao tržišna premija, a proizvođači mogu električnu energiju prodavati neposredno na tržištu, pri čemu za njih jednako tako vrijede tržišne obveze. Iznimku od navedenoga predstavljaju postrojenja s instaliranim kapacitetom električne energije manjim od 500 kW ili prezentacijski projekti, odnosno kod električne energije dobivene iz vjetra 3 MW ili 3 proizvodne jedinice. S obzirom na navedeno, Smjernice dopuštaju sudjelovanje velikih elektrana samo u potpornoj shemi poticanja tržišnom premijom, koja je određena u shemi iz članka 21. prijedloga ZOIE. Valjanost Smjernica produljena je dokumentom „Komunikacija Komisije o produljenju i izmjenama Smjernica za regionalne potpore za 2014.–2020., Smjernica o državnim potporama za promicanje rizičnih financijskih ulaganja, Smjernica o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju za razdoblje 2014.–2020., Smjernica o državnim potporama za sanaciju i restrukturiranje nefinancijskih poduzetnika u teškoćama“, Komunikacije Komisije „Kriteriji za analizu jesu li državne potpore za promicanje provedbe važnih projekata od zajedničkog europskog interesa spojive s unutarnjim tržištem”, Komunikacije Komisije „Okvir Zajednice za državne potpore za istraživanje i razvoj i inovacije” i Komunikacije Komisije državama članicama o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita br. 2020/C 224/02 od 8.7.2020., pri čemu navedene Smjernice sada vrijede do 31.12.2021. I nove smjernice (Climate, Energy and Environmental Aid Guidelines (CEEAG)), link: https://ec.europa.eu/competition-policy/public-consultations/2021-ceeag_en), koje se trenutno na javnom savjetovanju određuju smisleno, jednako kao i Smjernice koje su trenutno na snazi, dakle da državna pomoć mora biti koncipirana tako da spriječi bilo kakvo neopravdano iskrivljavanje učinkovitog djelovanja tržišta, pri čemu korisnici poticaja moraju biti izloženi variranju cijena i tržišnom riziku. Samo mala postrojenja (small-scale instalations) za obnovljivu električnu energiju mogu koristiti potporu koja pokriva cjelokupne troškove postrojenja i od njih ne zahtijeva da prodaju svoju električnu energiju na tržištu (točka 104, stranica 42, link: https://ec.europa.eu/competition-policy/system/files/2021-06/CEEAG_Draft_communication_EN.pdf). Drugim riječima, prijedlog novih smjernica samo malim postrojenjima omogućuje poticanje tržišnom premijom. Pritom se prijedlog glede određivanja malih postrojenja (što se smatra „small-scale instalation“) poziva na prag koji određuje članak 5. Uredbe (EU) 2019/943 Europskog parlamenta i vijeća od 5. lipnja 2019. o unutarnjem tržištu električne energije (EU) 2019/943, dakle 400 kW do 2026., a poslije navedene godine 200 kW. Slično određuje i Direktiva (EU) 2018/2001 europskog parlamenta i vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora, koja određuje da se državne pomoći mogu odobriti samo u obliku tržišne premije, pri čemu države članice iz ove sheme mogu izuzeti mala postrojenja (članak 4.3. i preambula št. 17). S obzirom na to, da se troškovi investiranja u obnovljive izvore energije na razini EU snižavaju te dakle više nema velike potrebe za posebnim obrađivanjem postrojenja koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije (mala postrojenja su još uvijek iznimka) i težnja EU je da države članice ubuduće dodjeljuju državnu pomoć i potpore s ovog naslova konkurentskim natječajima i pritom osiguravaju da su postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije uključena na tržište električne energije (da stoga imaju pravo na poticanje tržišnom premijom). Kao što je rečeno, iznimka su mala postrojenja za koje europski propisi još uvijek određuju posebne pogodnosti kod dodjeljivanja poticaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije (to je pravo na poticanje zajamčenom otkupnom cijenom) i štite ih od utjecaja tržišta, pri čemu se granica vezana na priključnu snagu ovih malih postrojenja postupno i polako snižava. S obzirom na smjernice EU, ne vidimo razloga zašto bi s novim prijedlogom ZOIE došlo do drukčijeg tretmana velikih elektrana. Takve velike elektrane bi naime, električnu energiju trebale prodavati direktno na veleprodajnom tržištu po tržišnoj cijeni. Isto tako, ne vidimo ni jednog legitimnog ekonomskog razloga zašto bi velike hidroelektrane, vjetroelektrane,... trebale biti subvencionirane po poticajnoj cijeni i zašto bi se zbog toga trebalo još dodatno opteretiti opskrbljivače dodatnim količinama obveznog otkupa, a u konačnici krajnje kupce opteretiti povećanjem troškova potrošnje električne energije. S obzirom na propise EU, popis elektrana koje mogu sudjelovati u potpornoj shemi poticanja zajamčenom otkupnom cijenom se ne proširiva (kao što sada čini trenutni prijedlog ZOIE) - nego se ograničava na mala postrojenja s trendom smanjivanja određene granice vezane na priključnu snagu. Zato predlažemo da se prijedlog članka 24. prijedloga ZOIE uskladi sa Smjernicama i ponovno uključi odredba članka 33., stavak 1. trenutno važećeg ZOIE. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Prijedloga Zakona, već podzakonskog akta. |
| 122 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Poticanje zajamčenom otkupnom cijenom | Nije definirano do koje priključne snage su postrojenja u sustavu ZOC. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Prijedloga Zakona, već podzakonskog akta. |
| 123 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 23. | Članak 23. stavak 1. Članice Zajednice OIE HGK traže pojašnjenje vezano uz referentnu tržišnu cijenu električne energije u obračunskom razdoblju (TCi) Ukoliko je obračunsko razdoblje mjesec dana, kako je predviđeno, na koji način će se računati odstupanja od planirane proizvodnje (trenutno je satna vrijednost 24 sata unaprijed)? Postavljanje definicije na ovaj način nema previše smisla jer što je interval obračuna duži to su odstupanja od stvarnih vrijednosti TCi veća. Koje tržišne cijene uzimamo (Cropex, Hupx…)? Za opstanak sustava premija nužno je definirati jasne kriterije sukladno pravilima struke. Članak 23. stavak 3. Članice Zajednice OIE HGK predlažu sljedeće: (3) Ako je izračunata vrijednost tržišne premije (TPi) negativna odnosno u promatranom razdoblju je ostvarena veća referentna tržišna cijena električne energije od referentne vrijednosti električne energije utvrđene ugovorom o tržišnoj premiji, tržišna premija se ne isplaćuje. Naime, penaliziranje proizvođača električne energije u nekom budućem razdoblju za period u kojem su ostvarili više tržišne cijene destimulira proizvođače da budu efikasni na tržištu, a to je i smisao premijskog modela. Ako proizvođači uspijevaju prodati svoju električnu energiju na tržištu iznad cijene utvrđene ugovorom o premiji znači da su efikasni, njihovi projekti neće doći u pitanje a trošak u tom slučaju za državu ne postoji. Ako će ih se penalizirati za uspješna razdoblja oni neće biti usmjereni na što efikasniju prodaju i trošak za premijski sustav će biti stalan. | Primljeno na znanje | Primjedba na - Članak 23. stavak 1. - Primljeno na znanje. Primjedba na - Članak 23. stavak 3. - Ne prihvaća se - Zbog održivosti sustava poticanja predložena primjedba se ne prihvaća. |
| 124 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 23. | ČLANAK 23. ST. 3 Predlažemo izmjenu teksta tako da glasi: (3) Ako je izračunata vrijednost tržišne premije (TPi) negativna odnosno u promatranom razdoblju je ostvarena veća referentna tržišna cijena električne energije od referentne vrijednosti električne energije utvrđene ugovorom o tržišnoj premiji, tržišna premija se ne isplaćuje. OBRAZLOŽENJE: Kako bi se postigli ciljevi premijskog sustava, razvoj tržišta električne energije, sigurnost financiranja projekata proizvodnje OIE i što manji trošak za javne financije, ne smije se ograničavati nastup na tržištu na način da se prihodi proizvođača kad su cijene električne energije na tržištu više od ugovorene cijene moraju rezervirati za eventualne buduće periode kad cijene na tržištu budu niže. Takve ostvarene veće prihode proizvođač ostvaruje na tržištu i nisu na teret HROTE-a, te nema razloga da se nastup na tržištu ograničava na ovakav način. Premijski sustav treba biti samo osigurač u slučaju većih poremećaja na tržištu, a proizvođači trebaju biti stimulirani da prodaju električnu energiju po što većoj cijeni, što će rezultirati razvojem tržišta i smanjenjem troška za HROTE. U suprotnom proizvođači EE iz OIE neće biti toliko stimulirani za prodaju po što višim cijenama, a s tim će i trošak za HROTE biti veći. | Nije prihvaćen | Zbog održivosti sustava poticanja predložena primjedba se ne prihvaća. |
| 125 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 23. | Stavak (12) - U cilju smanjenja troškova predlažemo da se za pojedine projekte referentna vrijednost korigira u prvoj godini nakon stupanja ugovora na snagu što će motivirati i nositelje projekta da što prije izgrade svoja postrojenja. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 126 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 23. | Stavak 3. članka 23. definiran na ovaj način dovodi u pitanje poticanje proizvodnje električne energije tržišnom premijom iz postrojenja s nižim proizvodnim troškovima koja se posljedično očituju i s niskim iznosima maksimalnih referentnih vrijednosti električne energije. Naime, kod ovakvog tipa proizvodnih postrojenja, u slučaju pozitivnih trendova kretanja tržišnih cijena električne energije izgledna je situacija u kojoj su referentne tržišne cijene električne energije veće od referentne vrijednosti električne energije utvrđena ugovorom o tržišnoj premiji na dulji vremenski period. Na ovaj bi se način negativna vrijednost tržišne premije kontinuirano prenosila u slijedeća obračunska razdoblja što bi moglo rezultirati time da proizvođač, kumulativno u periodu definiranom ugovorom o tržišnoj premiji, ne bi ostvario konkretne poticaje za proizvedenu električnu energiju. Slijedom navedenog predlažemo izmjenu stavka 3. na način kako je propisano trenutno važećim Zakonom o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji: „Ako je izračunana vrijednost tržišne premije (TPi) negativna, tržišna premija jednaka je nuli.“ | Nije prihvaćen | Zbog održivosti sustava poticanja predložena primjedba se ne prihvaća. |
| 127 | GEN-I Hrvatska d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. | Pravo na sklapanje ugovora o premiji ostvaruju nositelji projekata koji su izbrani kao najpovoljniji ponuditelji na javnom natječaju, koji priprema i provodi operator tržišta električne energije najmanje jednom godišnje, javnim prikupljanjem ponuda. Obrazloženje: Predlažemo izmjenu odredbe koja će biti u skladu s uredbom u trenutno važećem Zakonu o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji i objedinjena s odredbama prvog stavka članka 25. prijedloga ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Rok je propisan Direktivom 2018/2001. |
| 128 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. | ČLANAK 22. ST. 5. Predlažemo izmjenu teksta tako da glasi: "Pravo sudjelovanja na natječaju iz stavka 1. ovoga članka, u skladu s uvjetima utvrđenim u javnom pozivu za javno prikupljanje ponuda, ima nositelj projekta za izgradnju novog proizvodnog postrojenja, odnosno proizvodne jedinice te nositelj projekta koji obnovi kapacitete postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora ili visokoučinkovite kogeneracije. Postotak maksimalne referentna vrijednostima (RV) iz članka 30. stavka 2. ovoga Zakona za postrojenja s obnovljenim kapacitetima jednak je postotku koji odgovara vrijednosti obnove u odnosu na novo postrojenje. Ponuditelji su dužni dokazati da je obnova napravljena po tržišnim cijenama koje su primjenjive među nepovezanim osobama." | Nije prihvaćen | Natječaj je predviđen samo za nove projekte. |
| 129 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. | ČLANAK 22. ST. 1 U dijelu teksta "... i provodi operator tržišta energije najmanje jednom u tri godine..." predlažemo "jednom godišnje" umjesto "jednom u tri godine" | Nije prihvaćen | Rok je propisan kako bi se uskladio s Direktivom 2018/2001. |
| 130 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. | Predlažemo u stavku (6) dodati točku 6. kako je navedeno: 6. uvjete i kriterije koje proizvodna postrojenja moraju ispunjavati, pobliže utvrđena uredbom iz članka 28. ovoga Zakona. | Nije prihvaćen | U članku 28. Propisano je što će Uredba sadržavati. |
| 131 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. | Predlažemo dodati kako je navedeno: (4) Odluka o odabiru iz stavka 3. ovoga članka je upravni akt koji osobito sadrži obrazloženje razloga za odabir najpovoljnijih ponuditelja, odnosno obrazloženje razloga zbog kojih nisu odabrane pojedine ponude odnosno ako su valjane ali nisu dobite, te druge odgovarajuće podatke. | Nije prihvaćen | Predložena odredba dovoljno je jasna s obzirom na to da pojam: “odgovarajući podaci” obuhvaća sve navedeno. |
| 132 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 22. | Predlaže se izmjena stavka (1), Veći broj natječaja omogućava i kvalitetnije planiranje te veću vjerojatnost uspješno provedenih natječaja. Stoga se predlaže vratiti provedbu najmanje jednog natječaja godišnje. Također, nije sukladno odredbama Programa državnih potpora temeljem kojih se planira dodjela barem jednom godišnje tijekom 2021 i 2022. godine (planirano su dva natječaja svake godine za premiju i dva za zajamčenu cijenu budući postoji oko 2000 MW slobodne kvote) i sada važećem Zakonu! Kao i prethodno, ovakve potpore ne planiraju se u okviru novih Smjernica o državnim potporama. Predlažemo da ostane postojeća odreda, dakle najmanje jednom godišnje. | Nije prihvaćen | Rok je propisan kako bi se uskladio s Direktivom 2018/2001. |
| 133 | Hidroenergetska postrojenja d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | Ovakvim prijedlogom Stavka 6. Članka 21. ovog Zakona, vjetroelektrane se značajno favoriziraju u odnosu na sva ostala proizvodna postrojenja, što je apsurdno, jer vjetroelektrane u odnosu na sva ostala proizvodna postrojenja imaju najmanji prosječni godišnji broj sati rada. Zbog toga nije prihvatljivo da se ovakvim prijedlogom Zakona samo vjetroelektranama dopušta ponovno javljanje na HROTE-ov natječaj za dobivanje tržišne premije nakon samo 15 godina rada, dok proizvodna postrojenja na biomasu i bioplin, koja imaju najveći prosječni godišnji broj sati rada, uglavnom pri punom opterećenju, to pravo mogu ostvariti tek nakon 20 godina rada. Pri tome su ovakvim prijedlogom Zakona male hidroelektrane u uvjerljivo najlošijoj poziciji jer to pravo mogu ostvariti tek nakon 30 godina rada. S obzirom da Direktiva (EU) 2018/2001 vrlo jasno navodi da natječajni postupci trebaju biti otvoreni svim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora na ravnopravnoj i nediskriminirajućoj osnovi, predlažemo da se, bez razlike, svim proizvodnim postrojenjima nakon 15 godina rada omogući ponovno prijavljivanje na HROTE-ov natječaj za dobivanje tržišne premije, ili da se za to odredi neki drugi vremenski rok, ali koji bi jednako vrijedio za sva proizvodna postrojenja. | Primljeno na znanje | Natječaj je otvoren za sve tipove proizvodnih postrojenja koje koriste u proizvodnji energije obnovljive izvore, no kod rekonstrukcije postojećih proizvodnih postrojenja treba uzeti u obzir i kojem brzinom se troši, kao i kojom brzinom se tehnologije kod pojedinih tipova proizvodnih postrojenja razvijaju. |
| 134 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | Članak 21. stavak 2. Članice Udruženja energetike HGK smatraju da je potrebno novim stavkom (2a) definirati kako se prodaje/kupuje razlika između ukupno proizvedene električne energije koja je registrirana na OMM za obračunsko razdoblje i neto isporučene električne energije. (2a) „Tržišna premija isplaćuje se samo za neto isporučenu električnu energiju, povlašteni proizvođač iz sustava poticanja ima pravo prodati ukupno proizvedenu električnu energiju tj. ukupnu količinu el. energije koja je registrirana na OMM sa smjer predaje“. Članak 21. stavak 6. Članice udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „u obračunskom razdoblju od 7 godina“ pisati „u razdoblju od 7 godina“ s obzirom da je obračunsko razdoblje (jedan) kalendarski mjesec. Članak 21. stavak 6. točka 2. Članice Zajednice OIE HGK predlažu sljedeće: Starost proizvodnog postrojenja utvrđuje se na 2 načina: 1) Na temelju stvarnih godina starosti ili 2) Na temelju broja sati rada, odnosno proizvedenih kWh pri punom opterećenju Određivanje starosti postrojenja u skladu sa prijedlogom iz stavka 6. članka 21. ovog Zakona, potpuno je pogrešno, jer osim što snažno favorizira vjetroelektrane u odnosu na sva ostala proizvodna postrojenja, omogućuje im nakon isteka ugovora sa HROTE-om vrlo brzo sklapanje novog ugovora, dok je svim ostalim proizvodnim postrojenjima ovakvim prijedlogom to znatno teže, a u slučaju malih hidroelektrana (30 godina) je praktički i potpuno onemogućeno. Dodatni argument za ovu tvrdnju je godišnji broj sati rada, koji za elektrane na biomasu i bioplin iznosi cca 8.000 sati (uglavnom pri punom opterećenju), za male hidroelektrane cca 4.500 sati, a za vjetroelektrane samo cca 2.500 sati. Stoga predlažemo da se, bez razlike, svim proizvodnim postrojenjima nakon 15 godina rada omogući ponovno prijavljivanje na HROTE-ov natječaj za dobivanje tržišne premije, ili da se za to odredi neki drugi vremenski rok, ali koji bi jednako vrijedio za sva proizvodna postrojenja. Članak 21. stavak 7. Članice Zajednice OIE HGK mole pojašnjenje za sljedeće: 1. Prihodi se računaju na osnovu RV, da li za dokaz treba 'studija izvedivosti' izrađena od ovlaštenih izvođača? 2. Kako je zamišljeno dokazivanje ispunjenja navedenog uvjeta? 3. Kako se došlo do brojke od 7 godina? 4. Što se događa u slučaju kada projekt ne želi biti u 'poticaju'? | Nije prihvaćen | Primjedba na - Članak 21. stavak 2. - Ne prihvaća se - Navedeni prijedlog je predmet podzakonskog akta. Primjedba na - Članak 21. stavak 6. - prihvaća se. Primjedba na - Članak 21. stavak 6. točka 2. - Ne prihvaća se - Nije jasno koja se izmjena predlaže ovomi prijedlogom. Primjedba na - Članak 21. stavak 7. - Primljeno na znanje. |
| 135 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | ČLANAK 21. ST. 5 I ST. 6 U stavku 5 predlažemo brisati riječ "novih" te brisati cijeli stavak 6. OBRAZLOŽENJE: Optimalno je poticati rekonstrukciju postrojenja jer se na taj način optimalno koriste lokacije uvođenjem nove, efikasnije tehnologije. S obzirom na dosege tehnologije, rekonstrukcija često neće zadovoljavati uvjete iz stavka 6. Stoga, da li će rekonstruirano postrojenje moći dobiti premiju kao novo ili neki postotak premije za novo postrojenje, može se riješiti kroz podzakonske propise i program potpora, a načelo navodimo kroz prijedlog izmjene članka 22. stavak 5. | Nije prihvaćen | Čl. 21. st. 6. Prijedlogom Zakona objašnjeno da se novim proizvodnim postrojenjem smatra i rekonstrukcija postojećih proizvodnih postrojenja. |
| 136 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | Kako bi se postigao cilj EU potrebno je stvoriti prostorne pretpostavke (horizontalna mjera) pa se predlaže brisanje slijedećeg dijela stavka (5).: „a u skladu s raspoloživim prostornim resursima za tu namjenu sukladno dokumentima prostornog uređenja“ | Nije prihvaćen | Kako se Prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), u obzir treba uzeti i održivost. |
