Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 26. Članak 26. stavak 9. treba mijenjati na način da se izbriše dobno ograničenje, na način da navedeni članak glasi: „Djeci se ne naplaćuju troškovi prisilnog udaljenja.“ Članak 1. UN Konvencije o pravima djeteta definira dijete kao „svaku osobu mlađu od 18 godina, osim ako se zakonom koji se primjenjuje na dijete granica punoljetnosti ne odredi ranije“. Granica punoljetnosti u RH je 18 godina, te sukladno tome, navedena odredba Konvencije propisuje kako je dijete svaka osoba mlađa od 18 godina. Stoga predlažemo da se ne radi razlika u godinama djece već da se u skladu s UN Konvencijom o pravima djeteta sva prava koja su zajamčena jednom djetetu osiguraju i drugom. Nije prihvaćen Stavak 9. članka 26. ovoga Pravilnika propisuje dobnu granicu budući se radi o imovinsko-pravnoj obvezi a ne o prekršajnoj ili nekoj drugoj odgovornosti.
2 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 24. Članak 24. stavak 1. treba definirati što se smatra zajamčenom „drugom pravnom zaštitom“, ili u suprotnom brisati riječi: „, a nije mu zajamčena druga pravna zaštita.“ Interni procesi zaštite prava i ulaganja pritužbi trebali bi biti uvijek dostupni državljanima trećih zemalja unutar centra za strance. Ovaj mehanizam pruža im mogućnost da na najadekvatniji i najefikasiji način prijave nepravilnosti unutar sustava, te bi on stoga trebao biti dostupan bez ograničenja. Nije prihvaćen Zajamčenom drugom pravnom zaštitom smatra se zaštita koja strancu pripada po sili zakona i koju je već ostvario ili ju može ostvariti a osobito iz područja upravnog, prekršajnog, kaznenog ili bilo kojega drugoga prava i postupka.
3 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 24. Predlažemo u stavku 2. iza riječi „je“ dodati „odmah“. Predlažemo u stavku 3. iza riječi „neotvorena“ dodati „isti dan“. Predlažemo iza stavka 3. dodati novi stavak 4. koji glasi: „Rukovoditelj centra dužan je u roku 8 dana od zaprimanja pritužbe odgovoriti na podnesenu pritužbu.“ Naime,svrha smještaja u prihvatne centre je ograničiti kretanje osobama iz točno utvrđenih zakonskih razloga i to na što kraće vrijeme koje je potrebno za provedbu odgovarajućih postupaka (primjerice radi provedbe prisilnog udaljenja) stoga smatramo potrebnim istaknuti nužnost rješavanja prigovora u rokovima drugačijim i kraćim od onih istaknutim u članku 5a. važećeg Zakona o policiji. Nadalje,predlažemo izmjenu u stavku 4. , te predlažemo da shodno prethodnom komentaru isti postane stavak 5. Naime članakom 212. stavkom 3. Zakona o strancima propisano je da će se državnim tijelima, međunarodnim organizacijama i organizacijama civilnog društva koje se bave zaštitom ljudskih prava osoba kojima je ograničena sloboda kretanja omogućiti da posjete centar. Dakle, iz navedene je odredbe Zakona o strancima jasno da se navedeno pravo mora omogućiti kao i da isto nije vezano za sklopljene sporazume o suradnji, te je stoga nejasno zašto se ovo pravo ograničava prijedlogom pravilnika. Posebice se navedeno pravo na ovaj način ne bi smjelo ograničavati državnim tijelima i instucijama, kao ni međunarodnim organizacijama koje na temelju svog mandata djeluju u RH i surađuju s hrvatskim vlastima. Stoga se predlaže u stavku 4. iza riječi „sloboda“ staviti točku „.“ te brisati tekst „s kojima Ministarstvo ima sklopljen sporazum o suradnji“. Predlažemo izmjene u stavku 6. kao i da navedeni stavak postane stavak 7. Naime da bi odvjetnik ili drugi pružatelj pravne pomoći (pravnik iz udruge registrirane za pružanje besplatne pravne pomoći,a koji se nalazi na listi pružatelja besplatne pravne pomoći) postao opunomoćenik stranke potrebno je da sa strankom potpiše punomoć za zastupanje. Međutim ovako normiran stavak 6. koji pružatelja pravne pomoći koji (još) nije opunomoćenik izjednačuje s posjetiteljem, potencijalno zbog rokova koji teku može utjecati na kvalitetu pružene pravne pomoći, a na način i zbog razloga objašnjenih u komentaru na članak 18. ovog prijedloga. Stoge se predlaže stavak 6. izmijeniti na način da glasi: „Ukoliko odvjetnik ili drugi pružatelj pravne pomoći nije opunomoćenik stranca, smatra se posjetiteljem, osim ukoliko dolazi u centar kako bi potpisao punomoć za zastupanje državljanina treće zemlje.“ Djelomično prihvaćen U članku 24. stavku 2. iza riječi „dužan“ dodaje se riječ „odmah“, a iza točke dodaje se rečenica „Odgovor na pritužbu dostaviti će se strancu u najkraćem mogućem roku“, tako da stavak 2. članka 24. glasi: „Pritužbu iz stavka 1. ovoga članka stranac može predati bilo kojem policijskom ili državnom službeniku koji ju je dužan odmah predati rukovoditelju centra, a koji će potom ovlastiti osobu za poduzimanje daljnjih mjera i radnji zbog utvrđivanja osnovanosti navoda pritužbe. Odgovor na pritužbu dostaviti će se strancu u najkraćem mogućem roku“. Prihvatni centri za strance su štićeni objekti Ministarstva unutarnjih poslova u kojima je kretanje i zadržavanje nadzirano i dopušta se pristup osobama, organizacijama i institucijama koje u okviru svoje nadležnosti imaju ili moraju imati pravo pristupa. Kako bi pravo pristupa takvih osoba, organizacija ili institucija bilo konzumirano nužno je stoga imati jasna pravila i procedure pristupa i ponašanja u takvim objektima prvenstveno zbog sigurnosnih a i zbog razloga organizacije života i rada u takvim štićenim objektima( i utvrditi međusobna prava i obveze. Stoga, Ministarstvo unutarnjih poslova treba imati mehanizam jasno utvrđenih međusobnih prava i obveza. Pravilnikom o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku povratka (NN 57/18) i Pravilnikom o besplatnoj pravnoj pomoći u postupku odobrenja međunarodne zaštite (NN 140/15) propisane su liste pružatelja besplatne pravne pomoći kao i međusobna prava i obveze. Pružatelji besplatne pravne pomoći mogu uvijek i u vrijeme koje žele, ostvariti pristup i posjet strancu kao i svi drugi opunomoćenici ili posjetitelji.
