Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 izv. prof. dr. sc. Biljana Trajkovski PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE Iako smo svjesni da bi putem nastave Tjelesne i zdravstvene kulture od vrtićke dobi pa do završetka srednjoškolskog obrazovanja trebali stvoriti naviku za bavljenjem tjelesnim aktivnostima, svjedoci smo da studenti te navike ne mogu upražnjavati zbog nedostatka novaca, vremena i loših materijalnih uvjeta. Dužni smo se kao struka i društvo brinuti o zdravlju ne samo djece i mladih, već i studentske populacije te im kroz nastavu Tjelesne i zdravstvene kulture (Kineziološke kulture) osigurati i ponuditi adekvatna i dostatna rješenja tijekom studiranja zbog čuvanja njihovog tjelesnog i duševnog zdravlja, bolje socijalizacije, prevencije pretilosti i natjecateljske strategije i povezivanja s drugim sveučilištima. izv. prof. dr. sc. Biljana Trajkovski Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
2 Antonia Pocrnić PRILOG 1. Poštovani, slažem se s predloženim obrascem prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, no smatram da bi se posebna pozornost trebala dati studentima s invalititetom i transparentno definirati tko su studenti s invaliditetom te im osigurati prilagodbu. Lijep pozdrav, Antonia Pocrnić Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
3 DAMIR ČOLIG PRILOG 1. Poštovani, slažem se s predloženim obrascem prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Lijep pozdrav ! Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
4 Ksandra Sinožić PRILOG 1. Poštovani, slažem se s prijedlogom u Obrascu. Primljeno na znanje Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
5 Sveučilište u Zagrebu PRILOG 1. Sveučilište u Zagrebu Rektor Klasa: 602-04/21-34/19 Urbroj: 380-012/246-21-1 Zagreb, 4. listopada 2021. Ured za zakonodavstvo Vlade Republike Hrvatske ravnateljica Zdenka Pogarčić, dipl. iur. Trg sv. Marka 2, 10000 Zagreb Predmet: Reakcija Ureda za zakonodavstvo zbog uočenih nepravilnosti u Obrascu prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju – traži se Poštovana gospođo Pogarčić, Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je 1. listopada 2021. na portalu e-Savjetovanja https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/Dashboard da otvara Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u trajanju do 17. listopada 2021. i s očekivanom objavom izvješća 16. studenoga 2021. Na poveznici https://esavjetovanja.gov.hr/ECon/MainScreen?entityId=18709 vidljivo je da je Obrazac prethodne procjene Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju predviđa donošenje posve novoga zakona koji bi zamijenio Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 198/03, 105/04, 174/04, 2/07, 46/07, 45/09, 63/11, 94/13, 139/13, 101/14, 60/15, 131/17), iako je taj zakon stabilan, donesen je godine 2003. i Hrvatski ga sabor nije mijenjao već osam godina, od 2013. (promjene u NN 101/14 i 60/15 odluke su Ustavnoga suda, a u NN 131/17 Vladina Uredba). Kao glavni razlog promjene zakona u Prethodnoj se procjeni navodi se preopterećenost Ministarstva znanosti i obrazovanja i nemogućnost da ujednačeno provodi postojeći zakon: „dolazi do određenog opsega nerazumijevanja odredbi Zakona od strane dionika u sustavu te povećane potrebe za tumačenjem od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja“ (točka 2.2.). To se ističe još jednom: „Ministarstvo znanosti i obrazovanja se, s obzirom na teškoće u razumijevanju i tumačenju, a stoga i na poteškoće u provedbi pojedinih odredbi Zakona, susreće s većim brojem upita i zahtjeva ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za tumačenjem“ (točka 2.3.). Pri tom Ministarstvo znanosti i obrazovanja sebi daje prerogativ Hrvatskoga sabora, koji jedini ima ovlast davanja vjerodostojna tumačenja zakona. Cilj je zakonskih promjena suprotna ustavnomu jamstvu slobode ustroja i djelovanja sveučilišta i zajamčene ih autonomije. Iz Prethodne procjene očit je cilj novoga zakona: dezintegracija i uništenje četiri najveća i kontinuiranim djelovanjem najstarija sveučilišta u Hrvatskoj (u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu) propisivanjem obveznoga „sklapanja programskih sporazuma s visokim učilištima“ (dakle pojedinim fakultetima, akademijama i sveučilišnim odjelima s pravnom osobnošću, a ne sa sveučilištima) „radi uvođenja novog modela financiranja“ (točka 3.1.). U točki 4.2. obrasca prethodne procjene navodi se: „Nenormativno rješenje u ovom slučaju nije primjenjivo jer se planira donijeti temeljni Zakon koji uređuje sustav znanosti i visokog obrazovanja na način da je isti usklađen s novostima na razini europskog istraživačkog prostora odnosno europskog prostora visokog obrazovanja.