| 137 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | Čl. 21(8) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) Pravna ili fizička osoba koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) nema pravo na poticaje u obliku tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona za proizvodna postrojenja, odnosno proizvodne jedinice za koje ostvaruje pravo na poticaje. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 138 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | Optiranje – čl. 21a (1)Optiranje (optirati) je pravo pravne ili fizičke osobe, koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), izmjeniti taj ugovor na način da operator tržišta energije neće biti dužan otkupljivati električnu energiju od takve pravne ili fizičke osobe za vrijeme trajanja optiranog ugovora o otkupu električne energije niti istoj isplaćivati poticajnu cijenu ugovorenu takvim ugovorom o otkupu električne energije, već će joj isplaćivati prilagođenu poticajnu cijenu prema formuli iz st. 5. ovog članka i to za cijelo vrijeme trajanja optiranog ugovora o otkupu električne energije. (2) Realizacija prava optiranja uvjetovana je sklapanjem dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog s operatorom tržišta energije na temelju tarifnih sustava iz st. 1. ovog članka čime taj ugovor postaje optirani ugovor o otkupu električne energije. (3) Pravna ili fizička osoba koja ima sklopljen optirani ugovor o otkupu električne energije prodaje električnu energiju na tržištu električne energije sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuje tržište električne energije. (4) Prilagođena poticajna cijena je poticaj, odnosno novčani iznos koji operator tržišta energije u obračunskom razdoblju isplaćuje povlaštenom proizvođaču električne energije za neto isporučenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice u elektroenergetsku mrežu sukladno odredbama ovog Zakona, odredbama tarifnih sustava iz st. 1. ovog članka, uredbe koja se donosi na temelju čl. 28. ovog Zakona i optiranog ugovora o otkupu električne energije. (5) Prilagođena poticajna cijena (PPCi) za svako pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu u obračunskom razdoblju izračunava se na temelju sljedeće formule: PPCi = (PC – TCi) + UpNak gdje je: PC – poticajna cijena koju je pravna ili fizička osoba ugovorila s operatorom tržišta energije u ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog temeljem tarifinih sustava iz st. 1. ovog članka, iskazana u kn/kWh, TCi – referentna tržišna cijena električne energije u obračunskom razdoblju iskazana u kn/kWh, a koja se utvrđuje u skladu s metodologijom za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije iz uredbe koja se donosi na temelju čl. 28. ovog Zakona, UpNak – upravljačka naknada koja pokriva operativni trošak upravljanja prodajom električne energije i rizik uravnoteženja preuzet izlaskom na tržište iskazana u kn/kWh, a čiji iznos se određuje odlukom Vlade do 01. dana rujna tekuće godine za sljedeću godinu na temelju metodologije propisane uredbom iz čl. 28. ovog Zakona, i – obračunsko razdoblje je jedan mjesec. (6) Iznos referentne tržišne cijene električne energije iz st. 5. ovog članka utvrđuje operator tržišta energije do 15. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, na temelju metodologije za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije propisane uredbom iz članka 28. ovoga Zakona, i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (7) Visina poticajne cijene (PC) koja je utvrđena ugovorom o otkupu električne energije sklopljenim temeljem tarifnih sustava iz st 1. ovog članka, te naznačena kao takva u optiranom ugovoru o otkupu električne energije korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu referentnu vrijednost električne energije iz prethodne godine primjenom Prosječnoga godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane optiranje ugovore o otkupu eletkrične energije. Prva korekcija poticajne cijene (PC) iz optiranog ugovora o otkupu električne energije primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je optirani ugovor o otkupu električne energije stupio na snagu. (8) Prilagođena poticajna cijena počinje se isplaćivati u prvom sljedećem mjesecu koji slijedi mjesecu u kojem je isplaćena zadnja poticajna cijena pod uvjetom prethodnog sklapanja optiranog ugovora o otkupu električne energije koji mora biti sklopljen minimalno 15 dana prije početka njegove primjene. (9) Pravna ili fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o otkupu električne energije na temelju tarifnih sustava iz st. 1. ovog članka, te koja odluči iskoristiti svoje pravo optiranja u skladu s ovim člankom, dužna je zahtjev za optiranjem operatoru tržišta energije podnijeti najkasnije mjesec dana prije mjeseca u kojem dolazi do početka primjene optiranog ugovora o otkupu eletrične energije. (10) Odredbe Zakona o neplaćanju tržišne premije kada su referentne tržišne cijene negativne ne primjenjuju se u slučaju izračuna prilagođene poticajne cijene u skladu sa st. 5 ovog članka, te će u slučaju negativnih referentnih tržišnih cijena pravnim i fizičkim osobama s optiranim ugovorom o otkupu električne energije biti isplaćena prilagođena poticajna cijena utvrđena tim ugovorom. (11) Pravne ili fizičke osobe koje su optirale u skladu s ovim člankom Zakona imaju pravo na promjenu optiranog ugovora o otkupu električne energije na mjesečnoj osnovi na način da se sklapanjem dodatka takvom ugovoru odreknu prava optiranja te s operatorom tržišta ugovore aranžman isplate poticajne cijene koji su imali prije optiranja. Napuštanje optiranja i povratak u poticajni sustav propisan tarifnim sustavima iz st. 1. ovog članka i to sklapanjem dodataka ugovoru s operatorom tržišta ne sprječava novo optiranje. (12) Optiranjem se potiče razvoj tržišta elektične energije i to na način da se potiče integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržišta električne energije, sve u skladu s čl. 16. st. 2. ovog Zakona. (13) Način i rokovi podnošenja zahtjeva za optiranjem operatoru tržišta energije prema ovom članku Zakona, obvezni sadržaj dodatka ugovoru o otkupu električne energije temeljem kojeg taj ugovor postaje optirani ugovor o otkupu električne energije, rokovi za sklapanjem dodatka ugovoru o otkupu električne energije, upis optiranja u odgovarajuće registre, obveza obavještavanja drugih tijela o provedenom optiranju, rokovi i način podnošenja zahtjeva za odricanjem od prava optiranja i povratkom u poticajni sustav te obvezni sadržaj dodatka ugovoru kojim se to postiže, radnje čijim poduzimanjem nastaje operativni trošak upravljanja prodajom (planiranje proizvodnje, online praćenje proizvodnje, optimalno plasiranje proizvodnje energije, optimizacija portfolija, nominacija) i trošak rizika uravnoteženja preuzet izlaskom poticanih proizvođača na tržište, metodologija izračuna upravljačke naknade, način i rokovi isplate prilagođene poticajne cijene i izdavanje računa određuje se uredbom iz čl. 28. Zakona koju donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga Ministarstva. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 139 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | Predlaže se unos novog čl. 21a koji bi regulirao pravo optiranja koje objašnjavamo u nastavku, a što je od izrazite važnosti za učinkovitu i zakonitu integraciju OIE na tržište električne energije u Republici Hrvatskoj, te postupanje u skladu s čl. 16(2) novog prijedloga Zakona koji utvrđuje da se „programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora potiče integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržištâ električne energije, te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže". Predlaže se uvođenje prava optiranja. Pravo optiranja je izbor dodijeljen poticanim proizvođačima koji s HROTE-om imaju sklopljen ugovor o otkupu električne energije na temelju tarifinih sustava da napuste takvu vrstu poticanja i postanu dijelom slobodnog tržišta električne energije prije isteka spomenutog ugovora o otkupu. Ovo bi bilo izvedeno na način da se električna energija koju proizvedu (do isteka početno ugovorenog vremena važenja ugovora o otkupu) prodaje izabranom sudioniku/sudionicima na tržištu (različitom od HROTE-a), a za koje vrijeme im usluge uravnoteženja nužno ne pruža HROTE nego neki drugi tržišni sudionik i to prema slobodnom izboru poticanog proizvođača. Za cijelo to vrijeme, a do isteka početno ugovorenog vremena važenja ugovora o otkupu, nadležna tijela stopiraju isplatu poticajne cijene i započinju s isplatom prilagođene poticajne cijene koja je jednaka zbroju „razlike poticajne cijene i referentne tržišne cijene“ i upravljačke naknade (PPCi = (PC – TCi) + upravljačka naknada). Prepoznavanje i uvođenje prava optiranja u zakonodavstvo Republike Hrvatske od značajne je važnosti za daljnju energetsku tranziciju i integraciju obnovljivih izvora energije (OIE) na hrvatskom energetskom tržištu, posebno na veleprodajnom tržištu električne energije, kao i za bolje funkcioniranje hrvatskog energetskog sustava kao više održivog, manje opterećujućeg i koliko je god to moguće više tržišno orijentiranog. Uvođenjem prava optiranja unaprijediti će se tržište električne energije u smislu mogućnosti prihvata i integracije velikog broja danas najavljenih projekata OIE koji su od početka planirani kao potpuno tržištu usmjereni projekti bez poticaja. Drugim riječima, neuvođenjem prava optiranja mogu se očekivati problemi u realizaciji navedenih tržištu usmjerenih projekata uslijed nedovoljno razvijene mogućnosti uravnoteženja vlastitih proizvodnih portfelja (plasman proizvedene energije ostaje u okviru HROTE-a za postojeće elektrane u sustavu poticanja odnosno praktično u okviru HEP-a za one kojima je ugovor o otkupu istekao), što zasigurno nije cilj i u suprotnosti je s ciljevima Republike Hrvatske u sektoru obnovljivih izvora energije. Trenutni status integracije električne energije iz OIE u tržište električne energije nije povoljan, između ostalog i zbog toga što na tržištu pružanja usluga uravnoteženja i otkupa električne energije proizvedene iz OIE-a, dominantne uloge odrađuju: (i) HEP ( i društva HEP-a) kroz otkup električne energije proizvedene iz postrojenja koja su napustila sustav poticanja temeljen na tarifnim sustavima, (ii) HEP (HEP proizvodnja) kao dominantni pružatelj usluge uravnoteženja HOPS-u pri čemu i sama legislativa predviđa dominantnog pružatelja takve usluge (termin „dominantan“ je potpuno neprikladan i izravno, ali netočno, bi ukazivao na nepostojanje alternativnih tržišnih mogućnosti nabave identične usluge uravnoteženja) te (iii) HROTE kao voditelj EKO bilančne skupine koji za proizvođače iz sustava poticanja temeljenog na tarifnim sustavima podmiruje troškove odstupanja naplaćujući im za to naknadu. Štoviše, trenutno priloženi nacrt Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije („ZOIE“ ili „Zakon“) bi se, u svom čl. 54., mogao interpretirati kao da se svi oni koji imaju pravo na poticajnu cijenu iz Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija ("Narodne novine", br. 116/18 i 60/20) (a tom uredbom se potiču i proizvođači kojima će biti dodijeljena tržišna premija) učlanjuju u EKO bilančnu grupu u kojoj je takvim proizvođačima ograničeno da za usluge pokrivanja odstupanja angažiraju bilo koga drugog osim HROTE. Ne sumnjamo da HROTE ne poduzima sve radnje koje su u njihovoj moći kako bi sustav funkcionirao. Međutim, kada se usluge pružaju u okviru regulirane djelatnosti i kroz regulirani monopol, postavlja se pitanje poticaja takvog pružatelja usluga za poboljšanjem u obavljanju svoje djelatnosti. Dodatno, obzirom na postojanje mogućnosti da se identičan zadatak u potpunosti obavi na tržištu na natjecateljski način, time se isključuje mogućnost nuđenja konkurentnih usluga na tržištu, a samim time i sprječava dodatna efikasnost i napredak u obavljanju predmetnih usluga. Upravljanje električnom energijom iz OIE-a svakako zahtjeva kontinuirano poboljšanje te primjenu inovativnih tehnologija, rješenja i procesa. Ovakav pristup bit će lakše ostvariv tržišnim sudionicima koji su specijalizirani pružatelji takvih usluga. Također, koliko nam je poznato, HROTE nije član nijedne druge burze električne energije osim CROPEX-a, i ne trguje izvedenicama električne energije (niti bi, vjerojatno, to trebao raditi s obzirom na rizike koji bi se time preuzimali i karakter HROTE-a kao reguliranog društva u stopostotnom vlasništvu države), čime mu je smanjen opseg djelovanja na tržištu EU, a time i mogućnost ostvarenja boljih rezultata u prodaji električne energije iz OIE-a, te u planiranju prodaje i smanjenju neuravnoteženosti sustava u odnosu na djelovanja članova njegove bilančne skupine. Uz to, samo otvaranje tržišta prema novim sudionicima i povećanje njegove transparentnosti, i to posebno na tržištu energije uravnoteženja i rezerve snage vodi ka povećanju konkuretnosti između više različitih pružatelja takvih usluga, a što sigurno doprinosi postizanju gore spomenutih boljih rezultata na OIE tržištu, i smanjenja troškova uravnoteženja. Iako postoji djelomično razumijevanje za trenutnom ulogom prije spomenutih društava (HEP, HROTE), posebno u prijelaznom razdoblju (iz poticanog u tržišni sustav), navedeno stanje je u suprotnosti s čl. 16(2) prijedloga ZOIE-a koji utvrđuje da se „programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora potiče integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržištâ električne energije, te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže.“ Zadržavanje tržišta OIE-a u rukama HROTE-a i HEP-a ne otvara tržište, ili ga bez optiranja ne otvara dovoljno brzo, te OIE proizvođača ne priprema za trenutak kada će u potpunosti biti prepušteni tržištu. Optiranje je jedan od načina za ubrzanjem razvoja tržišta i integracije OIE na tržište električne energije te je kao takvo prepoznato na mnogim razvijenim tržištima OIE i električne energije u EU, kao što su Njemačka ili Italija, itd. Njemački sustav poticanja vrlo je sličan hrvatskome, s tim da četiri njemačka operatora prijenosnog sustava imaju ulogu sličnu onoj koju u Hrvatskoj preuzima HROTE, a njemački ugovor o otkupu električne energije sklapa se na razdoblje od dvadeset godina. Njemački premijski sustav je prvi put uveden izmjenama njemačkog ZOIE-a 2012. godine i to kao dobrovoljni sustav poticanja za sve elektrane na OIE. Njime se njemačkim poticanim proizvođačima omogućilo napuštanje sustava poticanja te shodno tome postupanje u korist tržišno orijentiranog pristupa koji je uključivao integraciju energije iz obnovljivih izvora na slobodno tržište. Ovaj dobrovoljni sustav poticanja je podrazumijevao pravo poticanih proizvođača da svojom slobodnom odlukom pređu iz sustava poticanja u premijski sustav. Da bi se dodatno olakšala odluka na prelazak, utvrđeno je pravo povratka na sustav poticanja u bilo kojem naknadnom mjesecu nakon preslaska, kao i pravo povratka na primanje poticajne cijene koja im je bila isplaćivana do prelaska u premijski sustav. Kako bi se osigurala kontinuirana integracija energije iz obnovljivih izvora na tržište, zakonodavci su uveli postepeni slijed uključivanja dodatnog broja elektrana na obnovljive izvore u premijski sustav. Premijski sustav je 2014. postao obvezatan za sve elektrane sa snagom većom od 500 kW, da bi se ta granica u siječnju 2016. godine prvo smanjila na 250 kW, a s izmjenama zakona 2017. godine i na zaključnih 100kW. Obvezni premijski sustav se nije primjenjivao na one elektrane koje su već u tim trenucima bile u funkciji, ali je njima bio omogućen dobrovljni izlazak iz sustava poticanja i ulazak u premijski sustav. Od početka primjene njemačkog premijskog sustava, povećao se broj elektrana na obnovljive izvore koje su napustile relativnu „udobnost“ sustava poticanja i opredijelile se za premijski sustav. Insitut prava optiranja je omogućio ostvarivanje koristi, kako takvim elektranama tako i energetskom sustavu u cjelini, uključujući i državu i krajnje kupce. Od uvođenja dobrovljnog premijskog sustava i instituta prava optiranja u Njemačkoj 2012. godine, 100% vjetroelektrana na moru, 80% vjetroelektrana na kopnu i 40% elektrana na biomasu su odabrale preći iz sustava poticanja u premijski sustav. Optiranjem iz sustava poticanja, proizvođači su stjecali pravo i na isplatu upravljačke naknade koja je pokrivala operativne troškove upravljanja prodajom električne energije i rizik uravnoteženja preuzet izlaskom takvih proizvođača na tržište. Jedna od namjera izlaska na tržište je stjecanje iskustva djelovanja na tržištu na kojem je proizvođač odgovoran i za prodaju električne energije na tržištu i za odstupanje, te se na isto mora naučiti prije potpunog ulaska na slobodno tržište, a što nastupa nakon isteka ugovora o otkupu električne energije. Svrha upravljačke naknade je pokrivanje troškova za radnje koje se na EU tržištima nazivaju radnjama tzv. direktnog marketinga (Eng. direct marketing), a podrazumijevaju sljedeće: (i) planiranje proizvodnje (Eng. forecasting), (ii) online praćenje proizvodnje (Eng. monitoring on line production), (iii) optimalno plasiranje proizvodnje energije (Eng. optimal marketing of power production), (iv) optimizacija portfolija (Eng. portfolio optimisation) (tj. okupljanje različitih tehnologija i lokacija elektrana radi postizanja prednosti kroz tzv. „portfolio učinaka“) i (v) nominiranje (Eng. scheduling). Aktivnost direktnog marketinga ne mora nužno biti poduzeta od trećih strana. Ponekad te aktivnosti poduzimaju i sami proizvođači ako imaju dovoljno razvijen portfolio elektrana na obnovljive izvore koje mogu međusobno povezati, te tako ostvariti iste rezultate kao da je direktni marketing učinjen od strane društava kojima je to glavna djelatnost. Upravljačka naknada je početno bila utvrđena u iznosu od 12 EUR/MWh (1,2 centi/kWh) a isplaćivala se za upravljanje elektranama na intermitentne obnovljive izvore kao što su vjetar i sunce. Elektrane na neintermitentne obnovljive izvore kao što su biomasa i voda su ostvarivale pravo na upravljačku naknadu u iznosu od 3,0 EURA/MWh (0,3 centa/kWh). S obzirom da su se ukupni troškovi direktnog marketinga u premijskom sustavu pokazali jeftinijima od istih troškova ostvarenih u sustavu poticanja, početno postavljeni iznosi upravljačkih naknada su naknadno ponovno bili procijenjivani što je na kraju dovelo do znatne redukcije iznosa upravljačke naknade na konačni iznos od 4,00 EUR/MWh odnosno 2,00 EUR/MWh. Ovakva promjena iznosa upravljačkih naknada sugerira da je poboljšana integracija električne energije iz obnoljivih izvora vodila smanjenju troškova upravljanja elektranama na obnovljive izvore tijekom proteklih devet godina. U Njemačkoj je direktna prodaja temeljem njemačkog premijskog sustava i dalje najbrže rastuća shema poticanja. Može se zaključiti da je optiranje prelaska iz sustava poticanja u premijski sustav manji teret za Njemačku u smislu plaćanja poticaja jer je iznos plaćene tržišne premije (uvećan za iznos plaćene upravljačke naknade) još uvijek puno niži od iznosa plaćenih po osnovi sustava poticanja. Sustav se pokazao uspješnim jer su pružatelji usluga direktnog marketinga na veleprodajnom tržištu električne energije sudjelovali s velikim portfeljima te na taj način optimizirali upravljanje