4 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 23. Članak 23. stavak 1. treba mijenjati na način da se doda točka koja glasi: „Pravo na neograničen broj besplatnih telefonskih razgovora sa svojim opunomoćenikom.“ U skladu s prethodnim komentarima vezanim uz pristup pravnoj pomoći i odabranom opunomoćeniku, važno je osigurati da osoba ima na raspolaganju razgovor sa svojim opunomoćenikom te na neometan pristup pravnoj podršci. Ukoliko neograničen broj poziva nije moguć, predlažemo ograničiti na adekvatan broj poziva tjedno. Nije prihvaćen Stavkom 4. članka 17. ovoga Pravilnika propisan je način komunikacije stranaca s osobama izvan centra.
5 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 23. Predlažemo izmijeniti točku 15. u stavku 1. na način da se iza riječi odobrenja briše „i nadzora“. Naime ukoliko se osobi odobri da u određeno vrijeme koristiti vlastiti mobilni telefon potrebno je da osoba ima pravo na privatnost razgovora, a posebno na razgovor bez nadzora s odvjetnikom, te institucijama i udrugama koje se bave zaštitom ljudskih prava Nije prihvaćen Riječ „nadzor“ propisana je kao svojevrsna obveza stranca da nakon korištenja vrati mobilni telefon budući je člankom 51. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja (NN 68/18) je propisano da stranac sa sobom ne smije imati tehnička sredstva za komunikaciju. Razgovori telefonom i razgovori putem telefonskih govornica su nenadzirani.
6 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 22. Predlažemo iza točke 6. dodati pod točku 7. na način da glasi „7. na razgovor sa svojim opunomoćenikom,“ te analogno tome promijeniti na odgovarajući način redoslijed rednih brojeva u nadolazećim točkama. Također predlažemo da se uvrste sljedeće stavke, a koje su navedene i u trenutno važećem pravilniku na način da se dodaju sljedeće tri točke: „12. zatražiti stručnu pomoć ovlaštenih službenika radi rješavanja svog statusa, 13. koristiti dozvoljene vlastite stvari koje su spremljene na čuvanju, 14. nabaviti manju količinu osobnih potrepština iz vlastitih sredstava.“ Nije prihvaćen Stavkom 4. članka 17. ovoga Pravilnika propisan je način komunikacije stranaca s osobama izvan centra kao što je stavkom 4. 5. i 6. članka 24. propisano pravo na komunikaciju s opunomoćenikom, dok su u članku 21. propisane njegove obveze pa time i davanje informacija o svome identitetu, državljanstvu ili punim i drugim ispravama i dokumentima kao bi što prije bio otpušten iz centra i bila mu pružena stručna pomoć u povratku, a stavkom 9. članka 22. stancu je ostavljena mogućnost posjedovanja vlastitih novčanih sredstava iz kojih može nabaviti osobne potrepštine
7 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 18. Članak 18. stavak 6. U svrhu izbjegavanja arbitrarnih ocjena, nužno je adekvatno definirati pojam posjetitelja koji „predstavlja opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje ili je sklon protupravnom ponašanju i kršenju propisa“ te na koji način i uvidom u koje evidencije će navedena okolnost biti utvrđena. Nije prihvaćen Stavkom 4. i 5. članka 18. ovoga Pravilnika propisano je da će se stranca obavijestiti o namjeravanom posjetu i posjetitelju kao što je propisana i obveza njegovog izjašnjavanja o primanju posjeta i pružanja saznanja o posjetitelju. U cilju zaštite stranca od neželjenih ili prisilnih posjeta i postupaka policijski službenici dužni su provjeriti sve okolnosti posjeta i sukladno odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima provjeriti njegov utvrditi identitet i sklonosti protupravnom ponašanju. Na taj način primjerice moguće je onemogućiti posjet krijumčara osobi koju je krijumčarila ili s kojom je trgovala.
8 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 18. Članak 18. iza stavka 6. potrebno je umetnuti stavak 7. koji glasi: „Opunomoćeniku državljana treće zemlje koji boravi u centru ne može se onemogućiti posjet.“ Navedeno je nužno radi osiguravanja pristupa državljanu treće zemlje njegovom odabranom opunomoćeniku te osiguranja nesmetane, promptne i adekvatne komunikacije u svrhu ostvarivanja njegovih/njezinih prava i interesa. Nije prihvaćen Stavkom 4. članka 18. ovoga Pravilnika propisano je da će se stranca obavijestiti o namjeravanom posjetu i posjetitelju. Opunomoćenik stranca istoga može uvijek posjetiti i u neograničenom broju.
9 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 18. Članak 18. iza stavka 3. potrebno je dodati stavak 4. koji glasi: „Posjet pružatelja pravne pomoći nije potrebno najaviti.“ Nužno je uvesti iznimku od najave posjeta za ovlaštene pružatelje pravne pomoći, u svrhu zaštite prava državljana trećih zemalja koji su smješteni u centar. Period od dva dana u mnogo situacija koje zahtijevaju hitnu pravnu podršku nije adekvatan, te stoga zbog takvih ograničenja osobe unutar centra mogu ostati bez nužne podrške i savjeta. Navedeno posljedično može ugroziti ostvarivanje njihovih zakonom i Ustavom zajamčenih prava. Nije prihvaćen Stavkom 4. i 5. članka 18. ovoga Pravilnika propisano je da će se stranca obavijestiti o namjeravanom posjetu i posjetitelju kao i izražavanje volje stranca o primanju posjeta. Pružatelj besplatne pravne pomoći kao i opunomoćenik stranca istoga mogu uvijek posjetiti i u neograničenom broju.
