Izvješće o provedenom savjetovanju - Javno savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | TIHOMIR KLEMENT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU | Kako će biti (2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se po litri naplaćene trošarine na energente, a definirana za električna vozila npr Tesla. Iako ne zagađuju okoliš no svakako utjecaj na cestu nije nimalo manji no obična vozila | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. „Električna vozila“ nisu još uvijek uvedena u strukturu obveznika kao kriterij za plaćanje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila. Za električna vozila M1 kategorije se godišnja naknada za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila naplaćuje sukladno izrazu iz članka 3. GN = ON×K, gdje je ON=215 kuna, a za korektivni koeficijent se koristi vrijednost za vozila kojima je zapremina motora V < 1001 cm³ (K=0,84) jer se za zapreminu motora za električna vozila uzima vrijednost 0 cm³. Dakle, za električna vozila M1 kategorije naplaćuje se uvijek 215 x 0,84 = 180,6 kn. Postojeću razliku u naknadi do izrade novog Pravilnika smatramo poticajnom mjerom za alternativna goriva. |
| 2 | TIHOMIR KLEMENT | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU | Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta Članak 91. iz kojega je razvidno da se (2) Naknada iz stavka 1. ovoga članka uplaćuje se po litri naplaćene trošarine na energente, i to: –u iznosu od 0,20 kuna na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., Zaista bi bilo neophodno da se uvede povoljnija tarifa cestarina za građane vlasnike vozila sa nastanom u Republici Hrvatskoj, jer upravo i ovo potvrđuje da svakom litrom direktno fonanciram iste. A računica je vrlo jednostavna. 54 tjedna x54 punih rezorvara x60 l goriva iznosi ni manje ni više nego 648 kna u korist društva Hrvatske autoceste, odnosno 2592 kn u korsit društva Hrvatske ceste i to samo po ovoj mjeri uzimanja trošarina. Svakako smo mi domaći građani u neravnopravnom položaju u odnosu na strance | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Naknade za javne ceste kao i cestarine ne smiju diskriminirati korisnike javnih cesta prama nacionalnosti korisnika, državi odnosno mjestu poslovnog nastana, registraciji vozila, a niti s obzirom na mjesto polaska odnosno odredište. Uvođenje naknada i cestarina za korištenje javnih cesta ne smije diskriminirati međunarodni promet javnim cestama niti prijevoznicima u cestovnom prometu poremetiti slobodu tržišnog natjecanja. |
| 3 | Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo donošenje novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, te bi povećanje ovog prihoda omogućilo kvalitetnije održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 4 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo donošenje novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila. Sadašnji Pravilnik je zastario po nekoliko osnova i visine naknada nisu uvećavane sukladno inflatornim kretanjima 18 godina. Ta naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, a povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Mjerila za utvrđivanje prekomjerne uporabe javne ceste nisu donesena 10 godina, a propisani je rok 6 mjeseci od donošenja ZOC. Na području Koprivničko-križevačke županije je to pogotovo izražen problem jer se javne ceste prekomjernom uporabom iz šljunčara uz rijeku Dravu uništavaju, a nema mogućnosti naplate nikakvih prihoda. Isto tako gradnjom drugog kolosijeka pruge Križevci -Mađarska granica Izvoditelji ubrzano uništavaju županijske i lokalne ceste na području Koprivničko-križevačke županije, a nema konkretnog uporišta za ugovaranje prekomjerne uporabe. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro u vlasništvu Republike Hrvatske, je loše stanje cesta, ugrožavanje sigurnosti prometa i šire posljedice kvalitetnijeg gospodarskog razvoja. Javne ceste su imovina Republike Hrvatske koja je upravljačima, bez obzira tko im je osnivač, dužna osigurati sredstva ili regulativu koja će omogućiti dodatna sredstva za što ujednačeniji standard održavanja javnih cesta. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 5 | Županijska uprava za ceste Istarske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 6 | Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, kojim bi se povećao iznos godišnje naknade. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 7 | Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 8 | Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 9 | Tihomir Glavaš | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažem obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. Predlažem i obvezu donošenja mjerila za utvrđivanje prekomjerne uporabe javnih cesta sukladno članku 49. stavku 3. Zakona o cestama i propisivanje djelatnosti iz stavka 1. članka 49. Zakona o cestama i donošenje novog Pravilnika o prekomjernoj uporabi javnih cesta u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 10 | BRANKO KUTIJA | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 11 | Županijska uprava za ceste SMŽ | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Članak 51. Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 12 | Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 13 | Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 14 | Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 51. | Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 15 | Bina-Istra | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 50. | U članku 50. nije jasno postoji li obveza osobe koja upravlja javnom cestom poslati poziv za sklapanje dodatka ili je to mogućnost. Trebalo bi definirati rok za sklapanje predmetnih dodataka te na taj način stvoriti obvezu za ugovorne strane, a sve kako bi se izbjegao povoljniji položaj ranijih, ali isto tako ostavio određeni rok za pripremu cjelokupne dokumentacije. Intencija zakonodavca je da se svi izjednače, odnosno da nema iznimke pa bi to trebalo i osigurati rokom za usklađenje. Prijedlog novog teksta: "Svi nositelji prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti koji su ista prava stekli temeljem ugovora sklopljenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona odnosno koji su pravo služnosti upisali u zemljišnoj knjizi po nekoj drugoj osnovi, dužni su na poziv pravne osobe koja upravlja javnom cestom na kojoj su ta prava osnovana sklopiti dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 86. stavka 1. točke 12. Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19). Pravne osobe koja upravlja javnom cestom i nositelj prava građenja i prava služnosti dužni su u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona sklopiti dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 86. stavka 1. točke 12. Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19)." | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Članak 50. dopunit će se predloženom odredbom, a ista će biti dodana u navedeni članak kao stavak 2. „(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom i nositelj prava građenja i prava služnosti dužni su u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona sklopiti dodatak ugovoru kojim će se urediti obveza plaćanja naknade iz članka 86. stavka 1. točke 12. Zakona o cestama („Narodne novine“, br. 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19)." |
| 16 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 43. | Pretpostavlja se da je predlagatelj upoznat da ŽUC nisu trgovačka društva, da, kao javne ustanove nisu u sustavu PDV i posluju po Zakonu o proračunskom računovodstvu, dakle ne obračunavaju amortizaciju u rashode, iako posebno vode evidenciju vrijednosti i amortizacije javnih cesta kojima upravljaju. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Članak 43. ovih izmjena i dopuna izmijenjen je sukladno primjedbi i prijedlogu društva Hrvatske ceste d.o.o.. |
| 17 | Županijska uprava za ceste Krapinsko-zagorske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste. U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Naime, Županijske uprave za ceste upravljaju sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske te je nužno ujednačavanje i poboljšanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta u cilju ravnomjernog regionalnog razvoja i podizanje kvalitete i sigurnosti odvijanja prometnog procesa. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 18 | Županijska uprava za ceste Ličko-senjske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Razvitak županijskih i lokalnih cesta preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. ŽUC Ličko-senjske županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 19 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Postojeći model financiranja Županijskih uprava za ceste, koji se oslanja na naknadu za ceste kao bazični prihod i koji se nije povećavao od 2003 naviše, nego je 2015.g. umanjen za prosječno 10 %, generira velike razlike u prihodima između pojedinih ŽUC (čak 1:3) i nužno je osigurati dodatne stabilne , unaprijed poznate prihode za približno izjednačavanje, odnosno smanjenja razlike po prihodima unutar ŽUC što bi se direktno reflektiralo na stanje cesta , odnosno na pravovremeno fiskalno odgovorno planiranje s poznatim okvirima. U slučaju ŽUC sa ispodprosječnim prihodima to sada nije slučaj i upravo su ti prihodi jedini nestabilni i podložni vanjskim utjecajima, a pogotovo što se osiguravaju kroz financijski plan Hrvatskih cesta d.o.o. koje ih nerijetko smanjuju ili ukidaju usklađujući svoju bilancu. Dodatno, dodjeljivanje sredstava krajem godine je nelogično, prenose se kao višak prihoda u iduću godinu i stvara dojam lošeg planiranja i nepostojanja potreba. Zbog svih navedenih razloga predlaže se Izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona, poštivajući kriterije iz čl.92. Zakona o cestama. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70% mreže javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Većina Županijskih uprava za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 20 | Županijska uprava za ceste Istarske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 21 | Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za izjednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste. U skladu s ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 22 | Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlaže se izmjena Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 23 | Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 24 | Tihomir Glavaš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažem izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 25 | BRANKO KUTIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste. U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 26 | Županijska uprava za ceste SMŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Članak 39 Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 27 | Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 28 | Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 29 | Županijska uprava za ceste Bjelovarsko- bilogorske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlaže se izmjena Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 30 | Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 39. | Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Županijske uprave za ceste upravljaju sa 70%, odnosno sa najvećom mrežom javnih cesta na području Republike Hrvatske. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. |