proizvodnjom iz intermitentnih izvora, ali i također jer je došlo do smanjenja ukupnih troškova tržišta, uključujući onih koje podmiruje država, ali i vlasnici elektrana i krajni kupci. Neke od koristi uzrokovanih povećanjem broja elektrana na obnovljive izvore (a time i njihove ukupne instalirane snage) koje su dio premijskog sustava, uključujući i koristi koje su nastale kao posljedica prava optiranja su: - Izravan i nagli porast optiranja i neobvezatnog direktnog marketinga 2012. godine sugerira da su tržišni sudionici sposobni efikasno preuzeti komercijalni rizik predviđanja odstupanja u odnosu na elektrane s intermitentnim izvorima energije, pod uvjetom da te elektrane nemaju premalu snagu. - U okviru njemačkog premijskog sustava, pružatelji usluga direktnog marketinga su odgovorni za planiranje proizvodnje i odstupanja od iste. Njihova ih komercijalna odgovornost za odstupanja potiče na unapređenje takvih predviđanja. Neki od važnijih pokretača za postizanje boljih predviđanja su značajno povećanje on line praćenja podataka proizvodnje od strane pružatelja usluga direktnog marketinga, izvještavanje o gubicima elektrana i njihovo održavanje. Učinak ovoga se mogao primjetiti odmah nakon uvođenja neobvezatnog direktnog marketinga 2012. godine. Bolje planiranje proizvodnje rezultira smanjenjem troškova uravnoteženja te time i potrebnih rezervi energije uravnoteženja i snage, smanjenjem upravljačkih troškova, povećanjem stabilnosti mreže, a posljedično i do povećanja opće društvene koristi. - Elektrane na obnovljive izvore mogu sudjelovati u pružanju pomoćnih usluga čime se smanjuje potreba za konvencionalnim elektranama. - Elektrane na obnovljive izvore u okviru njemačkog premijskog sustava postaju reaktivnije na signale negativnih cijena, učinkovito utvrđujući donje razine cijena te ograničavajući utjecaj negativnih cijena. Ovo je izravna posljedica zahtjeva za daljinskom kontrolom elektrana. - Pružatelji usluga direktnog marketinga (koji se u tom smislu mogu smatrati i „agregatorima“) dat će ponudu vlasnicima elektrana na obnovljive izvore malih kapaciteta čak i kada vlasnici imaju samo jednu ili nekoliko jedinica. Na temelju optimizacije njihovog portfolija, konkretna elektrana može dobiti bolju ponudu od pružatelja usluge direktnog marketinga „A“ nego od pružatelja usluge direktnog marketinga „B“ jer se upravo ta specifična elektrana bolje uklapa u portfolio ovog prvog nego ovog drugog. Ovo znači da imati izbor između više pružatelja usluge direktnog marketinga s različitim portfolijima ima više koristi nego imati jednog pružatelja usluge (npr. HROTE) ili pak samo jedan način prodaje električne energije. - Jača prisutnost elektrana na obnovljive izvore stvara dinamičnije, fleksibilnije i kratkoročnije (short-term) tržište. Naime, kratkoročno tržište u Njemačkoj je dovelo do likvidnog unutardnevnog tržišta s nikada kraćim intervalima trgovine koji su sve bliži vremenu isporuke i koji bi u bliskoj budućnosti mogli dovesti do isporuke u realnom vremenu. Rezultat svega je nastanak „njemačkog paradoksa uravnoteženja“. Naime, dok je proizvodnja iz obnovljivih izvora rasla za 110% od 2011. do 2017. godine, aktiviranje energije uravnoteženja i rezerve snage kao i kupnje istih radi stabiliziranja mreže su protivno očekivanjima pali za 50%. Razlog ovome je u tome što su tržišni sudionici aktivnije trgovali odstupanjima predviđanja na unutardnevnom tržištu koje je postalo fleksibilnije (247 trgovina, 15-minutni intervali, trgovanje do pet minuta prije isporuke, itd.). - S aspekta poreznih obveznika i državnog proračuna, uvođenje prava optiranja ima zaista veliki značaj. Umjesto plaćanja 100% iznosa poticajne cijene u iznosu od npr., 100 EUR/MWh i to svakom vlasniku elektrane na obnovljive izvore kreirajući time prijenos velike količine gotovine od krajnjih kupaca prema državi pa onda i prema vlasnicima odgovarajućih elektrana, vlasnicima takvih elektrana se dozvoljava da svoju proizvedenu električnu energiju prodaju na burzi po cijeni od npr., 40 EUR/MWh, a da za cijelo to vrijeme od države primaju samo npr., 60 EUR/MWh, uvećano za upravljačku naknadu. - Trošak upravljanja operatora prijenosnih sustava koji nastupaju kao direktni prodavatelji (slično ulozi koju na hrvatskom tržištu ima HROTE) netko mora platiti, a obično ga plaća država. Prema njemačkom primjeru je država 2012. godine poticala takvo upravljanje s iznosom od 12 EUR/MWh, dok je 2020. godine upravljanje od strane pružatelja usluga direktnog marketinga na tržištu poticano s iznosom od 4 EUR/MWh, odnosno od 2 EUR/MWh. Ovo znači da je povećanje broja korisnika njemačkog premijskog sustava (uključujući i sve one koji su optirali), a time i poboljšanje tržišne integracije elektrana na obnovljive izvore doprinijelo smanjenju upravljačkih troškova koje je podmirivala država. - Optiranje poticanih proizvođača te njihov dobrovoljni prelazak iz sustava poticanja u premijski model, u nekom trenutku prije isteka vremena na koje je ugovor o otkupu električne energije inicijalno sklopljen, omogućava im bolje se pripremiti za djelovanje u potpuno tržišnom okruženju, dok za cijelo to vrijeme nastavljaju biti zaštićeni uslugom direktnog marketinga koji je plaćen iz upravljačke naknade koju podmiruje država, s time da se opći trošak države ne treba povećavati. - Ukoliko bi vlasnici elektrana na obnovljive izvore uspjeli dobiti uslugu direktnog marketinga za naknadu koja je manja od upravljačke naknade (a što je obično slučaj u Njemačkoj), već bi tada pozitivno poslovali. Ovo, s druge strane, također povećava bankabilnost novih projekata izgradnje elektrana na obnovljive izvore što je značajna prednost za one koji te projekte razvijaju. - Treća strana ne mora biti angažirana za pružanje usluga direktnog marketinga. Naime, aktivnosti direktnog marketinga mogu biti poduzete (a ponekad i jesu) izravno od strane vlasnika elektrana na obnovljive izvore, pod uvjetom da imaju dovoljno razvijen portfolio koji je dovoljno velikog kapaciteta. U tom slučaju, proizvođači zadržavaju upravljačku naknadu koju bi inače platili profesionalnim pružateljima usluge direktnog marketinga. U Hrvatskoj bi se optiranje provodilo sklapanjem dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog temeljem (starih) tarifnih sustava čime bi taj ugovor sadržajno postajao optirani ugovor, a HROTE povlaštenim proizvođačima koji su optirali više ne bi isplaćivao poticajnu cijenu nego prilagođenu poticajnu cijenu. U odnosu na rizik koji se tiče potencijalnog gubitka u slučaju kada bi iznos prilagođene poticajne cijene (uključujući i upravljačku naknadu) bio manji od iznosa poticajne cijene iz sustava poticanja, navodimo kako se takav rizik, iako moguć, u skladu s uobičajenom praksom prenosi na trgovca s kojim se sklapa ugovor o prodaji električne energije. Naime, trgovac/kupac pokriva rizik takvog „minusa“. Ovakvo preuzimanje rizika je nešto što mora biti dogovoreno između stranaka ugovora o prodaji električne energije i u istome predviđeno. Ukoliko takav dogovor ne bi bio postignut, proizvođač bi imao pravo izbora ne optirati ili bi mogao pokušati dogovoriti bolje uvjete s drugim trgovcem/kupcem. Naravno, tada bi se očekivalo da ukoliko bi prijelaz takvog rizika na trgovca bio dogovoren, svaki ostvareni „plus“, odnosno ostvarenje profita preko fiksnog iznosa poticajne cijene bi također bio prenesen na trgovca. Spremnost trgovca da ponudi takvo rješenje preuzimanja rizika proizlazi iz njegove sposobnosti da ponudi takvu cijenu za kupnju električne energije, te da električnu energiju proizvođača na tržištu prodaje na takav način koji će proizvođaču uvijek osigurati barem minimum, tj. barem iznos poticajne cijene koju bi dobio temeljem sustava poticanja. Trgovci koji su kupci električne energije proizvođača i koji su također specijalisti za pružanje usluga direktnog marketinga imaju svo znanje, sposobnosti, iskustvo i već ostvarene rezultate da nude takve kupoprodajne cijene ili poduzimaju takve aktivnosti trgovanja električnom energijom na tržištu te da ostvaruju ciljane, gore navedene rezultate. Također, upravljačka naknada koja bi poticala optiranje bi trebala biti dovoljno velika da pokrije rizike (u suprotnom nema smisla da se optiranje provodi), ali dovoljno niska da proizvođači iz toga ne ostvaruju nerealno visoke i neočekivane profite. Optiranje bi uzrokovalo izlazak većeg broja elektrana na slobodno tržište, što bi posljedično dovelo do nižih troškova uravnoteženja pa uračunavanje upravljačke naknade ne bi trebalo povećati trošak države. Nastavno na sve gore navedeno, a u svrhu uvođenja koncepta optiranja u hrvatsko zakonodavstvo i to kroz trenutno predložene promjene ZOIE-a, predlažemo sljedeće izmjene odredbi predmetnog nacrta ZOIE-a: 1. Uvođenje čl. 21a koji regulira optiranje i status optiranih proizvođača odnosno optiranih ugovora o otkupu električne energije, a koji: - definira optiranje/prvo optiranja, - utvrđuje obvezu sklapanja dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog temeljem tarifnih sustava u slučaju odluke poticanog proizvođača za optiranjem, a čime ugovor o otkupu električne energije sadržajno postaje optirani ugovor o otkupu električne energije, - obvezu prodaje el. energije na tržištu sukladno propisima kojima se uređuje tržište električne energije, uključujući i ZOIE s obzirom na uvođenje termina „Ugovor o kupnji obnovljive energije“ koji se definira kao ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, - definiciju prilagođene poticajne cijene i formulu, obračun i isplatu iste, - podnošenje zahtjeva za sklapanjem optiranog ugovora o otkupu eletkrične energije kao i pravo na povratak u sustav poticanja, - svrhu optiranja te obvezu donošenja uredbe radi detaljnijeg reguliranja gore navedenog, a misli se na Uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20). 2. Prijedlog promjena u drugim člancima prijedloga ZOIE-a radi usklađenja s uvođenjem koncepta prava optiranja i to u odnosu na: čl. 19(3), čl. 21(8), čl. 30(1), čl. 39(3), čl. 44(1), čl. 45, čl. 47(9), čl. 48(4) i čl. 54(1). | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 140 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 21. | st.(2) Predlaže se novim stavkom (2a) definirati kako se prodaje/kupuje razlika između ukupno proizvedene električne energije koja je registrirana na OMM za obračunsko razdoblje i neto isporučene električne energije. (2a) „Tržišna premija isplaćuje se samo za neto isporučenu električnu energiju, a povlašteni proizvođač iz sustava poticanja ima pravo prodati ukupno proizvedenu električnu energiju tj. ukupnu količinu el. energije koja je registrirana na OMM za smjer predaje“. st. (6) Predlaže se umjesto izraza „u obračunskom razdoblju od 7 godina“ pisati „u razdoblju od 7 godina“ s obzirom da je obračunsko razdoblje (jedan) kalendarski mjesec. st. (6) tč. 2 Predlaže se umjesto „vjetroelektrana starija od 15 godina“ pisati „vjetroelektrana starija od 20 godina“. Obrazloženje: Kako je kod ostalih proizvodnih postrojenja broj sati rada znatno veći nego kod VE, predlažemo da se izjednači, tj. da se i za VE propiše 20 godina kao što je za ostale OIE, izuzev HE (30 godina). Uvjeti pogona, dugotrajna termička naprezanja i plinovi te veliki broj sati rada s „rotacijskim“ jedinicama kao i potencijalno moguće obveze rada u primarnoj regulaciji nameću potrebu izjednačavanja za VE kao i za ostale OIE na 20 godina. Pravo na rekonstrukcije proizvodnih postrojenja kroz slična ili jednaka vremenska razdoblja treba izjednačiti, tj. djelovati nediskriminirajuće. | Prihvaćen | Primjedba na - st.(2) - Ne prihvaća se - Navedeni prijedlog je predmet podzakonskog akta. Primjedba na - st.(6) - prihvaća se. Primjedba na - st.(6) tč. 2 - Ne prihvaća se - Natječaj je otvoren za sve tipove proizvodnih postrojenja koje koriste u proizvodnji energije obnovljive izvore, no kod rekonstrukcije postojećih proizvodnih postrojenja treba uzeti u obzir i kojem brzinom se troši, kao i kojom brzinom se tehnologije kod pojedinih tipova proizvodnih postrojenja razvijaju. |
| 141 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Poticanje tržišnom premijom | Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022 koje se nalaze na javnoj raspravi u EU, ne previđaju više poticanje proizvodnju el eneregije iz OIE putem tržišne premije ili zajmačenm otkupnom cijenom. Ako se usvoje predložene Smjernice, od 1.1.2022. članci 21. do 26. se ne bi mogli više primjenjivati. file:///C:/Users/ofucak/Desktop/PDFovi/CEEAG_Draft_communication_EN.pdf Napomena: Predložene mjere potpora su 1. Potpore za smanjenje i uklanjanje emisija stakleničkih plinova, uključujući putem potpore za energiju iz obnovljivih izvora 2. Potpore za poboljšanje energetske učinkovitosti i ekološke učinkovitosti zgrada 3. Potpore za čistu mobilnost 4. Potpore za učinkovito korištenje resursa i potporu tranziciji prema kružnom gospodarstvu 5. Potpore za sprečavanje ili smanjenje onečišćenja koje nije uzrokovano stakleničkim plinovima 6. Potpore za sanaciju onečišćenih područja, za obnovu prirodnih staništa i ekosustava te za biološku raznolikost i prirodna rješenja 7. Potpore u obliku smanjenja poreza ili parafiskalnih nameta 8. Potpore za sigurnost opskrbe električnom energijom 9. Potpore za energetsku infrastrukturu 10. Potpore za centralizirano grijanje ili hlađenje 11. Potpore u obliku smanjenja pristojbi za električnu energiju za velike potrošače energije 12. Potpora za zatvaranje ugljena, treseta i naftnog škriljevca 13. Potpore za studije ili savjetodavne usluge u području zaštite okoliša i energetike | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 142 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Poticanje tržišnom premijom | Čl. 21(8) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) Pravna ili fizička osoba koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) i ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine“, br. 116/18 i 60/20) nema pravo na poticaje u obliku tržišne premije sukladno odredbama ovoga Zakona za proizvodna postrojenja, odnosno proizvodne jedinice za koje ostvaruje pravo na poticaje. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 143 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Poticanje tržišnom premijom | Optiranje – čl. 21a (1)Optiranje (optirati) je pravo pravne ili fizičke osobe, koja ima važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15), izmjeniti taj ugovor na način da operator tržišta energije neće biti dužan otkupljivati električnu energiju od takve pravne ili fizičke osobe za vrijeme trajanja optiranog ugovora o otkupu električne energije niti istoj isplaćivati poticajnu cijenu ugovorenu takvim ugovorom o otkupu električne energije, već će joj isplaćivati prilagođenu poticajnu cijenu prema formuli iz st. 5. ovog članka i to za cijelo vrijeme trajanja optiranog ugovora o otkupu električne energije. (2) Realizacija prava optiranja uvjetovana je sklapanjem dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog s operatorom tržišta energije na temelju tarifnih sustava iz st. 1. ovog članka čime taj ugovor postaje optirani ugovor o otkupu električne energije. (3) Pravna ili fizička osoba koja ima sklopljen optirani ugovor o otkupu električne energije prodaje električnu energiju na tržištu električne energije sukladno ovom Zakonu i propisima kojima se uređuje tržište električne energije. (4) Prilagođena poticajna cijena je poticaj, odnosno novčani iznos koji operator tržišta energije u obračunskom razdoblju isplaćuje povlaštenom proizvođaču električne energije za neto isporučenu električnu energiju iz proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice u elektroenergetsku mrežu sukladno odredbama ovog Zakona, odredbama tarifnih sustava iz st. 1. ovog članka, uredbe koja se donosi na temelju čl. 28. ovog Zakona i optiranog ugovora o otkupu električne energije. (5) Prilagođena poticajna cijena (PPCi) za svako pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu u obračunskom razdoblju izračunava se na temelju sljedeće formule: PPCi = (PC – TCi) + UpNak gdje je: PC – poticajna cijena koju je pravna ili fizička osoba ugovorila s operatorom tržišta energije u ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog temeljem tarifinih sustava iz st. 1. ovog članka, iskazana u kn/kWh, TCi – referentna tržišna cijena električne energije u obračunskom razdoblju iskazana u kn/kWh, a koja se utvrđuje u skladu s metodologijom za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije iz uredbe koja se donosi na temelju čl. 28. ovog Zakona, UpNak – upravljačka naknada koja pokriva operativni trošak upravljanja prodajom električne energije i rizik uravnoteženja preuzet izlaskom na tržište iskazana u kn/kWh, a čiji iznos se određuje odlukom Vlade do 01. dana rujna tekuće godine za sljedeću godinu na temelju metodologije propisane uredbom iz čl. 28. ovog Zakona, i – obračunsko razdoblje je jedan mjesec. (6) Iznos referentne tržišne cijene električne energije iz st. 5. ovog članka utvrđuje operator tržišta energije do 15. dana u tekućem mjesecu za prethodni mjesec, na temelju metodologije za izračun referentnih tržišnih cijena električne energije propisane uredbom iz članka 28. ovoga Zakona, i objavljuje na svojim mrežnim stranicama. (7) Visina poticajne cijene (PC) koja je utvrđena ugovorom o otkupu električne energije sklopljenim temeljem tarifnih sustava iz st 1. ovog članka, te naznačena kao takva u optiranom ugovoru o otkupu električne energije korigira se svake godine u odnosu na utvrđenu korigiranu referentnu vrijednost električne energije iz prethodne godine primjenom Prosječnoga godišnjeg indeksa potrošačkih cijena koji objavljuje Državni zavod za statistiku za prethodnu kalendarsku godinu za sve sklopljene valjane optiranje ugovore o otkupu eletkrične energije. Prva korekcija poticajne cijene (PC) iz optiranog ugovora o otkupu električne energije primjenjuje se u kalendarskoj godini koja slijedi godinu u kojoj je optirani ugovor o otkupu električne energije stupio na snagu. (8) Prilagođena poticajna cijena počinje se isplaćivati u prvom sljedećem mjesecu koji slijedi mjesecu u kojem je isplaćena zadnja poticajna cijena pod uvjetom prethodnog sklapanja optiranog ugovora o otkupu električne energije koji mora biti sklopljen minimalno 15 dana prije početka njegove primjene. (9) Pravna ili fizička osoba koja ima sklopljen ugovor o otkupu električne energije na temelju tarifnih sustava iz st. 1. ovog članka, te koja odluči iskoristiti svoje pravo optiranja u skladu s ovim člankom, dužna je zahtjev za optiranjem operatoru tržišta energije podnijeti najkasnije mjesec dana prije mjeseca u kojem dolazi do početka primjene optiranog ugovora o otkupu eletrične energije. (10) Odredbe Zakona o neplaćanju tržišne premije kada su referentne tržišne cijene negativne ne primjenjuju se u slučaju izračuna prilagođene poticajne cijene u skladu sa st. 5 ovog članka, te će u slučaju negativnih referentnih tržišnih cijena pravnim i fizičkim osobama s optiranim ugovorom o otkupu električne energije biti isplaćena prilagođena poticajna cijena utvrđena tim ugovorom. (11) Pravne ili fizičke osobe koje su optirale u skladu s ovim člankom Zakona imaju pravo na promjenu optiranog ugovora o otkupu električne energije na mjesečnoj osnovi na način da se sklapanjem dodatka takvom ugovoru odreknu prava optiranja te s operatorom tržišta ugovore aranžman isplate poticajne cijene koji su imali prije optiranja. Napuštanje optiranja i povratak u poticajni sustav propisan tarifnim sustavima iz st. 1. ovog članka i to sklapanjem dodataka ugovoru s operatorom tržišta ne sprječava novo optiranje. (12) Optiranjem se potiče razvoj tržišta elektične energije i to na način da se potiče integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržišta električne energije, sve u skladu s čl. 16. st. 2. ovog Zakona. (13) Način i rokovi podnošenja zahtjeva za optiranjem operatoru tržišta energije prema ovom članku Zakona, obvezni sadržaj dodatka ugovoru o otkupu električne energije temeljem kojeg taj ugovor postaje optirani ugovor o otkupu električne energije, rokovi za sklapanjem dodatka ugovoru o otkupu električne energije, upis optiranja u odgovarajuće registre, obveza obavještavanja drugih tijela o provedenom optiranju, rokovi i način podnošenja zahtjeva za odricanjem od prava optiranja i povratkom u poticajni sustav te obvezni sadržaj dodatka ugovoru kojim se to postiže, radnje čijim poduzimanjem nastaje operativni trošak upravljanja prodajom (planiranje proizvodnje, online praćenje proizvodnje, optimalno plasiranje proizvodnje energije, optimizacija portfolija, nominacija) i trošak rizika uravnoteženja preuzet izlaskom poticanih proizvođača na tržište, metodologija izračuna upravljačke naknade, način i rokovi isplate prilagođene poticajne cijene i izdavanje računa određuje se uredbom iz čl. 28. Zakona koju donosi Vlada Republike Hrvatske na temelju prijedloga Ministarstva. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 144 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Poticanje tržišnom premijom | Predlaže se unos novog čl. 21a koji bi regulirao pravo optiranja koje objašnjavamo u nastavku, a što je od izrazite važnosti za učinkovitu i zakonitu integraciju OIE na tržište električne energije u Republici Hrvatskoj, te postupanje u skladu s čl. 16(2) novog prijedloga Zakona koji utvrđuje da se „programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora potiče integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržištâ električne energije, te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže". Predlaže se uvođenje prava optiranja. Pravo optiranja je izbor dodijeljen poticanim proizvođačima koji s HROTE-om imaju sklopljen ugovor o otkupu električne energije na temelju tarifinih sustava da napuste takvu vrstu poticanja i postanu dijelom slobodnog tržišta električne energije prije isteka spomenutog ugovora o otkupu. Ovo bi bilo izvedeno na način da se električna energija koju proizvedu (do isteka početno ugovorenog vremena važenja ugovora o otkupu) prodaje izabranom sudioniku/sudionicima na tržištu (različitom od HROTE-a), a za koje vrijeme im usluge uravnoteženja nužno ne pruža HROTE nego neki drugi tržišni sudionik i to prema slobodnom izboru poticanog proizvođača. Za cijelo to vrijeme, a do isteka početno ugovorenog vremena važenja ugovora o otkupu, nadležna tijela stopiraju isplatu poticajne cijene i započinju s isplatom prilagođene poticajne cijene koja je jednaka zbroju „razlike poticajne cijene i referentne tržišne cijene“ i upravljačke naknade (PPCi = (PC – TCi) + upravljačka naknada). Prepoznavanje i uvođenje prava optiranja u zakonodavstvo Republike Hrvatske od značajne je važnosti za daljnju energetsku tranziciju i integraciju obnovljivih izvora energije (OIE) na hrvatskom energetskom tržištu, posebno na veleprodajnom tržištu električne energije, kao i za bolje funkcioniranje hrvatskog energetskog sustava kao više održivog, manje opterećujućeg i koliko je god to moguće više tržišno orijentiranog. Uvođenjem prava optiranja unaprijediti će se tržište električne energije u smislu mogućnosti prihvata i integracije velikog broja danas najavljenih projekata OIE koji su od početka planirani kao potpuno tržištu usmjereni projekti bez poticaja. Drugim riječima, neuvođenjem prava optiranja mogu se očekivati problemi u realizaciji navedenih tržištu usmjerenih projekata uslijed nedovoljno razvijene mogućnosti uravnoteženja vlastitih proizvodnih portfelja (plasman proizvedene energije ostaje u okviru HROTE-a za postojeće elektrane u sustavu poticanja odnosno praktično u okviru HEP-a za one kojima je ugovor o otkupu istekao), što zasigurno nije cilj i u suprotnosti je s ciljevima Republike Hrvatske u sektoru obnovljivih izvora energije. Trenutni status integracije električne energije iz OIE u tržište električne energije nije povoljan, između ostalog i zbog toga što na tržištu pružanja usluga uravnoteženja i otkupa električne energije proizvedene iz OIE-a, dominantne uloge odrađuju: (i) HEP ( i društva HEP-a) kroz otkup električne energije proizvedene iz postrojenja koja su napustila sustav poticanja temeljen na tarifnim sustavima, (ii) HEP (HEP proizvodnja) kao dominantni pružatelj usluge uravnoteženja HOPS-u pri čemu i sama legislativa predviđa dominantnog pružatelja takve usluge (termin „dominantan“ je potpuno neprikladan i izravno, ali netočno, bi ukazivao na nepostojanje alternativnih tržišnih mogućnosti nabave identične usluge uravnoteženja) te (iii) HROTE kao voditelj EKO bilančne skupine koji za proizvođače iz sustava poticanja temeljenog na tarifnim sustavima podmiruje troškove odstupanja naplaćujući im za to naknadu. Štoviše, trenutno priloženi nacrt Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovite kogeneracije („ZOIE“ ili „Zakon“) bi se, u svom čl. 54., mogao interpretirati kao da se svi oni koji imaju pravo na poticajnu cijenu iz Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija ("Narodne novine", br. 116/18 i 60/20) (a tom uredbom se potiču i proizvođači kojima će biti dodijeljena tržišna premija) učlanjuju u EKO bilančnu grupu u kojoj je takvim proizvođačima ograničeno da za usluge pokrivanja odstupanja angažiraju bilo koga drugog osim HROTE. Ne sumnjamo da HROTE ne poduzima sve radnje koje su u njihovoj moći kako bi sustav funkcionirao. Međutim, kada se usluge pružaju u okviru regulirane djelatnosti i kroz regulirani monopol, postavlja se pitanje poticaja takvog pružatelja usluga za poboljšanjem u obavljanju svoje djelatnosti. Dodatno, obzirom na postojanje mogućnosti da se identičan zadatak u potpunosti obavi na tržištu na natjecateljski način, time se isključuje mogućnost nuđenja konkurentnih usluga na tržištu, a samim time i sprječava dodatna efikasnost i napredak u obavljanju predmetnih usluga. Upravljanje električnom energijom iz OIE-a svakako zahtjeva kontinuirano poboljšanje te primjenu inovativnih tehnologija, rješenja i procesa. Ovakav pristup bit će lakše ostvariv tržišnim sudionicima koji su specijalizirani pružatelji takvih usluga. Također, koliko nam je poznato, HROTE nije član nijedne druge burze električne energije osim CROPEX-a, i ne trguje izvedenicama električne energije (niti bi, vjerojatno, to trebao raditi s obzirom na rizike koji bi se time preuzimali i karakter HROTE-a kao reguliranog društva u stopostotnom vlasništvu države), čime mu je smanjen opseg djelovanja na tržištu EU, a time i mogućnost ostvarenja boljih rezultata u prodaji električne energije iz OIE-a, te u planiranju prodaje i smanjenju neuravnoteženosti sustava u odnosu na djelovanja članova njegove bilančne skupine. Uz to, samo otvaranje tržišta prema novim sudionicima i povećanje njegove transparentnosti, i to posebno na tržištu energije uravnoteženja i rezerve snage vodi ka povećanju konkuretnosti između više različitih pružatelja takvih usluga, a što sigurno doprinosi postizanju gore spomenutih boljih rezultata na OIE tržištu, i smanjenja troškova uravnoteženja. Iako postoji djelomično razumijevanje za trenutnom ulogom prije spomenutih društava (HEP, HROTE), posebno u prijelaznom razdoblju (iz poticanog u tržišni sustav), navedeno stanje je u suprotnosti s čl. 16(2) prijedloga ZOIE-a koji utvrđuje da se „programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora potiče integracija električne energije iz obnovljivih izvora u tržište električne energije na tržišno utemeljen način kojim se prate zbivanja na tržištu, uz izbjegavanje nepotrebnih narušavanja tržištâ električne energije, te uzimajući u obzir moguće troškove integracije sustava i stabilnost mreže.“ Zadržavanje tržišta OIE-a u rukama HROTE-a i HEP-a ne otvara tržište, ili ga bez optiranja ne otvara dovoljno brzo, te OIE proizvođača ne priprema za trenutak kada će u potpunosti biti prepušteni tržištu. Optiranje je jedan od načina za ubrzanjem razvoja tržišta i integracije OIE na tržište električne energije te je kao takvo prepoznato na mnogim razvijenim tržištima OIE i električne energije u EU, kao što su Njemačka ili Italija, itd. Njemački sustav poticanja vrlo je sličan hrvatskome, s tim da četiri njemačka operatora prijenosnog sustava imaju ulogu sličnu onoj koju u Hrvatskoj preuzima HROTE, a njemački ugovor o otkupu električne energije sklapa se na razdoblje od dvadeset godina. Njemački premijski sustav je prvi put uveden izmjenama njemačkog ZOIE-a 2012. godine i to kao dobrovoljni sustav poticanja za sve elektrane na OIE. Njime se njemačkim poticanim proizvođačima omogućilo napuštanje sustava poticanja te shodno tome postupanje u korist tržišno orijentiranog pristupa koji je uključivao integraciju energije iz obnovljivih izvora na slobodno tržište. Ovaj dobrovoljni sustav poticanja je podrazumijevao pravo poticanih proizvođača da svojom slobodnom odlukom pređu iz sustava poticanja u premijski sustav. Da bi se dodatno olakšala odluka na prelazak, utvrđeno je pravo povratka na sustav poticanja u bilo kojem naknadnom mjesecu nakon preslaska, kao i pravo povratka na primanje poticajne cijene koja im je bila isplaćivana do prelaska u premijski sustav. Kako bi se osigurala kontinuirana integracija energije iz obnovljivih izvora na tržište, zakonodavci su uveli postepeni slijed uključivanja dodatnog broja elektrana na obnovljive izvore u premijski sustav. Premijski sustav je 2014. postao obvezatan za sve elektrane sa snagom većom od 500 kW, da bi se ta granica u siječnju 2016. godine prvo smanjila na 250 kW, a s izmjenama zakona 2017. godine i na zaključnih 100kW. Obvezni premijski sustav se nije primjenjivao na one elektrane koje su već u tim trenucima bile u funkciji, ali je njima bio omogućen dobrovljni izlazak iz sustava poticanja i ulazak u premijski sustav. Od početka primjene njemačkog premijskog sustava, povećao se broj elektrana na obnovljive izvore koje su napustile relativnu „udobnost“ sustava poticanja i opredijelile se za premijski sustav. Insitut prava optiranja je omogućio ostvarivanje koristi, kako takvim elektranama tako i energetskom sustavu u cjelini, uključujući i državu i krajnje kupce. Od uvođenja dobrovljnog premijskog sustava i instituta prava optiranja u Njemačkoj 2012. godine, 100% vjetroelektrana na moru, 80% vjetroelektrana na kopnu i 40% elektrana na biomasu su odabrale preći iz sustava poticanja u premijski sustav. Optiranjem iz sustava poticanja, proizvođači su stjecali pravo i na isplatu upravljačke naknade koja je pokrivala operativne troškove upravljanja prodajom električne energije i rizik uravnoteženja preuzet izlaskom takvih proizvođača na tržište. Jedna od namjera izlaska na tržište je stjecanje iskustva djelovanja na tržištu na kojem je proizvođač odgovoran i za prodaju električne energije na tržištu i za odstupanje, te se na isto mora naučiti prije potpunog ulaska na slobodno tržište, a što nastupa nakon isteka ugovora o otkupu električne energije. Svrha upravljačke naknade je pokrivanje troškova za radnje koje se na EU tržištima nazivaju radnjama tzv. direktnog marketinga (Eng. direct marketing), a podrazumijevaju sljedeće: (i) planiranje proizvodnje (Eng. forecasting), (ii) online praćenje proizvodnje (Eng. monitoring on line production), (iii) optimalno plasiranje proizvodnje energije (Eng. optimal marketing of power production), (iv) optimizacija portfolija (Eng. portfolio optimisation) (tj. okupljanje različitih tehnologija i lokacija elektrana radi postizanja prednosti kroz tzv. „portfolio učinaka“) i (v) nominiranje (Eng. scheduling). Aktivnost direktnog marketinga ne mora nužno biti poduzeta od trećih strana. Ponekad te aktivnosti poduzimaju i sami proizvođači ako imaju dovoljno razvijen portfolio elektrana na obnovljive izvore koje mogu međusobno povezati, te tako ostvariti iste rezultate kao da je direktni marketing učinjen od strane društava kojima je to glavna djelatnost. Upravljačka naknada je početno bila utvrđena u iznosu od 12 EUR/MWh (1,2 centi/kWh) a isplaćivala se za upravljanje elektranama na intermitentne obnovljive izvore kao što su vjetar i sunce. Elektrane na neintermitentne obnovljive izvore kao što su biomasa i voda su ostvarivale pravo na upravljačku naknadu u iznosu od 3,0 EURA/MWh (0,3 centa/kWh). S obzirom da su se ukupni troškovi direktnog marketinga u premijskom sustavu pokazali jeftinijima od istih troškova ostvarenih u sustavu poticanja, početno postavljeni iznosi upravljačkih naknada su naknadno ponovno bili procijenjivani što je na kraju dovelo do znatne redukcije iznosa upravljačke naknade na konačni iznos od 4,00 EUR/MWh odnosno 2,00 EUR/MWh. Ovakva promjena iznosa upravljačkih naknada sugerira da je poboljšana integracija električne energije iz obnoljivih izvora vodila smanjenju troškova upravljanja elektranama na obnovljive izvore tijekom proteklih devet godina. U Njemačkoj je direktna prodaja temeljem njemačkog premijskog sustava i dalje najbrže rastuća shema poticanja. Može se zaključiti da je optiranje prelaska iz sustava poticanja u premijski sustav manji teret za Njemačku u smislu plaćanja poticaja jer je iznos plaćene tržišne premije (uvećan za iznos plaćene upravljačke naknade) još uvijek puno niži od iznosa plaćenih po osnovi sustava poticanja. Sustav se pokazao uspješnim jer su pružatelji usluga direktnog marketinga na veleprodajnom tržištu električne energije sudjelovali s velikim portfeljima te na taj način optimizirali upravljanje proizvodnjom iz intermitentnih izvora, ali i također jer je došlo do smanjenja ukupnih troškova tržišta, uključujući onih koje podmiruje država, ali i vlasnici elektrana i krajni kupci. Neke od koristi uzrokovanih povećanjem broja elektrana na obnovljive izvore (a time i njihove ukupne instalirane snage) koje su dio premijskog sustava, uključujući i koristi koje su nastale kao posljedica prava optiranja su: - Izravan i nagli porast optiranja i neobvezatnog direktnog marketinga 2012. godine sugerira da su tržišni sudionici sposobni efikasno preuzeti komercijalni rizik predviđanja odstupanja u odnosu na elektrane s intermitentnim izvorima energije, pod uvjetom da te elektrane nemaju premalu snagu. - U okviru njemačkog premijskog sustava, pružatelji usluga direktnog marketinga su odgovorni za planiranje proizvodnje i odstupanja od iste. Njihova ih komercijalna odgovornost za odstupanja potiče na unapređenje takvih predviđanja. Neki od važnijih pokretača za postizanje boljih predviđanja su značajno povećanje on line praćenja podataka proizvodnje od strane pružatelja usluga direktnog marketinga, izvještavanje o gubicima elektrana i njihovo održavanje. Učinak ovoga se mogao primjetiti odmah nakon uvođenja neobvezatnog direktnog marketinga 2012. godine. Bolje planiranje proizvodnje rezultira smanjenjem troškova uravnoteženja te time i potrebnih rezervi energije uravnoteženja i snage, smanjenjem upravljačkih troškova, povećanjem stabilnosti mreže, a posljedično i do povećanja opće društvene koristi. - Elektrane na obnovljive izvore mogu sudjelovati u pružanju pomoćnih usluga čime se smanjuje potreba za konvencionalnim elektranama. - Elektrane na obnovljive izvore u okviru njemačkog premijskog sustava postaju reaktivnije na signale negativnih cijena, učinkovito utvrđujući donje razine cijena te ograničavajući utjecaj negativnih cijena. Ovo je izravna posljedica zahtjeva za daljinskom kontrolom elektrana. - Pružatelji usluga direktnog marketinga (koji se u tom smislu mogu smatrati i „agregatorima“) dat će ponudu vlasnicima elektrana na obnovljive izvore malih kapaciteta čak i kada vlasnici imaju samo jednu ili nekoliko jedinica. Na temelju optimizacije njihovog portfolija, konkretna elektrana može dobiti bolju ponudu od pružatelja usluge direktnog marketinga „A“ nego od pružatelja usluge direktnog marketinga „B“ jer se upravo ta specifična elektrana bolje uklapa u portfolio ovog prvog nego ovog drugog. Ovo znači da imati izbor između više pružatelja usluge direktnog marketinga s različitim portfolijima ima više koristi nego imati jednog pružatelja usluge (npr. HROTE) ili pak samo jedan način prodaje električne energije. - Jača prisutnost elektrana na obnovljive izvore stvara dinamičnije, fleksibilnije i kratkoročnije (short-term) tržište. Naime, kratkoročno tržište u Njemačkoj je dovelo do likvidnog unutardnevnog tržišta s nikada kraćim intervalima trgovine koji su sve bliži vremenu isporuke i koji bi u bliskoj budućnosti mogli dovesti do isporuke u realnom vremenu. Rezultat svega je nastanak „njemačkog paradoksa uravnoteženja“. Naime, dok je proizvodnja iz obnovljivih izvora rasla za 110% od 2011. do 2017. godine, aktiviranje energije uravnoteženja i rezerve snage kao i kupnje istih radi stabiliziranja mreže su protivno očekivanjima pali za 50%. Razlog ovome je u tome što su tržišni sudionici aktivnije trgovali odstupanjima predviđanja na unutardnevnom tržištu koje je postalo fleksibilnije (247 trgovina, 15-minutni intervali, trgovanje do pet minuta prije isporuke, itd.). - S aspekta poreznih obveznika i državnog proračuna, uvođenje prava optiranja ima zaista veliki značaj. Umjesto plaćanja 100% iznosa poticajne cijene u iznosu od npr., 100 EUR/MWh i to svakom vlasniku elektrane na obnovljive izvore kreirajući time prijenos velike količine gotovine od krajnjih kupaca prema državi pa onda i prema vlasnicima odgovarajućih elektrana, vlasnicima takvih elektrana se dozvoljava da svoju proizvedenu električnu energiju prodaju na burzi po cijeni od npr., 40 EUR/MWh, a da za cijelo to vrijeme od države primaju samo npr., 60 EUR/MWh, uvećano za upravljačku naknadu. - Trošak upravljanja operatora prijenosnih sustava koji nastupaju kao direktni prodavatelji (slično ulozi koju na hrvatskom tržištu ima HROTE) netko mora platiti, a obično ga plaća država. Prema njemačkom primjeru je država 2012. godine poticala takvo upravljanje s iznosom od 12 EUR/MWh, dok je 2020. godine upravljanje od strane pružatelja usluga direktnog marketinga na tržištu poticano s iznosom od 4 EUR/MWh, odnosno od 2 EUR/MWh. Ovo znači da je povećanje broja korisnika njemačkog premijskog sustava (uključujući i sve one koji su optirali), a time i poboljšanje tržišne integracije elektrana na obnovljive izvore doprinijelo smanjenju upravljačkih troškova koje je podmirivala država. - Optiranje poticanih proizvođača te njihov dobrovoljni prelazak iz sustava poticanja u premijski model, u nekom trenutku prije isteka vremena na koje je ugovor o otkupu električne energije inicijalno sklopljen, omogućava im bolje se pripremiti za djelovanje u potpuno tržišnom okruženju, dok za cijelo to vrijeme nastavljaju biti zaštićeni uslugom direktnog marketinga koji je plaćen iz upravljačke naknade koju podmiruje država, s time da se opći trošak države ne treba povećavati. - Ukoliko bi vlasnici elektrana na obnovljive izvore uspjeli dobiti uslugu direktnog marketinga za naknadu koja je manja od