“ No, nigdje se ne navodi koje su to „novosti“ na razini europskoga istraživačkoga prostora odnosno europskoga prostora visokoga obrazovanja, po čemu su i za koga dobre i zašto je potrebno promijeniti cijeli sustav znanosti i visokoga obrazovanja da bi se sustav uskladio s „novostima“. Riječ je o sustavu koji, prema zadnje objavljenim podatcima, obuhvaća: 155.627 studenata (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2021/08-01-07_01_2021.htm) 18.056 nastavnika (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2021/08-01-01_01_2021.htm) 23.859 istraživača (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-02-01_01_2020.htm) 751.097 visokostručnih osoba – ljudskih potencijala u znanosti i tehnologiji u dobi od 25 do 64 godine (https://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2020/08-02-03_01_2020.htm), dakle više od 900 tisuća građana. Načelo vladavine prava, objektivne pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i predvidljivosti postulira da se zakonom ustrojeni sustav ne mijenja samo radi usklađivanja s neimenovanim „novostima“, osobito kad nije riječ o utvrđenoj „potrebi“ ili jasnomu napretku, kad nema studije koristi ni jasnih pokazatelja dobitka, a sustav prethodno nije ni konzultiran. O najavljenim reformskim mjerama izostao je dijalog sa svim dionicima sustava. Nije bilo ni informacije, ni razmjene argumenata, pa ni bilo kakva stručnoga dogovora i suglasja. Zaobiđeni su: • Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, • Rektorski zbor Republike Hrvatske, • Akreditacijski savjet Agencije za znanost i visoko obrazovanje, • Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokoga obrazovanja i • Sveučilište u Zagrebu kao najveće i najvažnije sveučilište u Hrvatskoj. U rubrici 4.2. Prethodne procjene ističe se da „nisu primjenjiva“ moguća nenormativna rješenja: „informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija i koregulacija“. A upravo bi oni bili daleko prikladniji od normativnih rješenja za komunikaciju i implementaciju „novosti“ na razini europskih prostora. U obrascu se izjavljuje da bi novi zakon imao tek „neznatan“ učinak u 42 kategorije, dok ne bi imao ni neznatan učinak u 81 kategoriji, ne bi imao ni „mali“ učinak u 123 kategorije, a ne bi imao ni „veliki“ učinak u 123 kategorije. Dakle, ni na jednu od promatranih kategorija novi zakon ne bi imao ni „mali“ ni „veliki“ učinak. Osim toga, u još 13 rubrika odgovor je „NE“, što znači da je stručni nositelj izrade propisa u 340 slučajeva odgovorio s „NE“. U odgovoru na pitanje je li utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test) dan je pitijski odgovor: i DA i NE. Takav oblik popunjavanja Obrasca prethodne procjene ne služi istini ni procjeni, nego prikrivanju istine i zaobilaženju stvarne analize iz koje bi bilo vidljivo da su stvarni razlozi za promjenu zakona neki drugi, a ne oni deklarirani i ne onako kako su deklarirani. Zapravo je učinak predviđenoga zakona prema Prethodnoj procjeni porazan: • „Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće imati izravni utjecaj na makroekonomsko okruženje RH“ (točke 5.1.15. i 5.1.27.) • „Novi Zakon neće imati utjecaj na postojanje i provedbu tržišnog natjecanja“ (točka 5.2.5.) • „Zakon neće utjecati na nastanak diskriminatornih uvjeta ili pružanje povoljnih prava pojedinim interesnim skupinama ili pojedinim dionicima“ (točka 5.2.17.) • „Donošenje novog Zakona neće imati utjecaj na zaštitu okoliša“ (točke 5.5.11. i 5.5.23.) • „Donošenje novog Zakona neće imati nikakav značajniji utjecaj na ljudska prava“ (točka 5.6.10.) • „Donošenje novog Zakona neće imati značajniji utjecaj na ljudska prava“ (točka 5.6.23.) • „Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka“ (točka 6.1.) • „Propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne“ (točka 6.2.) • „Propisom se ne uvode naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika“ (točka 6.3.) • „Propis neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike“ (točka 6.4.) • „Novi zakon nema utjecaja na male i srednje poduzetnike jer ne uvodi ni nova davanja ni nove prepreke ni nove administrativne troškove za navedene dionike“ (točka 6.5.) U Procjeni se daje nekoliko demagoških obećanja: • „Donošenje novog Zakona omogućit će privlačenje i zadržavanje mladih, ali i onih iskusnih hrvatskih istraživača te privlačenje kvalitetnih znanstvenika iz EU i svijeta (uključujući dijasporu)“ (točka 5.3.8.) • „Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na zadržavanje studenata i znanstvenika koji bi inače otišli studirati u inozemstvo ili svoju