Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o obrascu prethodne procjene za Zakon o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVOJE ŠIMIĆ OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O ELEKTRONIČKOJ ISPRAVI, OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE Zakon o elektroničkoj ispravi ne treba ukidati, odnosno donositi Zakon o prestanku važenja Zakona o elektroničkoj ispravi jer postoje elektroničke isprave koje se koriste izvan prometa javnopravnih tijela, kao što su e-račun, moguće je da u trgovačkim stvarima se elektronski potpisuju razni ugovori itd Uredba eIDAS govori samo u elektroničkim potpisima, ali ako se ukine Zakon o elektroničkoj ispravi , Uredbu eIDAS će se moći koristiti isključivo komunikaciji sa javnopravnim tijelima a u cijelosti će biti će isključena mogućnost potpisivanja isprava u građanskom prometu Nije prihvaćen eIDAS Uredba ne govori samo o elektroničkim potpisima kao Uslugama povjerenja već je stvorila odgovarajuće uvjete za uzajamno priznavanje svih ključnih prekograničnih čimbenika, kao što su elektronička identifikacija, elektronički dokumenti, elektronički potpisi i usluge elektroničke dostave, te uvjeta za interoperabilne usluge e-uprave širom Europske unije. Netočan je navod o mogućnosti primjene eIDAS Uredbe isključivo u komunikaciji s javnopravnim tijelima, upravo suprotno eIDAS Uredba usmjerena je na sve dionike koji žele u svom poslovanju koristiti i/ili pružati usluge povjerenja i elektroničku identifikaciju. Isto se odnosi i na građane koji su slobodni koristiti pod uvjetima eIDAS Uredbe i nacionalnih odnosnih propisa Usluge povjerenja i elektroničke identifikacije (npr. sklopiti ugovor o kupoprodaji i sl.) Vezano uz eRačune kao elektroničke sprave, isti ne predstavljaju elektroničku ispravu u smislu Zakona o elektroničkoj ispravi, već elektroničku knjigovodstvenu ispravu u smislu Zakona i Pravilnika o PDV-u (Pravilnik o PDV članak 161.). Također na eRačune se primjenjuje poseban zakon kao lex specialis, a to je Zakon o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi. Prema tome Zakon o elektroničkoj ispravi ne bi se primjenjivao na eRačune.
2 Financijska agencija OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE ZA ZAKON O PRESTANKU VAŽENJA ZAKONA O ELEKTRONIČKOJ ISPRAVI Zakon o elektroničkoj ispravi u primjeni je u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima koju provodi Fina. Odredbe eIDAS Uredbe ne mogu nadomjestiti odredbe Zakona o elektroničkoj ispravi (dalje: Zakon) budući da se isto Uredbom ne uređuje. Uredba eIDAS spominje elektroničke dokumente koji su širi pojam i sadrži samo odredbu da se istima ne smije odreći valjanost samo zbog toga što su elektronički. S druge strane, elektronička isprava ima specifična svojstva koja proizlaze iz odredbi Zakona i koja omogućuju njezinu automatiziranu razmjenu i obradu u sustavu primatelja i zbog svojih je svojstava propisanih Zakonom vrlo napredan oblik elektroničkog dokumenta te sa kao takva primjenjuje u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima. Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima propisuje da se osnova za plaćanje može u Finu podnijeti i kao elektronička isprava sukladno propisima kojima se ista uređuje odnosno sukladno Zakonu (čl. 5.), te je ista u praktičnoj primjeni još od 2012. godine od kada Porezna uprava Fini podnosi rješenja o ovrsi kao elektroničke isprave. Ističemo da će prestankom važenja Zakona u tom dijelu nastati pravna praznina te predlažemo razmotriti izmjenu propisa (usklađivanje s eIDAS Uredbom) umjesto prestanka važenja ili odgodu prestanka važenja dok se u posebnim propisima ne propišu posebna pravila za elektroničke isprave. Nije prihvaćen Člankom 1. eIDAS Uredbe, propisano je kako se istom između ostaloga uspostavlja pravni okvir za elektroničke potpise, elektroničke pečate, elektroničke vremenske žigove, elektroničke dokumente, usluge elektroničke preporučene dostave i usluge certificiranja za autentikaciju mrežnih stranica. Članak 1. eIDAS Uredbe glasi: „Članak 1. Predmet S ciljem osiguravanja ispravnog funkcioniranja unutarnjeg tržišta, istodobno težeći primjerenoj razini sigurnosti sredstava elektroničke identifikacije i usluga povjerenja, ovom se Uredbom: (a) utvrđuju uvjeti pod kojima države članice priznaju sredstva elektroničke identifikacije fizičkih i pravnih osoba koja su obuhvaćena prijavljenim sustavom elektroničke identifikacije druge države članice; (b) utvrđuju pravila za usluge povjerenja, posebno za elektroničke transakcije; i (c) uspostavlja pravni okvir za elektroničke potpise, elektroničke pečate, elektroničke vremenske žigove, elektroničke dokumente, usluge elektroničke preporučene dostave i usluge certificiranja za autentikaciju mrežnih stranica.“ Stoga tvrdnja u komentaru kako Uredba eIDAS spominje elektroničke dokumente koji su širi pojam i sadrži samo odredbu da se istima ne smije odreći valjanost samo zbog toga što su elektronički, nije točna. Nadalje, člankom 3. eIDAS Uredbe, koja je izravno primjenjiva u svim državama članicama, nedvosmisleno je propisano u točki 35. definicija: „elektronički dokument” znači svaki sadržaj koji je pohranjen u elektroničkom obliku, a posebno kao tekstualni ili zvučni, vizualni ili audiovizualni zapis; Stoga navod komentara da odredbe eIDAS Uredbe ne mogu nadomjestiti odredbe Zakona o elektroničkoj ispravi (dalje: Zakon) budući da se isto Uredbom ne uređuje, nije točan. Uredba eIDAS spominje elektroničke dokumente koji su širi pojam i sadrži samo odredbu da se istima ne smije odreći valjanost samo zbog toga što su elektronički – također nisu točni niti pravno utemeljeni. eIDAS Uredba i njezine odredbe primjenjuju se upravo na elektroničke dokumente, ista ih pritom definira te upućuje na adekvatno korištenje usluga povjerenja i elektroničke identifikacije s istima. Baš iz tog razloga, postojanja paralelnog sustava, točnije Zakona o elektroničkoj ispravi koji je na snazi, no koji je arhaičan/zastario te koji je od 2014. godine, neusklađen s eIDAS Uredbom s jedne strane te uzimajući u obzir činjenicu da eIDAS Uredba od 2014. pobliže definira elektronički dokument s druge strane, mišljenja smo kako je predmetna situacija zbunjujuća za obveznike/adresate Zakona i Uredbe te ostavlja pravno-faktičnu nedoumicu i nesigurnost u to što je elektronički dokument. Stoga se ne slažemo s navodima kako bi ukidanje Zakona o elektroničkoj ispravi ostavilo pravnu prazninu, već naprotiv, mišljenja smo kako će se ukidanjem arhaičnog i neusklađenog Zakona o elektroničkoj ispravi te adekvatnom primjenom eIDAS Uredbe, provedbenog Zakona i pripadajućih podzakonskih propisa, kao i tumačenja nadležnih tijela i mišljenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, doprinijet pravnoj sigurnosti i zakonitosti korištenja elektroničkih dokumenata. S tim u vezi FINA-u kao davatelja navedenih komentara i u ovom konkretnom slučaju tijela koje sudjeluje u provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, upućujemo da koristi termin/definiciju elektronički dokument sukladno eIDAS Uredbi te da u slučaju eventualnih nedoumica zatraži tumačenje gore cit. nadležnih tijela.