upravljačke naknade (a što je obično slučaj u Njemačkoj), već bi tada pozitivno poslovali. Ovo, s druge strane, također povećava bankabilnost novih projekata izgradnje elektrana na obnovljive izvore što je značajna prednost za one koji te projekte razvijaju. - Treća strana ne mora biti angažirana za pružanje usluga direktnog marketinga. Naime, aktivnosti direktnog marketinga mogu biti poduzete (a ponekad i jesu) izravno od strane vlasnika elektrana na obnovljive izvore, pod uvjetom da imaju dovoljno razvijen portfolio koji je dovoljno velikog kapaciteta. U tom slučaju, proizvođači zadržavaju upravljačku naknadu koju bi inače platili profesionalnim pružateljima usluge direktnog marketinga. U Hrvatskoj bi se optiranje provodilo sklapanjem dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog temeljem (starih) tarifnih sustava čime bi taj ugovor sadržajno postajao optirani ugovor, a HROTE povlaštenim proizvođačima koji su optirali više ne bi isplaćivao poticajnu cijenu nego prilagođenu poticajnu cijenu. U odnosu na rizik koji se tiče potencijalnog gubitka u slučaju kada bi iznos prilagođene poticajne cijene (uključujući i upravljačku naknadu) bio manji od iznosa poticajne cijene iz sustava poticanja, navodimo kako se takav rizik, iako moguć, u skladu s uobičajenom praksom prenosi na trgovca s kojim se sklapa ugovor o prodaji električne energije. Naime, trgovac/kupac pokriva rizik takvog „minusa“. Ovakvo preuzimanje rizika je nešto što mora biti dogovoreno između stranaka ugovora o prodaji električne energije i u istome predviđeno. Ukoliko takav dogovor ne bi bio postignut, proizvođač bi imao pravo izbora ne optirati ili bi mogao pokušati dogovoriti bolje uvjete s drugim trgovcem/kupcem. Naravno, tada bi se očekivalo da ukoliko bi prijelaz takvog rizika na trgovca bio dogovoren, svaki ostvareni „plus“, odnosno ostvarenje profita preko fiksnog iznosa poticajne cijene bi također bio prenesen na trgovca. Spremnost trgovca da ponudi takvo rješenje preuzimanja rizika proizlazi iz njegove sposobnosti da ponudi takvu cijenu za kupnju električne energije, te da električnu energiju proizvođača na tržištu prodaje na takav način koji će proizvođaču uvijek osigurati barem minimum, tj. barem iznos poticajne cijene koju bi dobio temeljem sustava poticanja. Trgovci koji su kupci električne energije proizvođača i koji su također specijalisti za pružanje usluga direktnog marketinga imaju svo znanje, sposobnosti, iskustvo i već ostvarene rezultate da nude takve kupoprodajne cijene ili poduzimaju takve aktivnosti trgovanja električnom energijom na tržištu te da ostvaruju ciljane, gore navedene rezultate. Također, upravljačka naknada koja bi poticala optiranje bi trebala biti dovoljno velika da pokrije rizike (u suprotnom nema smisla da se optiranje provodi), ali dovoljno niska da proizvođači iz toga ne ostvaruju nerealno visoke i neočekivane profite. Optiranje bi uzrokovalo izlazak većeg broja elektrana na slobodno tržište, što bi posljedično dovelo do nižih troškova uravnoteženja pa uračunavanje upravljačke naknade ne bi trebalo povećati trošak države. Nastavno na sve gore navedeno, a u svrhu uvođenja koncepta optiranja u hrvatsko zakonodavstvo i to kroz trenutno predložene promjene ZOIE-a, predlažemo sljedeće izmjene odredbi predmetnog nacrta ZOIE-a: 1. Uvođenje čl. 21a koji regulira optiranje i status optiranih proizvođača odnosno optiranih ugovora o otkupu električne energije, a koji: - definira optiranje/prvo optiranja, - utvrđuje obvezu sklapanja dodatka ugovoru o otkupu električne energije sklopljenog temeljem tarifnih sustava u slučaju odluke poticanog proizvođača za optiranjem, a čime ugovor o otkupu električne energije sadržajno postaje optirani ugovor o otkupu električne energije, - obvezu prodaje el. energije na tržištu sukladno propisima kojima se uređuje tržište električne energije, uključujući i ZOIE s obzirom na uvođenje termina „Ugovor o kupnji obnovljive energije“ koji se definira kao ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, - definiciju prilagođene poticajne cijene i formulu, obračun i isplatu iste, - podnošenje zahtjeva za sklapanjem optiranog ugovora o otkupu eletkrične energije kao i pravo na povratak u sustav poticanja, - svrhu optiranja te obvezu donošenja uredbe radi detaljnijeg reguliranja gore navedenog, a misli se na Uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20). 2. Prijedlog promjena u drugim člancima prijedloga ZOIE-a radi usklađenja s uvođenjem koncepta prava optiranja i to u odnosu na: čl. 19(3), čl. 21(8), čl. 30(1), čl. 39(3), čl. 44(1), čl. 45, čl. 47(9), čl. 48(4) i čl. 54(1). | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 145 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 19. | Članak 19. stavak 1. Članice Udruženja energetike HGK mole da se definira pojam „mala postrojenja“, odnosi li se navedeno na postrojenja priključne snage ispod 500 kW? | Nije prihvaćen | Pojam definaran u članku 4. stavku 2. točki 25. |
| 146 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 19. | Demonstracijski projetki isključeni su u odredbi čl. 53. ovog Zakona pa predlažemo preformulirati stavak 1: (1) Potpora za električnu energiju iz obnovljivih izvora pruža se na otvoren, transparentan, kompetitivan, nediskriminirajući i troškovno učinkovit način, a iz natječajnih postupaka mogu biti izuzeta mala postrojenja i demonstracijski projekti, razmatrajući uspostavljanje mehanizama za osiguravanje regionalne diversifikacije kod uporabe obnovljive električne energije, s ciljem osiguravanja troškovno učinkovite integracije u sustav. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 147 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 19. | U stavku 5. riječ „osigurati“ predlaže se zamijeniti s „omogućiti“. | Nije prihvaćen | Prijedlog ne obuhvaća intenciju Prijedloga Zakona. |
| 148 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 19. | st. (1) Izraz „mala postrojenja“ nije definiran. Da li se odnosi na priključnu snagu ispod 500 kW? | Prihvaćen | Pojam definaran u članku 4. stavku 2. točki 25. |
| 149 | Vanesa Vujanić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Sustav poticanja | Čl. 19(3) – prijedlog izmjene s obzirom na predloženu primjenu prava optiranja (čl.21a) Ako ugovor o tržišnoj premiji, ugovor o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom sklopljen temeljem ovoga Zakona, ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14 i 107/14), prestane važiti po bilo kojoj pravnoj osnovi, osim istekom roka na koji je ugovor sklopljen, odnosno kada optirani ugovor o otkupu električne energije sklopljen temeljem navedenih tarifnih sustava, čl. 21a ovog Zakona i Uredbe iz. čl. 28. ovog Zakona prestane važiti a nije ponovno uspostavljen ugovor o otkupu električne energije sklopljen na temelju prije navedenih tarifnih sustava, ukupno raspoloživi iznos kvote za poticanje povećava se za iznos priključne snage za koji je bio sklopljen navedeni ugovor o premiji te odnosni ugovor o otkupu, odnosno optirani ugovor o otkupu, prema vrsti obnovljivog izvora energije, kogeneracije i priključnoj snazi. | Nije prihvaćen | Ovim Prijedlogom Zakona neće se uvoditi mogućnost optiranja. |
| 150 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 16. | Članak 16. stavak 3. Članice Zajednice OIE HGK mišljenja su kako je nužno odrediti rokove za izradu programa državnih potpora. | Nije prihvaćen | Kako se izrada programa državih potpora sastoji od niza radnji (npr. od izrade analiza, nacrta programa, prijave istog i procesa odobravanja), a kako tijela RH nemaju utjecaja na sve radnje u tom procesu, nije moguće unaprijed odrediti precizne rokove. |
| 151 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 16. | Sukladno RED II Direktivi, članak 29, stavak 1. predlažemo dodati stavak 8 kao što je navedeno - (8) Električne energija proizvedena u postrojenjima koja koriste goriva iz biomase, koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova sukladno ovome Zakonu i uredbi iz članka 28. stavka 2., nemaju pravo na potporu. | Nije prihvaćen | Nije predmet ovoga Prijedloga Zakona. |
| 152 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 14. | Članak 14. stavak 1. Članice Udruženja energetike HGK mole definiranje pojma „privatni operator“ Članak 14. stavak 2. točka 2. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „povećanim kapacitetom“ pisati povećanom priključnom snagom“. | Nije prihvaćen | Radi se o pojmu iz Direktive 2018/2001 Radi se o dijelu Direktive 2018/2001 koji je Republika Hrvatska dužna prenijeti u svoje zakonodavstvo. |
| 153 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 14. | st. (1) U tekstu prvi put susrećemo izraz „privatni operator“ te bi trebalo obrazložiti termin “privatni“. st. (2) tč. 2 Predlažemo umjesto izraza „povećanim kapacitetom“ pisati povećanom priključnom snagom“. | Nije prihvaćen | Radi se o pojmu iz Direktive 2018/2001 Radi se o dijelu Direktive 2018/2001 koji je Republika Hrvatska dužna prenijeti u svoje zakonodavstvo. |
| 154 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 12. | Članak 12. stavak 9. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „kapaciteta proizvodnog postrojenja“ pisati „priključne snage proizvodnog postrojenja“ (Obrazloženo je prethodno, kapacitet za mrežne komponente a snaga za agregate/elektrane). | Nije prihvaćen | Radi se o dijelu Direktive 2018/2001 koji je Republika Hrvatska dužna prenijeti u svoje zakonodavstvo. |
| 155 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 12. | st. (4) tč. 1 Predlažemo umjesto izraza „prizvodnog“ pisati „proizvodnog“. st. (9) Predlažemo umjesto izraza „kapaciteta proizvodnog postrojenja“ pisati „priključne snage proizvodnog postrojenja“ Obrazloženo je ranije; kapacitet je za mrežne komponente, a snaga za agregate/elektrane. | Nije prihvaćen | Radi se o dijelu Direktive 2018/2001 koji je Republika Hrvatska dužna prenijeti u svoje zakonodavstvo. |
| 156 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. | ČLANAK 10. Predlažemo izmjenu članka tako da glasi: "Vlada Republike Hrvatske može odlukom propisati u kojoj će mjeri poduprijeti električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u drugoj državi članici, može otvoriti sudjelovanje u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvođačima iz drugih država članica, te može otvoriti domaćim proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora sudjelovanje u programima potpore drugih država članica uz uvjete koje će propisati odlukom." OBRAZLOŽENJE: Predloženom izmjenom će biti jasno omogućeno da se u RH grade OIE postrojenja koja će ugovore o premijskoj cijeni sklapati u drugim državama članicama (koje nemaju dovoljne prirodne resurse za dostizanje EU ciljeva dekarbonizacije) i time rasteretiti OIE budžet HROTE-a. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 157 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 10. | Prijedlog za dopunu odredbe sukladno Direktivi 2018/2001: Vlada Republike Hrvatske može odlukom propisati u kojoj će mjeri poduprijeti električnu energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi u drugoj državi članici, te može otvoriti sudjelovanje u programima potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora proizvođačima iz drugih država članica uz uvjete koje će propisati odlukom. na način da Indikativni udjeli takvih programa mogu biti najmanje 5% 2023.-2026. i najmanje 10% 2027.-2030.“ | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 158 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 9. | 4. djelovanje sustava jamstava o podrijetlu za električnu energiju i grijanje i hlađenje iz obnovljivih izvora energije i mjere donesene da se osigura pouzdanost i zaštita od prijevare sustava (DODATI: plin, uključujući vodik) | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 159 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 9. | st. (2) tč. 2 Predlažemo jasnije napisati tekst: „o tome kako se električna energija koja prima potporu dodjeljuje krajnjim korisnicima“. Također predlažemo ne koristi izraz „krajnji korisnici“ već „krajnji kupci“ i „korisnici mreže“. st. (2) tč. 11 nije sadržano u pojmovniku niti je u tekstu obrazloženo kako se računa/procjenjuje „neto ušteda emisija…“ pa predlažemo da se to definira. | Nije prihvaćen | Primjedba na - st. (2) tč. 2 - Ne prihvaća se - Izvješće se izrađuje na predlošku kojeg utvrđuje Europska komisija za nacionalne akcijske planove za obnovljive izvore energije. Primjedba na - st. (2) tč. 11. - Primljeno na znanje - Nije predmet ovog Prijedloga Zakona. |
| 160 | Marijan Kalea | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, (4) Za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, konačna bruto potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao količina električne energije proizvedena u Republici Hrvatskoj iz obnovljivih izvora, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite obnovljive energije i zajednica obnovljive energije, pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u reverzibilnim hidroelektranama iz vode koja se crpi na veću visinu i nama potvrdu o jamstvu podrijetla. | U stavku (9) umjesto 'znatno premašuje' treba stajati koliko numerički treba najmanje premašivati (primjerice: 'najmanje dvostruko na godišnjoj razini'). Također, treba dodati: "U izračun obnovljive energije iz toplinskih crpki ulazi razlika konačne energije proizvedene toplinskom crpkom i energije za pogon toplinske crpke." | Nije prihvaćen | Isto će biti uređeno podzakonskim aktom. |
| 161 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 8. | Članak 8. stavak 4. Članice Zajednice OIE HGK predlažu u stavku 4. iza riječi hidroelektranama dodati temeljem crpnog rada, osim ako se za 'pumpanje' ne koristi isključivo električna energija dobivena iz OIE. (4) Za potrebe izračuna iz stavka 1. točke 1. ovoga članka, konačna bruto potrošnja električne energije iz obnovljivih izvora izračunava se kao količina električne energije proizvedena u Republici Hrvatskoj iz obnovljivih izvora, uključujući proizvodnju električne energije potrošača vlastite obnovljive energije i zajednica obnovljive energije, pri čemu nije uključena proizvodnja električne energije u reverzibilnim hidroelektranama temeljem crpnog rada osim ako se za 'pumpanje' ne koristi isključivo električna energija dobivena iz OIE. Članak 8. stavak 5. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza energetskog sadržaja“ pisati „energetskog potencijala“. (Obrazloženje, izraz potencijal je šireg značenja dok je izraz „sadržaj“ više vezan uz volumen/akumulaciju, također energija iz vjetra i iz Sunca ima potencijal a ne “sadržaj“.) Članak 8. stavak 8. Članice Udruženja energetike HGK traže usklađivanje teksta stavka 8. s izrazima iz pojmovnika tj. na kraju stavka je potrebno dodati „gubici u prijenosu i distribuciji“. | Prihvaćen | Primjedba na - Članak 8. stavak 4. - Ne prihvaća se - Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Primjedba na - Članak 8. stavak 5. - Ne prihvaća se - Kod sunčanih elektrana i vjetroelektrana se ne upotrebljav više vrsta goriva. Primjedba na - Članak 8. stavak 8. - prihvaća se. |
| 162 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 8. | Predlažemo promjenu stavka na slijedeći način: (3) Biogoriva, tekuća biogoriva i goriva iz biomase koja ne ispunjavaju kriterije održivosti i uštede emisija stakleničkih plinova sukladno ovome Zakonu i uredbi iz članka 28. stavka 2.. ne uzimaju se u obzir za potrebe izračuna iz stavka 1. ovoga članka. | Nije prihvaćen | Odredba se odnosi na zakonske i podzakonske akte koji uređuju biogoriva u prijevozu. |
| 163 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 8. | st. (4) Umjesto izraza „u reverzibilnim hidroelektranama iz vode koja se crpi na veću visinu i nama potvrdu o jamstvu podrijetla.“ pisati „ u reverzibilnim elektranama temeljem crpnog rada“. Obrazloženje: Za hidroelektrane je jasno da se crpi „voda“ na veću visinu“, jamstvo se ne može izdati za proizvedenu el. energiju koja je utemeljena potrošnjom/crpljenjem već proizvodnjom energije. st. (5) Umjesto izraza „energetskog sadržaja“ pisati izraz „energetskog potencijala“. Obrazloženje: Izraz potencijal je šireg značenja dok „sadržaj“ je više vezan uz volumen/akumulaciju, također energija iz vjetra iz sunca ima potencijal, a ne “sadržaj“. st. (8) uskladiti tekst st. 8 s izrazima iz pojmovnika tj, ovdje na kraju teksta nedostaje „gubici u prijenosu i distribuciji“ | Nije prihvaćen | Primjedba na - st. 4. - Ne prihvaća se - Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Primjedba na - st. 5. - Ne prihvaća se - Kod sunčanih elektrana i vjetroelektrana se ne upotrebljav više vrsta goriva. Primjedba na - st. 8. - prihvaća se. |
| 164 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 7. | st. (1) – Predlažemo da se ne navodi točan postotak OIE (36,6%) – cilj kojemu težimo, jer se u prijedlogu Zakona već poziva na NECP i Strategiju energetskog razvoja RH. Ako će se mijenjati tj. povećavati cilj kao što je najavljeno, onda će se morati mijenjati Zakon. | Nije prihvaćen | Ako dođe do povećanja cilja, mijenjat će se odredbe Zakona. |
| 165 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5. | Članak 5. stavak 1. Članice Udruženja HGK predlažu umjesto izraza „te klasifikaciji postrojenja obnovljivi izvori energije dijele se na slijedeće“ pisati „slijedećoj klasifikaciji energije iz obnovljivih izvora. (Obrazloženje: po točkama stavka 1 klasificirane su energije, a ne vrste postrojenja po tehnologiji.) Članak 5. stavak 2. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, fosilna goriva dijele se na slijedeća goriva“ pisati „te slijedećoj klasifikaciji fosilnih goriva za proizvodna postrojenja“. (Obrazloženje: po točkama ovog stavka su klasificirane vrste goriva a ne vrste postrojenja). Napomena: u stavku (3) navodi se „priključna snaga“ te isti poziva na čl. (28) gdje se navodi „instalirana snaga“, stoga predlažemo da se u oba izraza navodi „priključna snaga“. | Prihvaćen | Primjedba na Članak 5. stavak 1. i stavak 2. - Prihvaća se. Primjedba - Napomena: u stavku (3) - Ne prihvaća se - U Prijedlogu Zakon će se zbog unificiranosti sa Zakonom o tržištu električne energije koristiti izraz instalirana snaga. |
| 166 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5. | st. (1) Umjesto izraza „te klasifikaciji postrojenja obnovljivi izvori energije dijele se na slijedeće“ pisati izraz „slijedećoj klasifikaciji energije iz obnovljivih izvora“. Obrazloženje: Po točkama stavka 1. klasificirane su energije, a ne vrste postrojenja po tehnologiji. st. (2) Umjesto izraza „te klasifikaciji proizvodnih postrojenja, fosilna goriva dijele se na slijedeća goriva“, pisati „te slijedećoj klasifikaciji fosilnih goriva za proizvodna postrojenja“. Obrazloženje: Po točkama ovog stavka su klasificirane vrste goriva a ne vrste postrojenja. Napomena: u stavku (3) navodi se „priključna snaga“ te isti poziva na čl. (28) gdje se navodi „instalirana snaga“, predlažemo da se u oba izraza navodi „priključna snaga“. | Prihvaćen | Primjedba na - st. 1. i st. 2. - Prihvaća se. Primjedba - Napomena: u stavku (3) - Ne prihvaća se - U Prijedlogu Zakon će se zbog unificiranosti sa Zakonom o tržištu električne energije koristiti izraz instalirana snaga. |