| 31 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | --Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. -- Dodavanje prava puta u prijedlogu, kao prava korištenja javnih cesta, ako se već uvodi, nije usklađeno sa čl.86. st.1. točkom 12. i još nekim kasnijim člancima ZOC, koji se ne mijenjaju i u kojima se ne spominje pravo puta. Poznato je da postoje dvije različite Odluke za obračunavanje naknada , po pravu puta i po služnosti. Većina ŽUC je sklopila Ugovore po pravu puta, prema modelu JLS i Odluci o visini naknade za pravu puta. Neke ŽUC su se oslanjale isključivo na Zakon o cestama i ugovorile služnost sa naknadama po Odluci o visini naknade za služnost. Ovakva forma prijedloga teksta je zbunjujuća. I pravo puta i služnost su, pravno gledajući, skoro ista prava sa različitim naknadama. Kompromisno rješenje je uvođenje jedinstvene naknade za pravo puta i služnost, a upravljač će ugovoriti za njega povoljniju u smislu količine riješenih imovinsko-pravnih odnosa na cestama i time mogućnosti naplati naknade. Dosadašnja naknada za služnost je niža od naknade za pravo puta te predlažemo da se za ugovaranje služnosti i prava puta donese odgovarajuća Odluka sa visinama naknada koje su do sada bile povoljnije za upravljače. Za vodove ukopane u javnoj cesti to je sada po pravu puta 8 kn/m2. Taj prihod je veoma značajan za održavanje županijskih i lokalnih cesta koje su većinom, kao najveća javna cestovna mreža i imovina Republike Hrvatske, u lošem stanju Dragutin Guzalić , ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 32 | Županijska uprava za ceste Istarske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 33 | Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 34 | Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 35 | Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 36 | Tihomir Glavaš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 37 | BRANKO KUTIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 38 | Županijska uprava za ceste SMŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Članak 37. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 39 | Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 40 | Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 41 | Županijska uprava za ceste Bjelovarsko- bilogorske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlaže se donošenje nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 42 | Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 37. | Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. |
| 43 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 36. | vezano uz st 4. i 6. Treba jasno razlučiti na koje se fizičke osobe misli jer sve fizičke osobe koriste cestovno zemljište izgradnjom prilaza djelomično ili u cijelosti na cestovnom zemljištu za koje im upravljači (HC i ŽUC ) izdaju Suglasnosti, a većina je izgrađena ranije bez naših Suglasnosti. Jesu li to samo fizičke osobe koje su ujedno i pravne (obrtnici i sl.) ili sve fizičke osobe? Sadašnjim Pravilnikom o korištenju cestovnog zemljišta je propisana naknada i obveza upravljača da i održava takve površine pa je upitno ugovaranje naknade ako je održavanje veći rashod. Dakle novim Pravilnikom se o tome mora voditi računa. Treba u Pravilniku, a odgovarajuće već i u ovom zakonu, razdvojiti autoceste i državne ceste sa značajnim ugostiteljskim i dr. građevinama na cestovnom zemljištu od malih asfaltiranih površina koje mogu ugovoriti ŽUC. Ako se nameće ugovaranje korištenja, kao mogući prihod ŽUC kao upravljaču, ne može se nametati i obveza održavanja tih površina jer će prihod biti poništen rashodom, osim kod HAC, HC ili koncesionara. U vremenu kada se naknada za ceste, glavni prihod ŽUC, nije usklađivala i povećavala od 2003 (čak 2015. smanjena) i to se neprestano odgađa iz nerazumljivih razloga jer je inflacija svih tih godina preko 30 % (sve ostale naknade kod registracije vozila su pratile inflaciju), ovakvo uvođenje naknade za korištenje cestovnog zemljišta malim uslužnim djelatnostima oslonjenim na županijske i lokalne ceste, pa dijelom i državne, sigurno neće biti blagonaklono prihvaćeno i ne mogu se svrstavati u istu regulativu kao i velike kompanije vlasnici benzinskih pumpi i hotela izgrađenim na cestovnom zemljištu HAC ili HC. Treba procijeniti benefit od štete ovakvim propisom sa predviđenim ogromnim kaznama. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Protivan je odredbi članka 36. i 37. ovog Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama. |
| 44 | Županijska uprava za ceste Istarske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažemo izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 45 | Uprava za ceste Vukovarsko-srijemske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažemo izmjene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: " Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže." tako da riječ "državne ceste" zamijenite s riječju "javne ceste". | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 46 | Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažu se izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 47 | Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažemo izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 48 | BRANKO KUTIJA | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažemo izmjene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 49 | Županijska uprava za ceste SMŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Članak 22. Predlažemo izmjene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 50 | Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažu se izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 51 | Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažemo izmjene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 52 | Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 22. | Predlažemo izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. |
| 53 | LUKA MARINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 21. | Poštovani, Prijedlog izmjene članku 59. stavak (3) koji glasi: „(3) Na ostalim javnim cestama i zaštitnom pojasu uz javnu cestu nije dopušteno postavljanje reklame na mjestima na kojima bi zbog svog sadržaja, položaja te odnosa prema javnoj cesti reklama ugrožavala sigurnost prometa. Svi oblici reklama sa svjetlosnim efektima na reklamnom posteru su zabranjeni na javnim cestama.“ Obrazloženje: U zadnje vrijeme sve više reklama ima neki tip svjetlosnog efekta na sebi, koji pozitivno utječe na odvraćanje pozornosti na reklamu, a negativno utječe na pozornost vozača i/ili smanjuje vidljivost vozača. Uklanjanjem reklama sa svjetlosnim efektima pruža se veća sigurnost vozačima na cestama, pogotovo kada imamo povećanu smrtnost na cestama u RH u 2021.godini. Hvala, | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Mišljenja smo da postojeća formulacija stavka 3. (koji stavak nije predmet izmjena) u dovoljnoj mjeri regulira dopuštenost reklama na javnoj cesti. Odnosno daje upravitelju ceste dovoljno široko diskrecijsko pravo kakvu će reklamu dopustiti a da ne ugrožava sigurnost prometa. Pa i njezinu osvijetljenost ili neosvijetljenost. Analizirajući dosadašnju praksu i provedena istraživanja kako na cestama RH, tako i u EU, nema jasnih dokaza da reklame s video sadržajem i animacijama te trepćućim, povremenim, modulirajućim ili pomičnim svjetlima negativno utječu na sudionike u prometu u svim uvjetima, na svim lokacijama te u svim prometnim situacijama, a čime bi se njihovo postavljanje na javnim cestama u potpunosti ograničilo, odnosno zabranilo. U tom smisli bismo napomenuli kako se i kod postavljanja reklama koje nemaju svjetlosne efekte prethodno definiraju uvjeti pod kojima se iste smiju postaviti, odnosno pod kojima neće negativno utjecati na sigurnost prometa, za što se izrađuje i odgovarajuća dokumentacija te predmetno vrijedi i za reklame sa svjetlosnim efektima. |
| 54 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 19. | Forma iz st 3. nije jasna "Slivnici uz javnu cestu". Vjerojatno se misli na izmaknute slivnike uz kolnik javne ceste, koji su također u javnoj cesti. U st. 4. se vjerojatno misli na one slivnike i rešetke izvan kolnika koji ne služe odvodnji vajne ceste. Čitajući povezano 3.,4. i 5. stavak jasno je da upravitelji javnim cestama dobivaju novu obvezu i trošak koji nisu planirali koja je bila obveza JLS. Nije jasno definirano što se podrazumijeva pod održavanjem, smatra li se time i čišćenje svih slivnika, npr. od zimskog agregata nakon zimske službe. Za taj posao većinom nisu opremljeni održavatelji cestama jer su to do sada radile JLS sa komunalnim društvima (usisavanje i ispiranje agregata). Za znatan dio Županijskih uprava za ceste je to novi, neprihvatljivi rashod, pogotovo ako podrazumijeva i čišćenje slivnika. Niti oko ovog prijedloga nisu kontaktirane ŽUC, pogotovo one sa ispodprosječnim prihodima, a upravljači smo najvećom mrežom javnih cesta (18 000 km cesta). Očito je prijedlog, kao i za biciklističke i pješačke staze, upućen od JLS. Treba razlučiti u ovom zakonu autoceste, državne ceste , županijske i lokalne ceste, njihove upravljače, modele financiranja i mogućnosti unutar modela (kod ŽUC), koji tu nije dobar i producira kod ŽUC ogromne razlike u mogućnostima održavanja cesta. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. U stavku 4. govori se o slivnicima, slivničkim rešetkama i poklopcima svih revizijskih okana na bilo kojem dijelu javne ceste osim onom propisanom stavkom 3. istog članka. Stavak 5. mijenja se i glasi: Poslove iz ovog članka koje ne obavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave i vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada. |
| 55 | PAVAO TOMIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 19. | Novo predloženi stavak 5. nikakvog smisla nema. Naime, određuje se da poslove zamjene i popravka slivnika, slivnih rešetki ili poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, osim onih za odvodnju javnih cesta, ako je ne obavlja pravna osoba koja upravlja cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave. Ako se ovom odredbom želi nametnuti obvezu jedinici lokalne samouprave da organizira i snosi troškove navedenih popravaka, a da odobrenja za nužne radove i dalje traži od pravne osobe koja upravlja cestom, stvorit će se još veći problemi nego jesu trenutno. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odgovornost upravitelja ceste je osigurati tehnički ispravnu cestu i maksimalnu sigurnost prometa. Da bi se to postiglo bitno je da vlasnik svake instalacije u cesti primjereno brine o istim zahtjevima kad one mogu utjecati na cestu a posebno ukoliko nisu u funkciji ceste i prometa na cestama. Stavak 5. mijenja se i glasi: Poslove iz ovog članka koje ne obavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave i vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada. |
| 56 | LUKA MARINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 18. | Poštovani, Prijedlog dodatka članku 25. stavak 11. koji glasi: „(11) Prilikom izrade projekata i građenja iz stavka 1. ovog članka kod svih cesta s pripadajućim nogostupom, a pogotovo u urbanim sredinama, nastojati će se sve komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu postaviti na nogostup.“ Obrazloženje: Sadašnja vozila na cestama iz dana u dan povećavaju svoju prosječnu masu. U zadnjih 30~40k godina se tako prosječna masa vozila podigla s 1t na 1,5t. Budućim razvojem električnih automobila, masa će se samo povećati, što će negativno utjecati na bilo koje građevine ispod javne ceste. Primjer toga su udarne rupe na cestama, kao što je primjer na D1 između Westgate shopping centra & čvora Zaprešić na A1. Tamo je svakih 10tak metara postavljena jedna od građevina, koja je tijekom zadnjih desetak godina (od 2009. godine) devastiran s udarnim rupama na cestama. Ujedno, isti primjer se može vidjeti na većini šahtova u urbanim sredinama, gdje je povećan protok vozila. Stoga se predlaže izmjestiti sve komunalne i druge objekte van ceste (kod novih cesta s nogostupom ili rekonstrukcije iste ceste), kako bi: - Imali lakši pristup kod popravka oštećenja na komunalnim i drugim objektima (lakše je zablokirati nogostup kod popravka, nego li zatvoriti cestu) - Stvarali manje gužve kod preinaka i popravka građevina - Smanjili opterećenje na komunalnim i drugim objektima, jer će opterećenje na iste bili puno manje od pješaka, nego li od vozila - Povećati trajnost komunalnih i drugih objekata Današnja kompjuterizacija karata i izrade projekata omogućava jednostavniju izradu i preradu kod ovakvih zahvata. A kako se radi samo o cestama s pripadajućim nogostupom, onda sa stanovišta investicije nema poskupljenja – čak štoviše, šahtovi i temeljenje na nogostupima su puno konstrukcijski lakši i jeftiniji. Hvala, | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Zakonom se ne predviđaju ograničenja u pogledu pozicije postavljanja komunalnih instalacija, već to ovisi o pojedinačnim uvjetima na terenu i o broju instalacija, odnosno o projektnom rješenju. |