10 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 18. Članak 18. st. 6. navodi kako se posjet može onemogućiti ako se utvrdi da posjetitelj nije najavljeni posjetitelj ili ako predstavlja opasnost za javi poredak, javnu sigurnost i zdravlje ili je sklon protupravnom ponašanju i kršenju propisa. Smatramo važnim propisati način na koji će se utvrđivati predstavlja li posjetitelj opasnost za javni poredak, javnu sigurnost i zdravlje ili je sklon protupravnom ponašanju i kršenju propisa, odnosno navesti koje vrste provjere posjetitelja će se raditi i uvidom u koje evidencije. Ukoliko se posjeta i zabrani, smatramo potrebnim da voditelj Centra donese pisanu obrazloženu odluku kako vi se izbjegla arbitrarnost u postupanju. Nadalje, ovako postavljena mogućnost posjeta, odnosno mogućnosti ograničavanja su šire postavljenje nego Zakonom o izvršavanju kazne zatvora, pa se time osobe lišene slobode u prihvatnim centrima, među kojima su nerijetko tražitelji međunarodne zaštite, žene, djeca i maloljetnici stavljaju u nepovoljniji položaj od počinitelja kaznenih djela. Člankom 18. st. 3. propisano je i da se posjet mora najaviti Centru pisanim putem dva dana ranije, dok je čl. 24. st. 6. propisano da se odvjetnik, ukoliko nije opunomoćenik stranca, smatra posjetiteljem a st. 7. propisuju kako posjet može trajati najviše jedna sat, te se može produžiti po odobrenju rukovoditelja centra ili osobe koju on ovlasti. Smatramo kako navedeno može dovesti do kršenja i ograničavanja samostalnosti i neovisnosti obavljanja odvjetničke službe zajamčene u članku 27. Ustava RH i članka 2. Zakona o odvjetništvu. Također, međunarodni standardi jamče državljanima trećih zemalja pravo na nesmetani pristup odvjetniku od samog početka lišavanja slobode bez ograničenja i cenzorstva. Onemogućavanje i otežavanje na bilo koji način odvjetnika da dođe u kontakt sa stankom je neprihvatljivo i predstavlja povredu članka 6. Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava. Stoga, se odvjetnik koji dolazi u Centar kako bi od stranca pribavio odvjetničku punomoć svakako ne bi trebao smatrati posjetiteljem, a zbog rokova u postupku povratka svakako ne bi trebao čekati odobrenje za posjet dva dana. Isto tako, sporne odredbe Pravilnika predviđaju stroži režim komunikacija i posjeta odvjetnika u centre državljanima trećih zemalja od zatvorskog režima. Naime, Zakon o izvršavanju kazne zatvora jamči nenadzirane posjete odvjetnika koji se mogu uskratiti samo u slučaju zloporabe (članak 119.). Državljanima trećih zemalja nije ograničena sloboda kretanja primjenom kaznene ili prekršajne sankcije, već je lišavanje njihove slobode krajnja mjera osiguranja njihovog prisilnog udaljenja i povratka. Stoga, smatramo kako bi ograničenja prava i sloboda državljana lišenih slobode u Centrima trebala odgovarati svrsi lišavanja slobode, a ne biti izjednačena s pravima zatvorenika ili, kao u ovom slučaju, čak i postrožena. Primljeno na znanje Stavkom 4. i 5. članka 18. ovoga Pravilnika propisano je da će se stranca obavijestiti o namjeravanom posjetu i posjetitelju kao što je propisana i obveza njegovog izjašnjavanja o primanju posjeta i pružanja saznanja o posjetitelju. Kako bi se zaštitio stranac od neželjenih ili prisilnih posjeta i postupaka policijski službenici na način propisan odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima dužni su provjeriti informacije o posjetitelju i okolnosti posjeta. Na taj način primjerice moguće je onemogućiti posjet krijumčara strancima za kojega postoji opravdana sumnja da ih krijumčario ili s kojima je trgovao. Upravo zbog takvih razloga uvedene su odredbe o informiranju stranca o posjetu i njegovom izjašnjavanju o posjetu i posjetitelju kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći i pravnom savjetu. (Kao pod komentarom 21.) Pristup besplatnoj pravnoj pomoći i pravnom savjetu kao i angažiranju vlastitog opunomoćenika omogućena je strancu tijekom cjelokupnog trajanja postupka povratka odnosno od trenutka njegovoga zatjecanja u protupravnom ponašanju pa sve do prisilnog udaljenja. Budući se postupci povratka stranca iz Europskog gospodarskog prostora odnosno Republike Hrvatske odvijaju na načelima Zakona o općem upravnom postupku u skladu s odredbama toga Zakona potrebno je primjenjivati i načela pravnog zastupnika odnosno opunomoćenika. Komunikacija stranca s opunomoćenikom ili drugim posjetiteljima je nenadzirana o čemu se i posjetitelj i opunomoćenik posebno pisano informiraju. Rok od dva dana za najavu posjeta propisan je zbog organizacijskih i tehničkih razloga rada u centrima kao i rasporeda dnevnih aktivnosti i vremena za primanje posjeta zbog primjerice nemogućnosti organiziranja dvije ili više posjeta u isto vrijeme s drugim aktivnostima i poslovima. Također u dosadašnjoj praksi nije zabilježeno da bi se opunomoćenicima ili drugim posjetiteljima uskratio željeni termin posjeta.