| 167 | HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5. | PRIJEDLOG NADOPUNE TEKSTA: U Čl.1. St. (1) predlažemo slijedeću nadopunu: (1) Za potrebe izvještavanja i statističkih obrada, koji se rade sukladno odredbama ovoga Zakona, te klasifikaciji postrojenja obnovljivi izvori energije dijele se na sljedeće: 1. energija sunčevog zračenja 2. energiju vjetra 3. hidroenergiju 4. geotermalnu energiju 5. energiju biomase 6. energiju rekuperativnog kočenja vlakova te 7. nespecificirane i ostale obnovljive izvore energije. KOMENTARI I OBRAZLOŽENJA: Potrebno je pravno definirati energiju rekuperativnog kočenja vlakova kao obnovljivu energiju. To je električna energija koju HŽ INFRASTRUKTURA preko kontaktne mreže (KM) vraća u prijenosnu mrežu putem elektrovučnih podstanica (EVP-ova). Nadalje, potrebno je uskladiti Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoenergetskoj kogeneraciji sa Zakonom o željeznici (NN 32/2019-642), Članak 26.: "Električna energija za vuču vlakova Članak 26. (1) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (2) Upravitelj infrastrukture je kupac električne energije u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (3) Upravitelj infrastrukture isporučuje željezničkim prijevoznicima, kao krajnjim kupcima, električnu energiju potrebnu za vuču vlakova i obračunava naknadu za isporuku električne energije potrebne za vuču vlakova. (4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao kupac električne energije (troškovi nabave električne energije, naknada korištenja prijenosne i distribucijske mreže), pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit. (5) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju tržišta. (6) Upravitelj infrastrukture obvezuje se pratiti troškove električne energije za vuču vlakova i ostvareni rad željezničkih prijevoznika te shodno pribavljenim podacima prema potrebi revidirati ili mijenjati model obračuna naknade za korištenje električne energije za vuču vlakova. (7) Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, upravitelj infrastrukture pratit će, razvijati i unaprjeđivati elektroenergetski sustav za prihvat električne energije proizvedene na vučnim vozilima rekuperativnim kočenjem. (8) Model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 5. ovoga članka uvažava proizvedenu električnu energiju rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima. (9) Električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra se energijom iz obnovljivih izvora energije." | Nije prihvaćen | Kako se Prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), a istom se energija rekuperativnog kočenja ne smatra obnovljivim izvorom energije. |
| 168 | Marijan Kalea | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 5. | Posvojni pridjev od imena Sunca piše se velikim početnim slovom, dakle: energija Sunčeva zračenja | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 169 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Članak 4. Članice Zajednice OIE HGK predlažu dodati novi pojam pod brojem 43. te sukladno tome korigirati ostale brojeve stavaka: Pretvorba i pohrana energije dobivene iz obnovljivih izvora energije – postrojenja koja koriste energiju dobivenu iz obnovljivih izvora na mjestu proizvodnje Članak 4. stavak 2, točka 4. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto „centraliziranih ili decentraliziranih izvora proizvodnje“ pisati „centraliziranih ili decentraliziranih izvora energije“ (Obrazloženje: izraz „energije“ je širi i primjereniji, kao što je kod distribucije toplinske energije, tako i kod od izraza „proizvodnje“ toplinske energije za CTS-ove.) Članak 4. stavak 2. točka 5. Članice Udruženja HGK mole da se preciznije definiraju „i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje“ Članak 4. stavak 2. točka 16. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „u obračunskom mjernom intervalu“ pisati „obračunskom razdoblju“ (Obrazloženje: Obračun i isporuka električne energije izrađuju se i dostavljaju za mjesečno razdoblje, dok je mjerni interval najmanja vremenska jedinica unutar koje se integrira količina predane ili preuzete odnosno proizvedene ili potrošene električne energije, u praksi za15 minutno trajanje intervala. Osim toga sva brojila u RH nisu intervlana, tj. postoje klasični brojčanici bez intervalnih mjerenja). Članak 4., stavak 2., točka 20. Članice Udruženja energetike HGK mole preciznije definicije i razliku između izraza konačna bruto potrošnja energije i ukupna konačna potrošnja energije (točka 56), da li je kod bruto potrošnje energije sadržana i vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja koja se ne navodi u definiciji? Nadalje, predlažemo umjesto u distribuciji i prijenosu“ pisati „u prijenosu i distribuciji energije“ (u točkama 20. i 56. trebalo bi zadržati isti redoslijed, prijenos pa distribucija.) Članak 4. stavak 2. točka 23. Članice Udruženja energetike HGK mole objašnjenje zašto je „kalendarska godina“ pokazatelj karaktera tj. klasifikacije korisnika mreže na kupca i proizvođača, ako korisnik npr. proizvodi 10 mjeseci a dva troši u razdoblju, da li on zadržava status kupca? Članak 4. stavak 2. točka 31. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto „obnavljanje kapaciteta, obnavljanje elektrana“ pisati „obnova proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice“. (Obrazloženje: Izraz kapacitet u praksi veže se za mrežu, vod, kabel, dok je za elektrane i proizvodnju primjerenije koristiti proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice što je uostalom već korišteno u zakonu.) (Slična primjedba je uvažena i kod teksta završnog drafta novog ZoTEE). Članak 4. stavak 2. točka 40. Članice Udruženja energetike HGK predlažu brisanje navoda „koji nisu kućanstva“ jer navedeni izraz može izazvati diskriminaciju za tehnički istovrsne korisnike mreže, nije opravdano uvoditi razlike za nešto bez tehničkih argumenata. Članak 4. stavak 2. točka 41. Članice udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „skupina“ pisati „grupa“ ili zajednica“ s obzirom da se koristi i izraz zajednički te se oba predložena izraza također navode u tekstu drafta ovog zakona. Članak 4. stavak 2. točka 45. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto izraza „iz obnovljivih izvora“ pisati „iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“. Članak 4. stavak 2. točka 51. Članice Udruženja energetike HGK predlažu umjesto „elektroenergetskog postrojenja“ pisati „proizvodnog postrojenja i/ili spremnika energije“ (Obrazloženje: elektroenergetsko je u ovom slučaju preširoki pojam, koji može značiti i rasklopno postrojenje, postrojenje za kompenzaciju, itd, pa je predloženo preciznije u skladu s problematikom). Članak 4. stavak 2. točka 56. Članice Udruženja energetike HGK mole preciznije definicije i razliku između izraza konačna bruto potrošnja energije i ukupna konačna potrošnja energije (točka 56), da li je kod bruto potrošnje energije sadržana i vlastita potrošnja proizvodnog postrojenja koja se ne navodi u definiciji? Nadalje, predlažemo umjesto u distribuciji i prijenosu“ pisati „u prijenosu i distribuciji energije“ (u točkama 20. i 56. trebalo bi zadržati isti redoslijed, prijenos pa distribucija.) Članak 4. stavak 2. točka 59. Članice Udruženja energetike HGK predlažu brisanje navoda „iz obnovljivih izvora“ u pojmu uzajamno trgovanje energijom iz obnovljivih izvora“ (Obrazloženje: agregatori na što se odnosi ovaj pojam podrazumijeva trgovanje agregatora za što nije nužna „obnovljiva energija“). | Nije prihvaćen | Primjedba na Članak 4. - Ne prihvaća se - - Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Primjedba na Članak 4. stavak 2, točka 4. - Ne prihvaća se - U pitanju su objekti, a ne izvori energije Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 5. - Ne prihvaća se - Dozvola HERE čini “proizvođača” dok ostali ne moraju istu nužno imati da bi obavljali proizvoodnju. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 16. - Ne prihvaća se - Mjerna mjesta moraju bez iznimke u navedenom slučaju biti opremljana naprednim mjerilima. Primjedba na Članak 4., stavak 2., točka 20. - Prihvaća se. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 23. - Ne prihvaća se - Navedeno je nužno zbog financijskih propisa. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 31. - Prihvaća se. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 40. - Ne prihvaća se - Ne radi se o tehničkom, već konceptualnom pojmu regulacije. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 41. - Ne prihvaća se - Prijevod Direktive 2018/2001. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 45. - Ne prihvaća se - Radi se o OIE koji mogu biti i u visokoučinkovitoj kogeneraciji, ali ista se ne može poticati ako ne koristi OIE. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 51. - prihvaća se. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 56. - Ne prihvaća se - Briše se definicija. Primjedba na Članak 4. stavak 2. točka 59. - Ne prihvaća se - Radi se o međusobnokj trgovini isključivo OIE. |
| 170 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2 TOČ.60 Predlažemo definirati tako da glasi: "60. visokoučinkovita kogeneracija - kogeneracijsko postrojenje koje osigurava uštedu primarne energije od najmanje 10% u usporedbi s referentnom odvojenom proizvodnjom električne i toplinske energije, odnosno koje osigurava bilo kakvu uštedu primarne energije u slučaju kogeneracijskog postrojenja čija instalirana električna priključna snaga ne premašuje 1 MW te zadovoljava uvjete učinkovitosti i/ili korištenja topline prema uredbi iz članka x. ovoga Zakona." OBRAZLOŽENJE: Prema RED II 21. „visokoučinkovita kogeneracija” znači visokoučinkovita kogeneracija kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU, a koja u Prilogu II kaže: — kogeneracijskom proizvodnjom iz kogeneracijskih jedinica osiguravaju se uštede primarne energije izračunane u skladu s točkom (b) od najmanje 10 % u odnosu na referentne vrijednosti za odvojenu proizvodnju toplinske i električne energije, — proizvodnja iz malih kogeneracijskih i mikrokogeneracijskih jedinica kojom se osiguravaju uštede primarne energije može se ubrojiti u visokoučinkovitu kogeneraciju. | Nije prihvaćen | Isto će biti propisano podzakonskim aktom koji uređuje to pitanje. |
| 171 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2 TOČ. 49. S obzirom na to da projekt nije gotov trenutkom izgradnje predlažemo izmijeniti definiciju tako da glasi: "projekt korištenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije - projekt gradnje proizvodnog postrojenja koji je upisan u Registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije te povlaštenih proizvođača i njegovo vođenje nakon izgradnje" OBRAZLOŽENJE: Projekt korištenja OIE treba proširiti na cijeli životni vijek projekta jer tako ćemo izbjeći svaku dilemu o statusnom položaju projekta u bilo kojem trenutku od pripreme, izgradnje i korištenja istog. | Nije prihvaćen | Nakon što se gradnja planiranog proizvodnog postrojenja završi, a isto je u potpunosti realizirano sukladno odobrenim aktima, isto se više ne smatra projektom već proizvodnim postrojenjem. |
| 172 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2 TOČ. 41 Predlažemo izmijeniti definiciju tako da glasi: "potrošači vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički – (zajednica potrošača OIE) - skupina koja se sastoji od barem dva potrošača vlastite obnovljive energije koji djeluju zajednički i koji su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu, pod uvjetom da se priključuju na niskonaponski vod zajedničke SN distribucijske trafostanice." OBRAZLOŽENJE: Važno je sa aspekta načina priključenja definirati da zajednička potrošnja (u naravi do 500kW) jeste priključena na isti niskonaponski vod dakle iza trafostanice SN/NN. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 173 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2. TOČ. 37 U dijelu teksta: "37. otpadno grijanje i hlađenje – ...." predlažemo zamijeniti s "otpadna toplina i hladnoća" kako je definirano u hrvatskoj verziji RED II Direktive. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 174 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2. TOČ. 36 Predlažemo dodati sve definicije iz RED II Direktive, kao što su: Ostatci - tvar koja nije konačni proizvod koji je neposredan cilj proizvodnog postupka; ona nije primarni cilj proizvodnog postupka i postupak nije bio namjerno izmijenjen radi njezine proizvodnje; Ostatci iz poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva - ostatci koji su izravno proizvedeni u okviru djelatnosti poljoprivrede, akvakulture, ribarstva i šumarstva, a koji ne uključuju ostatke iz povezanih industrija ili prerade; | Nije prihvaćen | Preneseno u Zakonu o biogorivima za prijevoz koja također prenosi Direktivu 2018/2001. |
| 175 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2. TOČ. 33. Predlažemo dodati novu točku 33. te sve daljnje točke adekvatno renumerirati: 33. OIE bilančna grupa – bilančna grupa koju čine proizvođači električne energije i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije, a koje su imale pravo na poticajnu cijenu sukladno sklopljenim ugovorima o otkupu električne energije temeljem Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14., 107/14 i 100/15) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20) te pravo na zajamčenu otkupnu cijenu temeljem ugovora o otkupu električne energije zajamčenom otkupnom cijenom iz članka 26. ovoga Zakona kao i Proizvođači električne energije i druge osobe koje obavljaju djelatnost proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije. OBRAZLOŽENJE: HROTE kao voditelj eko bilančne skupine već je stekao iskustvo da bi balansiranje mogao raditi po tržišnim uvjetima. Definicija služi tome da se uvede mogućnost da se EKO bilančnoj supini pridruže i drugi proizvođači koji nisu u tarifnom sustavu. Nema razloga da to ne bude omogućeno ako HROTE radi po tržišnim mehanizmima pa se niti takvo balansiranje ne bi smatralo državnom potporom, sve u skladu s RED II Direktivom. Daljnja razrada u članku 54. kroz nove stavke 14.-26. | Nije prihvaćen | Nije nužno u ovom zakonu regulirati OIE bilančnu grupu koja se stvara temeljem dogovora pojedinih proizvođača OIE. Zakonom je definirana EKO bilančna grupa koju vodi HROTE jer je ona nužna za proizvođače u sustavu poticaja te se ostali koji nemaju ugovor o otkupu s HROTE mogu istoj priključiti po vlastititom izboru, a temeljem ugovora u pristupanju EKO bilančnoj grupi i prihvaćanju uvjeta sudjelkovanja u istoj. |
| 176 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | ČLANAK 4. ST. 2. TOČKA 17. U tekstu "17. jamstvo o podrijetlu – elektronički dokument čija je jedina svrha dokazati krajnjem korisniku da je određeni udio ili količina energije proizvedena iz obnovljivih izvora" predlažemo brisati riječ "jedina". | Nije prihvaćen | Kako se Prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), a Direktivi 2018/2001 je pojam jamstva o podrijetlu definiran upravo tako. |
| 177 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | U stavku 2. točkama 16., 29. i 44. predlaže se „obračunski mjerni interval“ zamijeniti s „obračunskim razdobljem“. Obrazloženje: Pojam obračunski interval se koristi samo u definicijama, a u daljnjem tekstu Zakona kao i u ZoTEE-u i Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom koristi se pojam obračunsko razdoblje. U stavku 2. točki 25. umjesto „visokoučinkovitih kogeneracija“ treba pisati „visokoučinkovite kogeneracije“. U stavku 2. točki 34. uskladiti definiciju sa ZoTEE-om ili brisati. U stavku 2. brisati točke 40. i 41. s obzirom da se ovi pojmovi ne koriste u odredbama ovog zakona ili ih uskladiti sa ZoTEE-om (aktivni kupac ?!). U stavku 2. točki 61. umjesto „obračunskih mjernih mjesta“ predlaže se „obračunskog mjernog mjesta“ s obzirom da se radi o jednoj elektrani i pripadnom obračunskom mjernom mjestu na sučelju s mrežom. U stavku 2. točki 62. umjesto „u blizini projekata energije“ predlaže se definirati lokacijsko ograničenje na razini niskonaponske mreže trafostanice SN/NN. Također, predlaže se zamijeniti „MSP“ sa „malo ili srednje poduzeće“. Obrazloženje: u cilju sprječavanja različitih tumačenja vezano za izraz „blizina“ predlaže se ograničenje kao za energetsku zajednicu građana u ZoTEE-u. | Nije prihvaćen | Primjedba - U stavku 2. točkama 16., 29. i 44. - Ne prihvaća se - Radi se o intervalu kao sekvenci mjerenja, a ne razdoblju koje je dulje i za koje se izdaje npr račun. Primjedba - U stavku 2. točki 25. - prihvaća se. Primjedba - U stavku 2. točki 34. - Ne prihvaća se - Ne radi se samo o elektroenergetkom distribucijskom sustavu. Primjedba - U stavku 2. brisati točke 40. i 41. - Primljeno na znanje - Definicija iz Direktive. Primjedba - U stavku 2. točki 61. - prihvaća se. Primjedba - U stavku 2. točki 62. - Ne prihvaća se - Definicija iz Direktive radi se o svim oblicima obnovljive energije. |
| 178 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Kod pojma pod rednim brojem 62. "zajednica obnovljive energije" - Slično energetskim zajednicama građana ali sa širim geografskim obuhvatom. Nejasno je zašto se onda ograničilo zajednicu energetskih građana u ZOTEE na one koji su spojeni na istu 10kV mrežu. Potrebno je i iz ZOTEE izbaciti ogračinenje jer su ovako energetske zajednice građana diskriminirane. Također, u ZOTEE nije definiran ovaj novi tržišni sudionik te ispada da zajednica obnovljive energije ne treba ishoditi dozvolu dok energeska zajednica građana mora. Teško je zamisliti da će doći do osnivanja energetskih zajednica građana ako postoje zajednice obnovljive energije. Potrebno je kasnije u tekstu detaljnije raspisati prava i obveze zajednice obnovljive energije kao što je napravljeno i s energetskom zajednicom građana u ZOTEE (tržišni sudionik, dozvola za obavljanje energetske djelatnosti, ograničenje snage proizvodnje odgovornost za odstupanje…) u protivnom neće biti moguće sudjelovanje zajednice obnovljive energije na tržištu elekitrčne energijeu RH uslijed nedovoljno definiranih prava i obaveza. Također, zajednica obnovljive energije je šiti pojam od energetske zajednice građana pri čemu zajednica obnovljive energije ne mora ishoditi dozvolu pa se postavlja pitanje zašto bi netko htio biti dio energetske zajednice građana a ne zajednice obnovljvie energije? Nejasnona na koje primjenjivo pravo misli? | Primljeno na znanje | Kako se radi o pojmu koji je Republika Hrvatska dužna prenijeti iz Direktive 2018/2001, isti se mora prenijeti u zakonodavstvo. Pojam „Energetske zajednice građana“ iz Prijedlogu Zakona o tržištu električne energije se odnose samo na električnu energiju. |
| 179 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Kod pojma pod rednim brojem 59. "uzajamno trgovanje (peer-to-peer) energijom iz obnovljivih izvora" - Ako se radi o pravom P2P trgovanju onda je ono anonimno. Omogućavanjem P2P trgovanja se omogućuje decentralizirana, anonimna trgovina između sudionika (nešto poput burze ali decentralizirano) te se postavlja pitanje postojanja operatora P2P trgovanja i potrebe za ishođenjem dozvole za tu djelatnost. Kod anonimnog trgovanja kao što je P2P, ako se ne trguje preko treće strane, postoji mogućnost da se transakcije neće moći evidentirati niti obračunati odstupanje. | Primljeno na znanje | Regulator će u mrežnim pravilima morati razraditi ovakav način trgovanja. |