| 57 | LUKA MARINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 7. | Poštovani, Vezano za točku (1), predlažem tekst: (1) Ministarstvo vodi javno dostupan elektronički Registar pružatelja usluge EENC-a koji imaju sjedište na teritoriju Republike Hrvatske, koji zatraže registraciju i koji mogu dokazati da kumulativno ispunjavaju sljedeće zahtjeve za registraciju: -imaju certifikat EN ISO 9001 ili jednakovrijedan certifikat -IMAJU CERTIFIKAT EN ISO 27001 ILI JEDNAKOVRIJEDAN CERTIFIKAT -raspolažu tehničkom opremom i EZ izjavom ili potvrdom koja potvrđuje sukladnost sastavnica interoperabilnosti sa specifikacijama -imaju stručne sposobnosti za pružanje usluga elektroničke naplate cestarine ili za druga relevantna područja -drže odgovarajući financijski položaj -provode opći plan upravljanja rizicima koji podliježe reviziji najmanje svake dvije godine i -imaju dobar ugled. OBRAZLOŽENJE: EN ISO 27001 „Sustav upravljanja informacijskom sigurnošću“ je certifikat koji je potreban, kako bi se omogućila sigurnost u informacijskom sustavu, koja bi smanjila mogućnost ulaska i (hakerskog) proboja u sustav te kršenja GDPR-a. Vjerujem kako danas u 21.stoljeću informacije se moraju posebno štititi a pogotovo dostupnost o prolasku građana, te (sigurnosnih) hitnih službi po cestama s naplatom prolaska. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predmetnom odredbom se u pravni sustav RH preuzima Direktiva 2019/520 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o interoperabilnosti elektroničkih sustava cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarine u Uniji te bi propisivanje dodatnih obveza u hrvatskom zakonodavstvu, u odnosu na zakonodavstva drugih članica EU, predstavljalo diskriminatorni element u odnosu na pružatelje EENC usluge s poslovnim nastanom u RH. |
| 58 | LUKA MARINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 4. | Poštovani, Vezano za točku (20), predlažem tekst: Vlasnik vozila dužan je na zahtjev Hrvatskih autocesta d.o.o. odnosno koncesionara dostaviti vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja je upravljala vozilom u vrijeme korištenja autocesta ili pojedinih cestovnih objekata na državnim cestama pod naplatom, a za koje korištenje JE PLAĆENA SUBVENCIONIRANA cestarina, time da se dostava podataka o više osoba ne smatra dostavom vjerodostojnih podataka o identitetu osobe kojoj je dao vozilo na upravljanje. Obrazloženje: U prijedlogu Zakona pod točkom III. opisali ste kako će se autocesta subvencionirati za korištenje hitnih interventnih vozila – dakle ne radi se o neplaćenoj, već o subvencioniranoj cestarini. S obzirom kako je najbrži prolazak kroz naplatnu postaju s ENC-om, predlaže se dodijeliti „pravnoj osobi ENC za hitne intervencije“, kako bi vozila hitne intervencije što prije stigla na odredište. A prema potrebi, s obzirom kako postoji fotografija vozila na naplati, će se poslati upit za vjerodostojan podatak o identitetu osobe koja upravlja vozilom tijekom hitne intervencije, što bi se trebalo poklapati s knjigom hitnih intervencija (putnim nalogom). Ujedno spomenuo bih kako zahtjev za vjerodostojnim podatkom o indentitetu osobe koja je upravljala vozilo u privatnom vlasništvu - nije u skladu s Ustavom i sudskom praksom. Naime, privatno vlasništvo nije obavezno pratiti korištenje vozila zapisom, a većinom su upravljanja od strane obiteljskih odnosa. S obzirom kako je Ustavom RH nepovredivost doma garantiramo člankom 34., time vlasnik vozila niti je ovlašten provesti ispitivanje u svom domu, niti se to od vlasnika vozila može tražiti. Hvala, | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar uz prijedlog je nerazumljiv s obzirom na to da zakon ne poznaje termin "subvencionirana cestarina". Komentator neutemeljeno povezuje članak 4. Prijedloga Zakona s dijelom obrazloženja Prijedloga pod točkom III. koji se odnosi na naknadu dijela cestarine za korištenje autocesta i objekata pod naplatom za vozila hitnih službi/KTO3522 Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora. Smisao čl. 4. ZID Zakona o cestama je dopuna čl. 9. važećeg Zakona o cestama na način da se izbjegavanje plaćanja cestarine okarakterizira kao prekršaj, a u svrhu utvrđivanja i procesuiranja prekršitelja potrebno je utvrditi stvarnog prekršitelja. Predložene dopune u skladu su s odredbama Prekršajnog zakona i Zakona o sigurnosti prometa na cestama. |
| 59 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 3. | ---dopuna površine cestovnog zemljišta građevinama za potrebe kretanja bicikala i pješaka --- Znatan dio Županijskih uprava za ceste, po sadašnjem modelu financiranja, ne može održavati u punom standardu niti županijske i lokalne ceste kojima upravljaju, neki upravljamo i sa makadamskim cestama koje prolaze kroz naselja, a mnoge ceste nisu obnavljane po 40 godina. Nije jasno zašto se pojavljuje ovakav prijedlog kada je građenje i održavanje pješačkih i biciklističkih staza do sada bilo u ingerenciji JLS, a prema drugim propisima. Takvo nametanje novih obveza nije prihvatljivo jer ga može, uvjetno rečeno, financirati samo nekolicina. Istovremeno znamo da su prihodi JLS od 2017.g. znatno uvećani, JLS apliciraju na razne EU potpore i time su stečeni uvjeti da mogu podnijeti razvoj navedene infrastrukture. Prijedlog je prihvatljiv jedino uz uvjet da o mogućnosti financiranja građenja i održavanja pješačkih i /ili biciklističkih staza odlučuju upravitelji cestama. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložene izmjene nisu u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu već omogućuju da se projektima građenja i rekonstrukcije javnih cesta gradi i rekonstruira biciklistička i pješačka infrastruktura. Investitor biciklističke i pješačke infrastrukture u takvim projektima može biti upravitelj javne ceste ili jedinice regionalne i lokalne samouprave što će ovisiti o njihovom međusobnom dogovoru. Održavanje pješačke i biciklističke infrastrukture kao dijela javne ceste propisano je odredbama članka 26. i 27. važećeg Zakona o cestama. Isto tako, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja biciklističke i pješačke infrastrukture pa tako ni čišćenje snijega, s obzirom da je člankom 27. stavak 1. podstavak 5. važećeg Zakona o cestama propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, a radovi čišćenja snijega su radovi redovitog održavanja. |
| 60 | Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 3. | Prijedlog proširenja definicije dijelova javne ceste sa biciklističkim i pješačkim stazama na cestovnom zemljištu destabilizirati će sve upravitelje županijskih i lokalnih cesta koji i bez ovog proširenja definicije dijelova javne ceste jedva uspijevaju održati kakvu takvu sigurnost i kvalitetu prometovanja na županijskim i lokalnim cestama i u potpunoj je koliziji sa važećim Zakonom o komunalnom gospodarstvu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložene izmjene nisu u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu već omogućuju da se projektima građenja i rekonstrukcije javnih cesta gradi i rekonstruira biciklistička i pješačka infrastruktura. Investitor biciklističke i pješačke infrastrukture u takvim projektima može biti upravitelj javne ceste ili jedinice regionalne i lokalne samouprave što će ovisiti o njihovom međusobnom dogovoru. Održavanje pješačke i biciklističke infrastrukture kao dijela javne ceste propisano je odredbama članka 26. i 27. važećeg Zakona o cestama. Isto tako, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja biciklističke i pješačke infrastrukture pa tako ni čišćenje snijega, s obzirom da je člankom 27. stavak 1. podstavak 5. važećeg Zakona o cestama propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, a radovi čišćenja snijega su radovi redovitog održavanja. |
| 61 | Tihomir Glavaš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 3. | Prijedlog proširenja definicije dijelova javne ceste sa biciklističkim i pješačkim stazama na cestovnom zemljištu destabilizirati će sve upravitelje županijskih i lokalnih cesta koji i bez ovog proširenja definicije dijelova javne ceste jedva uspijevaju održati kakvu takvu sigurnost i kvalitetu prometovanja na županijskim i lokalnim cestama i u potpunoj je koliziji sa važećim Zakonom o komunalnom gospodarstvu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložene izmjene nisu u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu već omogućuju da se projektima građenja i rekonstrukcije javnih cesta gradi i rekonstruira biciklistička i pješačka infrastruktura. Investitor biciklističke i pješačke infrastrukture u takvim projektima može biti upravitelj javne ceste ili jedinice regionalne i lokalne samouprave što će ovisiti o njihovom međusobnom dogovoru. Održavanje pješačke i biciklističke infrastrukture kao dijela javne ceste propisano je odredbama članka 26. i 27. važećeg Zakona o cestama. Isto tako, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja biciklističke i pješačke infrastrukture pa tako ni čišćenje snijega, s obzirom da je člankom 27. stavak 1. podstavak 5. važećeg Zakona o cestama propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, a radovi čišćenja snijega su radovi redovitog održavanja. |
| 62 | Županijska uprava za ceste Zagrebačke županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, Članak 3. | Poštovani, Zakon o komunalnom gospodarstvu u članku 59. navodi, kao komunalne građevine i javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornih vozila, a to su, prema čl. 60. stavak 2. i „biciklističke i pješačke staze, ako nisu sastavni dio nerazvrstane ili druge ceste“. S obzirom da biciklističke i pješačke staze prema Zakonu o cestama nisu navedene kao dijelovi javne ceste, proizlazi da su komunalna infrastruktura koju gradi i održava lokalna samouprava. Predloženom izmjenom Zakona o cestama biciklističke i pješačke staze postaju dio javne ceste te ih, prema Zakonu o cestama, grade i održavaju upravitelji javnih cesta, ovisno o kategoriji ceste na čijem se cestovnom zemljištu nalaze ili grade. Gore navedeno znači da po stupanju izmjena Zakona o cestama na snagu, ŽUC postaje nadležan za izgradnju i održavanje biciklističkih i pješačkih staza, što je do sada u nadležnosti JLS-a. Vezano uz održavanje, specifičnost je, prema Zakonu o cestama, da čišćenje javnih cesta u naseljima ima u nadležnosti JLS, osim čišćenja snijega što je obveza ŽUC-a. to znači da će ŽUC biti u obvezi čistiti i snijeg sa biciklističkih i pješačkih staza. Uz to ih je u obvezi i graditi. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Predložene izmjene nisu u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu već omogućuju da se projektima građenja i rekonstrukcije javnih cesta gradi i rekonstruira biciklistička i pješačka infrastruktura. Investitor biciklističke i pješačke infrastrukture u takvim projektima može biti upravitelj javne ceste ili jedinice regionalne i lokalne samouprave što će ovisiti o njihovom međusobnom dogovoru. Održavanje pješačke i biciklističke infrastrukture kao dijela javne ceste propisano je odredbama članka 26. i 27. važećeg Zakona o cestama. Isto tako, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja biciklističke i pješačke infrastrukture pa tako ni čišćenje snijega, s obzirom da je člankom 27. stavak 1. podstavak 5. važećeg Zakona o cestama propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, a radovi čišćenja snijega su radovi redovitog održavanja. |