11 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 18. Predlaže se razmotriti drugačije normiranje ovog članka vezano za posjete osobama smještenim u prihvatne centre za strance. Naime ovakvo normiranje posjeta, a posebno jer članak 24. ovog prijedloga vezano za posjete odvjetnika, te ostalih upućuje na ovaj članak, postavljeno je strože nego što su primjerice u praksi organizirane posjete odvjetnika osuđenicima koji izdržavaju kaznu zatvora. S obzirom na profil osoba koje se smještaju u Prihvatni centar za strance potrebno je propisati drugačija i manje stroža pravila vezano za posjete, na način da je dovoljno da se posjete najave pisanim putem maksimalno dan ranije, a u opravdanim slučajevima pisana najava dan ranije za odvjetnike i ostale pružatelje pravne pomoći nije potrebna. Ovo posebice treba urediti u odnosu na posjete odvjetnika i pružatelje pravne pomoći koji dolaze potpisati punomoć za zastupanje osoba, a s obzirom na kratkoću pojednih rokova. Ističemo kao primjer, da u slučaju tražitelja međunarodne zaštite rok za podnošenje tužbe upravnom sudu protiv rješenja o ograničenju slobode kretanja temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti iznosi 8 dana, a isti je rok određen i u nekim slučajevima za podnošenje tužbe protiv rješenja MUP-RH kojim je odlučeno o zahtjevu za međunarodnu zaštitu. S obzirom da unutar navedenog vremena, odvjetnik tj. drugi pružatelj pravne pomoći mora stupiti u kontakt sa strankom, potpisati punomoć, te napraviti i uvid u spis kod nadležnog tijela (što je moguće tek nakon što pribavi punomoć) te u ostavljenom roku podnijeti tužbu, jasno je da bi najavu za dolazak u centar trebalo prilagoditi navedenim okolnostima. Također posjete opunomoćenika ne bi trebale biti ograničene na sat vremena jer će u pojedinim slučajevima biti potrebno više vremena za razgovor između stranke i pružatelja pravne pomoći. Također s obzirom da članak 22. st.1.t.7. ovog Prijedloga normira pravo na posjete, ograničenje ovog prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju, te u granicama nužnim za ostvarenje svrhe ograničenja, u što svakako ne spada i posjeta opunomoćenika. Zbog toga, ali i zbog opasnosti koje se može pojaviti u primjeni stavka 5. ovog članka, predlažemo brisanje stavka 5., dok je stavak 6. potrebno drugačije normirati. Nadalje, iako se trenutno ne provodi postupanje na granici ili u tranzitnom prostoru sukladno članku 42.Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, te je u ovom trenutku nejasno gdje će u budućnosti biti smještene osobe koje bi podlijegale pod navedeno postupanje te hoće li se za potrebe smještaja navedenih osoba koristiti primjerice tranzitni prihvatni centri, pa će onda i samim tim spadati i pod pravila ovog pravilnika, napominjemo da je u slučaju donošenja rješenja u postupcima iz navedenog članka 42. rok za podnošenje tužbe upravnom sudu iznosi samo pet dana od dana dostave odluke, te bi ovako normiranje posjeta moglo značajno utjecati na ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć predviđenu Zakonom o međunarodnoj i privremenoj zaštiti Stoga se predlaže izmijeniti stavak 3. na način da glasi: „Posjeta se mora najaviti centru pisanim putem dan ranije, a u opravdanim slučajevima posjetu odvjetnika i pružatelja pravne pomoći nije potrebno najaviti.“ Predlaže se bristati stavak 5, kao što je prethodno istaknuto. Predlaže se iza stavka 7. dodati novi stavak 8.( pri čemu stavak 8. ovog članka iz prijedloga Pravilnika postaje stavak 9., odnosno ostaje stavak 8 ukoliko se briše stavak 5.) koji glasi:“ Odvjetnicima i drugim pružateljima pravne pomoći te nadležnim institucijama ili organizacijama iz područja zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda u okviru radnog vremena centra neće se ograničavati trajanje posjeta.” Nije prihvaćen Stavkom 4. i 5. članka 18. ovoga Pravilnika propisano je da će se stranca obavijestiti o namjeravanom posjetu i posjetitelju kao što je propisana i obveza njegovog izjašnjavanja o primanju posjeta i pružanja saznanja o posjetitelju. Kako bi se zaštitio stranac od neželjenih ili prisilnih posjeta i postupaka policijski službenici na način propisan odredbama Zakona o policijskim poslovima i ovlastima dužni su provjeriti informacije o posjetitelju i okolnosti posjeta. Na taj način primjerice moguće je onemogućiti posjet krijumčara strancima za kojega postoji opravdana sumnja da ih je krijumčario ili s kojima je trgovao. Upravo zbog takvih razloga uvedene su odredbe o informiranju stranca o posjetu i njegovom izjašnjavanju o posjetu i posjetitelju kao i pristup besplatnoj pravnoj pomoći i pravnom savjetu. Pristup besplatnoj pravnoj pomoći i pravnom savjetu kao i angažiranju vlastitog opunomoćenika omogućena je strancu tijekom cjelokupnog trajanja postupka povratka odnosno od trenutka njegovoga zatjecanja u protupravnom ponašanju pa sve do prisilnog udaljenja. Budući se postupci povratka stranca iz Europskog gospodarskog prostora odnosno Republike Hrvatske odvijaju na načelima Zakona o općem upravnom postupku u skladu s odredbama toga Zakona potrebno je primjenjivati i načela pravnog zastupnika odnosno opunomoćenika. Komunikacija stranca s opunomoćenikom ili drugim posjetiteljima je nenadzirana o čemu se i posjetitelj i opunomoćenik posebno pisano informiraju. Rok od dva dana za najavu posjeta propisan je zbog organizacijskih i tehničkih razloga rada u centrima kao i rasporeda dnevnih aktivnosti i vremena za primanje posjeta zbog primjerice nemogućnosti organiziranja dvije ili više posjeta u isto vrijeme s drugim aktivnostima i poslovima. Također u dosadašnjoj praksi nije zabilježeno da bi se opunomoćenicima ili drugim posjetiteljima uskratio željeni termin posjeta. (Sve kao pod komentarom 25.)
12 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 17. Radi zaštite interesa djeteta bez pratnje predlaže se u stavku 3. iza riječi skrbnikom dodati „ te uz suglasnost skrbnika i s opunomoćenikom“. Također predlaže se termin maloljetnik bez pratnje zamijeniti sa dijete bez pratnje. Nije prihvaćen Skrbnik ili posebni skrbnik je zakonski zastupnik maloljetnika koji štiti njegova prava i interese u postupcima za koje je imenovan. Također, u članku 3. stavku 1. točci 23. Zakona o strancima (NN 133/20) propisano je značenje pojma maloljetnika bez pratnje a isti pojam u članku 3. navodi i Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i vijeća o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom.
13 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 16. Članak 16. stavak 3. potrebno je brisati. Sloboda vjeroispovjedi, kao i njezino očitovanje i prakticiranje zajamčeno je Ustavom RH. Ograničavanje prava i sloboda Ustavom zajamčenih moguća su jedino zakonom, u skladu i na način propisan člankom 16. Ustava RH. Stoga proizlazi kako je propisivanje mogućnosti onemogućavanja prakticiranja vjere i održavanja vjerskih obreda u ovom slučaju protuustavno. Prihvaćen Članak 16. stavak 3. briše se.
14 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 16. Predlažemo brisanje stavka 3. Prijedlog stavka 3 nije u skladu s odredbama Zakona o strancima. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju Prihvaćen Članak 16. stavak 3. briše se.