| 180 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Kod pojma pod rednim brojem 57. "ugovor o kupnji obnovljive energije" - S obzirom da je kroz Zakon određeno što se otkupljuje Ugovorom o otkupu sklopljenim s HROTE-om, a da ne bi bilo zabune predlažemo dopuniti definiciju (ugovor na temelju kojeg je fizička ili pravna osoba pristala kupiti električnu energiju iz obnovljivih izvora izravno od proizvođača električne energije, a koji nemaju važeći ugovor o otkupu električne energije sklopljen s operatorom tržišta energije primjenom Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 33/07), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 63/12, 121/12 i 144/12), Tarifnog sustava za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije („Narodne novine“, br. 133/13, 151/13, 20/14, 107/14 i 100/15) i Uredbe o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija („Narodne novine", br. 116/18 i 60/20) koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom te ovoga Zakona koji se odnose na otkup zajamčenom cijenom.) | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 181 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Kod pojma pod rednim brojem 45. "program potpore"- program državne potpore je pravni akt na temelju kojeg se, bez potrebe za dodatnim provedbenim mjerama, korisnicima državne potpore koji nisu unaprijed određeni dodjeljuju potpore, kao i pravni akt na temelju kojeg se državna potpora koja unaprijed nije vezana uz poseban projekt dodjeljuje jednom ili više korisnika na neodređeno vrijeme i/ili u neodređenom iznosu – ćlanak 2. st 1. ZDP-a Pitanje, treba li koristiti definiciju iz Direktive 2018/2001 (čl. 2. st. 5) ili iz Zakona o državnim potporama? Također, predlažemo ograničiti definiciju samo na potpore primijenjive u RH. | Nije prihvaćen | Kako se radi o pojmu koji je Republika Hrvatska dužna prenijeti iz Direktive 2018/2001, isti se mora prenijeti u zakonodavstvo. |
| 182 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Kod pojma pod rednim brojem 32. "obveza povezana s obnovljivom energijom" - Sustav zelenih certifikata nije sustav koji se koristi u RH. Predlažemo da se definicija ograniči samo na potpore primjenljive u RH. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 183 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Pod brojem 24. ispod "krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom" predlažemo dodati definicije stavke kojima se pojašnjavaju pojmovi kriterija održivosti i ušteda emisija stakleničkih plinova (24a. kriterij održivosti za goriva iz biomase – kriterij sukladno Direktivi 2018/2001 kojim se osigurava uzimanje u obzir načela hijerarhije otpada, te kojim se izbjegava dodatna potražnja za zemljištem a istovremeno potiče upotreba otpada i ostataka, uključujući kriterije za zaštitu zemljišta s visokom vrijednošću biološke raznolikosti i zemljišta s velikim zalihama ugljika. Goriva iz biomase imaju pravo na poticaje samo ako se jamči da poljoprivredna sirovina ne potječe iz bioraznolikih područja ili, u slučaju područja zaštićene prirode ili zaštićenih područja za očuvanje rijetkih, ranjivih ili ugroženih ekosustava ili vrsta 24b. kriterij ušteda emisija stakleničkih plinova – kriterij kojim se osigurava visoka ušteda emisija stakleničkih plinova u odnosu na alternativu fosilnih goriva. Metodologija izračuna ušteda mora uzeti u obzir emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri proizvodnji i uporabi goriva iz biomase prije pretvorbe u električnu energiju i emisije stakleničkih plinova koje nastanu pri uporabi goriva iz biomase u proizvodnji električne energije, a sve sukladno metodologiji opisanoj u Prilogu VI Direktive 2018/2001) | Primljeno na znanje | Isto će se propisati podzakonskim aktom. |
| 184 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | st. (2) tč. 4., Predlažemo umjesto „centraliziranih ili decentreliziranih izvora proizvodnje“ pisati „centraliziranih ili decentraliziranih izvora energije“ Obrazloženje: Izraz „energije“ je širi i primjereniji, kao što je kod distribucije toplinske energije, tako i kod izraza „proizvodnje“ toplinske energije za CTS-ove. tč. 16., Umjesto izraza „u obračunskom mjernom intervalu“ primjerenije je pisati „obračunskom razdoblju“, Obrazloženje: Obračun i isporuka električne energije izrađuju se i dostavljaju za mjesečno razdoblje, dok je mjerni interval najmanja vremenska jedinica unutar koje se integrira količina predane ili preuzete odnosno proizvedene ili potrošene električne energije, u praksi za 15 minutno trajanje intervala. Osim toga sva brojila u RH nisu intervalna, tj. postoje klasični brojčanici bez intervalnih mjerenja). tč. 20 i tč. 56 nedovoljno jasno (tekstualno) obrazložena razlika između izraza „konačna bruto potrošnja“ i „ukupna konačna potrošnja“. Predlažemo doraditi definicije uz točke 20. i 56. koje su tekstualno vrlo slične. Da li je kod bruto potrošnje sadržana i vlastita potrošnja koja se ne navodi u definiciji? tč. 20, Predlaže se umjesto pojma „u distribuciji i prijenosu“ pisati „u prijenosu i distribuciji energije“. Obrazloženje: Predlažemo u svim točkama 20. i 56. zadržavati isti redoslijed, prijenos pa distribucija. tč. 23, Predlažemo obrazložiti zašto je „kalendarska godina“ pokazatelj karaktera tj. klasifikacije korisnika mreže na kupca i proizvođača, ako korisnik npr. proizvodi 10 mjeseci, a dva troši u razdoblju, da li on zadržava status kupca? tč. 31, Predlažemo umjesto izraza „obnavljanje kapaciteta, obnavljanje elektrana“ pisati „obnova proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice“. (Slična primjedba je uvažena i kod teksta završnog nacrta novog ZOTEE). Obrazloženje: Izraz kapacitet u praksi veže se za mrežu, vod, kabel, dok je za elektrane i proizvodnju primjerenije koristiti proizvodna postrojenja i proizvodne jedinice što je uostalom već korišteno u zakonu. tč. 40. Ovo je novi pojam i u odnosu na stari ZOIEiVUK i u odnosu na Nacrt prijedloga novog ZOTEE. Taj se pojam se u daljnjem tekstu ovog prijedloga zakona nigdje ne spominje osim ovdje u pojmovima. Predlažemo povezati s pojmom aktivnog kupca, odnosno definiciju treba prilagoditi ZOTEE. tč. 41. Također je uveden novi pojam. Do sada nigdje spominjan u regulativi a niti se spominje u ovom prijedlogu zakona. Ova definicija bi se isto mogla podvesti pod pojam aktivni kupac iz prijedloga novog ZOTEE (aktivni kupac znači krajnji kupac, ili skupina krajnjih kupaca koji djeluju zajedno, koji troši ili skladišti električnu energiju proizvedenu u vlastitom prostoru smještenom unutar definiranih granica ili koji prodaje električnu energiju koju sam proizvodi ili sudjeluje u pružanju fleksibilnosti ili u programima energetske učinkovitosti, uz uvjet da te djelatnosti nisu njegova primarna trgovačka ili profesionalna djelatnost). Isto tako, u ZOTEE-u ne postoji ograničenje u smislu da su smješteni u istoj zgradi ili stambenom kompleksu. Umjesto izraza „skupina“ pisati „grupa“ ili zajednica“ s obzirom da se koristi i izraz „zajednički“ te se oba predložena izraza također navode u tekstu drafta ovog zakona. tč. 44. Predlaže se da se umjesto proizvodnog postrojenja ili proizvodne jedinice stavi krajnji kupac s vlastitom proizvodnjom ili korisnik postrojenja za samoopskrbu. Naime, kada je proizvodno postrojenje spojeno na instalaciju kupca tada se ne može izdvojiti preuzeta električna energija proizvodnog postrojenja od preuzete električne energije kupca. Ukupno preuzeta električna energija kupca s vlastitom proizvodnjom jednaka je zbroju preuzete el. energije proizvodnog postrojenja i kupca. Isto vrijedi i kod korisnika postrojenja za samoopskrbu pošto je spoj na mrežu isti kao i kod kupca s vlp. Stoga predlažemo da točka 44. glasi kao 44.a: „44.a preuzeta električna energija – količina električne energije koju je kupac s vlastitom proizvodnjom ili kupac korisnik postrojenja za samoopskrbu preuzeo iz elektroenergetske mreže u obračunskom mjernom intervalu, evidentirana na pojedinom obračunskom mjernom mjestu“ tč. 45, Predlaže se umjesto izraza „iz obnovljivih izvora“ pisati „iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“. tč. 51. Uveden je novi pojam. Ne koristi se u nacrtu prijedloga ZOTEE niti u daljnjem tekstu ovog prijedloga Zakona. Pod točkom 23. ovog članka postoji definicija korisnika postrojenja za samoopskrbu pa nam nije jasna definicija ovog pojma. tč. 51, Predlaže se umjesto izraza „elektroenergetskog postrojenja“ pisati izraz „proizvodnog postrojenja i/ili spremnika energije“ Obrazloženje: Elektroenergetsko je u ovom slučaju preširoki pojam, koji može značiti i rasklopno postrojenje, postrojenje za kompenzaciju, itd, pa je predloženo preciznije u skladu s problematikom. tč. 56, uskladiti tekst uzevši u obzir primjedbu i na točku 31. tč. 59. Predlaže se brisati izraz „iz obnovljivih izvora“ u izrazu „uzajamno trgovanje energijom iz obnovljivih izvora“ Obrazloženje: Na što se odnosi ovaj pojam, podrazumijeva li trgovanje agregatora za što nije nužna „obnovljiva energija“. tč. 61., Predlaže se umjesto izraza „ili se preuzima“ pisati izraz „i/ili se preuzima“. tč. 62.– Koja je razlika između Zajednice obnovljive energije u ovome Zakonu i Energetske zajednice građana u ZOTEE – smatramo da bi trebalo biti usklađeno, jer nisu jasna prava i obveze istih. | Prihvaćen | Primjedba u - tč. 4. - Ne prihvaća se - U pitanju su objekti, a ne izvori energije. Primjedba u - tč. 16. - Ne prihvaća se - Mjerna mjesta moraju bez iznimke u navedenom slučaju biti opremljana naprednim mjerilima. Primjedba u - tč. 20 i tč. 56. - prihvaća se. Primjedba u - tč. 20. - prihvaća se. Primjedba u - tč. 23. - Ne prihvaća se - Navedeno je nužno zbog financijskih propisa. Primjedba u - tč. 31. - prihvaća se. Primjedba u - tč. 40. - Ne prihvaća se - Ne radi se o tehničkom, već konceptualnom pojmu regulacije. Primjedba u - tč. 41. - prihvaća se. Primjedba u - tč. 44. - Ne prihvaća se. Primjedba - Stoga predlažemo da točka 44. glasi kao 44.a - Ne prihvaća se - Prihvaćen prethodni prijedlog. Primjedba u - tč. 45. - Ne prihvaća se - Radi se o OIE koji mogu biti i u visokoučinkovitoj kogeneraciji, ali ista se ne može poticati ako ne koristi OIE. Primjedba u - tč. 51. - prihvaća se. Primjedba u - tč. 56. i tč. 59. - Ne prihvaća se - Briše se definicija. Primjedba u - tč. 61. i tč. 62. - prihvaća se. |
| 185 | Energia naturalis d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | Uvažavajući činjenicu da prijedlog Zakona u pojam korisnika postrojenja za samoopskrbu (točka 23. ovog članka) uključuje i višestambene zgrade kategorije kućanstvo, potrebno je detaljno definirati sve elementne funkcioniranja postrojenja za samoopskrbu na višestambenoj zgradi poput maksimalnog iznosa priključne snage, broja mjernih mjesta, načina razdiobe proizvedene energije i dr. Predmetni elementi nužni su za jasno razumijevanje načina rada takvog postrojenja, a ujedno i benefita pojedinačnih krajnjih kupaca koji su korisnici postrojenja što posljedično utječe i na donošenje odluke za investiranjem. Navedeno je potrebno utvrditi kroz ovaj Zakon ili provedbene akte koji iz istog proizlaze. | Nije prihvaćen | Materija vezana uz tehničke elemente i pojedinosti predmet je podzakonskih akata. |
| 186 | HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 4. | PRIJEDLOG NADOPUNE TEKSTA: U Čl.4, St 9. predlažemo slijedeći tekst: 9. energija iz obnovljivih izvora – energija iz obnovljivih nefosilnih izvora, primjerice energija vjetra, solarna energija (toplinska i fotonaponska) te geotermalna energija, energija iz okoliša, energija rekuperativnog kočenja vlakova, energija plime, oseke i druga energija oceana, hidroenergija, biomasa, plin dobiven od otpada, plin dobiven iz uređaja za obradu otpadnih voda i bioplin KOMENTARI I OBRAZLOŽENJA: Potrebno je pravno definirati energiju rekuperativnog kočenja vlakova kao obnovljivu energiju. To je električna energija koju HŽ INFRASTRUKTURA preko kontaktne mreže (KM) vraća u prijenosnu mrežu putem elektrovučnih podstanica (EVP-ova). Nadalje suvremeni električni vlakovi i elektrolokomotive često su osposobljeni za korištenje rekuperativnog (regenerativnog) kočenja za povrat energije u sustav napajanja. U vlakovima s dinamičkim kočnicama (električno kočenje) pogonski motor daje moment suprotan smjeru rotacije kojim koči vlak. U tom režimu pogonski motor radi kao generator i proizvodi električnu energiju, koja se može odvoditi u sustav otpornika, gdje se pretvara u toplinu (otporničko kočenje) ili se može vraćati natrag u sustav (regenerativno kočenje). U objavljenom stručnom i znanstvenom radu (https://hrcak.srce.hr/168353 ) Potrošnja električne energije za električnu vuču prikazani su podaci za registriranu radnu energiju od regenerativnog kočenja po godinama za period od 2011. do 2015. godine, iz kojih je vidljivo da je u 2014. godini registrirana radna energija regenerativnog kočenja malo iznad 100 MWh, a u 2015. godini dosegla približno 700 MWh. Podatak za 2020. iznosi 4100 MWh sa tendencijom daljnjeg rasta. Nadalje, potrebno je uskladiti Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoenergetskoj kogeneraciji sa Zakonom o željeznici (NN 32/2019, 20/21), Članak 26., Stavak 9: Električna energija za vuču vlakova Članak 26. (1) Djelatnost upravitelja infrastrukture vezana uz isporuku i naplatu električne energije za vuču vlakova ne smatra se energetskom djelatnošću u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (2) Upravitelj infrastrukture je kupac električne energije u smislu propisa kojim se uređuje energija i tržište električne energije. (3) Upravitelj infrastrukture isporučuje željezničkim prijevoznicima, kao krajnjim kupcima, električnu energiju potrebnu za vuču vlakova i obračunava naknadu za isporuku električne energije potrebne za vuču vlakova. (4) Naknada iz stavka 3. ovoga članka sadrži troškove isporuke električne energije koje upravitelj infrastrukture ima kao kupac električne energije (troškovi nabave električne energije, naknada korištenja prijenosne i distribucijske mreže), pri čemu se iznos naknade može uvećati za razumnu dobit. (5) Upravitelj infrastrukture dužan je izraditi model naplate električne energije za vuču vlakova koji najbolje odgovara postojećem stanju tržišta. (6) Upravitelj infrastrukture obvezuje se pratiti troškove električne energije za vuču vlakova i ostvareni rad željezničkih prijevoznika te shodno pribavljenim podacima prema potrebi revidirati ili mijenjati model obračuna naknade za korištenje električne energije za vuču vlakova. (7) Uvažavajući opće uvjete za priključenje postrojenja korisnika na mrežu operatora prijenosnog sustava, postojeće stanje na elektroenergetskom tržištu, stanje voznog parka željezničkih prijevoznika i tehničke mogućnosti elektroenergetskih postrojenja upravitelja infrastrukture za prihvat proizvedene električne energije na vučnim vozilima, upravitelj infrastrukture pratit će, razvijati i unaprjeđivati elektroenergetski sustav za prihvat električne energije proizvedene na vučnim vozilima rekuperativnim kočenjem. (8) Model naplate električne energije za vuču vlakova iz stavka 5. ovoga članka uvažava proizvedenu električnu energiju rekuperativnim kočenjem i brojila električne energije na vučnim vozilima. (9) Električna energija proizvedena rekuperativnim kočenjem smatra se energijom iz obnovljivih izvora energije. | Nije prihvaćen | Kako se Prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), a istom se energija rekuperativnog kočenja ne smatra obnovljivim izvorom energije. |
| 187 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 2. | Članak 2. stavak 2. Članice Zajednice OIE HGK predlažu u stavku 2. iza riječi visokoučinkovite kogeneracije dodati sljedeći termin „kao i pretvorbu i pohranu energije dobivene iz OIE“. Stavak bi glasio: „(2) Svrha ovoga Zakona je promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kao i pretvorbu i pohranu energije dobivene iz OIE, promicati proizvodnju električne i toplinske energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije na mjestu potrošnje, povećati udjele u ukupnoj konačnoj potrošnji energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije korištenjem poticajnih mehanizama i regulatornog okvira za korištenje obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, te ispuniti ciljeve Republike Hrvatske i doprinijeti ciljevima Europske unije u skladu s međunarodnim obvezama Europske unije za dekarbonizaciju.“ Članak 2. stavak 6. Članice Zajednice OIE HGK mišljenja su da se pravo služnosti treba osigurati neovisno o tehnologiji proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije. Stoga predlažemo umjesto izraza „Za izgradnju proizvodnog postrojenja vjetroelektrane i sunčane elektrane“ pisati „Za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“. (Obrazloženje: predlažemo urediti za širi skup proizvodnih postrojenja različitih tehnologija, a ne samo za VE i SE). Nadalje, nužno je riješiti pravo gradnje za objekte za 'pretvorbu i pohranu energije proizvedene iz OIE' na mjestu proizvodnje. Zbog trenutnih odredbi namjene prostora u prostornim planovima velik je problem dobiti suglasnost za postrojenja kao što su npr. elektrolizator za vodik, skladište vodika i/ili gorive ćelije. Prema sadašnjem stavu i tumačenju odredbi Zakona o prostornom uređenju navedena postrojenja se mogu graditi u gospodarskom zonama i/ili zonama posebne namjene za koje je potrebna izmjena prostornih planova općina i županija. Za bolje razumijevanje takve izmjene ponekad traju više godina. | Nije prihvaćen | Primjedba na Članak 2. stavak 2. - Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. Primjedba na Članak 2. stavak 6. - Obzirom da samo određeni oblici korištenja OIE zahtjevaju povećane površine ne može se na jednaki način tretirati sve OIE i pravo služnosti je iznimka, a ne pravilo. |
| 188 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 2. | ČLANAK 2. ST. 1 Predlažemo dodavanje novih stavaka 2. i 3. u ovom članku te renumeraciju daljnjih članaka. (2) Administrativni postupci vezani za postrojenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije koji su ishodili energetsko odobrenje, uključujući postupak priključenja na elektroenergetsku mrežu su hitni. (3) U upravnom ili sudskom postupku potrebnom za provedbu projekta obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije obraćat će se posebna pažnja na potrebu hitnog rješavanja prema prirodi svakog pojedinog slučaja. OBRAZLOŽENJE: Projekti OIE i VUK su projekti od interesa za RH, a da to nije ni na koji način materijalizirano kroz propise. Kroz nacrt ZoTEE uvodi se EO koji nameće plaćanje i vremenske rokove. Isto tako, RED II Direktiva traži ubrzanje administrativnih postupaka. Da bi to bilo moguće potrebno je osigurati brzinu postupanja na strani administrativnih tijela koja upravljaju postupcima izdavanja dozvola. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 189 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 2. | st. (6) Predlažemo umjesto izraza „Za izgradnju proizvodnog postrojenja vjetroelektrane i sunčane elektrane“ pisati izraz „Za izgradnju proizvodnog postrojenja iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije“. Obrazloženje: Predlažemo urediti za širi skup proizvodnih postrojenja različitih tehnologija tj. ne samo za VE i SE. Predlažemo nakon izraza „...osniva se pravi služnosti“ dodati izraz „i/ili pravo građenja“ | Nije prihvaćen | Obzirom da samo određeni oblici korištenja OIE zahtjevaju povećane površine ne može se na jednaki način tretirati sve OIE i pravo služnosti je iznimka, a ne pravilo. |