| 63 | LUKA MARINOVIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA | Poštovani, S obzirom kako na hrvatskim cestama osim HAC d.o.o., djeluju još dodatna 3 distributera pružanja usluge naplate cestarine na autocestama. Pri tome, jedan od njih nema sadašnji kompatibilni sustav s ostala tri koncesionara (neću imenovati koja, nadležno Ministarstvo zna). Molio bih ovim putem, kao građanin, objediniti budući jedinstveni sustav elektronske naplate, kako bi se građani & hitne službe kretali na svim autocestama s „jedinstvenim uređajem EENC-a“. Primjer zašto je to potrebno su: - Veliki požari u Dalmaciji ljeti, kada pomoć dolazi iz kontinentalne Hrvatske - Potresi, kao onaj u Petrinji, kada su hitne interventne službe požurile pomoći onima u Sisačko-moslavačkoj županiji: od HGSS-a, preko vatrogasaca, policije, vojske i dr. Hvala, | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća. Ineroperabilnost elektroničke naplate cestarine primjenom ENC aparata danas je primjenjivo na autocestama pod nadležnosti društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Bina Istra d.d., jedino nije interoperabilan na autocesti pod upravljanjem društva Autocesta Zagreb – Macelj d.o.o. jer nije niti fizički spojen niti društvo ima izgrađen način bezkontakne naplate. Ministarstvo mora prometa i infrastrukture putem NPOO planira uvođenje novog kompatibilnog ujednačenog elektronskog sustava naplate cestarine na svim autocestama u RH. |
| 64 | Županijska uprava za ceste Virovitičko-podravske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | a) Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta, odnosno sa gotovo 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta nije održiv, postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže javnih cesta. b) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Očekivano će se razmatrati pri izradi novog Zakona o cestama, nakon donošenja ovih izmjena i dopuna. |
| 65 | Županijska uprava za ceste Primorsko-goranske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | a) Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta, odnosno sa gotovo 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta nije održiv, postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže javnih cesta. b) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Očekivano će se razmatrati pri izradi novog Zakona o cestama, nakon donošenja ovih izmjena i dopuna. |
| 66 | Tihomir Glavaš | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Županijske uprave za ceste u ovom trenutku upravljaju sa 17.801,01 kilometara županijskih i lokalnih cesta i financiraju iz svojih sredstava još 2.801,08 kilometara bivših županijskih i lokalnih cesta koje su predali gradovima na upravljanje. Raspoloživa sredstva za održavanje, rekonstrukciju i građenje ovih 17.801.,01 kilometar županijskih i lokalnih cesta su prosječno oko 40,00 kuna po metru dužnom županijske i lokalne ceste, a u Upravi za ceste Osječko-baranjske županije koja je na sedmom mjestu po raspoloživim prihodima u 2020. godini imali smo na raspolaganju cijelih 52,00 kune po metru dužnom naših županijskih i lokalnih cesta za sva tri programa radova koja na njima izvodimo: Program redovitog održavanja, Program izvanrednog održavanja i Program građenja i rekonstrukcije. Obzirom na naprijed iskazana "velika" raspoloživa sredstva namijenjena za županijske i lokalne ceste jasno je da ovako velika mreža javnih cesta kojima upravljamo, a vlasnik kojih je Republika Hrvatska, ugrožena i prepuštena propadanju. Osim što se iz dana u dan uništava njihova vrijednost ugrožava se i sigurnost prometovanja po njima, a one služe prvenstveno velikom broju stanovnika Republike Hrvatske koji na njima žive i po njima se kreću. Ovaj sadašnji neodrživi sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta treba promijeniti što Županijske uprave za ceste traže od resornog ministarstva već desetak godina jer na osiguravanje potrebnih sredstava za upravljanje županijskim i lokalnim cestama Županijske uprave za ceste nemaju nikakvog utjecaja. Stoga je potrebno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o cestama osigurati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Očekivano će se razmatrati pri izradi novog Zakona o cestama, nakon donošenja ovih izmjena i dopuna. |
| 67 | Županijska uprava za ceste SMŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | a) Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta, odnosno sa gotovo 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta nije održiv, postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže javnih cesta. b) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Očekivano će se razmatrati pri izradi novog Zakona o cestama, nakon donošenja ovih izmjena i dopuna. |
| 68 | Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | a) Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta, odnosno sa gotovo 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta nije održiv, postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže javnih cesta. b) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Očekivano će se razmatrati pri izradi novog Zakona o cestama, nakon donošenja ovih izmjena i dopuna. |
| 69 | Udruga županijskih uprava za ceste Hrvatske | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | a) Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta, odnosno sa gotovo 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta nije održiv, postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za održavanje najveće mreže javnih cesta. b) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Očekivano će se razmatrati pri izradi novog Zakona o cestama, nakon donošenja ovih izmjena i dopuna. |
| 70 | Hrvoje Balić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | Članak 22. Predlažemo izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Obrazloženje Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Članak 37. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Obrazloženje Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda rezultirati će smanjenjem ulaganja u sme ceste a time direktno utjecati na smanjenje sigurnost prometa na istima. Članak 39 Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Obrazloženje a) Neophodno je propisati novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta b) 70% svih javnih cesta u Republici Hrvatskoj su razvrstane kao županijske i lokalne. Sadašnji sustav financiranja istih nije održiv jer postojeća sredstva nisu ni približno dovoljna za redovno održavanje najveće mreže javnih cesta. c) Održivim modelom financiranja županijskih i lokalnih cesta postići će se veći stupanj kvalitete održavanja, a samim time i veći stupanj sigurnosti za sve korisnike cestovne mreže. Vrlo važan element razvoja gospodarstva je razvijena, sigurna i optimalno održavana cestovna mreža. Županijske i lokalne ceste preduvjet su regionalnog razvoja. Dodjelom ovih sredstava omogućilo bi se ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, smanjenje razlike između pojedinih Županijskih uprava za ceste te razvoj ruralnih područja. Županijske uprave za ceste sadašnjim prihodima, koji su smanjeni ispod svakog minimuma, nisu u mogućnosti kvalitetno održavati ovu najveću javnu cestovnu mrežu. Članak 51. Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, povećanjem ovog prihoda omogućilo bi se kvalitetno redovno održavanje županijskih i lokalnih cesta, što je sa trenutnim prihodima gotovo nemoguće. Rezultat nedovoljnog ulaganja u mrežu županijskih i lokalnih cesta, koje su javno dobro Republike Hrvatske, je zanemarivanje, loše stanje ugrožavanje sigurnosti prometa, slabljenje regionalne i lokalne samouprave te narušavanje njihovog ravnomjernog razvoja. Članak 106. Predlažemo izmjenu stavka 2., članka 106. koji se odnosi na izvlaštenje nerazvrstanih cesta, koji glasi: (2) Rješenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ako je rješenje o izvlaštenju izvršno, te ako je uz zahtjev za donošenje tog rješenja priložen dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno zakonu kojim se propisuje izvlaštenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio primiti navedenu naknadu. Izmijeni na način da glasi: (2) Rješenje o stupanju u posjed donosi se na zahtjev jedinice lokalne samouprave, odnosno pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka ako je uz zahtjev za donošenje tog rješenja priložen dokaz da je prijašnjem vlasniku isplaćena naknada sukladno zakonu kojim se propisuje izvlaštenje, da mu je navedena naknada stavljena na raspolaganje ili da je odbio primiti navedenu naknadu. Ovom izmjenom JLS bi bile ravnopravne u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje/rekonstrukcije nerazvrstanih cesta kao i HAC, HC i ŽUCevi u postupku izvlaštenja u svrhu izgradnje/rekonstrukcije javnih cesta. Hrvoje Balić, voditelj službe za građenje Županijske uprave za ceste Splitsko-dalmatinske županije | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Komentar uz članak 22. - Prijedlog se ne prihvaća - primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. Komentar uz članak 37. - Prijedlog se ne prihvaća - izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. Komentar uz članak 39. - Prijedlog se ne prihvaća - navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. Komentar uz članak 51. - Prijedlog se ne prihvaća - donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. Komentar uz članak 106. - Prijedlog se ne prihvaća - protivan je odredbi članka 110. stavka 2. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), članku 22., 64. i 118. Zakona o komunalnom gospodarstva (Narodne novine, broj 68/18, 110/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 32/20). |
| 71 | ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE MEĐIMURSKE ŽUPANIJE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | Županijske Uprave za ceste upravljaju najvećom mrežom javnih cesta u Republici Hrvatskoj. Sadašnji sustav financiranja županijskih i lokalnih cesta ne proizvodi financijske učinke koji bi bili dovoljni za građenje i održavanje mreže javnih cesta. Zbog toga je potrebno donijeti novi održivi način financiranja županijskih i lokalnih cesta kroz Zakon o cestama, a zatim Pravilnicima i Odlukama detaljno propisati realno provođenje naplate pojedinih segmenata izvora financiranja. ČLANAK 3. - Izmjenom Članka 3., kojim se mijenja Članak 4. podstavak 4. i podstavak 5., kojim se u sastav cestovnog zemljišta uključuju građevine koje služe za promet bicikala i kretanje pješaka tj. pješačke i biciklističke staze, županijske uprave za ceste bi postale nadležne za građenje i održavanje istih (veza Članak 27.), a što je trenutno uređeno Zakonom o komunalnom gospodarstvu prema kojem je građenje i održavanje pješačkih i biciklističkih staza u nadležnosti jedinica lokalne samouprave. Ukoliko bi pješačke i biciklističke staze postale dio javne ceste povećava se obujam rashoda koje ŽUC-evi mogu očekivati, a bez dodatnih izvora financiranja. Stoga predlažemo u okviru segmenta izvora financiranja pronalaženje načina za financiranje navedenih dodatnih troškova. ČLANAK 22. - Mreža županijskih i lokalnih cesta povezuje velike gradove i sjedišta županija pa bi zbog toga trebale biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se na županijskim i lokalnim cestama, te je neophodno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Stoga predlažemo izmjene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. ČLANAK 37. - Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. potrebno je donijeti novu Odluku o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja ČLANAK 39. - Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: -u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste. U skladu sa ovim prijedlogom potrebno je donijeti Pravilnik za raspodjelu ovih sredstava u najkraćem mogućem roku od dana stupanja na snagu ovog Zakona. ČLANAK 51. - Predlažemo donošenje novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u najkraćem roku od stupanja na snagu ovog Zakona. Ova naknada predstavlja osnovni prihod Županijskih uprava za ceste, te bi se njenim povećanjem omogućilo efikasnije održavanje županijskih i lokalnih cesta. Također predlažemo da se prilikom izrade novog Pravilnika, osim osnovne potrebe za povećanje godišnje naknade za uporabu javnih cesta, trebalo bi revidirati postojeće elemente obračuna u smislu ujednačavanja kriterija za obračun naknade (težina vozila), te uvesti korektivne faktore vezane uz količine prijeđenih kilometara i emisije štetnih plinova. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Opći komentar - Prijedlog se ne prihvaća - Navedeni prijedlog nije u mogućnosti biti uključen u predložene izmjene i dopune Zakona o cestama jer traži detaljnu i širu raspravu sa konkretnim prijedlozima. Komentar uz članak 3. - Prijedlog se ne prihvaća - predložene izmjene nisu u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu već omogućuju da se projektima građenja i rekonstrukcije javnih cesta gradi i rekonstruira biciklistička i pješačka infrastruktura. Investitor biciklističke i pješačke infrastrukture u takvim projektima može biti upravitelj javne ceste ili jedinice regionalne i lokalne samouprave što će ovisiti o njihovom međusobnom dogovoru. Održavanje pješačke i biciklističke infrastrukture kao dijela javne ceste propisano je odredbama članka 26. i 27. važećeg Zakona o cestama. Isto tako, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja biciklističke i pješačke infrastrukture pa tako ni čišćenje snijega, s obzirom da je člankom 27. stavak 1. podstavak 5. važećeg Zakona o cestama propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, a radovi čišćenja snijega su radovi redovitog održavanja. Komentar iz članak 22. - prijedlog se ne prihvaća - primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. Komentar uz članak 37. - Prijedlog se ne prihvaća - izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. Komentar uz članak 39. - Prijedlog se ne prihvaća - navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. Komentar uz članak 51. - Prijedlog se ne prihvaća - donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 72 | DRAGUTIN GUZALIĆ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | Previše prostora u ovim IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA zauzima područje naplate cestarine . To pitanje je trebalo biti riješeno Pravilnikom bez opterećivanja Zakona o cestama detaljima koji se ne odnose na više od 90 % cestovne mreže javnih i nerazvrstanih cesta. Postoje važna, ako ne i važnija pitanja vezana uz županijske i lokalne ceste koja je nakon 10 g trebalo uvrstiti i nakon nekoliko izmjena i dopuna predložiti novi Zakon o cestama. Dragutin Guzalić, ravnatelj ŽUC Koprivničko-križevačke županije | Nije prihvaćen | Prijedlog se ne prihvaća. Ove izmjene i dopune Zakona o cestama uglavnom se odnose na usklađivanje Zakona s EU regulativom, odnosno preuzimanje odredbi Direktive (EU) 2019/520 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2019. o interoperabilnosti elektroničkih sustava za naplatu cestarine i olakšavanju prekogranične razmjene informacija o neplaćanju cestarina u Uniji i Direktive (EU) 2019/1936 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2019. o izmjeni Direktive 2008/96/EZ o upravljanju sigurnošću cestovne infrastrukture, te dodatnog usklađenja s Direktivom 2010/40/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2010. o okviru za uvođenje inteligentnih transportnih sustava u cestovnom prometu i za veze s ostalim vrstama prijevoza. |
| 73 | Hrvatske ceste d.o.o. | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI NA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA KOJI SE NALAZI U JAVNOJ RASPRAVI (SAVJETOVANJU) SU SLJEDEĆI 1. Na članak 18. prijedloga Zakona u dijelu koji glasi: Iza stavka 9. dodaje se stavak 10. koji glasi: »(10) Ako se građenjem ili rekonstrukcijom javne ceste zadire u postojeće komunalne, vodne i energetske građevine ili građevine elektroničkih komunikacija i povezanu opremu, položene izvan javne ceste, troškove izrade projekata, građenja ili rekonstrukcije tih građevina u dijelu koji je u obuhvatu javne ceste snosi investitor javne ceste.«. POTREBNO BRISATI. Ovo proizlazi iz općih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Zakona o obveznim odnosima 2. Članak 19. prijedloga Zakona u dijelu koji glasi: »(4) Zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3. ovoga članka, održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada. Predlaže se izmijeniti da glasi: „ (4) Slivnike uz javnu cestu kao i zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3. ovoga članka, održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture (npr. kanalizacije) kojoj isti pripada“. 3. Članak 36. prijedloga Zakona u dijelu koji glasi: (4) Sve fizičke i pravne osobe koje koriste cestovno zemljište u smislu ovoga Zakona dužne su plaćati naknadu i u slučajevima kada ugovor nije sklopljen na temelju računa kojeg za izvršenu isporuku, u smislu propisa koji uređuju oporezivanje, izdaje pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar. PREDLAŽE SE BRISATI. Račun se izdaje na temelju poslovnog odnosa/ugovora. Postavlja se pitanje ispravnosti stava prema kojem se može, samo na temelju faktičnog korištenja cestovnog zemljišta i njegova zaposjedanja (do kojeg je možda došlo i viciozno, potajno ili prijevarom), govoriti o mogućnosti ispostavljanja računa „za izvršenu uslugu“. Upravitelji imaju mogućnost ostvarenja svojih prava prema „korisnicima“ putem tužbi. 4. Na članak 37. prijedloga Zakona koji glasi: U članku 86. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.«. PREDLAŽE SE BRISATI. Ovakav prijedlog zakona uzrokovat će neravnopravnost u naplati za slučajeve osnivanja prava puta za elektroničku komunikacijsku infrastrukturu između upravitelja cesta i svih ostalih upravitelja i vlasnika zemljišta. Također će imati negativan financijski utjecaj na upravitelje javnih cesta. 5. Na članak 39. prijedloga Zakona koji glasi: U članku 91. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi: »(3) Naknada iz stavka 2. ovoga članka isplaćuje se na račun Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. najviše do iznosa koji je za te namjene osiguran u državnom proračunu za pojedinu proračunsku godinu.« PREDLAŽE SE BRISATI. Navedeni prijedlog je suprotan postojećem članku 91., stavku 2. kojim je propisano koliki je točan iznos naknade po litri naplaćene trošarine na energente (0,80 kn za HC) odnosno riječ je o strogo namjenskom iznosu namijenjenom održavanju u građenju cesta. Predloženim ograničenjem iz predloženog članka 39. državni proračun bi prisvajao naknadu za ceste što se znači da se ona ne bi trošila za predviđenu namjenu. Također, u slučaju primjene predloženog članka 39. postoji mogućnost da bi u siječnju društvo Hrvatske ceste d.o.o. mogle doći u poteškoće s likvidnošću (ovisi o primjeni odredbe - ako bi to značilo da će u siječnju na račun Hrvatskih cesta biti uplaćen iznos samo za gorivo za taj mjesec, Hrvatske ceste d.o.o. vjerojatno ne bi imale dovoljno sredstava za podmirenje svojih obveza. 6. Na članak 41. prijedloga Zakona koji glasi: U članku 94. stavak 3. mijenja se i glasi: »(3) Iznimno od stavka 1. i 2 ovoga članka Zakona, Hrvatske ceste d.o.o. naknadu iz članka 86. stavak 1. točke 11. ovoga Zakona uključuju u prihode tekućeg razdoblja.«. Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi: »(4) Prihodi po osnovi tečajnih razlika i kamate, kao i rashodi po osnovi negativnih tečajnih razlika i kamate iskazuju se u godišnjim financijskim izvještajima pravne osobe koja upravlja javnom cestom sukladno propisima o računovodstvu.«. Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5. Predlaže se izmijeniti da glasi: „Članak 94. mijenja se tako da glasi: (1) Sredstva iz godišnje naknade iz članka 86. stavka 1. točke 1., korisničke naknade iz članka 86. stavka 1. točke 6. i naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, kojima Republika Hrvatska financira građenje, održavanje, povrat kredita i ostale poslove upravljanja javnim cestama te javne ceste, čine imovinu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: javni kapital), koja se vodi izdvojeno u poslovnim knjigama pravne osobe koja upravlja javnom cestom. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se za namjene propisane odredbama ovog članka sukladno godišnjim planovima građenja i održavanja autocesta i državnih cesta koje uz suglasnost Vlade donose Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. odnosno sukladno godišnjim planovima građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta koje uz suglasnost Ministarstva donosi županijska uprava za ceste. (3) Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona uplaćuje se iz državnog proračuna, sukladno odredbi članka 91. ovoga Zakona, na račune Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. (4) Javni kapital uvećava se za dobit koju ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. dok je Republika Hrvatska njihov jedini član društva. 7. Na članak 42. prijedloga Zakona koji glasi: U članku 95. stavak 2. mijenja se i glasi: »(2) Javni kapital umanjuje se za gubitak koji ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. dok je Republika Hrvatska jedini član društva te gubitak koji ostvare županijske uprave za ceste.«. Predlaže se izmijeniti da glasi: „Članak 95. mijenja se tako da glasi: (1) Na teret javnog kapitala iz članka 94. stavka 1. ovoga Zakona društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. nadoknađuju dio godišnjih troškova upravljanja, održavanja, financiranja, amortizacije i primjerenog prinosa od upravljanja javnim cestama koji premašuju ostvarenu vrijednost cestarina ili korisničke naknade. (2) Na teret javnog kapitala nadoknađuju se troškovi redovnog odražavanja nerazvrstanih cesta u zimskoj službi. Nadoknada troškova redovnog održavanja nerazvrstanih cesta u zimskoj službi ne predstavlja izuzimanje imovine, kao ni isporuku u smislu poreznih propisa. (3) Na teret naknade iz čl. 86. st. 1. t. 11. ovog Zakona, nadoknađuju se sva oslobođenja od plaćanja cestarine predviđena odredbama ovog Zakona, osim naknade iz članka 88. koja se nadoknađuje sukladno članku 90. ovog Zakona. (4) Društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o., nadoknađuju iz naknade iz članka 86. stavka 1. točke 11. Zakona i sve druge troškove koji su posljedica naloga danih temeljem ovog Zakona ili posebnih odluka Vlade Republike Hrvatske. Prijenosi javnih cesta zbog troškova nastalih odlukama Vlade Republike Hrvatske ne predstavljaju izuzimanje imovine kao ni isporuku u smislu poreznih propisa. (5) Javne ceste koje se zbog razvrstavanja prenose između pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama, županijskih uprava za ceste i jedinica lokalne samouprave, kao i prijenosi nerazvrstanih cesta, evidentiraju prijenos javnih cesta prema knjigovodstvenoj vrijednosti imovine prenositelja, odnosno procijenjene vrijednosti ukoliko knjigovodstvena vrijednost nije poznata. Pravne osobe koje upravljaju javnim cestama priznaju takve prijenose u okviru javnog kapitala. Prijenosi javnih cesta zbog razvrstavanja ne predstavljaju izuzimanje ni stjecanje imovine, kao ni isporuku u smislu poreznih propisa. (6) Javni kapital umanjuje se za gubitak koji ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. dok je Republika Hrvatska njihov jedini član društva. (7) Sredstva koja sukladno odredbi članka 92. stavka 2. ovoga Zakona Hrvatske ceste d.o.o. doznače županijskoj upravi za ceste koriste se za financiranje izvlaštenja nekretnina, građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta, povrat kredita kojima se financira građenje županijskih i lokalnih cesta, sukladno godišnjim planovima građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta koje uz suglasnost Ministarstva donosi županijska uprava za ceste. 8. Na članak 43. prijedloga Zakona koji glasi: U članku 96. u stavku 1. riječi: »Dio amortizacije koji nije pokriven iz vlastitih prihoda obračunava se na teret sredstava javnog kapitala.« brišu se. U stavku 4. riječi: »utvrđuje Vlada« zamjenjuju se riječima: »propisuje ministar pravilnikom, na prijedlog Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o.«. Predlaže se izmijeniti da glasi: „Članak 96. mijenja se tako da glasi: Pravne osobe koje upravljaju javnim cestama osiguravaju knjigovodstvene evidencije o javnim cestama i za potrebe njihovog vrednovanja obračunavaju amortizaciju primjenom amortizacijskih stopa sukladno pravilniku kojeg na prijedlog Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. donosi nadležni ministar.“ 9. Na članak 49., stavak 1. prijedloga Zakona koji glasi: „Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, na osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti ne primjenjuju se odredbe Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, br. 80/11), već se primjenjuju odredbe ovoga Zakona.“ Ovo se može tumačiti na način da se za infrastrukturu u vlasništvu JLS ili pravnih osoba u vlasništvu JLS ili RH, a koja je na javnoj cesti izgrađena prije stupanja na snagu ovog zakona ne plaća naknada, a za ubuduće se plaća. Ovo nije u skladu sa načelima prava i prouzrokovat će tužbe od privatnih subjekata. Stoga se predlaže da članak glasi: „Od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, na osnivanje prava građenja i prava služnosti na javnoj cesti ne primjenjuju se odredbe Zakona o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, br. 80/11), već se primjenjuju odredbe ovoga Zakona. Na ranije zasnovane odnose prava građenja i prava služnosti u skladu sa Zakonom o uređivanju imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina (Narodne novine, br. 80/11) također se primjenjuju odredbe ovog Zakona, te su nositelji prava građenja i prava služnosti od dana stupanja na snagu ovog Zakona dužni upraviteljima cesta plaćati pripadajuću naknadu.“ PRIJEDLOG DOPUNE TEKSTA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZOC-a (ODREDBE KOJE NISU UVRŠTENE U PRIJEDLOG IZMJENA ZOC-a KOJI JE U JAVNOJ RASPRAVI, A KOJE SMATRAMO DA BI TREBALE BITI PREDMET IZMJENA ZAKONA) 10. U članku 32. predlaže se dodati se novi stavak 2. koji glasi: „(2) Hrvatske ceste d.o.o. mogu obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka i poslova iz članka 31. ovog Zakona ugovorom povjeriti trgovačkom društvu čiji su osnivač.“ Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. Obrazloženje: Po uzoru i na način kako je to već i u postojećem Zakonu u pojedinim slučajevima riješeno, primjerice u članku 81., predviđena je mogućnost kao što je navedeno u prijedlogu, a što bi bilo u slučajevima kada bi se takvim načinom osiguralo učinkovitije obavljanje pojedinih poslova iz nadležnosti Hrvatskih cesta, kako u organizacijskom tako i u financijskom i drugom pogledu. 11. U članku 45. predlažu se dodati se novi stavci 4. i 5. koji glase: „(4) Radnje iz stavka 3. ovog članka zabranjeno je poduzimati i izvan zaštitnog pojasa javne ceste ukoliko bi iste mogle ugroziti javnu cestu i sigurnost prometa na njoj. (5) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, radi izvršenja obveza iz prethodnog stavka ovog članka, kao i radi sprječavanja daljnjeg postupanja ili propuštanja činjenja od strane trećih osoba, a koje radnje ili propusti dovode ili bi mogli dovesti do oštećenja javne ceste ili ugrožavanja, ometanja ili smanjenja sigurnosti prometa na cesti, može zatražiti asistenciju policije.“ Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju novi stavci 6. i 7. Obrazloženje: IZNIMNO BITNA ODREDBA DO POTREBE ZA KOJOM SMO DOŠLI DUGOGODIŠNJOM PRAKSOM I OSVJEDOČILI SE U NIZU SLUČAJEVA U KOJIMA SU BILI UGROŽENI ŽIVOTI I ZDRAVLJE SUDIONIKA U PROMETU, A DA NE NAPOMINJEMO UGROZU PREMA IMOVINI I VELIKOJ IMOVINSKOJ ŠETETI DO KOJE JE DOŠLO U POJEDIONIM SLUČAJEVIMA. RECENTNI PRIMJER JE KAMENOLOM GORJAK I ODRON VIŠE STOTINA KUBIKA MATERIJALA NA JAVNU CESTU U KOJEM SLUČAJU SAMO IGROM SLUČAJA NITKO NIJE NASTRADAO. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da pojedina konfiguracija terena, a to je čest slučaj u Hrvatskom zagorju i u primorskoj Hrvatskoj i Istri, uvjetuje da se često na povišenom terenu iznad javne ceste obavljaju radnje koje predstavljaju objektivnu ugrozu za sudionike u prometu i javnu cestu, no zbog činjenice da se radnje obavljaju izvan zaštitnog pojasa ceste nitko nije legitimiran niti ovlašten za poduzimanje radnji zbog čega može doći do štetnih događaja sa ogromnim posljedicama, stoga je nužno uvrstiti predloženu odredbu. Radi ispunjenja pojedinih obveza proizišlih i Zakona, primjerice onih iz članka 45. i 57. gdje Hrvatske ceste trebaju ukloniti zapreke i/ili su ovlaštene obustaviti nedopuštene radove i radnje koji se izvode na cesti, to u pojedinim situacijama nije moguće bez angažiranja policije. Smatramo potrebnim da se to naglasi u Zakonu po uzoru na isti model koji se odnosi na postupanje pojedinih inspekcijskih službi, na način kako je to definirano Zakonom o državnom inspektoratu. 12. U članku 48. predlaže se dodati novi stavak 1., koji glasi: „(1) Nadzor i kontrolu osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u odnosu na dopuštene vrijednosti na javnim cestama i na cestama iz članka 98. stavka 1. podstavka 1. ovoga Zakona obavlja inspektor za ceste iz članka 111. ovoga Zakona. U nadzoru nad obavljanjem izvanrednog prijevoza, kontroli osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija, usklađenosti vozila odnosno skupa vozila koje obavlja izvanredni prijevoz, usklađenosti pratnje i opreme potrebne za obavljanje izvanrednog prijevoza te načina označavanja izvanrednog prijevoza, na poziv inspektora za ceste mogu sudjelovati izdavatelj dozvole za izvanredni prijevoz, pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar, policija i carina.“ Predlaže se dosadašnji stavak 1., koji postaje stavak 2., mijenjati tako da glasi: „(2) Ako se kontrolom sukladno posebnim propisima utvrdi da se obavlja izvanredni prijevoz bez dozvole, odnosno ako se utvrdi da osovinsko opterećenje, ukupna masa i dimenzije vozila premašuju dozvolom utvrđene iznose ili vrijednosti propisane sukladno posebnom propisu, izvanredni prijevoz može se nastaviti nakon pribavljanja dozvole i plaćanja naknade za izvanredni prijevoz, odnosno nakon usklađenja osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila s izdanom dozvolom za izvanredni prijevoz ili s propisanim vrijednostima sukladno posebnom propisu.“ Predlaže se dosadašnji stavak 2., koji postaje stavak 3., mijenjati tako da glasi: „(3) Inspektor za ceste koji obavlja nadzor i kontrolu iz stavka 1. ovoga članka može uputiti vozilo na vaganje ako posumnja da je teret koji se istim prevozi utovaren suprotno odredbama ovoga Zakona i posebnih propisa odnosno ako isti nije u skladu s izdanom dozvolom za izvanredni prijevoz. Ako se prilikom nadzora i kontrole utvrdi da nisu ispunjeni svi zahtjevi iz dozvole, inspektor za ceste zabranit će obavljanje izvanrednog prijevoza do usklađenja odnosno ispunjenja svih zahtjeva navedenih u dozvoli.“ Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4. Predlaže se iza stavka 4. dodati nove stavke 5., 6. i 7. koji glase: „(5) Mjesta za obavljanje poslova nadzora i kontrole vozila iz ovog članka (u daljnjem tekstu: nadzorna mjesta), moraju udovoljavati tehničkim zahtjevima u pogledu vrste, ravnosti i nosivosti podloge. (6) Ministarstvo utvrđuje potreban broj i raspored nadzornih mjesta iz stavka 5. ovog članka, a njihovu izgradnju i održavanje na cestama iz svoje nadležnosti, dužni su osigurati Upravitelji cesta. (7) Za potrebe planiranja obavljanja poslova nadzora i kontrole, Upravitelji cesta dužni su na zahtjev Ministarstva, dostaviti podatke iz sustava za praćenjem prometnog opterećenja iz članka 81., 82. i 83. ovog Zakona .“ Istovremeno, predlaže se i članak 154., stavak 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama mijenjati da glasi: „(5) Operativne poslove mjerenja, odnosno kontrolu osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama obavljaju stručno osposobljeni zaposlenici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, policijski službenici, inspektori cestovnog prometa i inspektori cesta, odnosno ovlašteni carinski službenici u okviru obavljanja poslova carinskog nadzora.“ i predlaže se članak 77., stavak 6. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu mijenjati da glasi: (6) Kontrolu izvanrednih prijevoza, odnosno kontrolu osovinskih opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama provode inspekcija cestovnog prometa Ministarstva i ministarstvo nadležno za unutarnje poslove. Obrazloženje: Predloženim izmjenama članka 48. ovog Zakona kao i izmjenama članka 154. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama te članka 77. stavka 6. Zakona o prijevozu u cestovnom prometu cjelovito bi se uredio zakonski okvir kojim bi se uspostavio jedinstveni sustav planiranja i kontrole izvanrednih prijevoza, odnosno osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u odnosu na dopuštene vrijednosti na jednom mjestu. a čime bi se ponajprije povećala učinkovitost obavljanja tih poslova, a što se posebice ogleda u: - kvalitetnijem planiranju mjera i aktivnosti u funkciji zaštite cesta i prometa, - boljoj koordinaciji s MUP-om, - povećanju razina zaštite javnog interesa i zadovoljstvo korisnika. Naime, trenutno provedbu navedenih poslova planiraju i operativno provode Hrvatske ceste d.o.o. što je izravna posljedica neusklađenosti odredbi pojedinih zakona kojima se definira nadležnost za njihovo obavljanje, a prema kojem je obavljanje poslova kontrole osovinskog opterećenja, ukupne mase i dimenzija vozila u prometu na cestama, u nadležnosti više različitih subjekata i što u svakom slučaju utječe na učinkovitost provedbe mjera za zaštitu javnih cesta i prometa. Plan kontrole učestalo se i na dnevnoj razini mijenja, a radi posebnih zahtjeva i akcija koje planiraju kako nadležne Policijske uprave tako i Inspekcija cestovnog prometa i cesta Ministarstva mora, prometa i infrastrukture. Navedene promjene događaju se kao posljedica činjenice što Hrvatske ceste d.o.o. ne mogu samostalno obavljati poslove kontrole već obavljaju samo operativne poslove mjerenja vozila s predstavnicima policije, jer nisu ovlaštene za zaustavljanje i pregled vozila te se zbog nemogućnosti njihovog sudjelovanja učestalo odgađaju kontrole prema unaprijed utvrđenim planovima ili se od njih odustaje. Nadalje, dodaju se odredbe kojima se jasno određuje da ministarstvo utvrđuje potreban broj i raspored nadzornih mjesta koja moraju udovoljavati tehničkim zahtjevima u pogledu vrste, ravnosti i nosivosti podloge te da su njihovu izgradnju i održavanje na cestama iz svoje nadležnosti, dužni osigurati Upravitelji cesta. Također, za potrebe planiranja obavljanja poslova nadzora i kontrole, propisuje se da su Upravitelji cesta dužni su na zahtjev Ministarstva, dostaviti podatke iz sustava za praćenjem prometnog opterećenja iz članka 81., 82. i 83. ovog Zakona, radi razvoja WIM i SiWIM sustava na cestama iz kojih se dobivaju kvalitetni podaci o prometnom opterećenju, a koji bi se koristili kao podloga za planiranje obavljanja poslova nadzora i kontrole. 13. U članku 56. predlaže se dodati novi stavak 4. koji glasi: „(4) Vlasnici, odnosno korisnici, posjednici ili upravitelji nekretnina, odnosno zemljišta odgovorni su za štetu koja nastane na cesti ili koja nastane korisnicima cesta, a koja je posljedica djelovanja sa njihove nekretnine ili u svezi njihove nekretnine odnosno zemljišta.“ Obrazloženje: Radi neusklađenosti sudske prakse, i različitih situacija u kojima dolazi do štete na cesti, ili štete koja nastane korisnicima ceste, nužno je jasno i nedvosmisleno urediti odgovornost vlasnika, korisnika, posjednika ili upravitelja nekretnina sa kojih ili u svezi kojih je šteta nastala. Čest slučaj također u Hrvatskom zagorju i u primorskoj Hrvatskoj i Istri, gdje sudovi zauzimaju stav o potrebi ograđivanja državne ceste ?! U jednom slučaju na području Dubrovnika radilo se o kotrljanju kamenja sa nekretnina udaljenih više stotina metara od ceste, a sud je zauzeo stav o potrebi ograđivanja ceste (praktično se može napraviti samo umjetni tunel da bi se u ovim slučajevima zaštitili sudionici u prometu). 14. U članku 57. predlaže se dodati novi stavak 6. koji glasi: „(6) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar ovlašteni su radi obustave radova iz prethodnog stavka ovog članka tražiti asistenciju policije.“ Dosadašnji stavci 6 i 7 postaju novi stavci 7 i 8. Obrazloženje: Obveze koje su upraviteljima ceste nametnute člankom 57. Zakona moguće je provesti samo uz asistenciju policije. Primjerice stavak 4. članka 57. Zakona o cestama govori o potrebi otklanjanja opasnosti od oštećenja ceste ako se na javnoj cesti neovlašteno izvode radovi. Upravitelji ovu obvezu ne mogu izvršiti bez asistencije policije. 