15 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 14. Članak 14. st. 1. navodi kako se strancima omogućuje boravak na svježem zraku i to najmanje 2 sata dnevno. Smatramo da bi stranci kojima je ograničena sloboda kretanja, a naročito ranjive skupine među njima, trebali imati pristup otvorenom prostoru i svježem zraku dulje od dva sata, odnosno bez vremenskog ograničenja, a navedeno je i preporuka CPT. . Primljeno na znanje Člankom 14. stavkom 1. ovog Pravilnika propisano je najmanje vremensko trajanje boravka na svježem zraku. Budući da boravak na svježem zraku ovisi o volji stranaca istima se omogućava i dulje vrijeme boravka na otvorenom prostoru koje se raspoređuje sukladno vremenskim prilikama (sunce, kiša, snijeg itd.) i mogućnostima centra. Ranjive skupine osobito obitelji s malom djecom imaju pristup igralištu za djecu i više puta dnevno.
16 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 13. Članak 13. stavak 4. treba mijenjati na način da se briše točka na kraju te dodaju riječi: „na jezicima koje najčešće razumiju državljani trećih zemalja“. Navedeno je također nužno radi toga što adresanti navedenog rasporeda dnevnih aktivnosti moraju biti u mogućnosti iste razumijeti kako bi se dnevni raspored odvijao bez poteškoća. Nije prihvaćen Člankom 4. ovoga Pravilnika, između ostalog, propisana je obveza upoznavanja stranca s pravima, obvezama i zabranama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije zbog čega će se uz prijevode informativnih obrazaca o pravima obvezama i zabranama izraditi i prijevodi rasporeda dnevnih aktivnosti i izvjesiti na pogodna mjesta u centru. (Kao pod komentarom 4. 8. i 9.)
17 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 13. Predlaže se u stavku 4. (koji je u prijedlogu krivo označen kao stavak 3.) iza riječi aktivnosti dodati zarez „,“ te tekst „ preveden na jezike koje uobičajeno govore državljani trećih zemalja,„. Svrha postavljanja rasporeda dnevnih aktivnosti na oglasnu ploču je informiranje smještenih osoba o rasporedu aktivnosti, a da bi s navedenim mogli biti upoznati potrebno je da ovaj raspored bude preveden na jezike koji stranci uobičajeno koriste i razumiju. Nije prihvaćen Člankom 4. ovoga Pravilnika, između ostalog, propisana je obveza upoznavanja stranca s pravima, obvezama i zabranama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije zbog čega će se uz prijevode informativnih obrazaca o pravima obvezama i zabranama izraditi i prijevodi rasporeda dnevnih aktivnosti i izvjesiti na pogodna mjesta u centru. (Kao pod komentarom 4. 8. 9. i 15.)
18 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 10. Predlaže se izmijeniti stavak 6. ovog članka na način da glasi: „Državljanin treće zemlje može koristiti vlastitu odjeću i obuću.„ Naime smatramo da ovo ne bi trebala biti iznimka, već standard. Također ističemo da je ovo pravo omogućeno i zatvorenicima na izdržavanju kazne zatvora pa stoga ne vidimo razlog zašto ne bi bilo omogućeno i državljanima trećih zemalja smještenim u prihvatnim centrima za strance. Nije prihvaćen U članku 10. stavku 6. ovoga Pravilnika propisano je da se strancu može dati na korištenje vlastita odjeća ukoliko je prikladna za boravak u centru.
19 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 9. S obzirom da je detencija djece kranja mjera koju bi trebalo izbjegavati, skrećemo pozornost da u pogledu djece bez pratnje tražitelja međunarodne zaštite, preinačena Direktiva 2013/33/EU Europskog Parlamenta i Vijeća o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu propisuje da ukoliko se djeca bez pratnje smještaju u detenciju da se mora osigurati smještaj odvojen od odraslih osoba. Iako imenovanje skrbnika spada u djelokrug rada iz nadležnosti tijela/institucija socijalne skrbi, smatramo potrebnim istaknuti da ako nije neupitno utvrđeno da je osoba koja je imenovana skrbnikom član obitelji djeteta, smještaj zajedno sa skrbnikom, ako je primjerice kao skrbnik djetetu imenovana osoba iz kruga grupe osoba s kojom je dijete zatečeno, može dijete izložiti daljnjim opasnostima. Stoga predlažemo u tom smislu preciznije normirati ovu odredbu kako bi se izbjegle potencijalne opasnosti. Također predlažemo uskladiti terminologiju s Konvencijom o pravima djeteta na način da se umjesto pojma maloljetni stranac bez pratnje, koristi termin dijete bez pratnje. S obzirom na navedeno predlažemo izmijeniti navedeni članak na način da glasi: „Dijete bez pratnje moguće je smjestiti u sobu s punoljetnom osobom samo ako je ta osoba kao član njegove obitelji imenovana njegovim skrbnikom.“ Nije prihvaćen U članku 3. stavku 1. točci 23. Zakona o strancima (NN 133/20) propisano je značenje pojma maloljetnika bez pratnje a isti pojam u članku 3. navodi i Direktiva 2008/115/EZ Europskog parlamenta i vijeća o zajedničkim standardima i postupcima država članica za vraćanje državljana trećih zemalja s nezakonitim boravkom.
20 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 8. Iako je svrha ovog pravilnika prvenstveno odrediti pravila vezano za smještaj osoba kojima je kretanje ograničeno temeljem Zakona o strancima, u RH se u prihvatne centre za strance smještaju i tražitelji međunarodne zaštite ukoliko im je takva mjera određena temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, stoga prilikom normiranja treba imati u vidu i ovu kategoriju osoba. Stoga se predlaže dodati stavak 3. koji glasi: „Tražitelji međunarodne zaštite kojima je ograničena sloboda kretanja temeljem Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, ukoliko je moguće smjestit će se odvojeno od ostalih državljana trećih zemalja kojima je ograničenje slobode kretanja određeno temeljem Zakona o strancima.“ Naime, na ovakav standard smještaja tj. smještaj tražitelja međunarodne zaštite odvojeno od ostalih državljana trećih zemalja, ukoliko u državi članici ne postoje posebni centri u koje se smještaju oni tražitelji međunarodne zaštite kojima je sloboda kretanja ograničena smještajem u detenciju, predviđa i članak 10. preinačene Direktive 2013/33/EU Europskog Parlamenta I Vijeća o utvrđivanju standarda za prihvat podnositelja zahtjeva za međunarodnu zaštitu. Nije prihvaćen U članku 4. stavku 4. Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti je propisano da je tražitelj međunarodne zaštite državljanin treće zemlje ili osoba bez državljanstva, dakle osoba je koja nema hrvatsko državljanstvo.