znanstvenu karijeru provodili izvan Republike Hrvatske“ (točka 5.3.8.) • „Novi Zakon bi trebao značajno poboljšati suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom, što bi trebalo povećati zapošljavanje u poduzećima, posebno ako se odnosi na visoko tehnološke tvrtke“ (točka 5.3.20.) • „Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na uključivanje studenta nižeg socio-ekonomskog statusa u sustav visokog obrazovanja, s obzirom da bi se njime trebale predvidjeti nove mjere za smanjenje socijalnih nejednakosti među studentima, te za uključivanje većeg broja marginaliziranih skupina u sustav visokog obrazovanja“ (5.3.20.) • „Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na tržište rada na način da bi promjenama zakona došlo do povećanja kvalitete studijskih programa, te njihove bolje povezanosti i usklađenosti s tržištem rada kao i puno kvalitetnijom suradnjom znanosti s gospodarstvom. “ (5.4.14.) • „Novi Zakon smanjiti će administrativne prepreke za prekograničnu i inter-sektorsku mobilnost (između poslovnog i akademskog sektora). Omogućit će razvoj karijere u istraživanju i razvoju bez nepotrebnih administrativnih kriterija koji sprječavaju interdisciplinarnost i gradnju jakih istraživačkih grupa na znanstvenim institucijama koje okupljaju znanstvenike iz različitih znanstvenih polja“ (5.4.14.) • „Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na tržište rada na način da bi promjenama zakona došlo do povećanja kvalitete studijskih programa, te njihove bolje povezanosti i usklađenosti s tržištem rada, a čime će doći i do poboljšanja statusa i položaja određenih interesnih skupina i pojedinih dionika . Primjerice, modernizacijom Zakona olakšala bi se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom što može dovesti do lakšeg prijenosa ljudskog kapitala i znanja iz sustava znanosti u sustav gospodarstva“ (5.4.26.) Zbog svega navedenoga očekujem da Ured za zakonodavstvo, kojemu ste na čelu, kao koordinator i stručni nositelj izrade Plana zakonodavnih aktivnosti i Izvješća o provedbi Plana zakonodavnih aktivnosti, sukladno članku 10. stavku 6. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) ne dopusti izbjegavanje zakonske obveze stručnoga nositelja propisa da provede procjenu učinaka propisa ili odustane od planirane zakonodavne aktivnosti, budući da nije naveo stvarne razloge zašto bi u cijelosti trebalo zamijeniti postojeći zakon zakonodavac nije imao potrebu mijenjati od 2013., već osam godina. S poštovanjem, Rektor Prof. dr. sc. Damir Boras Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
6 Pravobranitelj za osobe s invaliditetom PRILOG 1. Slijedom Obrasca prethodne procjene za Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u okviru Analize postojećeg stanja kao i u okviru Utvrđivanja učinaka na zaštitu ljudskih prava ponovno skrećemo pozornost na potrebu usklađivanja Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u odnosu na odredbe Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. Naime, činjenica da se u okviru Zakona niti ne definira tko su studenti s invaliditetom kao niti određuju određena prava i potpore dovode do neizravne diskriminacije s obzirom da u stvarnom svijetu isto dovodi do poteškoća u osiguravanju potrebne razumne prilagodbe kako u akademskom okruženju tako i kada govorimo o pristupačnosti studija, studentskih domova, prijevoza do fakulteta, potrebne osobne asistencije i sl. o čemu Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom svjedoči kroz niz pritužbi i zamolbi osoba s invaliditetom. Stoga bitnim u okviru budućeg Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ističemo potrebu da se: 1. Definira tko su studenti s invaliditetom i pravo na razumnu prilagodbu u svim segmentima 2. Odredi jedinstveni način evidencije studenata s invaliditetom 3. Kroz podzakonske akte predlažemo da se odrede konkretna prava i potpore u okviru visokog obrazovanja: npr. uključivanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika, individualizirani pristup tijekom studiranja, prilagođeni prijevoz, prilagođeni smještaj u studentskom domu, osobna asistencije u studentskom domu i sl. kao i način/postupak ostvarivanja navedenih prava. Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