15. U članku 62. stavak 1. predlaže se mijenjati da glasi: „(1) Pri izvođenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na cesti mora se uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način kojim se osiguravaju uvjeti za sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, sukladno prometnom elaboratu odnosno posebnim propisima kojima je reguliran način označavanja i osiguranja radova na cesti.“ Obrazloženje: U odnosu na postojeći članak ovim prijedlogom u stavku 1. dodaje se tekst „odnosno posebnim propisima kojima je reguliran način označavanja i osiguranja radova na cesti.“ kojim se uz važeću odredbu dodatno regulira da se pri izvođenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na cesti može uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa sukladno i ostalim posebnim propisima kojima je reguliran način označavanja i osiguranja radova na cesti. Naime, osim prema prometnom elaboratu odgovarajuća privremena regulacija prometa uspostavlja se i prema tipskim shemama koje su sastavni dio Pravilnika o privremenoj regulaciji prometa i označavanju te osiguranju radova na cestama te Pravilnika o ophodnji javnih cesta te se kao takve koriste bez izrade prometnog elaborata. 16. Članak 93. stavak 4. predlaže se mijenjati da glasi: „(4) Sredstva iz članka 86. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona uplaćuju se na račun Hrvatskih autocesta d.o.o., odnosno koncesionara za izvanredni prijevoz koji se treba obaviti na autocesti, Hrvatskih cesta d.o.o. za izvanredni prijevoz koji se treba obaviti na državnoj cesti te županijskoj upravi za ceste za izvanredni prijevoz koji se treba obaviti na županijskoj i lokalnoj cesti. Za sredstva iz čl. 86.st. 1 točke 4. ovog Zakona koja se uplaćuju Hrvatskim cestama d.o.o. kao pravnoj osobi sa javnim ovlastima iz razloga što se prijevoz obavlja na više različitih javnih cesta, ministar donosi akt o godišnjoj raspodjeli upraviteljima javnih cesta, odnosno koncesionarima na temelju potvrde Hrvatskih cesta d.o.o kao prava osobe koje vodi evidenciju o izvanrednim prijevozima.“ Obrazloženje: Razlog zbog kojih se traži izmjene predmet odredbe je ta što Hrvatske ceste d.o.o. ne mogu odlučivati o raspodjeli iz razloga što takvim postupanjem Hrvatske ceste d.o.o. odlučuju same o sebi, dakle donose odluku u predmetu u kojem su stranka zajedno sa drugim pravnim osobama sa kojima ima suprostavljene interese (svaka stranka ima interes ostvariti što veći prihod), a takva odredba je protivna članku 14., stavku 1. Ustava RH iz razloga što radi nejednakost između upravitelja javnih ceste pa bi takva odredba bila diskriminatorna. Također ne postoji drugi slučaj u pravnom sustavu Republike Hrvatske u kojem subjekt odlučuje u stvarima u kojima je ujedno i jedan od stranaka. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća. Komentar uz članak 18. - Prijedlog se prihvaća - sukladno ovoj primjedbi članak 18. isključen je iz ovih izmjena i dopuna. Komentar uz članak 19. - Prijedlog se ne prihvaća - u stavku 4. govori se o slivnicima, slivničkim rešetkama i poklopcima svih revizijskih okana na bilo kojem dijelu javne ceste osim onom propisanom stavkom 3. istog članka. Stavak 5. mijenja se i glasi: Poslove iz ovog članka koje ne obavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave i vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada. Komentar uz članak 36. - Prijedlog se ne prihvaća - nije u skladu s člankom 48. stavkom 2. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14), člankom 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14) te potiče na obijesno suđenje. Komentar uz članak 37. - Prijedlog se ne prihvaća - Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), poznaje institut: „Korištenje cestovnog zemljišta“, članak 73. Zakona, ne poznaje institut: „Prava puta“. Komentar uz članak 39. - Prijedlog se ne prihvaća - nadopuna stavka 2. članka 91. napravljena je na inicijativu Ministarstva financija a u svrhu fiskalne konsolidacije i financiranja rashodne strane Državnog proračuna Republike Hrvatske. Komentar uz članak 41. - Prijedlog se prihvaća - članak 41. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kojim se mijenja članak 94. važećeg Zakona izmijenit će se sukladno danom prijedlogu. Komentar uz članak 42. - Prijedlog se prihvaća - članak 42. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kojim se mijenja članak 95. važećeg Zakona izmijenit će se sukladno danom prijedlogu. Komentar uz članak 43. - Prijedlog se prihvaća - članak 43. prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama kojim se mijenja članak 96. važećeg Zakona izmijenit će se sukladno danom prijedlogu. Komentar uz članak 49. - Prijedlog se ne prihvaća - Zakon o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), poznaje institut: „Korištenje cestovnog zemljišta“, članak 73. Zakona, ne poznaje institut: „Prava puta“. Komentar uz članak 32. - Prijedlog se ne prihvaća -namjera Zakonodavca je ustrojiti i voditi jedinstvenu bazu podataka prijedlog nije u skladu s člankom 32. stavkom 1. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19). Komentar uz članak 45. - Prijedlog se ne prihvaća - nije su skladu s člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14). Sudska praksa u našem zakonodavstvu ne stvara presedane i ne može se primjenjivati na svaki drugi srodan slučaj. Komentar uz članak 48. - Prijedlog se ne prihvaća - predmetna materija, za koju se predlažu izmjene ovom primjedbom, već je dovoljno regulirana postojećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine, broj 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19 i 42/20) i Zakonom o prijevozu u cestovnom prijevozu (Narodne novine, broj 41/18, 98/19, 30/21 i 89/21), dok su postupanja regulirana Zakonom o inspekciji cestovnog prometa i cesta (Narodne novine, broj 22/14 i 98/19) pa smatramo da bi predložene izmjene dovele do nepotrebne prenormizacije predmetnih odredbi. Također, smatramo da predložene izmjene nisu usmjerene prema jedinstvenom cilju, a to je podizanje razine sigurnosti cestovnog prometa u Republici Hrvatskoj. Komentar uz članak 56. - Prijedlog se ne prihvaća - nije u skladu s člankom 48. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 56/90, 135/97, 08/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14). Sudska praksa u našem zakonodavstvu ne stvara presedane i ne može se primjenjivati na svaki drugi srodan slučaj. Komantar uz članak 57. - Prijedlog se ne prihvaća - uređeno je drugim propisima, primjerice Zakonom o izvlaštenju (Narodne novine, broj 74/14, 69/17, 98/19), članak 41. do 43. Zakona, institut: „Izvršenje rješenja“, u Zakonu o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj 47/09). Komentar uz članak 62. - Prijedlog se prihvaća - Članak 62. stavak 1. mijenja se i glasi: (1) Pri izvođenju radova te poduzimanju drugih aktivnosti na javnoj cesti mora se uspostaviti odgovarajuća privremena regulacija prometa na način koji osigurava sigurno odvijanje prometa i nesmetano izvođenje radova ili obavljanje drugih aktivnosti, sukladno prometnom elaboratu odnosno posebnom propisu kojim se propisuje privremena regulacija cestovnog prometa te označavanja i osiguranja mjesta na kojima se izvode radovi ili na kojima je nastao izvanredni događaj ili bilo koji drugi događaj koji ugrožava sigurnost odvijanja prometa. Komentar uz članak 93. - Prijedlog se ne prihvaća - protivan je odredbi članka 86. stavak 1. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), članku 30. stavku 5. Pravilniku o izvanrednom prijevozu (Narodne novine, broj 92/18). |
| 74 | Županijska uprava za ceste SMŽ | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | PREKOMJERNA UPORABA JAVNE CESTE - U postojećem zakonu šturo je definirana prekomjerna uporaba javne ceste. U praksi, prilikom eksploatacije drvnih sortimenata iz šume kao i kod eksploatacije kamena iz kamenoloma dolazi do prekomjerne uporabe i velikih oštećenja prometnice, te apeliramo na izmjenu zakona na način da definira kriterije i naplatu takvog korištenja, obzirom da u postojećem Zakonu stoji da će se donesti provedbeni propisi koji će to definirati, a do danas isti nisu doneseni. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Nacrt prijedloga „novog“ Pravilnika o prekomjernoj uporabi javnih cesta je u izradi, a donošenje istog propisano je stavkom 3. članka 49. Zakona o cestama (NN 84/11, 22/113, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19). |
| 75 | ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | Članak 22. Predlažemo izmijene Članka 22., kojim se mijenja Članak 68. stavak 2. koji glasi: „Primarne ceste su državne ceste izvan gradskih područja koje povezuju velike gradove ili regije koje nisu dio transeuropske cestovne mreže.“, tako da riječ „državne ceste“ zamijenite sa riječju „javne ceste“. Mreža županijskih i lokalnih cesta također povezuje velike gradove te sjedišta županija i trebaju biti uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Najveći broj prometnih nezgoda događa se upravo na mreži županijskih i lokalnih cesta, te je nužno da budu uključene u postupke upravljanja sigurnošću cestovne infrastrukture. Članak 37. Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o cestama u Članku 37. kojim se mijenja Članak 86. stavak 2. koji glasi: „Za korištenje javnih cesta temeljem prava služnosti, prava građenja, prava puta ili nekog drugog sličnog prava za komunalne, vodne, energetske građevine, kao i građevine elektroničkih komunikacija i povezane opreme, plaća se isključivo naknada iz stavka 1. točke 12. ovoga članka u visini određenoj prema članku 87. stavku 6. ovoga Zakona.“ Izmjena ovog stavka nema nikakvog smisla bez obveze izmjene Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti. Ova odluka na snazi je od 2014. godine i nije usklađena sa iznosima Pravilnika o potvrdi i naknadi za pravo puta. Predlažemo obvezu donošenja nove Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona na način da se iznos naknade za pravo služnosti vodova na javnoj cesti izjednači sa iznosom naknade za pravo puta, tj. na 8kn/m2. Županijske i lokalne ceste su u izrazito lošem stanju i smanjenje ove vrste prihoda dovesti će Županijske uprave za ceste na rub održivog poslovanja. Članak 39 Predlažemo izmjenu Članka 39. kojim se mijenja Članak 91. tako da se izmjeni stavak 2. dodavanjem alineje tri: - u iznosu od 0,10 kuna na poseban račun Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za ujednačavanje standarda održavanja županijskih i lokalnih cesta, Županijskim upravama za ceste - predlažemo financiranje s 0,10 kn uz smanjenje naknade Hrvatskim cestama d.o.o. sa 0,80 kn na 0,70 kn uvažavajući trenutnu situaciju. Podsjećamo da je dugi niz godina bila praksa da se 240,00 mil. kn godišnje raspoređivalo na ŽUC-eve prema kriterijima koji su sadržani u ZOC (čl. 92.) iz izvora HC, odnosno, 0,10 kn po jednoj litri goriva U skladu sa ovim prijedlogom nužno je i donošenje Pravilnika za raspodjelu ovih sredstava u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Članak 51. Predlažemo obvezu donošenja novog Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona. Sadašnji način financiranja smatramo neodrživim. Iako je u više navrata postojala inicijativa od strane Udruge ŽUC-eva s istim ili sličnim zahtjevima do realizacije nije došlo. Npr. u srpnju 2014. održan je sastanak s Ministrom MMPI i predstavnicima Hrvatske zajednice županija i Udruge ŽUC-eva, nadalje, u srpnju 2018. g. u Varaždinu je pod pokroviteljstvom MMPI održana radionica s temom „Održiv sustav gospodarenja mrežom županijskih i lokalnih cesta u RH“ s detaljno analiziranom problematikom i ponuđenim rješenjima ali bez rezultata. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Članak 22. - Prijedlog se ne prihvaća - primarne ceste predviđene i tekstom Direktive koja se prenosi mogu biti javne ceste, međutim kako određuje Direktiva - prva skupina ispod autocesta, odnosno državne ceste. Članak 37. - Prijedlog se ne prihvaća - izmjene i dopune Zakona o cestama u predmetnim odredbama usmjerene su na propisivanje odredbe obaveznog plaćanja naknade za osnivanje prava građenja i prava služnosti za sve poduzetnike i to isključivo prema odredbama ovog Zakona. Donošenje Odluke o visini naknade za osnivanje prava služnosti i prava građenja na javnoj cesti propisano je člankom 87. stavak 6. važećeg Zakona o cestama. Institut stvarnih prava i prava puta nije isti te će se voditi briga da se sukladno mogućnostima određivanja navedenih prava usklade i sporne visine naknada. Članak 39. - prijedlog se ne prihvaća - navedeni prijedlog se ne može prihvatiti jer ili direktno utječe na povećanje jedinične cijene goriva za krajnje korisnike ili traži umanjenje postojećih vrijednosti trošarina na gorivo koji su prihod drugih društava (HC, HAC, HŽI) i na taj način bi narušila njihovo poslovanja. Članak 51. - Prijedlog se ne prihvaća - donošenje „novog“ Pravilnika o visini godišnje naknade za uporabu javnih cesta što se plaća pri registraciji motornih i priključnih vozila je propisano i već je u nadležnosti donošenja ministra mora, prometa i infrastrukture na usuglašen način sa županijskim upravama za ceste i korisnicima cesta. |
| 76 | Tomislav Ružić | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | Predlaže se novi tekst članak 94., 95. i 96. Zakona o cestama sa svrhom da se zakonom isključe računovodstvene odredbe jer su uređene drugim propisima i na taj način omogući puna primjena Međunarodnih standarda financijskog izvještavanja (MSFI) Javni kapital Članak 94. (1) Sredstva iz godišnje naknade iz članka 86. stavka 1. točke 1., korisničke naknade iz članka 86. stavka 1. točke 6. i naknade za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona, kojima Republika Hrvatska financira građenje, održavanje, povrat kredita i ostale poslove upravljanja javnim cestama te javne ceste, čine imovinu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: javni kapital), koja se vodi izdvojeno u poslovnim knjigama pravne osobe koja upravlja javnom cestom. (2) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koriste se za namjene propisane odredbama ovog članka sukladno godišnjim planovima građenja i održavanja autocesta i državnih cesta koje uz suglasnost Vlade donose Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. odnosno sukladno godišnjim planovima građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta koje uz suglasnost Ministarstva donosi županijska uprava za ceste. (3) Naknada za financiranje građenja i održavanja javnih cesta iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona uplaćuje se iz državnog proračuna, sukladno odredbi članka 91. ovoga Zakona, na račune Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. (4) Javni kapital uvećava se za dobit koju ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. dok je Republika Hrvatska njihov jedini član društva. Korištenje javnog kapitala Članak 95. (1) Na teret javnog kapitala iz članka 94. ovog Zakona, društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. nadoknađuje dio godišnjih troškova upravljanja, održavanja, financiranja, amortizacije i primjerenog prinosa od upravljanja javnih cesta koji premašuje ostvarenu vrijednost cestarina ili korisničke naknade. (2) Na teret javni kapital nadoknađuju se i troškovi redovno odražavanje nerazvrstanih cesta u zimskoj službi. (3) Na teret naknade iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona nadoknađuju se sva oslobođenja od plaćanja cestarine predviđena odredbama ovog Zakona. (4) Na teret naknade iz članka 86. stavka 1. točke 11. ovoga Zakona društva Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. nadoknađuju i sve druge troškove koji su posljedica naloga danih temeljem ovog Zakona ili posebnih odluka Vlade Republike Hrvatske. (5) U slučaju razvrstavanja javne ceste, koja se zbog razvrstavanja, prenosi između pravnih osoba koje upravljaju javnim cestama, županijskih uprava za ceste i jedinica lokalne samouprave, kao i prijenosi nerazvrstanih cesta, evidentiraju ovaj prijenos javnih cesta prema njihovoj knjigovodstvenoj vrijednosti imovine prenositelja. Pravne osobe koje upravljaju javnim cestama priznaju takve prijenose u okviru javnog kapitala Prijenosi javnih cesta zbog razvrstavanja ne predstavljaju izuzimanje imovine u smislu poreznih propisa. (6) Gubitak koji ostvare Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. nadoknađuje se iz javnog kapitala dok je Republika Hrvatska njihov jedini član društva. (7) Sredstva koja sukladno odredbi članka 92. stavka 2. ovoga Zakona Hrvatske ceste d.o.o. doznače županijskoj upravi za ceste koriste se za financiranje izvlaštenja nekretnina, građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta, povrat kredita kojima se financira građenje županijskih i lokalnih cesta, sukladno godišnjim planovima građenja i održavanja županijskih i lokalnih cesta koje uz suglasnost Ministarstva donosi županijska uprava za ceste. Amortizacija i ispravak vrijednosti javnih cesta Članak 96. (1) Pravne osobe koja upravljaju javnim cestama osiguravaju knjigovodstvene evidencije o javnim cestama i za potrebe njihovog vrednovanja obračunavaju amortizaciju primjenom amortizacijskih stopa sukladno pravilniku kojeg na prijedlog Hrvatskih autocesta d.o.o. i Hrvatskih cesta d.o.o. donosi ministar. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Obzirom da je društvo Hrvatske ceste d.o.o. također dalo prijedlog na koji način bi se ovi članci trebali promijeniti, a isti je kvalitetniji i sadržajniji, članci 94., 95. i 96. biti će izmjienjeni sukladno prijedlogu društva Hrvatske ceste d.o.o.. |
| 77 | Županijska uprava za ceste na području Šibensko-kninske županije | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | Odjeljak VI. Zakona o cestama, članci 81. do 85. odnose se na pravne osobe koje upravljaju javnim cestama. Člancima 81. i 82. propisano je da su Hrvatske autoceste d.o.o. i Hrvatske ceste d.o.o. trgovačka društva, društva s ograničenom odgovornošću koja upravljaju, grade, rekonstruiraju i održavaju autoceste odnosno državne ceste te se pobliže opisuje predmet njihova poslovanja. Člankom 83. koji se odnosi na Županijsku upravu za ceste propisan je samo predmet poslovanja ove pravne osobe dok se ne navodi njezin pravni oblik niti da je to pravna osoba, ustanova koja upravlja, gradi, rekonstruira i održava županijske i lokalne ceste. Zakonom o javnim cestama (NN100/96) i Zakonom o javnim cestama (NN180/04) bilo je propisano da se na Županijsku upravu za ceste primjenjuju propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije drukčije određeno. U odnosu na upravljanje Županijskom upravom za ceste u članku 57. ZOJC (NN100/96) bilo je propisano da Županijskom upravom za ceste upravlja ravnatelj kojeg imenuje i razrješava Županijska skupština na prijedlog župana, dok je člankom 60. ZOJC (NN180/04) bilo propisano da ravnatelja imenuje i razrješava Županijska skupština na prijedlog upravnog vijeća Županijske uprave za ceste. Važeći Zakon o cestama, u članku 84. u zajedničkim odredbama za HAC; HC i Županijske uprave za ceste propisuje: "prava i dužnosti županije, kao osnivača županijske uprave za ceste, obavlja predstavničko tijelo županije". Zbog nepotpunosti i nepreciznosti postojećih odredbi u Zakonu o cestama, koje se odnose na Županijske uprave za ceste i ne pozivanja na propise o ustanovama u praksi postoje različita rješenja u odnosu na imenovanja i razrješenja kako upravnog vijeća tako i ravnatelja. U nekim županijskim upravama za ceste ravnatelja imenuje i razrješava Županijska skupština u nekima Upravno vijeće. Isto tako u nekim Županijskim upravama za ceste upravno vijeće imenuje i razrješava župan, a u nekima Županijska skupština. Slijedom iznesenog, članak 83. bilo bi potrebno dopuniti na način da se navede da je Županijska uprava za ceste pravna osoba, ustanova, koja upravlja, gradi, rekonstruira i održava županijske i lokalne ceste, da se na županijsku upravu za ceste primjenjuju propisi o ustanovama, ako Zakonom o cestama nije drukčije određeno. Precizirati koja prava i dužnosti županije, kao osnivača, obavlja predstavničko tijelo županije tj. Županijska skupština, a koja izvršno tijelo tj. župan ili u cijelosti prihvatiti rješenja iz Zakona o ustanovama i uputiti na njihovu primjenu. Članak 85. Zakona koji govori o "Korištenju dobiti" također pokazuje da je nejasan pravni status Županijske uprave za ceste jer se u stavku 2. ovog članka navodi da će "Županijska uprava za ceste, kada je županija jedini član ove pravne osobe, koristiti dobit koju ostvari za građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta kojima upravlja". Županijska uprava za ceste nije trgovačko društvo i nema članove društva već samo osnivača i ne ostvaruje dobit, jer vodi drugačije knjigovodstvo od trgovačkih društava i može ostvariti samo eventualni "višak prihoda poslovanja koji se raspoređuje za građenje i održavanje županijskih i lokalnih cesta u narednom razdoblju". Prijedlogom Izmjena i dopuna Zakona o cestama u članak 4. postavak 4. dodaje se da javnu cestu čine i građevine za potrebe kretanja bicikala i pješaka predviđene projektom ceste (nogostupi i biciklističke prometnice, zelene površine, ugibališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i dr.) Člankom 59. i 60. Zakona o komunalnom gospodarstvu ( Narodne novine 68/18, 110/18, 32/20) propisano je što sve čini komunalnu infrastrukturu pa su između ostalog nabrojene i javne prometne površine na kojima nije dopušten promet motornim vozilima (... pješačke i biciklističke staze) i građevine namijenjene obavljanju javnog prijevoza ( građevine za prihvat i otpremanje vozila i putnika u javnom prijevozu, prometne površine određene za zaustavljanje vozila i siguran ulazak i izlazak putnika). Člankom 64. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisano je da je građenje i održavanje komunalne infrastrukture obveza jedinica lokalne samouprave. Člankom 75. Zakona o komunalnom gospodarstvu propisani su izvori financiranja građenja i održavanja komunalne infrastrukture (komunalni doprinos, komunalna naknada, komunalne usluge, proračun jedinice lokalne samouprave i dr.) Predloženim Izmjenama i dopunama članka 4. podstavak 4. Zakona o cestama, obuhvaćanjem pješačkih i biciklističkih staza (nogostupa i biciklističkih prometnica), ugibališta, okretišta i drugih dijelova komunalne infrastrukture u sastav javne ceste povećavaju se troškovi projektiranja javnih cesta, otkupa zemljišta i rješavanja imovinskopravnih odnosa, izgradnje i održavanja javnih cesta na teret upravljača javnih cesta, a što je u suprotnosti sa citiranim odredbama Zakona o komunalnom gospodarstvu. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se. Odjeljak VI. Zakona o cestama, članci 81. do 85. - prijedlog se ne prihvaća - prijedlog nije u skladu s člankom 84. stavkom 2. Zakona o cestama (Narodne novine, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14 i 110/19), budući su to prava i dužnosti županije kao osnivača županijske uprave za ceste a koje obavlja predstavničko tijelo županije, a to predstavničko tijelo odlučuje o pravnom statusu županijske uprave za ceste. Prijedlog Izmjena i dopuna Zakona o cestama u članku 4. postavak 4. - prijedlog se ne prihvaća - predložene izmjene nisu u suprotnosti sa Zakonom o komunalnom gospodarstvu već omogućuju da se projektima građenja i rekonstrukcije javnih cesta gradi i rekonstruira biciklistička i pješačka infrastruktura. Investitor biciklističke i pješačke infrastrukture u takvim projektima može biti upravitelj javne ceste ili jedinice regionalne i lokalne samouprave što će ovisiti o njihovom međusobnom dogovoru. Održavanje pješačke i biciklističke infrastrukture kao dijela javne ceste propisano je odredbama članka 26. i 27. važećeg Zakona o cestama. Isto tako, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja biciklističke i pješačke infrastrukture pa tako ni čišćenje snijega, s obzirom da je člankom 27. stavak 1. podstavak 5. važećeg Zakona o cestama propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom ne održava biciklističke i pješačke staze izvan kolnika, a radovi čišćenja snijega su radovi redovitog održavanja. |
| 78 | URIHO-ZAGREB | PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O CESTAMA | URIHO-ZAGREB predlaže resornom ministarstvu da izmijeni i članka 88. (Iznimke od plaćanja godišnje naknade i cestarine) Zakona o cestama ("NN" br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19.). za URIHO-ZAGREB v.d. ravnatelja Josip Držaić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje kao inicijativa ali bez konkretnog prijedloga. |