21 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 7. Članak 7. st. 2. navodi kako će se predmeti pogodni za napad, ozljeđivanje, samoozljeđivanje ili bijeg, novac i druge stvari (putne isprave, mobilni telefoni, fotoaparati i sl. ) oduzeti strancima uz izdavanje Potvrde o privremenom oduzimanju predmeta i/ili novčanih sredstava iz sigurnosnih razloga. Ukazujemo da onemogućavanje korištenja vlastitih tehničkih sredstava za komunikaciju nije u skladu sa CPT standardima koji zahtijevaju da se državljanima trećih zemalja osigura redovit pristup telefonu ili svojim mobilnim telefonima s ciljem omogućavanja svrsishodnog kontakta s vanjskim svijetom. Isto tako, podsjećamo da CPT predviđa da sve osobe smještene u detencijske centre za migrante moraju imati pristup prostoru koji se može zaključavati u kojem mogu čuvati osobne stvari. Dapače, upravo je tu preporuku donio vezano uz posjet Centru Ježevo. Nije prihvaćen U članku 23. stavku 1. točci 15. propisano je da je zabranjeno korištenje mobilnog telefona bez odobrenja i nadzora što znači da stranac u svakom trenutku može zatražiti vlastita tehnička sredstva za komunikaciju kako bi u iste izvršio uvid ili obavio razgovor. Razgovori telefonom kao i razgovori putem telefonskih govornica su nenadzirani. Također u članku 51. Pravilnika o postupanju prema državljanima trećih zemalja (NN 68/18) je propisano da stranac sa sobom ne smije imati tehnička sredstva za komunikaciju. Stranci u centru imaju vlastite ormariće u koje mogu pohraniti osobe stvari manje vrijednosti koje mogu zaključati.
22 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 6. Članak 6. st. 1. Pravilnika propisuje kako je prilikom smještaja u Centar, stranac dužan o svom zdravstvenom i psihofizičkom stanju obavijestiti policijskog službenika, a posebno u slučaju postojanja zarazne bolesti ili neke druge ozbiljnije bolesti. St. 2. istog članka propisuje kako će stranac, u slučaju postojanja, ili sumnje u postojanje, zarazne bolesti biti smješten u posebnu prostoriju gdje će boraviti sve dok liječnik ne utvrdi njegovo zdravstveno stanje. Predlažemo da se odredi rok u kojem je liječnik obvezan pregledati strance, naročito ukoliko se radi o strancima s kroničnim ili akutnim bolestima kojima je potrebno brzo određivanje terapije. Naime i prema standardima CPT sve novo pridošle osobe u prihvatne centre trebao bi odmah pogledati liječnik ili kvalificirani medicinski tehničar koji je odgovoran liječniku . Dodatno, kao tijelo koje obavlja poslove Nacionalnog preventivnog mehanizma (NPM) sukladno ZNPM prilikom obilazaka Centara učili smo poteškoće u organizaciji zdravstvene zaštite. Primjerice, u jedan od Centara ne dolazi liječnik već se samo u slučaju potrebe poziva hitna medicinska pomoć, dok u Centar u Ježevu tim opće/obiteljske medicine dolazi dva puta u tjednu i obavlja prve preglede, kao i preglede osoba sa zdravstvenim poteškoćama, što se pokazalo nedostatnim. Dodatno, posebne prostorije namijenjene za smještaj osoba za koje postoji sumnja u zarazne bolesti nisu opremljene video nadzorom, niti imaju mogućnost poziva zvonom i otvaranja vrata pa je time onemogućeno svako pozivanje u slučaju potrebe. Također, obzirom da dva od tri Centra nemaju, osim policijskih službenika u različitim policijskim zvanjima, zaposlene osobe drugih struka, poput psihologa, socijalnog radnika, zdravstvenog osoblja, razvidno je da policijski službenici praktično na vlastitu odgovornost provode procjenu zdravstvenog stanja stranaca. Stoga bi bilo primjereno da se propiše da se u slučaju sumnje u zarazne ili druge bolesti poziva hitna medicinska pomoć, a kako bi liječnik otklonio svaku sumnju u primjerice postojanje zarazne bolesti i obavio prvi pregled, odnosno opći pregled iz čl. 11. st. 2. ovog Pravilnika. Dodatno i Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti također propisuje da se prilikom smještaja ranjivih skupina u detenciju treba utvrditi odgovara li takav smještaj njihovim osobnim okolnostima i potrebama, osobito zdravstvenom stanju ( čl. 54. st. 7.), pa je i iz tog razloga prvi pregled potrebno žurno obaviti. Primljeno na znanje Stavkom 1. i 2. članka 12. ovog Pravilnika propisano je da je za vrijeme boravka u centru strancu osigurana zdravstvena zaštita sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj (NN 80/13, 15/18 i 26/21) i Pravilniku o načinu pružanja zdravstvene zaštite strancu koji nezakonito boravi u Republici Hrvatskoj (NN 116/18), čijim odredbama je utvrđen način obavljanja epidemiološke anamneze, propisani su rokovi obveznog liječničkog pregleda i pružanja hitne zdravstvene zaštite kao i način pružanja specijalističko-konzilijarne zašite. U Prihvatnom centru za strance ustrojeno je stalno radno mjesto zdravstvenog radnika medicinske struke koji odmah po dolasku i smještaju stranca vrši osnovni zdravstveni pregled i medicinsku trijažu a prostorije namijenjene izolaciji ili karanteni se opremaju sustavom video nadzora čiji radovi su u tijeku.
23 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 4. Članak 4. stavak 1. treba mijenjati na način da se izbrišu riječi: „se opravdano pretpostavlja da ga“. Zbog razumijevanja prava i obveza državljana trećih zemalja nužno je jasno utvrditi koji jezik osoba razumije te time otkloniti sumnje na moguće narazumijevanje ili greške u komunikaciji. Također podržavamo izmjenu predloženu od strane Hrvatskog pravnog centra o uvođenju obrasca kojim bi se dodatno osiguralo razumijevanje prava i obveza. Nije prihvaćen Člankom 4. ovoga Pravilnika, između ostalog, propisana je obveza upoznavanja stranca s pravima, obvezama i zabranama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije zbog čega će se izraditi i informativni obrasci kao i potrebni prijevodi radi lakšeg informiranja stranca. Isto tako, već je izrađena i na najčešće jezike kojima se stranci služe, prevedena pisana obavijest strancu koja mu se uručuje prilikom dolaska i smještaja u Centar a sadrži osnovne informacije o pravilima boravku u centru i koju stranac potpisuje da je upoznat s njezinim sadržajem. (Slično kao pod komentarom 5.) Također, uz raspored dnevnih aktivnosti prevesti će se i izvijestiti informacije o obvezama pravima i zabranama.
24 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 4. Predlaže se Pravilnikom dodatno normirati i obrazac obavijesti koji bi sadržavao informacije na koje se upućuje u ovom članku, a koji bi na pojednostavljeni način pružao navedene informacije osobama smještenim u prihvatnim centrima. Predlaže se također da navedene informacije budu prevedene na jezike na koje se dodatno upućuje u komentarima na članak 2. ovog Prijedloga, te da se primjerak navedenog obrasca na odgovarajućem jeziku prilikom smještaja u centar uručuje osobi. Navedeno je i u skladu sa smjernicama Europskog odbora za sprječavanje mučenja i neljudskog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja vezano za strane državljane lišene slobode prema zakonima o strancima (dostupno na: https://rm.coe.int/16806ce900) te smjernicama vezano za mjere zaštite za neregularne migrante lišene slobode dostupno na: https://rm.coe.int/16806cce80) Stoga se predlaže dodati stavak 2. koji glasi: „Radi ostvarivanja prava iz stavka 1. ovog članka državljaninu treće zemlje se odmah po smještaju u Centar uručuje pisana obavijest o pravima i obvezama te drugim informacijama vezanim za smještaj u Centru“ Nije prihvaćen Već je izrađena i na najčešće jezike kojima se stranci služe, prevedena pisana obavijest strancu koja mu se uručuje prilikom dolaska i smještaja u Centar a sadrži osnovne informacije o pravilima boravka u centru i koju stranac potpisuje da je upoznat s njezinim sadržajem. Također, uz raspored dnevnih aktivnosti prevesti će se i izvijestiti informacije o obvezama pravima i zabranama. (Kao pod komentarom 4. i 8.)
25 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 3. Iako pozdravljamo što navedeni članak sadrži otvorenu klauzulu, te predlažemo da ostane otvorena klauzula u navedenom članku, također predlažemo i preciznije uskladiti ovaj članak s Ustavom RH te Zakonom o suzbijanju diskriminacije u pogledu osnova. Nije prihvaćen Članak 3 ovoga Pravilnika jasno propisuje nediskriminaciju po bilo kojem osnovu.
26 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 2. Članak 2. stavak 1. treba mijenjati na način da se izbrišu riječi: „a po potrebi i na druge jezike“, te umjesto njih dodaju riječi: „i na druge jezike koje državljani trećih zemalja razumiju, a osobito na arapski, farsi, turski, urdu i bengalski jezik.“ Iza stavka 1. treba dodati i stavak 2. u kojem stoji: „Ukoliko državljanin treće zemlje prilikom smještaja u centar ne razumije niti jedan od jezika na koji je Pravilnik preveden, isti će se prevesti na jezik koji državljanin treće zemlje razumije.“ Te sukladno tome promijeniti numeraciju sljedećeg stavka. Radi razumijevanja pravila ponašanja u centru, te prava i obveza državljana trećih zemalja nužno je osigurati potpuno razumijevanje Pravilnika od strane osoba na koje se isti odnosi. U tu svrhu nužno je osigurati prevođenje Pravilnika na jezike koje najčešće razumiju osobe smještene u centar, prema relevantnoj statistici za protekle godine i iste na propisani način učiniti dostupnima. Također, važno je Pravilnikom predvidjeti i obvezu prijevoda Pravilnika u situaciji kada državljanin treće zemlje ne razumije niti jedan od jezika na koji je isti preveden. Navedeno je nužno da bi se ostvarilo pravo osoba da budu upoznate sa svojim pravima i obavezama. Nije prihvaćen Pravilnik će se osim prevođenja na engleski i francuski jezik prevesti i na druge jezike koje stranci najčešće govore u Centru ili za koje se opravdano pretpostavlja da ih razumiju. Potreba prijevoda Pravilnika na druge jezike ovisi o govornom području s kojega stranci najčešće dolaze i bivaju smješteni u prihvatne centre tako da nije potrebno poimenično navođenje jezika na koje će se sve prevesti Pravilnik. Također, člankom 4. ovoga Pravilnika, između ostalog, propisana je obveza upoznavanja stranca s pravima, obvezama i zabranama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije zbog čega će se izraditi informativni obrasci kao i potrebni prijevodi. Ukoliko stranac ne razumnije niti jedan jezik na koji će se prevesti Pravilnik osigurati će se prevođenje putem prevoditelja.
27 Ured pučke pravobraniteljice PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 2. Članak 2. Pravilnika propisuje kako će se Pravilnik prevesti na engleski i francuski jezik, a po potrebi i na druge jezike te će se izvjesiti na oglasnu ploču Centra te po potrebi i na druga mjesta u Centru tako da je uvijek dostupan centru. Smatramo da bi se Pravilnik, uz engleski i francuski, trebao prevesti i na druge jezike kojim najčešće govore stranci smješteni u Centru. Naime, uz sve poteškoće koje smo uočili u vezi s prevođenjem, koje se prvenstveno odnose na dostupnost prevoditelja te uporabu tehničkih pomagala, kako prilikom donošenja rješenja kojim se osobama ograničava sloboda kretanja, tako i prilikom smještaja i boravka u Centru, smatramo izuzetno važnim da osobe razumiju pravila boravka u Centru, tim više što se sukladno čl. 219. Zakona o strancima stroži policijski nadzor, koji uključuje i veće uskrate slobode kretanja unutar Centra, može odrediti osobi koja krši odredbe ovog Pravilnika. Zbog toga i Europski odbor za prevenciju mučenja i nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja (u daljnjem tekstu: CPT) ističe važnost upoznavanja osoba smještenih u Centar s njihovim pravima na jeziku koji razumiju, a prema potrebi uz ovlaštenog prevoditelja (odnosno, treba izbjegavati da uslugu prevođenja provode smješteni stranci jedni za druge) te ukazuju na nužnost potpisivanja izjave kojom potvrđuju da su upoznati s pravilima boravka i informirani o svojim pravima. Primljeno na znanje Pravilnik će se osim prevođenja na engleski i francuski jezik prevesti i na druge jezike koje stranci najčešće govore u Centru ili za koje se opravdano pretpostavlja da ih razumiju. Potreba prijevoda Pravilnika na druge jezike ovisi o govornom području s kojega stranci najčešće dolaze i bivaju smješteni u prihvatne centre tako da nije potrebno poimenično navođenje jezika na koje će se sve prevesti Pravilnik. Također, člankom 4. ovoga Pravilnika, između ostalog, propisana je obveza upoznavanja stranca s pravima, obvezama i zabranama na jeziku za koji se opravdano pretpostavlja da ga razumije zbog čega će se izraditi i informativni obrasci kao i potrebni prijevodi. Ukoliko stranac ne razumnije niti jedan jezik na koji će se prevesti Pravilnik osigurati će se prevođenje putem prevoditelja. (Kao pod komentarom 4). Također, već je izrađena i na najčešće jezike kojima se stranci služe, prevedena pisana obavijest strancu koja mu se uručuje prilikom dolaska i smještaja u Centar a sadrži osnovne informacije o pravilima boravku u centru i koju stranac potpisuje da je upoznat s njezinim sadržajem.
28 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 2. Statistički pregled temeljnih sigurnosnih pokazatelja i rezultata rada u 2020. godini ukazuje da osobe koje su tijekom prošle godine smještene u centar dolaze iz država gdje se govore sljedeći jezici: arapski, farsi, turski, urdu, bengalski. Iako statistički pokazatelji iz prethodnih godine navode u većem broju i državljane drugih država (primjerice Albaniju) smatramo da bi, usprkos formulaciji navedenoj u stavku 1. da se pravilnik po potrebi prevodi i na druge jezike, zbog zaštite interesa osoba smještenih u centru trebalo precizirati da se pravilnik prevodi i jezike za koje je jasno da ih govore osobe koje se u većem broju smještaju u prihvatne centre. Predlažemo stoga u prvom stavku ovog članka iza riječi „ i na druge jezike“, brisati točku „.“ i dodati zarez“,“, te iza zareza dodati „a posebno na arapski, farsi, turski, urdu i bengalski jezik.“ Nije prihvaćen Pravilnik će se osim prevođenja na engleski i francuski jezik prevesti i na druge jezike koje stranci najčešće govore u Centru ili za koje se opravdano pretpostavlja da ih razumiju. Potreba prijevoda Pravilnika na druge jezike ovisi o govornom području s kojega stranci najčešće dolaze i bivaju smješteni u prihvatne centre tako da nije potrebno poimenično navođenje jezika na koje će se sve prevesti Pravilnik. (Kao pod komentarom 4. i 5.)
29 Centar za mirovne studije PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 1. Članak 1. stavak 1. treba mijenjati na način da se izbrišu riječi: „osoba bez državljanstva“ te „i državljana država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji“. Navedeno je nužno u svrhu usaglašavanja predmetnog Pravilnika sa Zakonom o strancima, kao njegov podzakonski akt. Konkretno, članak 212. Zakona o strancima regulira smještaj u centar propisujući navedeno kao moguću mjeru prema državljanima trećih zemalja. Stoga predložena odredba zahtijeva proširivanje kategorija osoba koje mogu biti smještene u centar, suprotno Zakonu o strancima. Nije prihvaćen U članku 1. stavku 1. ovoga Pravilnika, radi lakšeg razumijevanja, navedene su kategorije stranaca na koje se odnosi Pravilnik budući se donosi na temelju odredbi Zakona o strancima i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji. (Kao pod komentarom 1).
30 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA, Članak 1. Stavak 1. ovog članka predlaže šire normiranje kategorija osoba koje je moguće smjestiti u Prihvatni centar za strance od onog što je propisano člankom 212. Zakona o strancima koje predviđa smještaj državljana trećih zemalja. Stoga se predlaže u navedenom članku brisati „osoba bez državljanstva“ te „i državljana država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: stranci)“ Nije prihvaćen U članku 1. stavku 1. ovoga Pravilnika, radi lakšeg razumijevanja, navedene su kategorije stranaca na koje se odnosi Pravilnik budući se donosi na temelju odredbi Zakona o strancima i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji. (Kao pod komentarom 1 i 2).
31 Hrvatski pravni centar PRAVILNIK O BORAVKU U PRIHVATNOM CENTRU ZA STRANCE I NAČINU IZRAČUNA TROŠKOVA PRISILNOG UDALJENJA Novi prijedlog Pravilnika o boravku u prihvatnom centru za strance i načinu izračuna troškova prisilnog udaljenja, za razliku od trenutno važećeg pravilnika, koristi termin stranca umjesto državljanina treće zemlje. Trenutno važeći Zakon o strancima razlikuje termin državljanin treće zemlje navodeći da je to osoba koja nema državljanstvo države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije, a ima državljanstvo treće zemlje ili je osoba bez državljanstva, te stranca navodeći da je to osoba koja nema hrvatsko državljanstvo. Također članak 218. stavak 2. važećeg Zakona o strancima propisuje da ministar pravilnikom propisuje pravila boravka državljanina treće zemlje u prihvatnim centrima za strance, a članak 212. Zakona o strancima koji normira smještaj u Prihvatni centar za strance, govori o smještaju državljana trećih zemalja. Iako se ne radi o suštinski bitnoj izmjeni, predlaže se u prijedlogu pravilnika na svim potrebnim mjestima uskladiti terminologiju s Zakonom o strancima. Nije prihvaćen U članku 1. stavku 1. ovoga Pravilnika, radi lakšeg razumijevanja, navedene su kategorije stranaca na koje se odnosi Pravilnik budući se donosi na temelju odredbi Zakona o strancima i Zakona o državljanima država članica Europskog gospodarskog prostora i članova njihovih obitelji.