7 JASNA LULIĆ DRENJAK PRILOG 1. Ispred UDRUGE KINEZIOLOGA SVEUČILIŠTA U RIJECI šaljemo prijedlog članka 51. (10) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s kojim su suglasni članovi SAVEZA NASTAVNIKA TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE VISOKIH UČILIŠTA HRVATSKE, članovi HKS-a te dekani Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu. „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne aktivnosti dužna su provoditi obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine svih studijskih programa (integriranim, preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, studijima na engleskom jeziku te stručnim studijima). Visoka učilišta dužna su na ostalim godinama studija omogućiti izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u cilju edukacije studenata o važnosti redovite tjelovježbe i uključivanja u studentski sport sukladno posebnom zakonu. Ukoliko obrazovni program ne sadrži obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija, neće biti prihvaćen niti dobiti dopusnicu za provedbu.“ OBRAZLOŽENJE: Nastava tjelesne i zdravstvene kulture usmjerena je prvenstveno na važnost očuvanja zdravlja i poticanja svijesti o cjeloživotnom redovitom bavljenju tjelesnom aktivnošću u nastalim sedentarnim uvjetima života, što prvenstveno podrazumijeva one studente čiji je udio kretanja u svakodnevnom životu smanjen (pretile osobe, studenti koji većinu vremena provode za računalom, televizijom, osobe sa zdravstvenim teškoćama itd.) Misija i uloga nastave TZK je nedovoljno prepoznata na Sveučilištima s obzirom na ciljeve i trenutnu zdravstvenu sliku studentske populacije, a koja je vezana za mali udio mladih u kretanju. Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
8 Aleksandar Selmanović PRILOG 1. Obzirom na kretanje društvenih trendova i zabrinjavajućeg zdravstvenog stanja studenata, u ime nastavnika Sveučilišta u Dubrovniku, podržavam inicijativu o propisivanju striktne zakonske regulative o obveznoj nastavi Tjelesne i zdravstvene kulture na visokim učilištima RH. Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.
9 Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske PRILOG 1. Poštovani, hvala na ukazanoj prilici. Savez nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta Hrvatske, svjesni činjenice važnosti zdravlja naših studenata i nastavnog kadra, zalaže se za boljitak nastave tjelesne i zdravstvene kulture jer sukladno istraživanjima ona je jedini oblik tjelesne aktivnosti kojom se naši studenti redovito bave, što žalosti ali i upućuje na našu važnost, stoga smo u suradnji sa svim mjerodavnim institucijama odgovorim za TZK predložili i supotpisali prijedlog promjene čl. 51 (10) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju čiji tekst u cijelosti prilažem uz napomenu da smo ga potpisanog predali na Minsitarstvo znanosti i obrazovanja 2019. g. U nadi da ćete uvažiti naš prijedlog i promijeniti čl. 51 (10) za zaštitu i prevenciju zdravlja naših studenata, unaprijed zahvaljujem i srdačno pozdravljam, Irena Bagarić, mag. cin. predsjednica SNTZKVUH Ministarstvo znanosti i obrazovanja Donje Svetice 36 Državna tajnica prof. dr. sc. Branka Ramljak Zagreb, 12. 11. 2018. PREDMET: Prijedlog izmjene članka 51. (10) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Poštovana gđo. državna tajnice prof. dr. sc. Ramljak, sukladno dogovoru na sastanku šaljemo prijedlog članka 51. (10) Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s kojim su suglasni članovi SNTZKVUH predstavljeni predsjednicom Irenom Bagarić, mag. cin., članovi HKS-a predstavljeni predsjednikom prof. dr. sc. Goranom Lekom, te dekani Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević i Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Damir Sekulić. „Visoka učilišta u okviru svoje nastavne aktivnosti dužna su provoditi obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine svih studijskih programa (integriranim, preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijima, studijima na engleskom jeziku te stručnim studijima). Visoka učilišta dužna su na ostalim godinama studija omogućiti izbornu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture u cilju edukacije studenata o važnosti redovite tjelovježbe i uključivanja u studentski sport sukladno posebnom zakonu. Ukoliko obrazovni program ne sadrži obveznu nastavu tjelesne i zdravstvene kulture na prve dvije godine studija, neće biti prihvaćen niti dobiti dopusnicu za provedbu.“ U nadi da ćete naš prijedlog podržati i ugraditi u novi nacrt Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, srdačno Vas pozdravljamo, Predsjednica Saveza nastavnika tjelesne i zdravstvene kulture visokih učilišta H rvatske Irena Bagarić, mag. cin. Predsjednik Hrvatskog kineziološkog saveza prof. dr. sc. Goran Leko Dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Tomislav Krističević Dekan Kineziološkog fakulteta Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Damir Sekulić Primljeno na znanje Razmotrit ćemo Vaš komentar. Zahvaljujemo na uključivanje u savjetovanje.