| 190 | HGK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Članak 1. | Članak 1. stavak 1. Članice Zajednice OIE HGK predlažu u stavku 1. iza riječi visokoučinkovitu kogeneraciju dodati sljedeći termin „pretvorbu i pohranu energije dobivene iz OIE“. U tom slučaju stavak bi glasio: „Ovim se Zakonom stvara okvir za promicanje korištenja obnovljive energije na održivi način, uređuju planiranje i poticanje proizvodnje i potrošnje električne energije proizvedene u proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije i visokoučinkovitu kogeneraciju, pretvorbu i pohranu energije dobivene iz OIE, utvrđuju se mjere poticanja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije… „ Članak 1. stavak 4. Članice Zajednice OIE HGK predlažu u stavku 4. iza riječi visokoučinkovite kogeneracije dodati sljedeći termin „pretvorbu i pohranu energije proizvedene iz OIE“. Stavak bi glasio: „(4) Za planiranje, projektiranje, građenje, korištenje, održavanje i uklanjanje proizvodnih postrojenja i proizvodnih jedinica koja proizvode električnu energiju iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije te pretvorbu i pohranu energije proizvedene iz OIE primjenjuju se odredbe propisa kojima se uređuju zaštita okoliša i prirode, zaštita i očuvanje kulturnih dobara, državnih potpora, prostorno uređenje, gradnja, tržište električne energije, koncesije, pomorsko dobro, vodno gospodarstvo, obavljanje gospodarskih djelatnosti, pravo vlasništva i drugih srodnih prava te odredbe drugih propisa.“ | Nije prihvaćen | Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 191 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Predmet Zakona | Predlaže se dodati cijeli novi članak vezan za rješavanje imovinskopravnih odnosa koji bi glasio kako slijedi: Imovinsko-pravni odnosi Članak x. (1) Za postrojenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije koji se ne grade na vlastitom zemljištu, osniva se služnost dok se za gradnju priključne trafostanice osniva pravo građenja. OBRAZLOŽENJE: Navedeno se pokazalo optimalno u praksi, a svojedobno je ta praksa uspostavljena kroz zajedničku komunikaciju više zainteresiranih ministarstava. Ipak u pojedinim tijelima nadležnima za izdavanje lokacijskih dozvola javljaju se ideje da bi to trebalo gledati od slučaja od slučaja hoće li to biti pravo građenja ili služnost što može dovesti do nepotrebnih komplikacija (npr. pravo žalbe na parcelacijski elaborat). (3) Imovinsko-pravni odnosi na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne ili regionalne samouprave za postrojenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije rješavaju se na način da omoguće pravo korištenja nekretnina za sve dijelove projekta tijekom cjelokupnog predvidivog roka trajanja projekta nakon izgradnje. Ugovori koji su sklopljeni prije stupanja na snagu Zakona uskladit će se u roku od 6 mjeseci. Ako se radi rekonstrukcija postrojenja, na zahtjev nositelja projekta ugovori o služnosti i pravu građenja mogu se izmijeniti prije njihova isteka. OBRAZLOŽENJE: Vrijeme trajanja projekta mijenjalo se kroz godine od 20, 25 do 30 godina i to od trenutka sklapanja ugovora. Na taj način se stvaraju nepotrebne prepreke bankabilnosti projekta. Npr. ugovori sklopljeni prije nekoliko godina, a za koje projekte upravo kreće gradnja, od puštanja u pogon bi imali služnost na kraći rok nego što je vijek trajanja postrojenja. Istovremeno, privatne vlasnike se izvlašćuje bez određenog roka trajanja, dok god postoji potreba za korištenjem nekretnine te stoga tu dobru praksu treba primijeniti i na državno zemljište i ono u vlasništvu JLS. (3) Postupci rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne ili regionalne samouprave za postrojenja obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije koji su ishodili energetsko odobrenje rješavaju se u roku od 60 dana od podnošenja urednog zahtjeva. OBRAZLOŽENJE: Tijela koja rješavaju imovinskopravne odnose to ne smatraju upravnim postupkom pa za isto nije propisan rok. Istovremeno, u rješavanje tih odnosa može se krenuti tek nakon lokacijske dozvole u kojem trenutku projekt od statusa spremno za gradnju dijeli nekoliko mjeseci te je dugoročno rješavanje ovih odnosa značajna prepreka. (4) Ako je Republika Hrvatska ili jedinica lokalne samouprave vanknjižni vlasnik, na zahtjev nositelja projekta nadležno državno odvjetništvo ili jedinica lokalne samouprave u roku od 15 dana pokrenut će postupak uknjižbe prava vlasništva Republike Hrvatske, odnosno jedinica lokalne samouprave u zemljišnim knjigama. OBRAZLOŽENJE: Također u cilju ubrzanja postupka. (5) Ako se zahtjev nositelja projekta iz stavka 3. ovog članka odnosi na javne ili nerazvrstane ceste koje nisu upisane u zemljišnim knjigama ili u tim knjigama nije upisano njihovo stvarno stanje, odnosno koje nisu evidentirane u katastru ili nije evidentirano njihovo stvarno stanje, pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno jedinica lokalne samouprave u roku od 15 dana pokrenut će postupak upisa u zemljišne knjige, odnosno postupak evidentiranja u katastru u skladu sa zakonom koji uređuje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta. OBRAZLOŽENJE: Investitori često sklapaju ugovore o služnosti s upraviteljima cesta koji nisu podobni za uknjižbu u zemljišne knjige jer cesta tamo nije upisana pa samim time niti vlasnik. ovime bi se pridonijelo usklađenju zk stanja i vjerodostojnosti zemljišnih knjiga. | Nije prihvaćen | Pitanje imovinsko pravnih odnosa se ne rješava energetskim propisima. |
| 192 | Obnovljivi izvori energije Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, Predmet Zakona | Molimo pojašnjenje gdje je kroz zakon prenesen članak 18 RED II Direktive vezano za informacije i certifikacije. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 193 | HEP - Operator distribucijskog sustava d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, PRIJEDLOG ZAKONA O ONOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Predlaže se usklađenje teksta ovog zakona s odredbama i izrazima u ZoTEE-u i drugim zakonima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 194 | HGK | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja će se urediti novim Zakonom, te posljedice koje će proisteći njegovim donošenjem | Članice Zajednice OIE HGK predlažu dodati termin „pohrana“ i „pretvorba obnovljive energije“ u svim odredbama koje se tiču rješavanja statusa postrojenja za proizvodnju obnovljive energije. | Nije prihvaćen | Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 195 | HRVATSKI OPERATOR TRŽIŠTA ENERGIJE d.o.o. | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Osnovna pitanja koja će se urediti novim Zakonom, te posljedice koje će proisteći njegovim donošenjem | "propisuje se donošenje uredbe kojom se uvode novi kriteriji održivosti biomase koja se upotrebljava u sektoru električne energije te sektoru grijanja i hlađenja kako bi se i dalje osiguravala visoka ušteda emisija stakleničkih plinova" - Nigdje u prijedlogu Zakona nije stipulirano donošenje ove uredbe. Predlažemo dodati. | Prihvaćen | Prihvaća se. |
| 196 | HGK | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom | „Zakonom se osigurava da se tijekom postupaka ocjene, planiranja ili izdavanja dozvola za proizvodna postrojenja za proizvodnju obnovljive energije, uzme u obzir cjelokupno pravo Europske unije, u području zaštite okoliša te doprinos energije iz obnovljivih izvora u ostvarivanju ciljeva zaštite okoliša i ciljeva u području klimatskih promjena, osobito u usporedbi s postrojenjima koja ne proizvode energiju iz obnovljivih izvora.“ Članice Zajednice OIE HGK predlažu iza navoda „za proizvodna postrojenja za proizvodnju obnovljive energije“ dodati termin pohrana energije i proizvodnja vodika (tzv zelenog vodika). | Nije prihvaćen | Prihvaćanje istog bi moglo dovesti do dvostrukog bilanciranja energije proizvedene iz obnovljivih izvora. |
| 197 | HGK | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Pitanja koja se rješavaju ovim Zakonom | Članice Zajednice OIE HGK predlažu dodati i termin „proizvođač“ u kontekstu kada se govori o uspostavi regulatornog okvira koji bi omogućio potrošačima vlastite energije iz obnovljivih izvora da proizvode, troše skladište i prodaju električnu energiju bez izlaganja nerazmjernim opterećenjima postavljaju se jasni kriteriji za korištenje posebnih statusa vezanih uz proizvodnju za vlastite potrebe. | Nije prihvaćen | Nema potrebe za dodavanjem posebnog termina. |
| 198 | HGK | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Ocjena stanja | Kada se govori o povećanju udjela obnovljivih izvora u grijanju i hlađenju sukladno Direktivi (EU) 2018/2001 članice Zajednice OIE HGK navode kako je nužno da Vlada RH putem donošenja novih zakona ili uredbi osigura da se minimalno za objekte koji služe za smještaj gostiju propiše obveza instalacije termopanela za potrebe grijanja tople vode kao i napredne sustave (izmjenjivači topline) za hlađenje. Članice Udruženja drvoprerađivačke industrije HGK mole sljedeću informaciju: Europska unija subvencionira i potiče novonastale poslovne subjekte za veće korištenje obnovljivih izvora energije u proizvodnji električne energije. Obzirom na navedeno hoće li se za tvrtke koje već imaju izgrađena postrojenja (duže od 10 godina) te koriste otpad iz proizvodnje paleta (piljevinu) za zagrijavanje tople vode za sušaru za drvo i fitosanitarnu komoru te poslovni prostor osigurati pravo na poticaj ili neki vid subvencije za kapacitet proizvodnje toplinske energije? Želimo se osvrnuti na Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama koji je donesen na temelju članka 17. stavka 2. i članka 20. stavka 4. Zakona o gradnji. Naime, članak 12. stavak 2. Tehničkog propisa ograničava korištenje elektrootpornih grijanja u većem omjeru od 20% ukupne uložene energije na grijanje čime se ograničava tranzicija prema obnovljivim izvorima energije. | Primljeno na znanje | Svrha Prijedloga Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), a time i stvaranje pravnog okvira temeljem koje će se ubuduće poticati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora. Kako se poticanje temelji na odobrenim programima potpora od strane nadležnih tijela, a koji su izrađeni prema zadanim smjernicama moguići su različiti sektorski pristupi vezano uz poticanje. |
| 199 | GRGA KOSTELAC | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Dok god imate osobe na ključnim pozicijama kojima su kriminalne radnje glavna preokupacija npr. Gordan Gašparović i Elizabeta Kos, a koji u ovom ministarstvu sudjeluju u donošenju propisa - neće biti kvalitetnih zakonskih rješenja koja će stvarno omogućiti razvoj našeg društva odnosno kvalitetne i održive investicije. Prikrivanje i lažiranje su i u ovim opisima prijedloga zakona te u predloženim odredbama. Umjesto dozvoljavanja malim investitorima (realno najkvalitenijim i u zapadnim članicama EU najpoželjnijim), koji mogu u par godina poduplati proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a čiji bi se viškovi el. energije otkupljivali po tržišnim cijenama, ovo ministarstvo uporno potiče neisplative investicije u ogromne i za građane RH skupo subvencioniarane investicije npr. vjetropark Krš-Pađene čija izgradnju kreditiramo putem HBOR-a te otkupljujemo tako proizvedenu el. energiju i po 10 puta većoj cijeni od one na tržištu EU. Koruptivnost koja izbija iz svake pora svakog prijedloga bilo kojeg propisa ovog ministarstva je preočita, a sve na štetu građana RH, a ovdje dodatno i na štetu održivog razvoja. Donošenjem ovakvih propisa neće se postići upravo ono što se deklarativno ističe, razvoj društva i održivosti. Konstantno je jedino lažiranje uspjeha tj. statistike, ovdje konkretno o "obnovljivim izvorima energije" pa se kod nas (statistike ovog ministarstva) i energija dobivena od drva i drvnih prerađevina prikazuju kao energija dobivena iz obnovljivih izvora, naravno smatrajući šumu kao obnovljiv izvor energije, a koje se prije nije tako prikazivala. Time ispada da krajevi koji su najsiromašniji i gdje je udio grijanja na drva gotovo 100% te enegretskih ovojnica (fasada) 0% - najviše doprinose održivosti, a što je potpuno pogrešna intrepretacija tj. prikazivanje činjenica. Ovo ministarstvo da je nastavilo sa subvencioniranjem energetski učinkovitih ovojnica (fasada) bi smanjilo i do 50% potrošnju drvu za potrebe grijanja čime bi se, po njihovim apsurdnim statistikama, umanjio udio energije koji se dobiva iz obnovljivih izvora, iako bi tim znatno doprinjelo održivosti te smanjenju gubitka odnosno uzaldne potrošnje energije. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 200 | Marinko Pavlović | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Predlažem da u poglavlju Pojmovi Nacrta Zakona članak 4. točka 50. dodate pojam rekuperatinvo (regenerativno) postrojenje, koja glasi: 50. rekuperativno (regenerativno) postrojenje – proizvodno postrojenje u kojem se kinetička energija kočenjem pretvara u električnu energiju pri čemu se rekuperativna (regenerativna) postrojenja smatraju proizvodnim postrojenjima koja koriste obnovljive izvore energije | Nije prihvaćen | Kako se Prijedlogom Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (preinaka) (tekst značajan za EGP) (SL L 328, 21.12.2018.), a istom se rekuperativno (regenerativno) postrojenje ne smatra proizvodnim postrojenjem koje bi bilo predmet ovog Zakona. |
| 201 | Hrvatska elektroprivreda - dioničko društvo | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Načelno predlažemo da se u prijedlogu Zakona o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji više koristi izraz „priključna snaga“, a manje „instalirana snaga“ i „kapacitet“ s obzirom na tehnički izričaj, izdane suglasnosti o priključenju i sučelje proizvodnje s mrežom; detaljnije je opisano kroz pojedinačne primjedbe. Potrebno je tekstualno razlučiti i opisati u pojmovniku različitost količina za isporuku proizvedene električne energije (predano u mrežu za obračunsko razdoblje na pojedinom OMM) od neto obračunate isporučene električne energije u mrežu (netiranje energije po istodobnim mjernim intervalima za više OMM preko kojih se prima i/ili predaje električna energija u mrežu). Vidjeti konkretne primjedbe po pojedinim člancima. Predlažemo definirati prodaju svih proizvedenih količina električne energije (izmjereno po pojedinačnim OMM) povlaštenih proizvođača s obzirom da elektrane/proizvodna postrojenja kupuju dio energije od opskrbljivača za vlastitu i opću potrošnju preko OMM na sučelju s mrežom. Predložena granična snaga od 10,8 kW za „Postupak jednostavne obavijesti za priključivanje na mrežu“ treba biti jasno argumentirana odnosno utemeljena na izračunu (formuli) za 1-fazni odnosno 3-fazni priključak. (Mišljenja smo da eventualno obrazloženje o preuzetim veličinama iz EU regulative nije dovoljno niti tehnički argumentirano). Predlaže se definiranje koncepta naknade za pokriće troškova energije uravnoteženja EKO bilančne grupe temeljiti prema pogrešci između plana i ostvarenja pojedinog proizvodnog postrojenja, a ne prema količini proizvedene energije. Sustav obračuna troškova uravnoteženja treba prepoznati kvalitetu planiranja i stimulirati proizvođače za daljnje unapređenje procesa planiranja, sustav prema proizvedenoj količini je demotivirajući. Otvara se krucijalno pitanje da li netko može imati prava krajnjeg kupca ako većinu vremena isporučuje električnu energiju u mrežu, npr. u saldu mjesečnih obračunskih količina proizvodi 10 mjeseci, a 2 mjeseca troši električnu energiju. Da li je saldo količina proizvodnje i potrošnje na razini kalendarske godine jedini i opravdani kriterij za definiranje statusa korisnika mreže? Također otvoreno je pitanje priključne snage za smjer predaje i smjer preuzimanja iz mreže na pojedinom sučelju korisnika s mrežom. Mišljenja smo da je to pitanje lokalnog stanja i tokova u mreži, utemeljeno na proračunima, odnosno istu ne treba % donositi na razini države, jer je isto tehnički neutemeljeno. Predlažemo usklađenje pojmova iz čl. 4. s pojmovima iz nacrta prijedloga ZOTEE-a, a poglavito u čl. 4. st. 29, st. 40., st. 41., st. 44, st. 51, st. 62. koji uvode nove sudionike na tržištu, a koji nisu prepoznati u prijedlogu ZOTEE i čija prava i obveze nisu precizirana u prijedlogu ZOTEE i prijedlogu Zakona o OIEVUK | Djelomično prihvaćen | Razrađeno u odgovorima na konkretne primjedbe koje se ovdje napominju. |
| 202 | DRAŽEN ŠPIONJAK | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | I samo smo zainteresirani za obnovljive izvore ali pod ovim uvjetima obračuna najvjerovatnije da odustajemo zbog same potrošnje i proizvodnje električne.energije,veću proizvodnju bi imali tijekom ljetnog razdoblja a potrošnju tijekom zimskog razdoblja(potrošnja za zagrijavanje stambenog objekta) | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 203 | Zdravko Faletar | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Predlažem izmjenu čl 51 stavak 9 Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je jedan mjesec, tako da glasi Obračunsko razdoblje iz stavaka 5. i 7. ovoga članka je 12 MJESECI. Naime u vrijeme kada je najveća proizvodnja tada je potrošnja najmanja i obrnuto.Tako da obračunsko razdoblje od 1 mjesec je krajnje nepovoljno i destimulirajće za eventualne buduće investitore u solarne elekerane za vlastitu proizvodnju | Nije prihvaćen | Obračunsko razdoblje je 1 mjesec a za samoopskrbu je bilanciranje na razini 1 kalendarske godine, uvjetovano propisima iz područja financija. |
| 204 | Krešo Vrkić | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | I dalje postoje kvote koje se već puno godina arbitrarno koriste i iz kojih je proistekla previsoka cijena struje iz obnovljivih izvora i ogromni projekti vjetroelektrana koje plaćaju građani. Odustanite od kvota i previsokih otkupnih cijena iz obnovljivih izvora jer je to leglo korupcije. Omogučite i potičete izgradnju mikro solarnih elektrana koje nisu spojene na mrežu već djelomično ili u cijelosti rješavaju potrebe jednog ili više domačinstava tako da u zakonu riješite npr. ugradnju na krovove takvih elektrana bez potrebe traženja građevinskih dozvola ili korištenje mikro vjetroturbina ako za to postoje zakonom propisani uvjeti za izgradnju i postavljanje. Omogučite i potičete izgradnju mikro solarnih elektrana koje su spojene na mrežu, ali koje moraju više od 75% proizvedene energije trošiti za vlastite potrebe, a onda uvedite obvezu HEP-u da otkupljuje viškove proizvedene energije ali ne po subvencioniranim nego po nižim cijenama od onih po kojima HEP prodaje energiju. Prijedlog zakona je potencijalno klijentelistički, a ne potiče razvoj obnovljivih izvora na mikro razini i ne potiče samoodrživost. Svi koji su zainteresirani neka pogledaju zakon o ovoj materiji koji je na snazi u Sloveniji i biti će jasno kuda smjera ovaj prijedlog zakona. | Primljeno na znanje | Zakonska rješenja su nediskriminatorno primjenjiva na sve oblike OIE. |
| 205 | IVAN BRKIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O OBNOVLJIVIM IZVORIMA ENERGIJE I VISOKOUČINKOVITOJ KOGENERACIJI | Obnovljivi izvori su jedina opcija ukoliko želimo nastaviti živjeti na ovom planetu na način na koji to radimo danas. Alternativa ne postoji! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |