Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje sa zainteresiranom javnošću o obrascu prethodne procjene za Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Miodrag Maričić | PRILOG 1., 4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA | Uz 14 ili više normativnih izmjena koje je ovaj propis doživio, po čemu se zaključuje da se isti mora normativirati i gdje je jamstvo da će ovaj puta normiranje dati rezultate? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 2 | IRMA PERIĆ KODŽOMAN | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Poštovani, tijekom dugogodišnjeg rada u osnovnoj školi uočila sam velike razlike u mogućnostima koje izvan školske ustanove imaju učenici. Stoga podržavam prijedlog uvođenja cjelodnevne nastave i u njemu vidim priliku za izjednačavanje obrazovnih mogućnosti za sve učenike. Ali to povlači i ujednačavanje uvjeta rada u svim školama, od materijalnih uvjeta preko ustroja razrednih odjela do stručnog kadra (učitelja i stručnih suradnika). U cjelodnevnoj nastavi vidim i mogućnost povećane izbornosti sadržaja iz svih područja obrazovanja te razvoj različitih kompetencija naših učenika (komunikacija na materinskom i na stranom jeziku, matematičke kompetencije, digitalna kompetencija, društvena i građanska kompetencija, poduzetništvo). | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 3 | Miodrag Maričić | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | U točci tri nisu navedeni konkretni izvršitelji planiranih aktivnosti. Naime, MZO bez osnivača ne može baš puno, a i obratno važi. S druge strane, bez jasne cifre namijenjene za ove aktivnost ovakvo planiranje ima malo svrhe i koristi. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 4 | BRANKO RADONIĆ | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Poštovani, u obrascu nisu precizno navedeni "problemi i potrebe" zbog kojih je potrebno "propisivanje novih odredaba vezano uz zapošljavanje, imenovanje školskih/domskih odbora te postupaka izbora i imenovanja ravnatelja". Ono što me posebno zanima su promjene vezane za imenovanje školskih odbora. Naime, već deset godina školski odbori imaju 7 članova od čega su dva predstavnici učitelja, jedan svih radnika i jedan roditelja te tri predstavnika osnivača. Nadam se da će tako i ostati jer bilo kakvo povećavanje broja predstavnika osnivača (pogotovo zbog njihova netransparentnog biranja od strane osnivača) bio bi povratak natrag i ogroman korak prema sveopćoj politizaciji školstva u RH. Nadam se da promjene ne idu u tom smjeru. Srdačno | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 5 | Marijana Cerovec | PRILOG 1., 3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA | Podržavam u potpunosti ishode koji su ovako definirani. Smatram uvođenje cjelodnevne nastave vrlo visokim dometom u odgoju i obrazovanju. Pohvalno je i to što se uvođenje cjelodnevne nastave istovremeno planira sa redefiniranjem mreže školstva pa će prema svim mojim saznanjima biti veći broj učitelja tehnoloških viškova. Na taj način može se zbrinuti tehnološki višak. Nova mreža škola mora biti formirana transparentno i ujednačeno po čitavoj državi kako ne bi izazivala nepotrebno negodovanje i reakcije. U našem sustavu još uvijek postoje vrlo velike razlike u samoj organizacijskoj strukturi, opremljenosti i motiviranosti zaposlenog kadra. Prije sastavljanja planova trebalo bi detektirati i opisati postojeće stanje u osnovnim i srednjim školama Hrvatske. Smatram da bi trebalo osmisliti najmanje dvije kategorije ustanova po svakom principu, a prema kojima bi se primjenjivale različite strategije npr. osnovna škola u Međimurju koja u svom radnom ciklusu provodi više programa za integraciju romske nacionalne manjine trebala bi automatizmom dobiti stručne suradnike s polja socijalne pedagogije. Zbog toga treba donijeti jasne i jednoznačne propise koji neće dozvoljavati provlačenje kroz "rupe u zakonu". Osobito mislim na poštivanje prava radnika te pravovremeno ispunjavanje radnih obveza. Mislim da se unutar jedne ustanove treba osmisliti nekakav jednostavni sistem nagrade i opomene za radnike koji se neće temeljiti isključivo na pisanom ili usmenom obliku pohvale ili pokude nego bi radnik učinak mjere trebao osjetiti u materijalnom ili financijskom smislu. Također smatram da se na području vanjskog vrednovanja škola mora osmisliti redoviti ciklus vrednovanja od strane neutralne institucije, isti za sve škole kako bi i sama škola mogla pratiti svoj razvoj i napredak. Moji komentari su rezultat osobnog promišljanja i dugogodišnjeg iskustva rada na mjestu ravnateljice osnovne škole. Zahvaljujem na uvažavanju istih. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 6 | Antonela Czwik | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Predlažem da se novim prijedlogom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 105. stavka (6) naprave ispravke kako ne bi predmetni učitelji STEM područja bili u nepravednom položaju tako da stavka a) ostane nepromijenjena. Nadalje u stavkama b) i c) treba napraviti izmjene kako bi se poštovala struka predmeta a ne zapošljavao nedovoljno stručni kadar i time direktno ugrozilo jedno od ključnih područja obrazovanja, a samo zato da bi se uklonile trenutno poteškoće oko deficita nekih predmetnih struka (matematika, fizika i slično). Objašnjenje: Trenutno se u školama provode netransparentna zapošljavanja i ne poštuju pravilnici o stručnosti predmetnih nastavnika koji su rezultat nejasnih opisa potrebne stručne spreme, odnosno njihovih pogrešnih tumačenja. Dugoročno će doći do srozavanja kvalitete rada i rezultata učenika. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 7 | Tatjana Šoša | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, podsjećam da je u svim novim kurikulumima stranih jezika u prvom poglavlju kojim započinju kurikulumi (A Svrha i opis predmeta, Svrha učenja i poučavanja) navedeno da se Republika Hrvatska pridržava smjernica EU i Vijeća Europe prema kojima se učenicima treba omogućiti da uz materinjski jezik ovladaju i dvama stranim jezicima tijekom obaveznog obrazovanja. Citiram iz kurikuluma za predmet Njemački jezik: "2019 Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2019_01_7_141.html 2/122 U suvremenome društvu sposobnost komunikacije na stranim jezicima iznimno je važna za aktivno sudjelovanje svakoga pojedinca u društvenome životu. Pritom je za Republiku Hrvatsku zbog gospodarske, kulturne i povijesne povezanosti sa zemljama njemačkoga govornog područja od posebne važnosti služenje njemačkim jezikom. Također je važno istaknuti da je njemački materinski jezik oko 100 milijuna ljudi u Njemačkoj, Austriji, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Luksemburgu, a po ukupnome broju govornika najzastupljeniji je jezik u Europi. Hrvatska uvažava smjernice Europske unije i Vijeća Europe da se učenicima tijekom obveznoga obrazovanja osim materinskoga jezika omogući ovladavanje dvama stranim jezicima. Poznavanje njemačkoga jezika učenicima omogućuje pristup velikomu broju različitih izvora informacija, nastavak školovanja u inozemstvu, bržu zapošljivost na domaćemu i međunarodnome tržištu rada te veće izglede za uspjeh u životu i radu." Iz tog je razloga nužno u svim osnovnim omogućiti učenicima učenje dva strana jezika, a u srednjim školama nastavak njihovog učenja od završenog stupnja. Učenje dva strana jezika je nužnost iz gospodarskih, ekonomskih i kulturoloških razloga te bi njihov položaj u satnici trebao biti ravnopravan kako bi učenici u jednakim uvjetima učili strane jezike kao i ostale predmete. Propisani broj učenika u grupi treba se smanjiti kako bi se prilagodio nastalim uvjetima u RH (smanjenje ukupnog broja učenika) te suvremenom principu učenja u malim grupama. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 8 | IRMA PERIĆ KODŽOMAN | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, potreba za promjenom mreže škola vidljiva je već dugo. Potrebno je ujednačiti broj učenika u ustanovama jer trenutno postoje škole s nekoliko desetaka do onih s nekoliko stotina učenika što sigurno stvara teškoće u organiziranju nastavnog procesa. Također se pojavljuje i prostorna (ne)organiziranost, od prevelikog upisnog područja, do upisnog područja koje obuhvaća različite općine što zahtijeva organizaciju prijevoza, ali i trošak istog. Zakonom bi trebalo regulirati i upis u srednje škole kako bi se izbjeglo stvaranje „lažnih“ odlikaša. Slažem se s prijedlozima vanjskog vrednovanja ishoda učenika osnovnih škola, dodatnim bodovanjem pohađanja izbornih predmeta od 5. do 8. r. ali i mogućnošću nekog oblika dodatne ulazne provjere za određene srednjoškolske programe. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 9 | Jelena Cvrlje | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, živim u Dalmaciji i većina ljudi koje poznajem rade poslove direktno ili indirektno vezane za turizam. Za većinu poslova poslodavci traže znanje minimalno 2 strana jezika. (od konobara, preko vodiča, vozača taksija i autobusa, do posada brodova, iznajmljivača apartmana, recepcionera, informatora pa sve do osoba koje čiste apartmane i javne wc-eve) Nekim učenicima će znanje stranog jezika dobro doći u određenim razdobljima njihovog života kao izvor dodatne zarade, a nekima će znanje tih jezika omogućiti rješenje cijele njihove životne egzistencije. Uzimajući u obzir takvu situaciju u našoj državi nepojmljivo je koliko je znanje stranih jezika marginalizirano u našim školama. Satovi izbornih jezika su zadnji koji se stavljaju u raspored, učenici ih imaju ili kada su preumorni ili u drugoj smjeni pa se često dogodi da moraju birati između sportova koje treniraju i izbornog stranog jezika što je tužno. Također je nedopustivo da je minimalan broj odgojno-obrazovne skupine za strani jezik 14 učenika koji je ujedno i minimalan broj učenika za formiranje razreda. U takvim slučajevima kada imamo malobrojan razred moramo imati ponekad i 100% učenika kako bi imali uvjete za formiranje grupe za izborni jezik. Takav minimalan broj učenika za formiranje odgojno-obrazovne skupine je potpuno sulud s obzirom na metodiku poučavanja stranog jezika po kojoj je (npr. u školama stranih jezika) 14 učenika maksimalan broj učenika a ne minimalan. Od nas profesora se očekuje da budemo uspješni u poučavanju u razredima od 27 učenika, vrlo često u kombiniranim skupinama i u najnepovoljnijim terminima od svih kolega učitelja. Zbog svega navedenog mislim da je najvažnije da nam se dopuste manje grupe učenika (kako je dopušteno i Vjeronauku). Uvođenjem cjelodnevnog školovanja otvorit će se još prostora u satnici zbog kojeg će biti moguće uvesti 2. izborni jezik od 1. razreda osnovne škole. Ostali izborni predmeti se i bez cjelodnevnog školovanja mogu pohađati od 1. razreda osnovne škole. Kod učenja stranih jezika rano učenje je posebno važno jer ih djeca puno lakše uče od odraslih i takvo učenje njima pričinjava puno zadovoljstva jer oni to rade kroz igru. Učenje 2. stranog jezika izumire jer je ugroženo trenutnim nepovoljnim statusom i krajnje je vrijeme da se nešto promijeni. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 10 | Markiša Visković | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, potrebno je konačno urediti status prvog i poglavito drugog stranog jezika: - prema preporukama Europske komisije i zbog činjenice da smo turistička zemlja potrebno je konačno uvesti obvezni drugi strani jezik, po mogućnosti od 4. razreda, 2 sata nastave tjedno - obavezno ponuditi više jezika na odabir pri anketiranju roditelja za upis prvog stranog jezika - izborni drugi strani jezik pretvoriti u obvezni izborni jezik, odnosno omogućiti učeniku biranje između više izbornih predmeta i kad ga odabere da ga mora završiti te odrediti precizne dopuštene razloge ako želi promijeniti svoj izbor u vrlo rijetkim slučajevima. Ti razlozi ne smiju biti neodređeni i hiroviti kao danas jer time se nastava drugog stranog jezika pretvorila u lakrdiju u kojoj su ocjene skoro pa nevažne zbog stalne prijetnje za ispisivanjem učenika pri prvoj većoj prepreci - ukinuti minimalni broj učenika za formiranje grupe u izbornim predmetima tako da svima bude dostupna mogućnost učenja drugog stranog jezika te da se izbjegne stvaranje velikih kombiniranih grupa više razreda u kojima je otežano napredovanje u (govornoj) komunikaciji. Ne treba zaboraviti i rezultate mnogih istraživanja koja pokazuju da za jezično napredovanje su najbolje grupe do 15 učenika (čega se već drže brojne škole stranih jezika). Što se tiče općeg broja razrednih odjela, predlažem zbog novog individualiziranijeg pristupa svakom učeniku da maksimalan broj učenika bude 20 jer jedino tako se i može bolje posvetiti svakog učeniku, poglavito onim slabijima. Ne treba mijenjati status učitelja s pojačanim predmetom, odnosno primjerice magistar i diplomirani profesor povijesti treba imati prednost pri zapošljavanju nad učiteljem s pojačanim predmetom povijesti. Potrebno je detaljno odrediti što su ostali poslovi učitelji tako da se ta nedefinirana stavka ne zloupotrebljava. Promijeniti postupak zapošljavanja učitelja jer testiranjem nije se povećala transparentnost, samo se povećao broj puta "polaganja stručnog ispita" jer se prečesto ispituje znanje koje su učitelji već dokazali položenim stručnim ispitom i ponovno i ponovno ispitivanje tog znanja je apsurdno. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 11 | Dragana Balvan Matoković | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, smatram da je doista krajnje vrijeme da se uredi status stranog jezika u srednjoj školi na način da srednja škola ima obvezu omogućiti učeniku OŠ nastavka učenja prvog stranog jezika. Praksa pokazuje kako se učenici, primjerice njemačkog jezika, prilikom upisa u srednju školu stavljaju u engleske razrede unatoč tome što žele nastaviti s njemačkim kao prvim jezikom. Isto se odnosi i na nastavak učenja drugog stranog jezika, a ne da učenici u srednjoj školi drugi strani jezik uče ispočetka. Učenike treba poticati na učenje više jezika. Dodatni bod (za učenike koji su učili dva strana jezika) prilikom upisa u SŠ bi svakako doprinio tome. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 12 | Melanija Klarić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, naglašavam potrebu obaveznog učenja drugog stranog jezika u osnovnoj i srednjoj školi, posebno u strukovnim srednjim školama. Višejezičnost (poznavanje najmanje dva strana jezika) spada u temeljne vještine građanina EU, temelj je svake razvojne strategije, potiče stvaranje radnih mjesta i zapošljavanje, uklanja jezične barijere i potiče dijalog među narodima. Posebno je važno uvesti obavezno učenje drugog stranog jezik u svim srednjim strukovnim školama iz gore navedenih razloga kao i iz razloga što učenici srednjih strukovnih škola naprasno prekidaju učenje drugog stranog jezika iz osnovne škole te vrlo brzo propada sav uloženi trud . Naglasila bih ovdje i potrebu učenja stranih jezika kao prvog stranog jezika, a da nije engleski jezik. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 13 | TD | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, kao što su to mnoge kolege ovdje već istaknule, i ja smatram da je ovo dobra prilika da se napokon regulira pitanje drugog stranog jezika. To se može učiniti na više načina: a) Da se učenicima ponudi 2. strani jezik već od 1. razreda.; b) Da se, ako ima više paralelnih odjeljenja, odredi da jedno uči npr. engleski jezik, a drugo neki drugi strani jezik. c) Da se ne dozvoli ispisivanje s izbornih predmeta tako olako kao što to danas učenici imaju mogućnost.: d) Da se boduje pohađanja 2. stranog jezika kao izbornog predmeta u osnovnoj školi pri upisu u srednje škole. Europska komisija konstantno naglašava važnost učenja stranih jezika, a kod nas kao da je to palo u drugi plan. Učenici često "idu linijom manjeg otpora" i sve manje odabiru 2. strani jezik kao izborni predmet u osnovnoj školi. Oni su još premladi i ne vide uvijek sve prednosti i važnost učenja 2. stranog jezika za svoju budućnost, ma koliko im učitelji ukazivali na to. Zato je ovo dobra prilika da se stvari promijene. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz izbornu nastavu razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 14 | Kosjenka Petek Incijativa roditelja ASK za autizam, neurodivergentne osobe, samozastupanje i inkluziju | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, ispred incijative autističnih osoba želimo ukazati na nepovoljan položaj i obrazovne izazove autističnih učenika bez i s lakšim intelektualnim teškoćama koji pohađaju redovite razrede po redovitom programu. Trenutno je u tijeku priprema kvantitativnog istraživanja od strane Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta. Izazovi u edukaciji nastavnog i stručnog osoblja, nesustavnost u provođenju ispravnih praksi u radu s autističnim učenicima, broj učenika u razrednim odjeljenjima i sami izazovi autizma (senzorička preosjetljivost) negativno djeluju na mentalno zdravlje, a time i na obrazovne ishode autističnih učenika te daljnju kvalitetu života i životne mogućnosti. Autistični učenici bez intelektualnih ili rubnim intelektualnim teškoćama koji su se suočili s izazovima u praćenju nastave u redovitim razredima uslijed izazova iz okoline ili samog autizma, prečesto završavaju u posebnim razrednim odjelima za poremećaje u ponašanju u kojima iznova nemaju adekvatnu podršku stručnjaka jer autizam nije bihevioralni poremećaj. Tražimo da se s obzirom na široki spektar autističkih značajki i komorbiteta autističnim i neurodivergentnim učenicima omogući više modaliteta redovitog školovanja po redovitom programu u svrhu kvalitetnog obrazovanja i uspješnog postizanja obrazovnih ishoda: 1. pohađanje redovitog pograma u redovitome razrednom odjelu, 2. nastava u kući za negovoreće autistične učenike, autistične učenike s velikim senzoričkim izazovima, školskom fobijom i pridodanim anksiozno depresivnim stanjima, 3. nastava na daljinu za negovoreće autistične učenike, autistične učenike s velikim senzoričkim izazovima, školskom fobijom i pridodanim anksiozno depresivnim stanjima u slučajevima kada nastava u kući nije moguća, 4. otvaranje posebnih razrednih odjela po REDOVITOM programu za neurodivergentne učenike po člancima 5. i 6. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju koji su do sada bili mogući samo za učenike s poremećajima u ponašanju. Sve dok se ne stvore istinski uvjeti za uključiva obrazovna okruženja s educiranim nastavnicima i stručnjacima koji mogu kvalitetno podržati obrazovanje autističnih i neurodivergentnih učenika, smatramo da su autistični učenici obrazovno zanemareni i tražimo hitno rješavanje pitanja njihovog obrazovanja. Kosjenka Petek, dipl. učiteljica Sunčica Lovrečić Čekić Incijativa ASK za autizam, neurodivergentne osobe, samozastupanje i inkluziju Autistična zajednica na svjetskoj razini većinski se složila koristiti identity first, a ne person first nazive. U skladu s time i mi za sebe kažemo i identificiramo se kao autistične osobe i preferiramo te koristimo izraz autistična osoba kada pričamo o autističnoj zajednici i osobama, našim pravima i potrebama. Svaka autistična osoba sama za sebe odlučuje koji će naziv koristiti i kako će se identificirati i poštujemo njihovo mišljenje i želju. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 15 | LUKA HUZJAK | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, povodom planiranog uvođenja NOVOG izbornog premeta Kritičko mišljenje, zanima me kakav je točno njegov " status" . Ako je IZBORNI, znači ne mora se odabrati, kao što se ne mora odabrati ni vjeronauk, no navodi se u javnom natječaju da će učenici koji ne odaberu izborni vjeronauk OBAVEZNO odabrati ovaj drugi, novi izborni predmet. S obzirom da to znači da su sati predviđeni za IZBORNI predmet vjeronauk obavezni za sve, te da će te sate, oni koji nisu na vjeronauku OBAVEZNO morati upisati taj drugi predmet, postavljam sljedeća pitanja: 1. Koliko izbornih predmeta učenik u osnovnoj školi MORA odabrati? (trenutno, koliko znam, ni jedan izborni nije obavezan za odabir u osnovnoj) 2. Hoće li isto biti obavezno i za učenike koji ne pohađaju izborni drugi strani jezik ili informatiku tj. hoće li se i njima ponuditi drugi predmet koji MORAJU odabrati i slušati u terminu dok njihovi kolege pohađaju navedene izborne? (kao i kod vjeronauka i kod izbornih stranih jezika i informatike također dio učenika sjedi na hodnicima ili na čuvanju čeka prijevoz ili nastavak nastave) 3. Kada će se sva tri izborna predmeta izjednačiti i ponuditi od 1. razreda? Trenutno samo 2. strani jezik nema izborni od 1. razreda, dok se informatika i vjeronauk nude od 1. razreda osnovne škole. 4. Hoće li se odrediti da sva djeca moraju u osnovnoj odabrati 2 obavezna izborna predmeta s obzirom da s ovim planom 1 izborni je obavezno vjeronauk/kritičko mišljenje? | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz izbornu nastavu i drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 16 | Elvira Bugarić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, pridružujem se mišljenju kolega da je potrebno bolje urediti i poboljšati status drugog stranog jezika u osnovnoj školi te podržavam prethodno navedene prijedloge kolega o tome kako bi se to moglo napraviti. Naime, poznavanje jednog stranog jezika se danas podrazumijeva, i tu je uglavnom riječ o engleskom jeziku. Međutim, poznavanje još jednog stranog jezika uz engleski jezik je danas potreba, što je prepoznala i Europska komisija te je u svom dokumentu kao važan cilj istaknula razvoj višejezičnosti u Europi. Učenici bi stoga trebali imati mogućnost učiti dva strana jezika već od 1. razreda osnovne škole, ili eventualno početi učiti drugi strani jezik kao obavezni predmet od 4. razreda osnovne škole, pogotovo s obzirom na činjenicu da se strani jezik puno bolje usvaja u toj ranoj dobi. Turistička smo zemlja i zemlja članica EU-a, zbog čega je poznavanje više stranih jezika jedna od temeljnih kompetencija koje bi naši učenici trebali steći tijekom svog obaveznog školovanja. Pri tome nije nevažno da se uz znanje više stranih jezika stječe i veće poznavanje drugih kultura, s obzirom na to da međukulturalnost postaje sve važniji čimbenik u životu i poslovanju te da će i to znanje našim učenicima također biti neophodno u njihovom daljnjem razvoju. Stoga bi učenje drugog stranog jezika trebalo organizirano poticati već od osnovne škole, npr. kroz dodatne bodove za upis u srednju školu, i sl. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 17 | LUKA HUZJAK | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Snažnije promicanje i stvaranje preduvjeta za rano učenje drugog stranog jezika potiče se na razini čitave Europske Unije, a osobito sukladno Akcijskom planu „Promoting Language Learning and Linguistic Diversity“ kojim Europska Komisija naglašava važnost poticanja mobilnosti studenata i radnika te podupire projekte koji uključuju jezične i komunikacijske tehnologije i prekograničnu administrativnu suradnju u svrhu smanjenja jezičnog jaza. Uzevši u obzir Rezoluciju Vijeća od 21. studenog 2008. o europskoj strategiji za višejezičnost (2008/C 320/01) (Službeni list C 320 od 16.12.2008., str. 1.-3.), Preporuku Vijeća od 20. prosinca 2012. o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja (2012/C 398/01) (Službeni list C 398 od 22.12.2012., str. 1.-5.), Uredbu (EU) br. 1288/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa „Erasmus+”: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i o stavljanju izvan snage Odluka br. 1719/2006/EZ, br. 1720/2006/EZ i br. 1298/2008/EZ (Službeni list L 347 od 20.12.2013., str. 50.-83.), Zaključke Vijeća od 20. svibnja 2014. o višejezičnosti i razvoju jezičnih kompetencija (2014/C 183/06) (Službeni list C 183 od 14.6.2014., str. 26.-29.) te Zagrebačku rezoluciju o višejezičnosti, jedini je mogući zaključak da jako kasnimo u realizaciji pitanja obaveznog učenja drugog stranog jezika tijekom osnovnoškolskog obrazovanja. No, ne možemo mi profesori drugog stranog jezika to samo napraviti, tu nam je potrebna konkretna podrška našeg Ministarstva znanosti i obrazovana. Promjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u korist drugog stranog jezika to se i može učiniti i to od MZO-a i očekujemo. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 18 | Ivana Škarica | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Predlažem da se u izmjene Zakona uključi status drugog stranog jezika u OŠ, da se zakonom propiše da svaka škola treba ponuditi minimalno dva strana jezika kao prvi strani jezik te da minimalno jedno odjeljenje u školi kao prvi strani jezik uči neki drugi jezik osim engleskoga od prvog razreda osnovne škole. Također predlažem da se zakonom dozvoli manji broj učenika u skupini (izborni, fakultativni predmeti) od trenutne regulative (14 OŠ i 10 SŠ). Nakon učenja stranog jezika u OŠ, svaka srednja škola bi učenicima trebala nuditi nastavak učenja, a ne vraćanje na početničko učenje zbog organizacijskih razloga i "zabrane" formiranja manjih odgojno obrazovnih skupina. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 19 | Anita Milunić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Nakon uvođenja informatike kao izbornog predmeta, drugi strani jezik je pao u drugi plan. Budući se radi o dvjema temeljnim kompetencijama današnjeg doba, ova dva izborna predmeta ne bi smjela biti konkurencija. A to se ovime upravo dogodilo. Nadalje, svega 10% učenika, ili manje, kao 1. strani jezik odabire neki drugi strani jezik, a da nije engleski. Postavlja se pitanje nude li uopće škole bilo koji drugi strani jezik osim engleskog kao 1. stranog jezika od 1. razreda OŠ? Čak i kad učenici odaberu 2. strani jezik od 4. razreda OŠ kao izborni predmet, uvelike dolazi do osipanja istih jer se izborni predmet smatra kao nešto što nije obvezno, nešto što nije potrebno vježbati, učiti i sl. Kao imperativ se postavlja da jedino ocjena odličan može zadržati učenika na 2. stranom jeziku kao izbornom. A to je nedopustivo. Jednom izabrani 2. strani jezik kao izborni postaje obvezan učeniku, ali samo tijekom tekuće školske godine. Što znači da već sljedeće šk.godine on ne mora nastaviti pohađati nastavu već može predati zahtjev za ispis. Posljedice ovakvog stanja u osnovnim školama direktno se preslikava i na srednješkolsko obrazovanje, a sasvim sigurno da trpe i sveučilišta. Obrazovna vertikala podrazumjeva i učenje stranih jezika još u vrtićkoj dobi, gdje mnoga djeca, nakon što su tamo učila strani jezik, upisom u osnovnu školu, nemaju mogućnosti nastaviti učenje, osim u osobnom aranžmanu (plaćanje škola stranih jezika). Prijedlozi: 1. Uvesti obvezna 2 strana jezika od 1. razreda OŠ ili 2. Uvesti obvezan 2. strani jezik od 4. razreda OŠ ili 3. Kad učenik odabere 2. strani jezik kao izborni, tada ga je dužan pohađati do kraja osnovnog obrazovanja, bez mogućnošću ispisivanja sa istog. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz izbornu nastavu razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 20 | KRISTINA MIHALČIĆ | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani! Kao osoba koja 23 godine radi u sustavu obrazovanja, i srednjeg i osnovnog, kao glavnu stavku koju treba promijeniti za vidno i značajno poboljšanje ugleda hrvatskih učenika na razini EU je uvođenje učenja obavezna dva strana jezika u osnovnu školu. Sa svojih nešto više od 4 milijuna stanovnika Hrvatska ne može očekivati da je poznavanje hrvatskog jezika dovoljno za ikakvo napredovanje izvan granica. Uzmimo u obzir i da se njemački govori u 6 država u Europi kao službeni, uzmimo u obzir da uz to i engleski dominira u svim državama članicama, da ne spominjemo dominaciju u medijima, time dolazimo do poražavajućih podataka o mogućoj mobilnosti naših učenika koja je ograničena samo na one koji se znaju dovoljno dobro sporazumjeti na engleskom jeziku. Prijedlozi moguće razrade uvođenja dva strana jezika u osnovnoškolsko obrazovanje : - uvesti obavezna dva strana jezika od prvog razreda -uvesti uz jedan obavezan strani jezik, i obavezan izborni strani jezik od 1. razreda, -uvesti obaveznu izbornost 2. stranog jezika od 5. razreda osnovne -uvesti obavezna dva strana jezika od petog razreda po sistemu 2 sata tjedno svakog od dva strana jezika ( umjesto 3 sata eng, uvesti recimo 2 sata eng. i 2 sata drugog stranog jezika) - ukinuti mogućnost ispisivanja s odabranog izbornog predmeta strani jezik jednom kad je izabran - obvezati škole na obaveznu ponudu izbora prvog stranog jezika pri upisu u prvi razred, naročito ako škola već ima zaposlenog nastavnika i nekog drugog stranog jezika osim engleskog - ponovno omogućavanje dodatnih bodova ili neka druga vrsta priznavanja predosti za pohađanje izborne nastave stranih jezika za učenike koji upisuju one srednje škole u kojima je u programu također obvezno učenje dva strana jezika | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 21 | Mirjana Jerković | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, podržavam nastojanje izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ. Predlažem da se njime uredi i poboljša status te uvidi potreba za nužnim učenjem dodatnog stranog jezika zbog konkurentnosti, mobilnosti te osobnog i profesionalnog razvoja budući da trebamo odgajati i obrazovati mlade ljude koji će biti konkurentni na europskom tržištu. Stoga smatram da je potrebno ponuditi učenje drugog stranog jezika od 1. razreda osnovne škole, a od 4. razreda bi trebao biti obavezan, kao što je u mnogim europskim zemljama. Drugi razlog je i znanstvena činjenica da se u ranijoj dobi postiže bolje usvajanje stranog jezika. Trebalo bi vratiti dodatne bodove pri upisu u srednju školu, posebice u gimnazijske programe, ako su učenici tijekom osnovne škole učili 2 strana jezika. Također bi trebalo pripaziti i na satnicu u rasporedu kao što je to slučaj s vjeronaukom; činjenica je da se mnogo učenika ne upisuje odnosno ispisuje s nastave stranog jezika jer je u suprotnoj smjeni ili 7. tj. 8. sat. Naposljetku smatram da je postojeći članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) potrebno izmijeniti (kao što su to i drugi kolege naglasili u svojim komentarima. Potrebno je dodavanje dodatnih zasebnih stavaka (7), (8) i (9) koji bi glasili: (7) U školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje učenika od propisanog. Ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava drugog stranog jezika može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine i, ako se tijekom školske godine učenici ispisuju s izborne nastave drugog stranog jezika, te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje od propisanog, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu, odnosno učenicima se mora omogućiti da školovanje do kraja 8. razreda završe i u skupini s manje učenika od propisanog. (8) Ako u školi nema više učenika od propisanog koji bi bili uključeni u izbornu nastavu drugog stranog jezika, ista će se izvoditi i s manje učenika od propisanog. (9) Sukladno stavku 7. i 8. škola je obavezna za učenike te učitelje osigurati najpovoljnije uvjete za izvođenje izborne nastave drugog stranog jezika. S poštovanjem, Mirjana Jerković | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 22 | Branka Marcelić Panjak | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, Pridružujem se mišljenju kolega koji smatraju da novim Zakonom treba regulirati pitanje 2.stranog jezika kao izbornog predmeta u osnovnoj školi. U skladu s dokumentom Europske komisije, koji za cilj ima razvoj višejezičnosti u Europi, učenici trebaju učiti barem dva strana jezika i to im mora biti omogućeno već od 1.razreda OŠ. Hoće li se 2.strani jezik uvesti kao obvezni ili će se mijenjati broj učenika koji čine jednu skupinu za učenje stranog jezika kao izbornog predmeta ostaje na Vama. Činjenica je da je 2.strani jezik ostao na margini i krajnje je vrijeme da se tu nešto konkretno poduzme jer Hrvatska kao turistička zemlja svakako treba ljude koji će govoriti još neki jezik osim engleskog. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 23 | Katarina Sablić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, ukoliko se izmijeni Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članak 105., stavka 6, točke a i b) koji je na snazi od 4.8.2018.g., gdje su učitelji razredne nastave s pojačanim predmetima navodno stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi predlažem da se i ostalim predmetnim učiteljima, kao i svima koji se sada nalaze u A kategoriji omogući rad u razrednoj nastavi. Srdačno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 24 | NUSRETA MURTIČ | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, pridružujem se prijedlozima kolega za poboljšanje statusa 2. stranog jezika . Naime, učenjem najmanje dvaju stranih jezika uz materinski jezik slijedi se obrazovna jezična politika Europske unije ,koja se zalaže za razvoj višejezičnosti od rane dobi. Predlažem izjednačavanje 2. stranog jezika sa drugim izbornim predmetima (informatika i vjeronauk) koji bi se učio od 1. razreda ili kao obvezan 2. strani jezik od 4. razreda . S poštovanjem, Nusreta Murtič | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 25 | Anet Plenković Račić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, slažem se s primjedbama svojih kolega koji ukazuju na neravnomjerni položaj 2. stranih jezika u odnosu na ostale izborne predmete (vjeronauk i informatiku). Naime, talijanski, njemački, francuski i španjolski se uče od 4. razreda osnovne škole za razliku od vjeronauka i informatike koji kreću s 1. razredom. Jezična raznolikost Europe, mobilnost učenika, Hrvatska kao turistička destinacija, sigurno su valjani razlozi da se drugi strani jezici (ne samo engleski) ponude na učenje učenicima od 1. razreda osnovne škole. Za bolju motivaciju učenika za učenje 2. stranog jezika, bilo bi potrebno vratiti dodatne bodove pri upisu u srednju školu, posebice u gimnazijske programe, ako su tijekom osnovne škole učili 2 strana jezika. Također predlažem da prilikom ispisivanja s izbornih predmeta roditelji i skrbnici, u svojim zamolbama, pišu valjana obrazloženja i razloge ispisivanja svoje djece. Srdačan pozdrav! Anet Plenković Račić | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz izbornu nastavu razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 26 | Ivana Slatina | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Rok u članku 114. stavku 1. promijeniti s 60 dana na 90 dana... "O zasnivanju i prestanku radnog odnosa odlučuje ravnatelj uz prethodnu suglasnost školskog odbora, a samostalno u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu na vrijeme do 90 dana" | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 27 | Andreja Vukelja | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, Po pitanju položaja stranih jezika u osnovnim školama, smatram da novim Zakonom treba propisati sljedeće: 1. obavezan prvi strani jezik u 1. razredu ne smije biti samo engleski nego se naizmjenično s njim svake druge godine ili po paralelkama moraju uvoditi i drugi jezici 2. od 4. - 8. razreda obavezno je učenje drugog stranog jezika, pri čemu su oba zastupljena s dva nastavna sata tjedno Drugi strani jezik u osnovnim je školama već godinama marginaliziran, ne samo zbog sveprisutne dominacije engleskog jezika, nego i informatike, koja je uvedena kao izborni predmet u 5. i 6. razrede, a višejezičnost i informatička pismenost dvije su od osam preporuka Europske komisije koje ne smiju biti međusobno konkurentne. Također, drugi strani jezik nudi se tek od 4. razreda kao izborni predmet, dok se izborni predmeti informatika i vjeronauk nude već od 1. razreda. U slučaju da drugi strani jezik zadrži status izbornog predmeta, obavezno treba: 1. u 1. razredu, uz jedan obavezni, ponuditi i drugi, izborni strani jezik 2. omogućiti formiranje odgojno-obrazovnih skupina i s manje od 14 učenika (kao kod vjeronauka) 3. uvažiti ispisivanje samo onih učenika imaju ozbiljnih zdravstvenih teškoća (uz priloženu liječničku dokumentaciju), najkasnije do 30.6. tekuće školske godine, i to na strogo propisanom obrascu 4. vratiti nagrađivanje dodatnim bodovima za upis u srednje škole onim učenicima koji su do kraja 8. razreda pohađali nastavu izbornog stranog jezika; tvrdnju, da bi za te bodove učenici iz ruralnih sredina bili zakinuti, smatram neutemeljenom, budući da svaka područna škola svakom zainteresiranom učeniku mora omogućiti učenje drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz izbornu nastavu razmotrit će se pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 28 | Miodrag Maričić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Ove izmjene su sjajna prilika da se konačno primjene preporuke EK i EU o potrebi da svaki EU građanin tečno koristi dva strana jezika u govoru i pismu, a treći pasivno. Budući da smo članica EU te osobito ovisni o turizmu, ovu preporuku valja pretočiti u konkretne članke koje će popratiti i odgovarajuća sredstva za provedbu pouke drugog stranog jezika od 1. razreda osnovne škole. Prema kurikulima u nas i ZEROJ-u kao nadnacionalnom smjerokazu u podučavanju stranih jezika, naša bi osnovno školska djeca sva morala završavati na razini A2+ svoje obvezno školovanje ne samo iz engleskog kao prevladavajućeg svjetskog jezika, već iz barem još jednoga europskog jezika. Ovom se izmjenom zakona može konačno uvesti obveza školama i osnivačima da osiguraju taj potreban prostor i kadar za u turističkoj zemlji vrlo važan dio općeg obrazovanja svih naših građana. Ne smije se smetnuti s uma da smo u 21. stoljeću brzih i čestih promjena u svijetu te u zajednici država i naroda bez granica i s mogućnostima rada iz i u bilo kojem kutku EU ali i svijeta. Zato je potrebno omogućiti učenje drugog stranog jezika od 1. razreda. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 29 | Miodrag Maričić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Promjene vezane uz demografiju mogu uspješno provesti jedinice lokalne uprave i samouprave te je za to potrebno osigurati barem 50% potrebnih sredstava iz državnog proračuna ili drugih izvora. O povećanju kapaciteta školskog prostora ovisi i jednosmjenska nastava ali i vezivanje ljudi za određene prostore jer kad postoji prostor za druge aktivnosti na jednom mjestu, t je jedna briga roditelja manje, a veliki plus za sredinu u kojima se škole proširuju a ne zatvaraju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 30 | Josipa Hotovec | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, želim vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105., stavka 6, točke a i b) na snazi od 4.8.2018.g., stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6., članka 105. Zakona. Srdačan pozdrav, Josipa Hotovec | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz status učitelja razedne nastave razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 31 | Mirena Maljković | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Dodatno, konkretno u nastavi informatike, uvođenjem izborne nastave za učenike od 1.-4. razreda osnovne škole povećana je potražnja za stručnim kadrom, a Zakon koji je na snazi otežava zapošljavanje učitelja RN s pojačanom informatikom. A oni su u konkretnom slučaju najkompetentniji kadar za rad s tim uzrastom. Također su u praksi "pojačani učitelji informatike" dokazali svoju stručnost u svim aspektima struke te i u predmetnoj nastavi (5.-.6. razreda osnovne škole). Učenici nerijetko sudjeluju na natjecanjima i postižu odlične rezultate, učitelji su članovi Županijskih povjerenstava, provode Erasmus projekte, održavaju mrežne stranice škole, održavaju kompletnu administraciju škole: eMatica, eDnevnik, Huso, Teamsi i slično. Stoga se postavlja pitanja zašto su takvi učitelji uopće pod B kad realno i logično nema nikakve prepreke da imaju jednaka prava pri zapošljavanju kao i ostali Fakulteti. Najvažnije u čemu se učiteljska kompetencija treba iskazivati je rad s učenicima. "Pojačani učitelji informatike" pokazujući primjere dobre prakse sudjelujući na konferencijama, webinarima, kao kreatori mnog ih digitalnih sadržaja za MZO, ali i izdavačke kuće, dokazani su stručnjaci na polju informatike, a ponajprije na kvalitetnom radu s djecom. Stoga je krajnji čas da se regulira zakonom pravednost i jednakost pri zapošljavanju. Pri svakom zapošljavanju kandidati prolaze testiranje pa neka se na taj način utvrđuje nečija stručnost i dokaže tko je bolji kandidat. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Mirena Maljković | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 32 | Iva Palčić Strčić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članka 105., stavka 6., točke a i b) na snazi od 4.8.2018. godine, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar učiteljskih studija. Naime, učitleji nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja, ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6., članka 105. Zakona. Srdačan pozdrav, Iva Palčić Strčić, učitlej savjetnik | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 33 | Emilija Rodinger | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, svakako bi trebalo u obzir uzeti preporuku o višejezičnosti i učenicima ponuditi još jedan strani jezik kao obvezni, kao u osnovnoj tako i u srednjoj školi. Ova preporuka se već neko vrijeme ignorira. Pritom treba znati da se jezik najuspješnije uči i ranijoj dobi s dovoljno nastavnih sati tjedno. Svakako učenicima u svim srednjim školama treba omogućiti nastavak učenja drugog stranog jezika. U trenutnoj situaciji svakako bi bilo motivirajuće i poželjno prilikom upisa u srednju školu bodovati dodatno učenje stranog jezika. S poštovanjem! E.Rodinger | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 34 | Irena Vukas | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, smatram da pomoć koju pružaju školski psiholozi treba biti pristupačnija svim učenicima. Većina škola ima samo pedagoge koji su dosta opterećeni administrativnim poslovima, a niti nemaju sve one kvalifikacije koje ima školski psiholog. U današnje se vrijeme mi učitelji sve češće susrećemo s raznim problemima u radu s učenicima koje ne možemo sami riješiti zbog nedostatka vremena da se posvetimo problemima pojedinog učenika i nedostatka potrebnoga znanja koje ima jedan psiholog. Smatram da su pedagoške mjere dosta neučinkovite za problematične učenike i da probleme treba rješavati u korijenu. Ako se ne varam, u susjednoj Mađarskoj postoji školski psiholog i ostali stručni suradnici na razini svake općine. Njihov rad koordinira se na županijskoj razini. Za pomoć im se može obratiti školska ustanova, roditelj ili samo dijete. Mislim da je to dobra ideja. S poštovanjem Irena Vukas, učiteljica | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 35 | Renata Branilović | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Renata Branilović | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 36 | Lana Matijaković | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, u našim školama nije vidljivo poticanje i promicanje višejezičnosti ako se u prvom razredu osnovne škole uči samo jedan strani jezik, i to engleski. Po meni je potrebno rotirati uvođenje engleskog i ostalih stranih jezika. Nadalje, treba jasnije definirati i regulirati ispisivanje učenika s izborne nastave, a u školama treba uvesti nekekvu vrstu nadzora nad ispisnicama. Smatram da se treba vratiti bodovanje pri upisu u srednju školu na način da pohađanje izborne nastave i učenje još jednog stranog jezika nosi određene bodove. Sa štovanjem, Lana Matijaković | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 37 | Tatjana Bogdanić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, pohvalno je što se mijenja i unapređuje Zakon o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ. Pri usklađivanju Zakona treba uzeti u obzir preporuke EU o promoviranju višejezičnosti. Dosadašnjim zakonom se to ne čini, dapače upravo suprotno. Stoga je potrebno izmijeniti postojeći članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18). Članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) glasi: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. (7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine. IZMJENA U: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva, obrazloženja i priložene dokumentacije roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. OBRAZLOŽENJE: Ispis učenika potrebno bolje regulirati. Ravnatelji ne poštuju činjenicu da su predmeti koji se izvode izborno, obvezni tijekom školske godine uz iznimku članka 27. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20). Potrebno odlukom MZO-a jasnije definirati koji su to opravdani razlozi za ispis učenika. 3. Članak 27.a (NN 152/14) 4. Dodavanje dodatnih zasebnih stavaka (7), (8) i (9) koji bi glasili: (7) U školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje učenika od propisanog. Ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava drugog stranog jezika može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine i, ako se tijekom školske godine učenici ispisuju s izborne nastave drugog stranog jezika, te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje od propisanog, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu, odnosno učenicima se mora omogućiti da školovanje do kraja 8. razreda završe i u skupini s manje učenika od propisanog. (8) Ako u školi nema više učenika od propisanog koji bi bili uključeni u izbornu nastavu drugog stranog jezika, ista će se izvoditi i s manje učenika od propisanog. (9) Sukladno stavku 7. i 8. škola je obavezna za učenike te učitelje osigurati najpovoljnije uvjete za izvođenje izborne nastave drugog stranog jezika. OBRAZLOŽENJE: U Kurikulumu za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika.“ (Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019) Isto tako u Kurikulumu za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Sukladno mišljenjima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ukoliko je broj učenika veći od propisanog, dakle više od 28 učenika, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine (tumačenje Vesne Šerepac, ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u dopisu od 5. srpnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00236, URBROJ: 533-02-21-0002). Također, ukoliko se tijekom školske godine učenici ispisuju s učenja izbornog predmeta te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje učenika, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu (tumačenje Zdenke Čukelj, načelnice Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje od 7. srpnja 2021.) Isto tako „u školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje od 14 učenika.“ (Tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002). Srdačan pozdrav, Tatjana Bogdanić | Primljeno na znanje | Prijedlozi će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 38 | Dubravka Crnić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.,a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Dubravka Crnić | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 39 | Valentina Bogdan | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Valentina Bogdan | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 40 | Danijela Radić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, smatram da je potrebno uskladiti Zakon prema preporukama o višejezičnosti EU. Naime, drugi strani jezik godinama se zanemaruje. Ne možemo govoriti o višejezičnosti, ako učenicima nudimo samo engleski jezik kao prvi strani jezik. Rijetke škole nude njemački kao 1. strani jezik. Zanemaruju se ostali strani jezici, kao što su francuski i talijanski. Osim toga, smatram da bi se sva tri izborna predmeta trebala izjednačiti i ponuditi od 1. razreda osnovne škole, jer trenutno samo 2. strani jezik nema izbornu nastavu od 1. razreda, dok se informatika i vjeronauk nude od 1. razreda. Krenulo se u uvođenje novog "izbornog" predmeta Kritičko mišljenje za učenike koji ne pohađaju nastavu vjeronauka. Učenicima se nameće još jedan predmet, dakle više ne govorimo o izbornoj nastavi. Zanemaruje se činjenica da se kritičko mišljenje već provodi u gotovo svim predmetima. Moj prijedlog je da se uvede drugi strani jezika kao obavezan predmet u 4.r. te u 1.razredu osnovne škole ponude drugi jezici kao 1. strani jezik (ne samo engleski) jer jedino na taj način možemo govoriti o višejezičnosti. Srdačan pozdrav, Danijela Radić | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 41 | Petra Šelebaj | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, prethodnim izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (članka 105. stavka 6. ; NN. 64/20) koje su stupile na snagu 4.8.2018. g. te su trenutno na snazi, učiteljima s pojačanim predmetima se praktički onemogućava zapošljavanje na radnom mjestu učitelja u predmetnoj nastavi budući da ih se niti ne poziva na testiranje, a čime ih se isključuje ih iz natječajnog postupka, iako godinama uspješno rade na poslovima predmetnih učitelja, nagrađivani su od strane istog Ministarstva i promovirani u zvanje mentora i savjetnika. Time im je oduzeta ravnopravnost prilikom zapošljavanja u svim razredima osnovne škole te su im oduzeta zakonska prava stečena diplomom. Apeliram da se navedeni članak izmijeni jer je trenutni na štetu učitelja s pojačanim predmetima, a izmijenjen je bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa, tj. jednostranom odlukom ministrice Divjak. Uslijed primjene navedenog članka 105. stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN. 64/20) čak se omogućuje zapošljavanje predmetnih nastavnika ostalih fakulteta u razrednu nastavu u kategoriji a, dok su učitelji razredne nastave s pojačanim programima/smjerovima smješteni u kategoriju b, što smatram neprihvatljivim. Time se primat zapošljavanja u razrednoj nastavi daje kadru drugih nastavničkih fakulteta, umjesto kadru Učiteljskog fakulteta koji se isključivo obrazovao za rad s djecom tog uzrasta. Usprkos tvrdnjama tada nadležne ministrice Divjak kako se kadar Učiteljskog fakulteta koji je već zaposlen u sustavu na poslovima predmetnih učitelja neće zakidati ni na koji način, čak ni u slučaju viškova, to se u praksi svakodnevno događa. Učitelji s pojačanim predmetom ne mogu promijeniti radno mjesto jer više ne mogu ravnopravno konkurirati na natječajima, a u slučaju proglašenja organizacijskim viškom također ih se rangira prema članku 105, čime im se retrogradno oduzimaju stečena prava. Dolazimo do apsurdne situacije gdje su učitelji koji godinama rade na poslovima predmetnih učitelja smatrani manje stručnima od kadra koji je tek završio svoj studij (čak i bez dana radnog iskustva) te ne mogu konkurirati na natječajima jer se njihova prijava automatski odbacuje i ravnatelji ih ne smiju zaposliti, čak i ako ih smatraju najboljim kandidatima. Navedeno se moglo spriječiti uvođenjem prijelazne klauzule da se navedena odredba Zakona kojima se kadar Učiteljskog fakulteta svrstava u točku b ne može odnositi na osobe koje su u trenutku izmjene Zakona već bile zaposlene u sustavu, diplomirale ili su bile u tijeku studija upisanom prema pravima i propisima na snazi prije izmjena Zakona. Još jednom naglašavam da je članak 105 izmijenjen bez javne rasprave i analize studijskih programa te su u javnosti, a i samom Saboru, od strane ministrice Divjak izrečene neistine o studijskim programima Učiteljskog fakulteta koje su nanijele veliku štetu ugledu i percepciji stručnosti kadra koji se pokazao kompetentnim i stručnim. Nadam se da će se ove izmjene Zakona temeljiti na kvalitetnoj analizi i dijalogu, a ne jednoumlju i ishitrenim odlukama bez sagledavanja njihovih posljedica, kako bi konačno dobili kvalitetan Zakon čija primjena u praksi neće biti diskriminirajuća, već će biti temelj za napredak obrazovnog sustava u cjelini. S poštovanjem, Petra Šelebaj | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz status učitelja razredne nastave razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 42 | IVANA BALEN GRUDENIĆ | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, pridružujem se razmišljanjima kolega o nužnosti poboljšanja statusa drugog stranog jezika koji unatoč preporukama Europske unije sve više pada u drugi plan, a posebno nakon uvođenja izborne nastave Informatike čak od 1.razreda što mnogi od nas (uključujući i prof. informatike) smatraju nepotrebnim. U jeziku je znanstveno dokazano bolje usvajanje stranog jezika te je tu važnije ranije početi (kao što se i napravilo s 1. stranim jezikom koji je uglavnom engleski). Učenike se ničim ne motivira na učenje stranog jezika (kao što je bio nekada dodatni bod za pohađanje 4 ili više godina, zadnji sati u nastavi), a smatram da je poseban problem je broj učenika u grupi - one učenike koji ustraju u učenju drugog stranog jezika, ukoliko se u grupi smanji broj ispod 14, spaja ih se u kombinirane grupe (npr. 7. i 8. razred zajedno, a bilo je i slučajeva 4. i 8. razred zajedno!) - nastava se time dodatno otežava i učenici gube motivaciju. Također im time poručujemo da to što rade nije baš ni važno, dakle suprotno od onog što bismo trebali i htjeli. Nadam se da ćete posebno pažnju usmjeriti ka ovom problemu i učiniti neki iskorak prema poboljšanju statusa drugog stranog jezika. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 43 | Tihomir Halužan | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, podržavam svako nastojanje da se sustav i zakoni unaprjeđuju, stoga želim dati svoj prijedlog i doprinos u odnosu na strane jezike u obrazovnom sustavu. Prvenstveno želim istaknuti nekoliko važnih činjenica koje smatram problematičnima: Europska Unija promovira i potiče višejezičnost. Smatram da nikako ne smijemo zanemariti višejezičnost i kulturni pluralizam; naprotiv – to je nešto što treba poticati i što gradi poslovne i osobne veze. Činjenica da u Republici Hrvatskoj manje od 10% učenika prvih razreda uči drugi strani jezik je alarmantna. Ne umanjujem vrijednost drugih izbornih predmeta, ali isto tako smatram da je dosadašnjom praksom, a posebice zadnjih godina, strani jezik izgubio na važnosti koju definitivno zaslužuje. Zatim ističem važnost stranih jezika pri osobnom i profesionalnom razvoju. Dovoljno je samo zaviriti u obrazac za životopis gdje je jedan odjeljak posebno posvećen znanju i razinama stranih jezika. To pokazuje da su oni itekako važni pri konkurentnosti i budućem zapošljavanju. Naposljetku ću navesti kako sam stava da treba osvijestiti važnost nastave stranih jezika i to ne samo zbog znanja i vještina koje se tiču samog jezika – nastava, metodika i tematska područja pri poučavanju stranog jezika su toliko široka i sveobuhvatna tako da možemo govoriti o tome da u sklopu nastave stranog jezika učenici ne stječu samo komunikacijske vještine već dobivaju važna saznanja iz opće kulture, životnih situacija i problema, uvid u strane kulture, običaje i sustave vrijednosti i time stječu toleranciju i razumijevanje. Strani jezici tematski objedinjuju mnoge međukulturne teme i vrlo su plodno tlo za međupredmetnu suradnju i povezivanje gradiva mnogih ostalih predmeta i tematskih područja i na taj način itekako pridonose suvremenom načinu učenja i stjecanja različitih znanja, vještina i razvoju stavova. Iz navedenoga zaključujem i predlažem slijedeće izmjene: Članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) glasi: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Predlažem izmjenu u: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika popraćenog obrazloženjem i dodatnom dokumentacijom o valjanim razlozima za ispis koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. Obrazloženje: Potrebno je puno više od samog zahtjeva – važno je navesti valjane i zaista relevantne razloge za ispis. Također je potrebno pobliže i jasnije definirati koji su valjani razlozi za ispis. Članak 27. (NN 152/14) predlažem nadopuniti slijedećim stavkama: () Odgojno-obrazovna skupina učenika za izborni ili fakultativni predmet formira se na temelju propisanog broja učenika unutar takve skupine. U slučaju da je on veći od propisanoga, dozvoljava se formiranje većeg broja odgojno-obrazovnih skupina odnosno razdvajanje skupina radi bolje kvalitete nastave prema preporukama u nacionalom kurikulumu. () U slučaju ispisa učenika s izbornog ili fakultativnog predmeta koji rezultira manjim brojem učenika od propisanog nema potrebe za spajanjem i/ili ukidanjem iste odgojno-obrazovne skupine. Škola je dužna organizirati nastavu predmeta za učenike koji i dalje iskazuju interes za istim. () Učenicima koji su u osnovnoj školi pohađali drugi strani jezik kao izborni predmet najmanje četiri godine, a koji i u srednjoj školi nastavljaju učiti taj jezik, bilo kao obavezni, izborni ili fakultativni predmet, škola je dužna omogućiti učenje navedenog jezika kao nastavljačima, a ne početnicima. Naravno, prvenstveno ističem i apeliram na nastavak borbe da drugi strani jezik postane obavezan predmet od 4. razreda osnovne škole zbog prethodno navedenih razloga i da se njegov status izjednači sa ostalim izbornim predmetima. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 44 | Marijana Cerovec | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Izbor i imenovanje ravnatelja škole uvijek izaziva pozornost uže i šire društvene zajednice a prema važećem Zakonu postupak je neodgovarajući i u nekim momentima diskriminatoran. Konkretno mislim na glasovanje učitelja koji imaju dva puta mogućnost dati glas za svog kandidata ( unutar učiteljskog vijeća i unutar skupa radnika) , a ostali zaposlenici u školama ( njih 30 %) samo jedanput ( unutar skupa radnika). Tako ispada da se "sadašnji" ravnatelj mora ulagivati učiteljima i ni u kom slučaju ih opominjati ili upozoravati na greške u radu jer će se bilo kakva neugodnost po učitelja kasnije odraziti na glasovanje. Iz vlastitog iskustva znam da učitelji glasaju po trenutnom raspoloženju i iz osobne perspektive, a ne iz pozicije osoba koja promatraju širu sliku i značaj škole. I to tako dva puta. Smatram, također da učitelji mogu direktno utjecati na roditelje po pitanju davanja glasova u Vijeću roditelja jer su u direktnom kontaktu s roditeljima. Postupak izbora i imenovanja ravnatelja je prekompliciran, vremenski predug i presložen. Nešto o položaju ravnatelja. Ravnatelji koji odrađuju više od dva mandata su u radnom odnosu na ugovor na određeno vrijeme, nemaju radno mjesto na koje će se vratiti ukoliko ne bi bili izabrani. Osobno sam i sama vlastiti ugovor o radu na neodređeno morala promijeniti na ugovor na određeno vrijeme. Predlažem da se ravnateljima koji odrade 3 mandata , četvrti mandat, ukoliko budu izabrani proglasi kao trajan. Otpremnina kod odlaska u mirovinu koju dobivaju svi radnici, treba dobiti i ravnatelj koji ide u mirovinu. Ta sramotna i ponižavajuća odredba dosadašnjeg Zakona treba se svakako izmijeniti. Svi su radnici koji odrade svoj radni vijek u ustanovi isti i u trenutku odlaska u mirovinu trebaju imati ista prava. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 45 | Katarina Krajačić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, predlažem sljedeće prijedloge koji se tiču drugog stranog jezika, više je varijanti koje možete predložiti : 1. Od prvog razreda uvesti obavezna dva strana jezika ili 2. uvesti jedan obavezni i jedan izborni strani jezik od 1. razreda osnovne 3. Pri upisu u izborni strani jezik u 4. osnovne, da on ostane obavezan izborni do kraja 8. razreda ( do sada je tretiran kao slobodna aktivnost, ispisuje se i upisuje tko kad poželi ) 4. Pri upisu u 1. razred osnovne obavezno roditeljima dati do znanja/informirati o mogućnosti ODABIRA obaveznog stranog jezika, a ne nametati samo engleski 5. Priznati dodatne bodove učenicima koji pohađaju 2 strana jezika pri upisu u one srednje škole koje u programu imaju obavezna dva strana jezika na 1. godini 6. U skladu s ciljem povećanja sati koje učenici provode u školama, uvesti dva obavezna izborna predmeta za sve, i radi ravnopravnosti svih predmeta, obvezati škole na uvrštavanje svih izbornih predmeta u dnevni raspored, bez dolazaka u suprotnu smjenu (naročito u onim školama koje već imaju jednosmjensku nastavu). 7. Ukoliko se uvedu obavezna dva strana jezika od 1. razreda, od 5. razreda je moguće, radi lakše satnice, uvesti samo 2 sata prvog (najčešće engleskog) i 2 sata drugog stranog predmeta što bi tada bilo minimalno proširenje rasporeda stranih jezika za jedan sat. 7.a - varijanta - uvođenje obavezna dva strana jezika od 5. razreda, (po uzoru na informatiku) po dva sata engleskog i 2 sata drugog stranog jezika tjedno Nadam se da će vam biti korisni, s poštovanjem, prof. Katarina Krajačić | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 46 | Martina Stošić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Apeliram na zakonodavca da uredi status tajnika na način koji će i formalno priznati njegov stvarni status - savjetnika ravnatelja i školskog kolektiva uopće, kreatora gotovo svih pojedinačnih i općih akata akata te osiguravatelja zakonitog rada svake školske ustanove. U sustavu odgoja i obrazovanja tajnici su zanemareni, bez mogućnosti napredovanja ili ikakve vrste vrednovanja i nagrađivanja. Opseg poslova koje obavljamo, odgovornosti koje imamo i stupaj stručne spreme koje naša radna mjesta zahtijevaju - nepravedno su marginalizirani. Takvi očigledni propusti, zahtijevaju hitne ispravke. Pridružujem se stoga, zahtjevima kolega tajnika i ravnatelja, u traženju zakonodavne mogućnosti napredovanja i vrednovanja rada tajnika školskih ustanova. S druge strane, apeliram na zakonodavca i da napokon i zakonski potvrdi da ''Škola ima voditelja računovodstva''. To bi bio prvi korak u ispravnom smjeru i namjeri valoriziranja statusa vrijednih radnika koji obavljaju raznovrsne i iscrpljujuće poslove koji zahtijevaju konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz tajnika školske ustanove razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 47 | ŽELJKA ZRILIĆ | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, pohvalno je i podržavam nastojanje da se unaprijedi i poboljša Zakon o odgoju i obrazovanju u OŠ i SŠ. Ima dosta toga koje bi se trebalo izmjeniti, međutim izdvojila bih sljedeće: 1. EU promovira višejezičnosti. U našem slučaju to nije tako, sadašnjim uređenjem ne promovira se višejezičnost. Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne podupire potrebu razvijanja svijesti o važnosti jezika u školama. Učenje stranih jezika, naročito učenje 2. stranog jezika kao izborni ovisi najviše o angažiranosti samih učitelja/ nastavnika koji predaju te predmete. 2. Postojeći članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) potrebno je izmijeniti. Članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) glasi: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. (7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine. IZMJENA U: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva, obrazloženja i priložene dokumentacije roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. OBRAZLOŽENJE: Ispis učenika potrebno bolje regulirati. Ravnatelji ne poštuju činjenicu da su predmeti koji se izvode izborno, obvezni tijekom školske godine uz iznimku članka 27. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20). Potrebno odlukom MZO-a jasnije definirati koji su to opravdani razlozi za ispis učenika. 3. Članak 27.a (NN 152/14) 4. Dodavanje dodatnih zasebnih stavaka (7), (8) i (9) koji bi glasili: (7) U školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje učenika od propisanog. Ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava drugog stranog jezika može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine i, ako se tijekom školske godine učenici ispisuju s izborne nastave drugog stranog jezika, te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje od propisanog, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu, odnosno učenicima se mora omogućiti da školovanje do kraja 8. razreda završe i u skupini s manje učenika od propisanog. (8) Ako u školi nema više učenika od propisanog koji bi bili uključeni u izbornu nastavu drugog stranog jezika, ista će se izvoditi i s manje učenika od propisanog. (9) Sukladno stavku 7. i 8. škola je obavezna za učenike te učitelje osigurati najpovoljnije uvjete za izvođenje izborne nastave drugog stranog jezika. OBRAZLOŽENJE: U Kurikulumu za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika.“ (Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019) Isto tako u Kurikulumu za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Sukladno mišljenjima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ukoliko je broj učenika veći od propisanog, dakle više od 28 učenika, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine (tumačenje Vesne Šerepac, ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u dopisu od 5. srpnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00236, URBROJ: 533-02-21-0002). Također, ukoliko se tijekom školske godine učenici ispisuju s učenja izbornog predmeta te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje učenika, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu (tumačenje Zdenke Čukelj, načelnice Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje od 7. srpnja 2021.) Isto tako „u školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje od 14 učenika.“ (Tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002). Lp, Željka Zrilić | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona |
| 48 | Silvija Šunić | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Dužni smo pratiti sve propise i njihove izmjene, konstantno se usavršavati, često i o vlastitom trošku, a nije nam dana mogućnost napredovanja. Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Potrebno je donošenjem novog Zakona urediti položaj tajnika na način da se izjednače sa stručnim suradnicima u pogledu napredovanja. | Prihvaćen | Prijedlozi vezano uz položaj tajnika razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 49 | BRANKO RADONIĆ | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, u obrascu nisu precizno navedeni "problemi i potrebe" zbog kojih je potrebno "propisivanje novih odredaba vezano uz zapošljavanje, imenovanje školskih/domskih odbora te postupaka izbora i imenovanja ravnatelja". Ono što me posebno zanima su promjene vezane za imenovanje školskih odbora. Naime, već deset godina školski odbori imaju 7 članova od čega su dva predstavnici učitelja, jedan svih radnika i jedan roditelja te tri predstavnika osnivača. Nadam se da će tako i ostati jer bilo kakvo povećavanje broja predstavnika osnivača (pogotovo zbog njihova netransparentnog biranja od strane osnivača) bio bi povratak natrag i ogroman korak prema sveopćoj politizaciji školstva u RH. Nadam se da promjene ne idu u tom smjeru. Srdačno. | Prihvaćen | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 50 | LUKA HUZJAK | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, sadašnjim uređenjem ne promovira se višejezičnost, a s čime su vrlo dobro upoznati i roditelji i struka, a sve na štetu učenika, koji u današnje vrijeme moraju biti poticani na učenje drugog stranog jezika, kako zbog mobilnosti, tako i zbog veće mogućnosti komunikacije i zapošljavanja. Nažalost, očigledno je da Ministarstvo znanosti i obrazovanja ne podupire potrebu razvijanja svijesti o važnosti jezika u školama, o promicanju kontinuiteta u jezičnom obrazovanju među različitim razinama školovanja te poštivanje jezične raznolikosti učenika i korištenja kao resursa za učenje od najranije dobi. Prijedlozi na osnovi i dalje važećeg Zakona o odgoju i obrazovanju: Postojeći članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) potrebno je izmijeniti. Članak 27. (NN 94/13, 152/14, 68/18) glasi: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik srednje škole izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom. (7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, roditelj djeteta osnovne škole u slučaju dugotrajnih zdravstvenih teškoća djeteta ili zbog drugih opravdanih razloga može podnijeti pisani zahtjev za prestanak pohađanja izbornog predmeta i tijekom nastavne godine. IZMJENA U: (6) Učenik može prestati pohađati nastavu izbornog predmeta nakon pisanog zahtjeva, obrazloženja i priložene dokumentacije roditelja učenika koji se mora dostaviti učiteljskom/nastavničkom vijeću nakon završetka nastavne godine, a najkasnije do 30. lipnja tekuće godine za sljedeću školsku godinu. Učenik izborni predmet koji je prestao pohađati mora zamijeniti drugim izbornim predmetom ili aktivnošću u školi. OBRAZLOŽENJE: Ispis učenika potrebno bolje regulirati. Ravnatelji ne poštuju činjenicu da su predmeti koji se izvode izborno, obvezni tijekom školske godine uz iznimku članka 27. stavka 7. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 05/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20). Potrebno odlukom MZO-a jasnije definirati koji su to opravdani razlozi za ispis učenika. Također, članak 27.a (NN 152/14) proširio bih s dodatnim stavkama. Dodavanje dodatnih zasebnih stavaka (7), (8) i (9) koji bi glasili: (7) U školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje učenika od propisanog. Ako je broj učenika veći od propisanog, izborna nastava drugog stranog jezika može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine i, ako se tijekom školske godine učenici ispisuju s izborne nastave drugog stranog jezika, te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje od propisanog, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu, odnosno učenicima se mora omogućiti da školovanje do kraja 8. razreda završe i u skupini s manje učenika od propisanog. (8) Ako u školi nema više učenika od propisanog koji bi bili uključeni u izbornu nastavu drugog stranog jezika, ista će se izvoditi i s manje učenika od propisanog. (9) Sukladno stavku 7. i 8. škola je obavezna za učenike te učitelje osigurati najpovoljnije uvjete za izvođenje izborne nastave drugog stranog jezika. OBRAZLOŽENJE: U Kurikulumu za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Kako bi svaki pojedinac imao mogućnost aktivnoga sudjelovanja i izražavanja, što je temeljni preduvjet za razvoj komunikacijske kompetencije, ne preporučuje se da u skupini bude više od 15 učenika.“ (Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Talijanski jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019) Isto tako u Kurikulumu za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj napisano je: „Uporaba jezika društvena je aktivnost koja učenicima pruža mogućnost razvijanja društvenih vještina poput rada u paru ili skupinama. Jedan od objektivnih preduvjeta za učinkovito učenje i poučavanje njemačkoga jezika jest rad s manjim brojem učenika u skupini gdje svaki pojedinac dobiva priliku aktivno sudjelovati.“ (Odluka o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Njemački jezik za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj NN 7/2019). Sukladno mišljenjima iz Ministarstva znanosti i obrazovanja ukoliko je broj učenika veći od propisanog, dakle više od 28 učenika, izborna nastava može se izvoditi i u dvije odgojno-obrazovne skupine (tumačenje Vesne Šerepac, ravnateljice Uprave za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja u dopisu od 5. srpnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00236, URBROJ: 533-02-21-0002). Također, ukoliko se tijekom školske godine učenici ispisuju s učenja izbornog predmeta te tijekom nastavne godine u svakoj odgojno-obrazovnoj skupini ostane manje učenika, odgojno-obrazovne skupine ne moraju se spajati u jednu odgojno-obrazovnu skupinu (tumačenje Zdenke Čukelj, načelnice Sektora za rani, predškolski i osnovnoškolski odgoj i obrazovanje od 7. srpnja 2021.) Isto tako „u školi se tijekom godina može smanjiti broj učenika uključenih u izborni program, ali učenicima će se omogućiti pravo na pohađanje odabranog izbornog programa i s manje od 14 učenika.“ (Tumačenje Uprave za odgoj i obrazovanje od 17. lipnja 2021., KLASA: 602-02/21-03/00213, URBROJ: 533-05-21-0002). | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz drugi strani jezik razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 51 | ANITA RAMLJAK | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, pohvalno je promišljati o promjenama i poboljšanju kvalitete odgoja i obrazovanja, pa i donijeti novi Zakon koji pridonosi boljem ostvarivanju propisanih ishoda uz racionalno korištenje postojećih resursa, ali s poštovanjem prema svemu što je dosad ostvareno, zaživjelo u praksi i primjenjivo je i za Nacionalnu razvojnu strategiju Republike Hrvatske do 2030. Srdačno, Anita Ramljak | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci. |
| 52 | Ljiljana Ivanković | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, svakako podržavam nastojanja da se i ovim promjenama poboljša status obrazovanja. Naravno, kad se utvrdi detaljno činjenično stanje u školama u cijeloj državi, vidimo koliki je izazov ujednačiti uvjete obrazovanja. Sigurno nas sve pogađa negativna demografska slika, ali i nejednaka naseljenost pa tako i nejednaki broj učenika u razrednim odjelima. Potrebno je temeljito utvrditi upravo te statističke činjenice i stanja u svim školama kako bi se moglo provesti ovaj Zakon u praksi. Nadam se da ćemo uspjeti! Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju. Prije izrade propisa uvijek se izrađuju analize stanja. |
| 53 | Željka Gal | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, suglasna sam da su potrebne promjene postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju kako bi se unaprijedio rad samih odgojno-obrazovnih ustanova , kako na dobrobit učenika, tako i na dobrobit svih nas. Podržavam nastojanje da se ujednači kriteriji ocjenjivanja i vrednovanja učenika kako bi upis u srednju školu bio što bezbolniji i manje stresan, kako za same učenike, tako i za njihove roditelje. Također, slažem se s prijedlogom uvođenja cjelodnevne nastave jer bi se na taj način osigurala bolja postignuća i realizacija praćenja samih učenika. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 54 | Marina Batalija | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, slažem se da su neophodne temeljite promjene postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju. Svi mi koji smo aktivno uključeni u odgojno-obrazovni rad, osobito učitelji, suočeni smo sa brojnim problemima: povećani opseg administrativnih poslova, velik broj učenika u odjeljenju u malim učionicama, sve veći broj učenika s teškoćama bez stručne podrške u školi, čuvanje djece za vrijeme održavanja izborne nastave i tome slično. Trebaju nam korjenite promjene koje će se usmjeriti i na dobrobit učenika, ali i učitelja kao nositelja svih promjena. U analizi postojećeg stanja se navodi mogućnost izvođenja cjelodnevne nastave. Nisam sigurna koliko je provediva ova ideja zbog postojećeg ustroja naših škola, te njihove infrastrukture. Uz dužno poštovanje, nadam se da ćete osim detaljnih odredbi o mogućoj realizaciji cjelodnevne nastave detaljno razraditi i načine rada odgojno-obrazovnih djelatnika. Unaprijed zahvaljujem! Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 55 | Mirjana Puljar | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju je nužno i neodgodivo zbog mnogo razloga od rada u jednoj smjeni, cjelodnevnog boravka učenika, prehrane učenika, broja učenika u razrednom odjelu, upisne politike, mreže škola, specifičnosti ruralnih sredina, ishoda učenja, godišnjih izvedbenih kurikuluma, vanjskog vrednovanja ishoda, mogućnosti različitih oblika školovanja, duljine trajanja pojedinih ciklusa obrazovanja itd. Srdačan pozdrav i puno uspjeha u donošenju novog Zakona. Mirjana Puljar | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 56 | Ante Vetma | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, podržavam ideju o promjeni postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju. Treba na nivou države precizno definirati mrežu škola. Isto se tako treba smanjiti preveliki raspon u mogućem broju učenika u razrednim odjelima jer su uvjeti za rad u minimalnim i maksimalnim razrednim odjelima neujednačeni. Naime, ima razrednih odjela s 14 učenika i onih sa 28 učenika. Sigurno da uvjeti i mogućnosti nisu isti ako je u razredu minimum ili maksimum učenika. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz mrežu škola uredit će se Prijedlogom nacrta Zakona. |
| 57 | IGOR BARLEK | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | S obzirom na značajne neusklađenosti osnovnih i srednjih škola s obvezama iz Opće uredbe o zaštiti podataka prema službenim godišnjim izvješćima AZOP-a, neophodno je ovim prijedlogom Zakona opravdati njegovu svrhu postizanjem usklađenosti svih škola, posebice s aspekta utvrđivanja rokova pohrane pedagoške dokumentacije. S obzirom da u planu aktivnosti MZO ne primjećujemo donošenje drugog propisa kojim bi se ovo pitanje rješavalo, propuštanjem prilike u prijedlogu Zakona škole će nam ostati u najvećoj mjeri neusklađene s Općom uredbom o zaštiti podataka. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Odredbe propisa usklađuju se s drugim propisima. |
| 58 | ERNESTINA TROPŠA | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, uvođenjem cjelodnevne nastave, vjerujem da bi se povećala obrazovna postignuća učenika. Ovim modelom bi se osigurale jednake mogućnosti za sve učenike, bez obzira na njihov socioekonomski status. Otvorio bi se prostor da se domaće zadaće odrade u školi, kao i više vremena za dodatni i dopunski rad s učenicima. S poštovanjem, Ernestina Tropša | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 59 | Doroteja Vojedilov | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Poštovani, svi mi koji smo na bilo koji način sudionici odgojno-obrazovnog procesa vidimo da su promjene itekako potrebne. Zato pozdravljam i podržavam promišljanje o unapređenju školstva u RH. Posebice mi je drago da se razmišlja o izmjenama proces upisa u srednju školu budući da je evidentno da kriteriji praćenja i vrednovanja još uvijek nisu ujednačeni što utječe na pravedan upis učenika u srednju školu. Postupak napredovanja učitelja svakako je podignut na jednu višu razinu donošenjem novog pravilnika, no uvijek ima mjesta za poboljšanje. Osim toga, još jednom vas molim na pažljiviju oporabu hrvatskog jezika (prvenstveno se odnosi na strukturu „Da li...?“) u ovako važnim dokumentima. Predlažem da dokumente prije objave pregleda stručna osoba, a ukoliko sam u krivu, molim vas za povratnu informaciju i objašnjenje zašto je bolje koristiti strukturu „da li“, nego „je li“. Unaprijed zahvaljujem! Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 60 | Jasminka Viljevac | PRILOG 1., 2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA | Postoji potreba za novim Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a prema analizi u ovome obrascu može se vidjeti ozbiljna priprema za kvalitetna rješenja u novom zakonu. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju. |
| 61 | Branka Lasić | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Lijep pozdrav, Branka Lasić | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 62 | Ana Posavec | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Učitelji s pojačanim predmetima su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 63 | Ivana Konsuo Batarilo | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, izborni drugi strani jezik u osnovnim školama odumire. Uvođenjem drugih predmeta (informatika), pogoršava se nepovratno status drugog stranog jezika i potrebne su promjene. Znanje samo engleskog jezika danas je nedostatno. Pod hitno je potrebno unijeti izmjene kako bi drugi strani jezik u osnovnoj školi postao obavezan, a ne u sadašnjem obliku izboran tj. fakultativan, da se učenici mogu ispisati svake školske godine. Drugi strani jezik je nepravedno jedini ostao izvan rasporeda, učenici ga pohađaju u suprotnoj smjeni ili zadnje sate što uvelike utječe na učenje i izbor učenika Potrebno je ponuditi učenje stranog stranog jezika od 1. razreda osnovne škole, a od 4. razreda bi trebao biti obavezan, kao što je u mnogim europskim zemljama. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 64 | Miodrag Maričić | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Bio pravi trenutak da se zakonski uredi obvezno osnovno obrazovanje ODVOJENO od neobveznog srednje obrazovanja. Ista pravila se ne smiju i ne mogu primjenjivati na djecu od 6 godina i punoljetne građane od 18 ili 19 godina. Ujedno bi se tu moralo moći generalno urediti razrednu nastavu zasebno, a predmetnu zasebno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 65 | Tina Turajlić | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav! Tina Turajlić | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 66 | Dijana Gašparac | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Dijana Gašparac | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 67 | Ivana Borozni | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Ponovno uvrstiti dodatne bodove za učenike koji pohađaju drugi strani jezik kao izborni predmet. Pet godina dodatnog rada, vremena i truda treba nagraditi bodovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 68 | Klara Svraka | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, svakako je potrebno unaprijediti naš odgojno-obrazovni sustav i približiti se barem donekle standardima odgoja i obrazovanja u EU. O mreži škola razgovara se više od 25 godina (od kada sam ravnateljica) i zapravo se jako malo učinilo po tom pitanju. Svakako treba poštivati i uvažavati ruralne sredine kojima je škola jako važna ali i rasteretiti velike gradske škole. Uz mrežu škola jako je važno i poštivanje upisnih područja jer se događa da roditelji u nekim sredinama upisuju djecu u druge škole u blizini i time ugrožavaju postojanje manjih seoskih škola koje ostaju bez učenika. Mrežu škola treba oprezno planirati: urbane i ruralne sredine imaju svoje posebnosti te ih treba poštivati. Nakon silnih izmjena i dopuna vrijeme je za novi zakon u čiju izradu trebaju biri uključeni svi zainteresirani (ministarstvo, sindikati, udruge ravnatelja, predstavnici učitelja, osnivači) kako se opet ne bi desilo da se nakon godine dana donesu nove izmjene i dopune. Gotovo svake godine, ubog silnih izmjena i dopuna moramo dopunjavati i mijenjati naše Statute. S poštovanjem, Klara Švraka | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 69 | SANJA BANFIĆ-KONTREC | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, slažem se sa izmjenama postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Smatram da je potrebno uzeti u obzir činjenicu da je sve manje učenika prilikom formiranja razrednih odjela. Osim toga treba raditi na postizanju ujednačenosti između škola. Potrebno je definirati mrežu škola. Lijep pozdrav. | Primljeno na znanje | Broj učenika u razrednom odjelu nije propisan Zakonom. |
| 70 | Silvana Šebalj-Mačkić | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, svakako podržavam nastojanja da se naš odgojno-obrazovni sustav unaprijedi te da zakonska regulativa približi standarde odgoja i obrazovanja EU. Vrijedno je planirati cjelodnevnu školu, ali i uvođenje devetorazredne osnovne škole: sadašnja "predškola" treba biti 1. razred osnovne škole. Time b i se naš sustav uskladio s većinom zemalja u EU. Na taj način bi se djeca bolje pripremila za sustavno obrazovanje, roditeljima bi se olakšalo jer bi djeca sa šest godina ušla u sustav obaveznog školovanja (ne bi morali plaćati vrtiće). Mrežu škola treba oprezno planirati: urbane i ruralne sredine imaju svoje posebnosti te ih treba poštivati. Svakako uvažiti potrebe lokalnih zajednica: pomoći gradskim školama da imaju optimalne školske unutrašnje i vanjske prostore (za izvođenje cjelodnevne škole), podržati škole u ruralnim i pograničnim sredinama u nastojanjima da održe vitalnost te da mlade obitelji mogu imati dobre uvjete za život u upravo takvim krajevima. S poštovanjem. Silvana Šebalj-Mačkić | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 71 | Dinko Marin | PRILOG 1., 1. OPĆE INFORMACIJE | Poštovani, podržavam ideju o promjeni postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju. Nužno je strogo definirati mrežu škola i prostorni obuhvat istih, ali povesti računa i o školama u urbanim cjelinama koje ostaju bez učenika dok druge škole unutar istih urbanih cjelina su preopterećene. Broj učenika po razredima je potrebno nužno uskladiti na razini države, jer se događaju slučajevi razrednih odjela sa 10 i onih sa 24 učenika. Pored toga mišljenja sam kako bi nadležne služne MZO trebale obavezno nakon zaprimanja godišnjih planova i programa rada škola iste trebale detaljno pregledati i vratiti škola s ocjenom zadovoljava, ne zadovoljava potrebno doraditi. Na taj način će se već u samom startu moći ispravljati eventualne pogreške u radu škole. Mišljenja sam kako sustav zapošljavanja treba u potpunosti mijenjati ovakav način zapošljavanja nažalost ne vrednuje nažalost izvrsnost. Ukoliko se ista želi njegovati putem Povjerenstava onda bi trebalo imenovati neovisna povjerenstva koja ne bi bila iz matičnih ustanova, na taj način bi se spriječili bilo kakvi pritisci od strane poslodavca ili neke treće osobe. Rad školskog odbora u potpunosti treba mijenjati i u potpunosti drugačije izdefinirati ima se osjećaj kako postaju mjesta dizanja ruku, a ne kritičkog promišljanja. Položaj ravnatelja također, razmisliti o broju mandata u sklopu jedne ustanove. U mjenjati sramotu odluku o produžnoj nastavi vratiti popravne rokove i to dva kako je nekad bilo. Povesti računa o maloj maturi. Stručni nadzor definirati dolazimo u situacije gdje se propituju oni koji ne poklanjaju ocjene. U nadi pozitivnih rješenja srdačno pozdrvljam | Prihvaćen | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 72 | Stoša Miočić | PRILOG 1. | Poštovani, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj školi u članku 102. propisuje da školska ustanova ima tajnika, a Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi taksativno navodi koji su to poslovi. – normativno-pravni poslove (izrađuje normativne akte, ugovore, rješenja i odluke te prati i provodi propise), – kadrovski poslovi (obavlja poslove vezane za zasnivanje i prestanak radnog odnosa, vodi evidencije radnika, vrši prijave i odjave radnika i članova njihovih obitelji nadležnima službama mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, izrađuje rješenja o korištenju godišnjeg odmora radnika i o tome vodi kontrolu, vodi ostale evidencije radnika), – opće i administrativno-analitički poslovi (radi sa strankama, surađuje s tijelima upravljanja i radnim tijelima škole te s nadležnim ministarstvima, uredima državne uprave, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te Gradskim uredom za obrazovanje, kulturu i sport Grada Zagreba, – sudjeluje u pripremi sjednica i vodi dokumentaciju školskog odbora, – vodi evidenciju o radnom vremenu administrativno-tehničkih i pomoćnih radnika, – obavlja i dodatne poslove koji proizlaze iz programa, projekata i aktivnosti koji se financiraju iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, – obavlja i ostale administrativne poslove koji proizlaze iz godišnjeg plana i programa rada škole i drugih propisa. (3) Ako osnovna škola nema zaposlenog administrativnog referenta, tajnik obavlja i poslove iz članka 4., stavka 3. ovoga Pravilnika. Slijedom navedenog se vidi koliko poslova i funkcija se kumulira u jednoj osobi. Zato Vas ovim putem apeliram da izjednačite status tajnika sa statusom stručnog suradnika, a najviše uz mogućnost napredovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 73 | Antonia Pocrnić | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se s predloženim obrascem prethodne procjene za Zakon o osiguranju kvalitete u osnovnoj i srednjoj školi, no osvrnula bih se na neke dijelove: Položaj tajnika i računovođa je nepravedno podcijenjen, a njihovi poslovi su od iznimne važnosti za funkcioniranje škole. Nije uređeno pitanje obima poslova tajnika i računovođa gdje dolazi do velikih nerazmjera s obzirom na veličinu pojedinih škola, broja djelatnika, broja učenika… Predlažem da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika i računovođa izjednači za statusom stručnih suradnika, uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze. Time bi se omogućilo valoriziranje statusa vrijednih radnika koji obavljaju raznovrsne i iscrpljujuće poslove koji zahtijevaju konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira. Pozdravljam prijedlog novog zakona i prepoznatu potrebu za cjelodnevnim boravkom učenika u školi. Smatram ipak da bi trebalo postaviti jasne kriterije koji bi bili neophodni za uvođenje istog. Naime i produženi boravak po školama se radi po učionicama u kojima se održava nastava, dakle u potpuno neadekvatnim i neopremljenim prostorima. Osim materijalnih uvjeta potrebno bi bilo precizno razraditi plan aktivnosti koje osiguravaju djeci zdrav razvoj ali i edukaciju prosvjetnih djelatnika za takav rad. Također smatram da su najveće razlike u organizaciji rada i realizaciji programa male škole te bi i to zakonom trebalo regulirati. Lijep pozdrav, Antonia Pocrnić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 74 | Marina Bais | PRILOG 1. | Poštovani, smatram da je krajnje vrijeme da se uredi status drugog stranog jezika u osnovnoj školi. Učenje drugog stranog jezika treba učenicima omogućiti od 1. razreda osnovne škole jer je rano učenje osobito važno kod usvajanja stranog jezika. Od 4. razreda drugi strani jezik treba biti obavezan za sve učenike. Treba ukinuti ograničenje broia učenika kod formiranja posebnih odgojno-obrazovnih skupina jer manje škole ne mogu zadovoljiti takve kriterije, a sve je više i velikih škola koje taj kriterij ne mogu zadovoljiti. Komunikacijski pristup u podučavanju je iluzija u skupinama od 25 učenika i to redovito 7. školski sat ili u suprotnoj smjeni. Bez znanja drugog stranog jezika naši učenici ne mogu konkurirati za poslove niti u Hrvatskoj , a kamoli u EU. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 75 | Tatjana Gulic Pisarevic | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se s prijedlogom u obrascu. Smatram da bi tajnik škole i voditelj računovodstva također trebali imati mogućnost napredovanja. Vezano uz mrežu srednjih škola trebalo bi voditi računa koje srednje škole obrazuju učenike za deficitarna strukovna zanimanja u Republici Hrvatskoj, te njima omogućiti veću upisnu kvotu. S poštovanjem, Tatjana Gulić Pisarević, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 76 | Valentina Blašković | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Valentina Blašković | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 77 | Udruga za razvoj školstva | PRILOG 1. | Udruga za razvoj školstva Kontakt: udrugars@yahoo.com Poštovani, pišem u ime Udruge za razvoj školstva. Predlažemo da po uzoru na Finsku povežemo kompjuterskim programom MZO i Zavod za zapošljavanje kako bi smo počeli školovati kadar prema potrebi našeg tržišta. Za državu je najskuplje kada školuje kadar koji nakon školovanja neće imati posao u struci. Svjedoci smo brojnih iseljavanja mladih ljudi, takvim povezivanjem MZO koji određuje upisne kvote i Zavodom za zapošljavanje koji barata podatcima o stvarnim potrebama za pojedina zanimanja nakon nekog vremena bi smo uskladili školovanje za pojedina zanimanja prema potrebi tržišta. Točno bi se znalo kada i gdje će postojati slobodno radno mjesto. To ne bi nipošto ugrozilo satnicu profesora nego bi po potrebi radili sa manjim ili većim brojem studenata. Manji broj studenata po grupama značio bi i veću kvalitetu rada. Zahvaljujemo i nadamo se prihvaćanju našeg prijedloga. Silvija Zovak, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 78 | LIDIJA BRLIĆ | PRILOG 1. | Poštovani, Pridružujem se mišljenu kolega koji smatraju da novim Zakonom treba urediti i poboljšati status voditelja računovodstva u osnovnoj školi. Temeljem Zakona o odgoju i obrazovanju (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 5/12, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14, 07/17, 68/18, 98/19, 64/20) koji je stupio na snagu 01.01.2020. godine nije razvidno da je u školama pretežno zaposlena jedna osoba koja obavlja cjelokupno računovodstvo ustanove. Od donošenja Pravilnika o djelokurugu rada tajnika te administrativno- tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi (NN 40/2014) poslovi voditelja računovodstva kontinuirano se povećavaju neovisno o broju učenika koji pohađaju školu. U sustavu odgoja i obrazovanja položaj voditelja računovodstva je nepravedno zanemaren te bez mogućnosti napredovanja ili ikakve vrste nagrađivanja. Voditelj računovodstva obavlja samostalno cjelokupno financijsko poslovanje ustanove (plaće i sve ostale isplate), kompletno računovodstvo ustanove (knjiženje sve školske dokumentacije zatim financijska izvješća koja iz toga proizlaze, financijsko planiranje, rad putem raznih aplikacija i dr.), računovodstveno praćenje raznih projekata te konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira temeljem kojih računovođa obavlja svoj posao sukladno propisima. Stoga apeliram na zakonodavca da napokon i zakonski potvrdi da ''Škola ima voditelja računovodstva''. Položaj računovođa i tajnika iznimno je važan za optimalno funkcioniranje sustava, no upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent prema stručnoj spremi i nemaju mogućnost napredovanja. Donošenjem novog Zakona potrebno je urediti položaj računovođa i tajnika na način da se izjednače sa stručnim suradnicima u pogledu napredovanja. Lidija Brlić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 79 | Ivana Pavelić | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav. Ivana Pavelić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 80 | ANDREJA JANDROK-ŠKUGOR | PRILOG 1. | Status tajnika i voditelja računovodstva potrebno je izjednačiti sa statusom stručnih suradnika te im omogućiti napredovanje u zvanju. Diskriminacija je tajnika i voditelja računovodstva s visokom stručnom spremom u odnosu na učitelje nastavnike i stručne suradnike Naziv tajnik i voditelj računovodstva potrebno je mijenjati u pravni, odnosno financijski savjetnik. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 81 | Romana Ana Reščić | PRILOG 1. | Poštovani, gledajući i čitajući procjene donošenja novog zakona o odgoju i obrazovanju, iz pozicije ravnateljice molila big vas da obratit pozornost na nekoliko stvari: - problematika učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. - status tajnika i računovođa - potrebno im je omogućiti napredovanje u zvanju - potrebno je povećati broj stručnih suradnika u školama - odnosno sve škole koje imaju više od 400 učenika trebale bi imati sve raspoložive stručne suradnike - logopeda, psihologa, pedagoga, soc.pedagoga... - regulirati učenje drugog stranog jezika kao i satnicu informatike u prva 4 razreda osnovne škole Lijep pozdrav! Romana Ana Reščić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 82 | Nikolina Janc | PRILOG 1. | Poštovani, apeliram na Vađšu obvezu brige i podršku učenicima za učenje drugog stranog jezika. Posebno mislim na strani jezik njemački a također podržavam i ostale jezike dostupne u školama, kao talijanski i francuski. Učenici su se " preopteretili" sa hrpom drugih obveza, posebno informatikom od 1.razreda pa vjeronauk i drugi strani jezik je na margini. Učenici se ispisuju jer im je lakše na informatici, tamo se igraju ili na vjeronauku. Posebno naglašavma nedostatak u pravilniku o broju učenika na nastavi drugog stranog jezika, treba se omogućiti i ako je broj manji od 14 ili 7 u ruralnim sredinama. Strani jezik je bitan za razvoj pamćenja, za budućnost učenika i otvara vrata prema svijetu. Također i kolege i kolegice koji predaju drugi strani jezik zaslužuju poštovanje i mogućnost slobodnog i normalnog rada u nastavi a ne da se svake godine u strahu iščekuju izvješća o broju ispisanih učenika i briga za raspored . Učiteljica sam i prvog i drugog stranog jezika i apeliram i tražim i zahtijevam da ozbiljno shvatite ovaj problem te da ga riješite tako što da se broj učenika u manjim grupama omogući! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 83 | JASMINA KRAKAR | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Jasmina Krakar | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 84 | BILJANA IVOŠEVIĆ | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Biljana Ivošević | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 85 | Kristina Bernatović | PRILOG 1. | Status tajnika i voditelja računovodstva potrebno je izjednačiti sa statusom stručnih suradnika te im omogućiti napredovanje u zvanju. Koeficijent mora biti u skladu s veličinom škole, odnosno brojem učenika i zaposlenika (isto kao i ravnateljima). Očita je diskriminacija tajnika i voditelja računovodstva s visokom stručnom spremom (koeficijent 1,325) u odnosu na učitelje - nastavnike i stručne suradnike (1,406). Nesretni naziv tajnik i voditelj računovodstva potrebno je mijenjati u pravni, odnosno financijski savjetnik, što u konačnici i jesu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ističemo da se koeficijenti ne propisuju Zakonom već Uredbom. |
| 86 | Marija Dujmić | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se da je vrijeme za donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju. Vrlo je važno poslušati mišljenja s terena iz svih krajeva naše zemlje o specifičnim potrebama i poteškoćama koje treba inkorporirati u novi Zakon, počevši od problema zvanog mreža škola i upisnih područja, preko standardizacije broja učenika u razrednom odjelu do ujednačavanja infrastrukturnih kapaciteta škola. Smatram da je važno uvesti zaključivanje ocjene na dvije decimale i tako smanjiti pritisak na "bildanje" prosjeka ocjena na kraju nastavne godine, vrlo bi važno bilo omogućiti školama kompletne stručne timove - psiholog, logoped, pedagog, edukator - rehabilitator jer su potrebe za stručnjacima iz tih područja sve veće, uvesti licence za ravnatelje, jačati status učitelja kroz cijeli zakonodavni (i materijalni) okvir. Također je potrebno regulirati koeficijente za sve unutar sustava odgoja i obrazovanja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. Ističemo da se koeficijenti ne propisuju Zakonom već Uredbom. |
| 87 | Sanja Đurasević | PRILOG 1. | Apeliram da se u novom Zakonu, tajnik školske ustanove statusom izjednači sa statusom stručnog suradnika odnosno da tajnici napokon dobiju status koji zaslužuju. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 88 | DUNJA JAKAŠA | PRILOG 1. | Poštovani! Fantastično je sve što su napisale kolege tajnici i računovođe. Udruga tajnika i računovođa u školstvu još jednom će kopirati i zalijepiti sve komentare koje ste napisali u znaku prihvaćanja i apela da se navedeni komentari shvate ozbiljno kako bi se radna mjesta tajnika i računovođa u školstvu regulirala na način kako spada. Potrebno je navedena radna mjesta regulirati kroz koeficijent i kroz napredovanje. Vaši komentari: Iva Boras 17.10.2021 09:54 3 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). KATJA MOHORIĆ 16.10.2021 16:46 3 0 Poštovani, smatram da prijedlog da se voditelji računovodstva za koje se zahtjeva da imaju visoku stručnu spremu budu izjednačeni sa koeficijentima ostalih djelatnika u obrazovanju ( učitelja, stručnih suradnika). Smatram da bi se trebala napraviti analiza svih računovodstva u školama, gdje je ustrojen sustav zatvorene riznici i polu riznici ili gdje takav sustav uopće ne postoji. Budući da sam radila od sustava kada nije postojala obveza Riznice do sustava zatvorene Riznice, mogu samo reći da nema dana odmora i da je poslovanje puno teže i da iziskuje mnogo više vremena. Ako je već Zakonska obveza imati sustav zatvorene Riznice zašto svi ne posluju tako? ili zašto se svima ne dopusti da se posluje putem "polu" riznice? A na sve to bilo bi lijepo kad bi imali još jednu osobu u školi koja bi se bavila nabavom, a ne da se loptica prebacuje jel to tajnički posao ili računovodstveni posao. SERĐO SAMBLIĆ 16.10.2021 08:33 3 0 Položaj tajnika i računovođa je nepravedno podcijenjen, a njihovi poslovi su od iznimne važnosti za funkcioniranje škole. Nije uređeno pitanje obima poslova tajnika i računovođa gdje dolazi do velikih nerazmjera s obzirom na veličinu pojedinih škola, broja djelatnika, broja učenika… Predlažem da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika i računovođa izjednači za statusom stručnih suradnika, uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze. Time bi se omogućilo valoriziranje statusa vrijednih radnika koji obavljaju raznovrsne i iscrpljujuće poslove koji zahtijevaju konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira. Dalibor Petrina 16.10.2021 08:16 2 0 Status tajnika i voditelja računovodstva potrebno je izjednačiti sa statusom stručnih suradnika. Koeficijent mora biti u skladu s veličinom škole, odnosno brojem učenika (isto kao i ravnateljima). Očita je diskriminacija tajnika i voditelja računovodstva s visokom stručnom spremom (koeficijent 1,325) u odnosu na učitelje-nastavnike i stručne suradnike (1,406). Nesretni naziv tajnik i voditelj računovodstva potrebno je mijenjati u pravni, odnosno financijski savjetnik, što u konačnici i jesu. Mladenka Maleš 15.10.2021 21:40 2 0 Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 102. propisuje da školska ustanova ima tajnika. Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici škola imaju veliku odgovornost i obveze jer obavljati sami sve one poslove koje obavljaju sektori/odjeli u većim organizacijama, uz izuzetak financijskih poslova. Radno mjesto tajnika škole kumulira puno poslova i funkcija u jednoj osobi. Jedna osoba obavlja: normativno-pravne, kadrovske, administrativno-analitičke, urudžbene i arhivske poslove, te kumulira dodatne funkcije (službenik za zaštitu osobnih podataka, službenik za informiranje, administratori …) Smatram da je položaj tajnika u sustavu školstva predugo i nepravedno zanemaren. Na žalost, prevladava neshvaćanje zahtjevnosti, odgovornosti i opsega poslova i premalo vrednovanje rada. Zato ovim putem apeliram da se izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika. Potrebno je omogućiti tajnicima napredovanje i sustav mentoriranja te propisati obvezu educiranja i usavršavanja. Sonja Feriz 15.10.2021 18:13 1 0 Poštovani, da se ne ponavljam prema referiranim komentarima o nedvojbeno podcijenjenom statusu tajnika i računovođa u školama, koji je Zakonom reguliran po postojanju isključivo za tajnike, dok računovođe samo Pravilnikom. Uvjeti za radna mjesta računovođe škole uređena su Pravilnikom o radu i prepuštena školskim ustanovama što pogoduje neujednačenim kriterijima i samo po obrazovanju, za osposobljenost obavljanja poslova na posebno odgovornom mjestu; ne samo kao financijskog savjetnika ravnatelja, financijskog menadžera ustanove, već i inih knjigovodstveno-računovodstvenih poslova u kojima se zahtjeva samostalnost, savjesnost, pravovremeno i redovno izvršavanje zadataka, uvjetovanih rokovima vanjskih, državnih i županijskih tražitelja za dostavu, unosa u aplikacije, ažuriranje podataka… Radno mjesto tajnika javne ustanove podrazumijeva ne samo poznavanje već i redovno postupanje prema zakonskim i pod zakonskim aktima iz područja odgoja i obrazovanja, radnih odnosa, uredskog poslovanja, pristupa informacijama, zaštiti osobnih podataka, zaštiti na radu, zaštiti od požara, upravni poslovi, savjetodavni poslovi odnosni na prava i obveze učenika… Pozitivno je stremljenje cjelodnevne nastave u školi, za produženi boravak, za školsku kuhinju, strukovne kurikularne reforme usklađene s tržištima rada, projekte, ali svako uvođenje novih dodatnih programa, usluga, obrazovnih aktivnosti planira novo radno mjesto ili satnice zaduženja učitelja/ nastavnika/ koordinatora/ asistenata/, jednom riječi „zbornice“, osim za tajnike i računovođe škole. Nama se to jednostavno i isključivo pripisuje redovnim poslovima koji su redovno već postali izvanredni. Kada su učitelj/nastavnik/stručni suradnik početnici-pripravnici, u zbornici je postojeći kadar- mentor za pomoć u snalaženju obavljanja odgojno obrazovnog rada. Ako izostane s rada zamijenit će ga učitelj/nastavnik/stručni suradnik, nebitno jesu li sustručnjaci, rad je prekovremeni. Tajnici i računovođe u školskoj ustanovi su isključivo jedini, ne postoji mogućnost za početničko snalaženje ili problemsko savjetovanje, a velike su različitosti i raznolikosti u poslovanju, nemamo savjetnike za obraćanje u krovnoj instituciji, osim ponaosob po susretljivosti, i koristim priliku da istaknem isključivo više nego pozitivno vlastito iskustvo bezbrojnih kontakata, ali se većinom snalazimo obraćajući se ustanovama po profilu obavljanja poslova. Iz svega navedenog, možda opširnog, ali još uvijek nedovoljno, prilika je, a mogućnosti ima, za zakonsko reguliranje statusa tajnika i računovođa u školama jer je specifičnost u odnosu na tajnike inih javnih ustanova, što od učenika, roditelja, a posebice ostalih kontaktnih institucija smo referentne osobe po svim događajnim, organizacijskim, statusnim, problemskim, pravnim, upravnim i kojekakvim pitanjima. Sandra Tomić Ilić 15.10.2021 13:50 4 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, dok su, na nažalost, tajnici u školama radnici drugog reda svrstani u kategoriju sa administrativnim radnicima dok smo od toga puno više i po obimu posla, odgovornosti kao i školovanja. Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Zbog svoje prirode posla tajnici su ti koji najčešće imaju savjetodavnu ulogu ravnateljima upravo u svim tim aspektima poslovanja (administrativno, kadrovski i pravno mormativno) te im zbog toga taj savjetodavni i stručni status treba priznati i propisati zakonski te ih izjednačiti (sa svim pravima i obvezama) sa stručnim suradnicima u školi. Potrebno je omogućiti napredovanja i jednoobrazne edukacije kako bi se na području R. Hrvatske u školama ujednačila praksa jer je apsolutno neujednačena što dovodi do novih problema koji se neprestalno gomilaju. Potpuno smo zanemareni kao i činjenica da školski tajnik mora biti stručnjak u nekoliko domena prava, odgojno-obrazovnoj, upravno pravnoj, finacijskoj, socijalnoj, radnoj, zaštita osobnih podataka...., dok u drugim javnim i državnim službama se pravnici, tajnici specilaiziraju samo za svoje područje rada. Također je potpuno nakaradno da tajnici provode upravni postupak i donose Rješenja koja onda potpisuju ravnatelji kao zakonski zastupnici ustanove koji o upravnoim postupku apsolutno ne znaju ništa. Da bi ovo funkcioniralo mora se raditi o ogromnoj količi povjerenja. Upravo iz svih navedenih razloga potrebno je radno mjesto tajnika izjednačiti sa stručnim suradnikom i omogućiti napredovanje u struci i dozvoliti nam da konačno imamo status koji zaslužujemo. Tatjana Bandera-Mrakovčić 15.10.2021 13:24 1 0 Položaj tajnika i računovođa je nepravedno zanemaren, a njihovi poslovi su od iznimne važnosti za funkcioniranje škole. Potrebno je njihov status izjednačiti sa statusom stručnih suradnika. Jednako tako nemaju nikakve mogućnosti napredovanja što nije ispravno jer neki od njih ulažu puno truda, znanja i slobodnog vremena za dobrobit škola u kojima rade. Mislim da je ova tema prevažna za funkcioniranje baš svake osnovne ili srednje škole i molim nadležne da po završetku savjetovanja ozbiljno razmotre prijedloge. Suzana Mlakar Pičuljan 15.10.2021 12:33 3 0 ”Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze).” Jelena Pavicic 15.10.2021 12:26 3 0 Poštovani, ovim putem molim da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Darko Tukač 15.10.2021 11:05 2 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a djelokrug rada tajnika školskih ustanova propisuje se podzakonskim propisima. Ovdje je bitno napomenuti kako trenutni podzakonski propisi kojima je uređeno ovo pitanje u bitno drugačijem obliku uređuju uvjete za zapošljavanje administrativnih i računovodstvenih referenata (koje u konačnici rasterećuju obujam posla tajnika i voditelja računovodstava) u osnovnim i srednjim školama, gdje dolazi do velikih nerazmjera koji se ne mogu opravdati objektivnim razlozima. Tajnici u tijelima državne uprave, agencijama, pa čak i pojedinim ustanovama rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju, bez prava i obveze na stručno osposobljavanje i usavršavanje, bez mogućnosti nagrađivanja za postignuća, bez prava i dužnosti na licenciranje i dr.). U svim dosadašnjim savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću tajnici školskih ustanova ukazuju na statusnu problematiku toga radnog mjesta, no u dosadašnjim izmjenama Zakona nikada se temeljito nije pristupilo rješavanju ove problematike. Ovim putem skrećem pozornost na gore navedene statusne probleme radnog mjesta tajnika školske ustanove i apeliram da se navedena problematika riješi u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi što bi se vjerujem postiglo kroz izjednačavanje radnog mjesta tajnika školske ustanove sa statusom stručnog suradnika. Martina Stošić 15.10.2021 10:51 3 0 Apeliram na zakonodavca da uredi status tajnika na način koji će i formalno priznati njegov stvarni status - savjetnika ravnatelja i školskog kolektiva uopće, kreatora gotovo svih pojedinačnih i općih akata akata te osiguravatelja zakonitog rada svake školske ustanove. U sustavu odgoja i obrazovanja tajnici su zanemareni, bez mogućnosti napredovanja ili ikakve vrste vrednovanja i nagrađivanja. Opseg poslova koje obavljamo, odgovornosti koje imamo i stupaj stručne spreme koje naša radna mjesta zahtijevaju - nepravedno su marginalizirani. Takvi očigledni propusti, zahtijevaju hitne ispravke. Pridružujem se stoga, zahtjevima kolega tajnika i ravnatelja, u traženju zakonodavne mogućnosti napredovanja i vrednovanja rada tajnika školskih ustanova. S druge strane, apeliram na zakonodavca i da napokon i zakonski potvrdi da ''Škola ima voditelja računovodstva''. To bi bio prvi korak u ispravnom smjeru i namjeri valoriziranja statusa vrijednih radnika koji obavljaju raznovrsne i iscrpljujuće poslove koji zahtijevaju konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira. Amina Nanić 15.10.2021 09:09 7 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove predviđeno je u svakoj školi temeljem Zakona, kao i radno mjesto ravnatelja. Međutim, poslovi, ovlasti i odgovornosti ravnatelja propisane su Zakonom, dok su poslovi, ovlasti i odgovornosti tajnika svrstani sa spremačicama, kuharima i domarima. Svi dosadašnji ministri znanosti na isti su način degradirali kolege računovođe (u školama u kojima je odvojen posao računovodstva od tajništva) trpajući ih također u podzakonski akt naziva Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoškolskoj/srednjoškolskoj ustanovi, ali računovođe nisu predmet ovog prijedloga. Deklarativno, tajnici obavljaju 1) normativno-pravne poslove, 2) kadrovske poslove te 3) opće i administrativno-analitičke poslove. U stvarnosti, tajnici odrađuju poslove stručnih suradnika u školama koje ih nemaju (knjižničarski, pedagoški i psihološki posao - iako nemaju za to kvalifikacija niti ih itko nagrađuje, upravo suprotno). U srednjim školama bez zaposlenoga administrativnog radnika, tajnici su spona između učenika i ravnatelja, zaposlenika i ravnatelja, a vrlo često i jedina osoba koja uzrujanim roditeljima sa smiješkom izdaje potvrde, duplikate svjedodžbi i ovjerava dokumente o školovanju, obavlja poslove vezane uz obradu podataka u elektroničkim maticama (e-Matica, CARNET), priprema podatke za provođenje državne mature i nacionalnih ispita, itd. Tajnici, iako nisu obvezni voditi zapisnike na sjednicama Nastavničkih vijeća, u nekim školama čak i to rade te podsjećaju nastavnike da im dostave svoja izvješća! Ako odbiju to raditi, imat će problem s ravnateljem jer - MZO za to nije nadležan. K tome, valja konstatirati kako u nekim školama ravnatelji učestalo dio (ili većinu) svojih radnih obveza i odgovornosti prenose na tajnike. Licenciranje ravnatelja koje provodi NCVVO je dobrodošlo, ali moguće da smo na taj način zaobišli možda i najvažniji korak: za stupanje na radno mjesto ravnatelja kao preduvjet bi trebalo biti rigorozno psihološko testiranje ličnosti (osobne traume u velikoj mjeri određuju ne-mogućnost suradnje). Tajnici ministarstava, agencija, itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama. Međutim, u školama su tajnici tretirani od strane zakonodavca, MZO-a, Školskih odbora i ravnatelja kao "radnici drugog reda". Tajnici nisu u čl. 115. Zakona stekli pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati, jer – tko će to platiti? MZO sigurno ne, a često niti osnivači, pa niti ravnatelji... Posebno ograničavajuća je činjenica da tajnik, kada se i trudi aktivnosti škole provoditi u skladu sa zakonom, nema provedbenih ovlaštenja, već vrlo često bude u tome spriječen od strane laičkog ravnateljevog stava. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog obrazovnog sustava položaj tajnika je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo to radno mjesto ima najmanji koeficijent (niži i od računovođe). Imamo najniže plaće od svih VSS radnika u obrazovanju! Ovim putem apeliram da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 1) status tajnika škole izjednači sa statusom stručnog suradnika, što bi obuhvaćalo izdavanje posebnog rješenja o tjednom i godišnjem zaduženju te omogućavalo da se dio zadataka obavlja iz škole, a dio iz kuće (rad na daljinu), u skladu s postojećom i gorućom potrebom da se dio radnih sati utroši na stručno-metodičku pripremu za normativno-pravne poslove (najvažniji dio poslova koji se počesto ne stiže obavljati od količine ostalih poslova i kontakata); 2) precizno zakonski definiraju poslovi, obveze i odgovornosti tajnika (u Zakonu, ne u pravilniku kojeg propisuje Ministar) te razgraniče od poslova, obveza i odgovornosti ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika; te 3) izmijeni i dopuni odredba koja glasi: "Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove", tako da se dio odredbe koji se odnosi na odgovornost za stručni rad školske ustanove pobliže odredi na način da se ista uvjetuje stručnom suglasnošću nastavnog osoblja i stručnih suradnika (uključivo tajnika i računovođe), a možebitno i uvjetovanje supotpisom za donošenje važnijih odluka u okviru njihovih stručnih kompetencija i odgovornosti. Ivana Slatina 15.10.2021 08:30 5 0 Uz pokrivanje administrativnih, tehničkih, kadrovskih, pravnih, normativnih, statističkih i analitičkih poslova vrijeme je da se status tajnika školske ustanove izjednači sa statusom stručnog suradnika. Treba precizno definirati koji su naši poslovi a ne da se podrazumijeva da nama pripada sve što ide kao "ostali poslovi" što prelazi sigurno 65% godišnjeg zaduženja. Treba nam omogućiti mogućnost napredovanja i da budemo adekvatno plaćeni za svoj rad a ne za tuđi nerad. Anita Marušić 14.10.2021 14:31 4 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Svaka škola također treba imati (ili ima) računovođu te tu činjenicu treba propisati Zakonom, kao i uvjete zapošljavanja, odnosno definirati tko točno može obavljati posao računovođe u školi. Na žalost, još uvijek postoje škole u RH gdje navedene poslove tajnika i računovođe radi jedna osoba... Ni tajnici ni računovođe nemaju mogućnosti napredovanja na svojim radnim mjestima, za razliku od nastavnika i stručnih suradnika te ravnatelja. Treba nam zakonski omogućiti mogućnost napredovanja te propisati obvezu educiranja i usavršavanja kako bismo podignuli i ujednačili kvalitetu rada u svim školama u RH. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, dok su, na nažalost, tajnici u školamai radnici drugog reda. Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Zbog svoje prirode posla tajnici su ti koji najčešće imaju savjetodavnu ulogu ravnateljima upravo u svim tim aspektima poslovanja (administrativno, kadrovski i pravno mormativno) te im zbog toga taj savjetodavni i stručni status treba priznati i propisati zakonski te ih izjednačiti (sa svim pravima i obvezama) sa stručnim suradnicima u školi. Ivana Španić 14.10.2021 14:06 3 0 Status tajnika i računovođa u sustavu obrazovanja predugo vremena je nedefiniran i tretirani smo kao nepotrebna administracija i kao nevažan faktor u sustavu, ali čim se pojavi problem mi smo prvi koje se zove. Nije nam dopušteno napredovati i imamo najniže plaće od svih VSS radnika u obrazovanju. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Tajnici ionako odrađuju dio poslova stručnih suradnika u školama koje ih nemaju. Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Livia Šipoš 14.10.2021 12:26 4 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravn Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). vana Vidoša Mučan 14.10.2021 11:38 3 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ''primljeni na znanje'' ili ''nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona''. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Zvonimir Fortuna 14.10.2021 10:51 6 0 Status tajnika i računovođa u sustavu obrazovanja predugo vremena je nedefiniran i tretirani smo kao nepotrebna administracija i kao nevažan faktor u sustavu, ali čim se pojavi problem mi smo prvi koje se zove. Nije nam dopušteno napredovati i imamo najniže plaće od svih VSS radnika u obrazovanju. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Tajnici ionako odrađuju dio poslova stručnih suradnika u školama koje ih nemaju. MARIJA MACEKOVIĆ 14.10.2021 10:43 5 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravn Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Ines Šitum Kulić 14.10.2021 10:04 6 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). SLOBODAN ALBERKOVIĆ 14.10.2021 09:43 5 0 Ovim putem apeliram da se u novom Zakonu tajnik školske ustanove statusom izjednači sa statusom stručnog suradnika (sa svim pravima i obvezama). Godinama se ukazuje na ovaj problem, te se isti sustavno zanemaruje, ne uvažavajući važnost i krucijalnost položaja tajnika u svakoj školskoj ustanovi, potrebnoj za njezin kontinuiran i nesmetan rad. Vesna Šumanac 14.10.2021 09:42 5 0 Poštovani, Promjene su potrebne i slažem se s promjenama. Smatram da bi bilo nužno promijeniti status tajnika škole. Dugo već nisu plaćeni kao učitelji i stručna služba iako su po stupnju obrazovanja ispred nekih učitelja.Nepravedno su zapostavljeni, a toliko rade.Zaslužuju mogućnost napredovanja i jednak tretman ne samo u školama već i u socijalnim ustanovama gdje su svakodnevno u doticaju s djecom s raznim poteškoćama. Potrebno je ujednačiti broj učenika u razredima jer se broj učenika smanjio, a promijenio se kurikul i način rada.Također je potrebno ujednačiti način i postupke vrednovanja kako bi se smanjio pritisak na učitelje od strane roditelja i učenika. Cjelodnevnu je nastavu teško organizirati u školama koje nemaju prostor za rad u jednoj smjeni te bi trebalo osigurati svim školama prostor za rad , ali i kuhinju kako bi učenici imali prehranu u cjelodnevnom boravku. S poštovanjem, Vesna Šumanac Dajana Jaklin 14.10.2021 09:12 8 0 Uzimajući u obzir opseg poslova tajnika škole apeliram na izjednačavanje statusa tajnika škole sa statusom stručnog suradnika (sa svim pravima i obvezama). INES GAVRAN 14.10.2021 08:41 7 0 Poštovani, Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Lijep pozdrav! Vlatka Mihaljević 14.10.2021 07:54 2 0 Poštovani, smatram da je nužna izmjena postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je sve manje učenika u školama. Mišljenja sam da treba raditi na postizanju ujednačenosti između škola, te da je potrebno jasno definirati mrežu škola. Lijepi pozdrav! Ana Ramić 14.10.2021 07:40 7 0 Ovim putem apeliram na izjednačavanje statusa tajnika škole sa statusom stručnog suradnika (sa svim pravima i obvezama). Godinama se status tajnika škole zanemaruje iako sami tajnici svih tih godina ukazuju na problematiku svog radnog mjesta. Gabrijela Pajek 14.10.2021 07:28 6 0 ”Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze).” Ana Lovrić 13.10.2021 19:58 6 0 Predlažem, urediti pitanje vezano uz profesionalni razvoj i napredovanje tajnika školske ustanove. Izjednačavanje sa statusom stručnih suradnika. Godinama smo zanemarivani. Damir Mikolji 13.10.2021 14:19 11 0 Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ''primljeni na znanje'' ili ''nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona''. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). U POTPISU: UDRUGA TAJNIKA I RAČUNOVOĐA U ŠKOLSTVU ELA KOVAČIĆ | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 89 | Dario Kostelić | PRILOG 1. | Poštovani, mišljenja sam kako biste trebali uzeti u obzir uvođenje drugog stranog jezika kao obveznog predmeta. Nedopustivo je da, kao zemlja članica EU-e, ne razvijamo višejezičnost i to na način da u svim osnovnim školama postoje dva obvezna strana jezika. Prvi strani jezik može ostati od 1. razreda, a drugi strani jezik trebalo bi uvesti od 4. razreda. Smatram da je to itekako potrebno jer informatizacija i strani jezici očigledno čine okosnicu budućnosti naših mlađih generacija. Engleski jezik je svjetski jezik, no ne možemo se zato ograničiti pa da nam ostali jezici nisu i ne budu bitni. Ostavljanje drugog stranog jezika kao izbornog predmeta nije nikakva opcija jer praksa pokazuje da se lošiji učenici ispisuju, ukoliko ne dobiju ocjenu koju priželjkuju. Srdačan pozdrav! | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 90 | Ines Slijepčević | PRILOG 1. | Postovani, molim omogućite školovanje djece od kuće. | Prihvaćen | Primljeno na znanje. |
| 91 | Goran Šuper | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Ovim putem apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. S poštovanjem! Goran Šuper | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 92 | Ančica Eđed | PRILOG 1. | Poštovani, napominjem da se u škole neophodno trebaju zapošljavati stručni suradnici svih profila: pedagozi, psiholozi, edukacijski rehabilitatori, logopedi, … Situacije u školama sve su složenije, što je već danas svima poznato. Međutim, pravilnicima se to jednostavno rješava. Naročito u zadnjih nekoliko godina. Sve poslove rješava postojeći stručni suradnik u školi kojemu se još obim poslova povećava, bez obzira je li to njegov primarni stručni posao ili nije. Kako se ne bi moralo platiti postojećem stručnom suradniku „dodatni posao“, jednostavno se propiše svakim novim pravnim dokumentom : „stručni suradnik obavlja poslove u okviru svog radnog vremena“. Nije precizirano koji profil stručnog suradnika obavlja „taj posao“, a ako obavlja postojeći stručni suradnik, odmah mu je odlučeno zakonski da nema pravo na prekovremeni rad. Svi se pozivaju na „zabranu zapošljavanja“ novih radnika, što toliko dugo traje da više nije uopće za komentirati. Srdačan pozdrav, Ančica Eđed | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 93 | Udruga za razvoj školstva | PRILOG 1. | Poštovani, pišem u ime Udruge za razvoj školstva i njenih članova te grupe potpore udruzi za razvoj školstva Roditelji i nastavnici za bolje školstvo Hrvatske koja broji preko 1500 članova iz redova prosvjetnih djelatnika, odgajatelja i roditelja. Već smo pisali na MZO da velik broj roditelja želi da nam se omogući školovanje kod kuće. S obzirom da naše susjedne zemlje Slovenija, Srbija, Crna Gora imaju mogućnost školovanja kod kuće smatramo da je krajnje vrijeme da jedna europska zemlja kao što je Hrvatska svojim građanima omogući školovanje svoje djece kod kuće. Također smo kao udruga već molili da se učiteljima drugog stranog jezika omogući pravo koje imaju i učitelji drugih izbornih predmeta. Pravo da i učenici u 4. r OŠ, tj. prvoj godini učenja drugog stranog jezika mogu slušati taj predmet bez obzira što ih ima manje od 14. Trenutno pravilo kaže da ako ih u prvoj godini učenja nema minimalno 14 da ni ne mogu slušati drugi strani jezik. Time se učenike koji žive u manjim sredinama zakida za znanje a učitelje za satnicu. Zahvaljujemo se i nadamo pozitivnom ishodu. Predsjednik Udruge za razvoj školstva Silvija Zovak, prof. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 94 | Ivana Erak | PRILOG 1. | Poštovani, trebalo bi urediti status II. jezika koji se trenutno nalazi na margini. Učenici se ispisuju ako nemaju 5, ako im ne odgovara raspored...nastava se organizira zadnje sate (ponekad čak i 9., 10. sat), grupe su kombinirane. Svaki građanin EU bi trebao služiti se s barem dva strana jezika, u našim školama prevladava engleski kao prvi strani jezik, a upis na izbornu nastavu iz drugog jezika je iz godine u godinu u opadanju. Zemlja smo koja je okrenuta turizmu, potrebe Zavoda za zapošljavanje pokazuju da nedostaje kadra koji zna još neki jezik uz engleski. Također ostali izborni predmeti (vjeronauk, informatika) mogu se učiti od 1. razreda, a strani jezik tek od 4. razreda. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 95 | Iva Fabijanić | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Iva Fabijanić | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 96 | Igor Salopek | PRILOG 1. | Poštovani Molim Vas da se razmotre sljedeći prijedlozi: 1. Broj i zastupljenost članova Školskog odbora. Broj članova da ostane isti, međutim u drugom omjeru - 3 člana učiteljskog/nastavničkog vijeća - 1 član radničkog vijeća - 2 člana iz reda osnivača - 1 član iz vijeća roditelja 2. Problematika učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine 3. Status tajnika izjednačiti sa statusom stručnih suradnika, obzirom da su isti (a stručna sprema im je VSS) zanemareni postojećim zakonom. Lp, Igor Salopek | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 97 | Ivana Antunovic | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Ivana Glasnović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 98 | Iva Boras | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 99 | IVANA MARŠIĆ | PRILOG 1. | U osnovnim školama imamo zaposlene brojne učitelje stranih jezika, to su veliki resursi koje ne koristimo, a na štetu učenika i društva uopće. Učenje 2. stranog jezika je marginalizirano i gotovo onemogućeno, što se kosi s potrebama hrvatskog društva i sa smjernicama europske komisije. Provodi se isključivo u obliku izborne nastave. Izvođenje takve nastave u velikoj većini škola nije predviđeno unutar redovitog rasporeda, nego se ti sati održavaju u predsatu, 6. ili 7. sat, ili u suprotnoj smjeni. To stvara velike probleme učenicima i učiteljima jer se na tako organiziranoj nastavi učenici često osjećaju kao da je moraju pohađati po kazni. Učitelji moraju ulagati iznimno velike napore da održe motiviranost za rad i da zadrže učenike. Učenicima je dozvoljeno ispisivanje tijekom cijelog trajanja školovanje (u OŠ od 4. do 8. razreda), pa čak i tijekom same školske godine. To stvara velike stresove i probleme jer se grupe učenika koji uče 2. strani jezik smanjuju, pa se različiti razredi spajaju u kombinirane grupe, što opet povlači probleme u rasporedu, organizaciji, prijevozu učenika itd. Planiranje i provođenje učenja 2. stranog jezika se ne bi trebalo prepustiti volji osnovnoškolaca i njihovih roditelja, trebalo bi ući u strategiju školstva R Hrvatske kao jedno od važnijih komponenti. Predlažem da se zakonom onemogući ispisivanje sa izbornih predmeta 2. stranog jezika, da 2. strani jezik bude obvezan, jednom kad je izabran, da ravnateljima i satničarima bude obvezno 2. strani jezik uključiti u redovit raspored. Osim toga, mislim da bi bilo korisno i pošteno bodovati učenje stranog jezika prilikom upisa u srednje škole, a naročito u gimnazije i druge škole u kojima je učenje 2. stranog jezika obvezno. Učenici se, naime, ne upisuju na 2. strani jezik u osnovnoj, ili se ispisuju usred školovanja, da bi onda u srednjoj krenuli s učenjem 2. stranog jezika od početka, dok bismo mogli imati sustav u kojem bi učili 2. strani jezik 9 godina u kontinuitetu i izašli iz srednje škole kompetentni, a sve sa postojećim kadrovskim resursima koji su već zaposleni u školama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 100 | Ksandra Sinožić | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se s predloženim obrascem. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na podršci. |
| 101 | KATJA MOHORIĆ | PRILOG 1. | Poštovani, smatram da prijedlog da se voditelji računovodstva za koje se zahtjeva da imaju visoku stručnu spremu budu izjednačeni sa koeficijentima ostalih djelatnika u obrazovanju ( učitelja, stručnih suradnika). Smatram da bi se trebala napraviti analiza svih računovodstva u školama, gdje je ustrojen sustav zatvorene riznici i polu riznici ili gdje takav sustav uopće ne postoji. Budući da sam radila od sustava kada nije postojala obveza Riznice do sustava zatvorene Riznice, mogu samo reći da nema dana odmora i da je poslovanje puno teže i da iziskuje mnogo više vremena. Ako je već Zakonska obveza imati sustav zatvorene Riznice zašto svi ne posluju tako? ili zašto se svima ne dopusti da se posluje putem "polu" riznice? A na sve to bilo bi lijepo kad bi imali još jednu osobu u školi koja bi se bavila nabavom, a ne da se loptica prebacuje jel to tajnički posao ili računovodstveni posao. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 102 | Dunja Novak | PRILOG 1. | Poštovani, želim Vam skrenuti pozornost na problematiku učitelja s pojačanim predmetima koji su izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, (članka 105.,stavka 6, točke a i b, ) na snazi od 4.8.2018. g, stavljeni u nepovoljni položaj prilikom zapošljavanja u osnovnoj školi. Navedena izmjena članka 105. donesena je jednostranom odlukom Ministrice Blaženke Divjak, bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa na što ste i sami upozoravali prilikom donošenja izmjene Zakona. Posljedice Zakona svakodnevno su vidljive u praksi gdje se diskriminira kadar Učiteljskih studija jer čak nemaju pravo biti pozvani na testiranje prilikom zapošljavanja ako se na natječaj javi kadar iz stavka a, članka 105. navedenog Zakona. Dolazimo do apsurdne situacije u kojoj su Ministarstvo i Sveučilište odobrili studijske programe pojačanih predmeta na Učiteljskim fakultetima i za njih izdali dopusnice, Učiteljski fakulteti izdali diplome u kojima stoji da navedeni kadar ravnopravno može predavati pojačani predmet u cijeloj osnovnoj školi, što je i bio slučaj do 2019.godine, a sada se tom istom kadru retrogradno oduzimaju stečena prava diplomom. Apsurd je još veći kada s jedne strane Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito promoviraju učitelje s pojačanim predmetima u zvanje mentora i savjetnika i time priznaje njihovu stručnost, a s druge strane to isto Ministarstvo ih proglašava „manje stručnima“, tj. drugim izborom prilikom zapošljavanja. Završeno je i eSavjetovanje o Nacrtu pravilnika o načinu i postupku utvrđivanja lista evidencija, načinu raspoređivanja te kriterijima za zapošljavanje osoba koje su utvrđene organizacijskim viškom u školskim ustanovama gdje se u članku 6. učitelji s pojačanim predmetima degradiraju prilikom uvrštavanja na Listu evidencije zbrinjavanja viškova, iako su to učitelji koji godinama rade u sustavu na poslovima predmetnih učitelja, imaju sve potrebne kvalifikacije i zadovoljavali su propisanu razinu obrazovanja u trenutku zapošljavanja. Alarmantno je da se Nacrtom gore navedenog pravilnika još jednom retrogradno oduzimaju već stečena prava što predstavlja presedan u dosadašnjoj praksi. Izvješće sa savjetovanja nije objavljeno, ne znamo u kojoj fazi je donošenje navedenog Pravilnika te jesu li uvaženi brojni komentari koji su upozoravali na navedeno oduzimanje stečenih prava učitelja u sustavu. Apeliram na izmjenu članka navedenog članka i vraćanje učitelja s pojačanim predmeta u točku a, stavka 6,članka 105 Zakona. Srdačan pozdrav, Dunja Novak | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz poslove i status učitelja razredne nastave razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 103 | SERĐO SAMBLIĆ | PRILOG 1. | Položaj tajnika i računovođa je nepravedno podcijenjen, a njihovi poslovi su od iznimne važnosti za funkcioniranje škole. Nije uređeno pitanje obima poslova tajnika i računovođa gdje dolazi do velikih nerazmjera s obzirom na veličinu pojedinih škola, broja djelatnika, broja učenika… Predlažem da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika i računovođa izjednači za statusom stručnih suradnika, uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze. Time bi se omogućilo valoriziranje statusa vrijednih radnika koji obavljaju raznovrsne i iscrpljujuće poslove koji zahtijevaju konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz poslove i status tajnika i računovođe razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 104 | Dalibor Petrina | PRILOG 1. | Status tajnika i voditelja računovodstva potrebno je izjednačiti sa statusom stručnih suradnika. Koeficijent mora biti u skladu s veličinom škole, odnosno brojem učenika (isto kao i ravnateljima). Očita je diskriminacija tajnika i voditelja računovodstva s visokom stručnom spremom (koeficijent 1,325) u odnosu na učitelje-nastavnike i stručne suradnike (1,406). Nesretni naziv tajnik i voditelj računovodstva potrebno je mijenjati u pravni, odnosno financijski savjetnik, što u konačnici i jesu. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz poslove i status tajnika i računovođe razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 105 | Mladenka Maleš | PRILOG 1. | Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u članku 102. propisuje da školska ustanova ima tajnika. Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici škola imaju veliku odgovornost i obveze jer obavljati sami sve one poslove koje obavljaju sektori/odjeli u većim organizacijama, uz izuzetak financijskih poslova. Radno mjesto tajnika škole kumulira puno poslova i funkcija u jednoj osobi. Jedna osoba obavlja: normativno-pravne, kadrovske, administrativno-analitičke, urudžbene i arhivske poslove, te kumulira dodatne funkcije (službenik za zaštitu osobnih podataka, službenik za informiranje, administratori …) Smatram da je položaj tajnika u sustavu školstva predugo i nepravedno zanemaren. Na žalost, prevladava neshvaćanje zahtjevnosti, odgovornosti i opsega poslova i premalo vrednovanje rada. Zato ovim putem apeliram da se izjednačiti status tajnika škole sa statusom stručnog suradnika. Potrebno je omogućiti tajnicima napredovanje i sustav mentoriranja te propisati obvezu educiranja i usavršavanja. | Prihvaćen | Prijedlozi vezano uz poslove i status tajnika razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 106 | SONJA FERIZ | PRILOG 1. | Poštovani, da se ne ponavljam prema referiranim komentarima o nedvojbeno podcijenjenom statusu tajnika i računovođa u školama, koji je Zakonom reguliran po postojanju isključivo za tajnike, dok računovođe samo Pravilnikom. Uvjeti za radna mjesta računovođe škole uređena su Pravilnikom o radu i prepuštena školskim ustanovama što pogoduje neujednačenim kriterijima i samo po obrazovanju, za osposobljenost obavljanja poslova na posebno odgovornom mjestu; ne samo kao financijskog savjetnika ravnatelja, financijskog menadžera ustanove, već i inih knjigovodstveno-računovodstvenih poslova u kojima se zahtjeva samostalnost, savjesnost, pravovremeno i redovno izvršavanje zadataka, uvjetovanih rokovima vanjskih, državnih i županijskih tražitelja za dostavu, unosa u aplikacije, ažuriranje podataka… Radno mjesto tajnika javne ustanove podrazumijeva ne samo poznavanje već i redovno postupanje prema zakonskim i pod zakonskim aktima iz područja odgoja i obrazovanja, radnih odnosa, uredskog poslovanja, pristupa informacijama, zaštiti osobnih podataka, zaštiti na radu, zaštiti od požara, upravni poslovi, savjetodavni poslovi odnosni na prava i obveze učenika… Pozitivno je stremljenje cjelodnevne nastave u školi, za produženi boravak, za školsku kuhinju, strukovne kurikularne reforme usklađene s tržištima rada, projekte, ali svako uvođenje novih dodatnih programa, usluga, obrazovnih aktivnosti planira novo radno mjesto ili satnice zaduženja učitelja/ nastavnika/ koordinatora/ asistenata/, jednom riječi „zbornice“, osim za tajnike i računovođe škole. Nama se to jednostavno i isključivo pripisuje redovnim poslovima koji su redovno već postali izvanredni. Kada su učitelj/nastavnik/stručni suradnik početnici-pripravnici, u zbornici je postojeći kadar- mentor za pomoć u snalaženju obavljanja odgojno obrazovnog rada. Ako izostane s rada zamijenit će ga učitelj/nastavnik/stručni suradnik, nebitno jesu li sustručnjaci, rad je prekovremeni. Tajnici i računovođe u školskoj ustanovi su isključivo jedini, ne postoji mogućnost za početničko snalaženje ili problemsko savjetovanje, a velike su različitosti i raznolikosti u poslovanju, nemamo savjetnike za obraćanje u krovnoj instituciji, osim ponaosob po susretljivosti, i koristim priliku da istaknem isključivo više nego pozitivno vlastito iskustvo bezbrojnih kontakata, ali se većinom snalazimo obraćajući se ustanovama po profilu obavljanja poslova. Iz svega navedenog, možda opširnog, ali još uvijek nedovoljno, prilika je, a mogućnosti ima, za zakonsko reguliranje statusa tajnika i računovođa u školama jer je specifičnost u odnosu na tajnike inih javnih ustanova, što od učenika, roditelja, a posebice ostalih kontaktnih institucija smo referentne osobe po svim događajnim, organizacijskim, statusnim, problemskim, pravnim, upravnim i kojekakvim pitanjima. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz poslove i status tajnika i računovođe razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 107 | Marija Svirčić | PRILOG 1. | Poštovani, podržavam najavljenu izmjenu Zakona te ju smatram nužnom i hitnom s obzirom na sve probleme koji su proizašli iz posljednje izmjene Zakona koje su stupile na snagu 4.8.2018. g. Prethodnim izmjenama koje su trenutno na snazi učiteljima s pojačanim predmetima se praktički onemogućava zapošljavanje na radnom mjestu učitelja u predmetnoj nastavi budući da ih se niti ne poziva na testiranje, a čime ih se isključuje ih iz natječajnog postupka, iako godinama uspješno rade na poslovima predmetnih učitelja, nagrađivani su od strane MZO-a i promovirani u zvanje mentora i savjetnika. Time im je oduzeta ravnopravnost prilikom zapošljavanja u svim razredima osnovne škole te su im oduzeta zakonska prava stečena diplomom. Uslijed primjene navedenog članka 105 stavka 6. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (NN. 64/20) čak se omogućuje zapošljavanje predmetnih nastavnika ostalih fakulteta u razrednu nastavu u kategoriji a, dok su učitelji razredne nastave s pojačanim programima/smjerovima smješteni u kategoriju b, što smatramo neprihvatljivim i suprotnim tvrdnjama bivše ministrice Divjak, koja je 2018.g. u tijeku izmjene zakona tvrdila kako će upravo učitelji s pojačanim programima/modulima biti ti koji će biti zapošljavani kao predmetni nastavnici unutar razredne nastave. Apeliram da se navedeni članak izmijeni jer je trenutni na štetu učitelja s pojačanim predmetima, a izmijenjen je bez prethodne javne rasprave i analize studijskih programa, tj. jednostranom odlukom tada nadležne ministrice Divjak. Izmjene navedenog članka 105.,na štetu učitelja s pojačanim predmetima u praksi, su dovele i do problema zbrinjavanja viškova na način da se npr.učitelj s pojačanim predmetom koji je radio na radnom mjestu u predmetnoj nastavi, kada postane organizacijski višak, ne raspodjeljuje više na isto radno mjesto u drugoj školi, već se automatski stavljaju na radno mjesto učitelja razredne nastave ili učitelja u produženom boravku, odnosno mjesto predmetnog učitelja mu se ni ne nudi, jer je svrstan pod točku b čl.105, stavka 6. Dolazi do apsurdne situacije gdje učitelji godinama rade na poslovima predmetnih učitelja, a nakon čega su smatrani manje stručnima od kadra koji je tek završio svoj studij drugog fakulteta pod točkom a - čak i onih koji nemaju ni dana radnog iskustva. Stoga, učitelji s pojačanim programima ne mogu konkurirati na natječajima jer se njihova prijava automatski odbacuje ukoliko se na natječaj javi bilo tko iz točke a, stavka 6, čl.105 i ravnatelji ih ne smiju zaposliti čak i ako ih smatraju najboljim kandidatima. Tijekom vremena svi studijski programi (svih fakulteta) se mijenjaju i moderniziraju, ali to ne znači da kadar koji je završio studije prije tih izmjena nije konkurentan i stručan u svome polju u kojem svakodnevno radi i usavršava svoja znanja i vještine u praktičnom radu i putem stručnih usavršavanja. Cjeloživotno obrazovanje profesionalna je obaveza svakog učitelja zaposlenog u sustavu obrazovanja te je ono ključ održavanja kompetentnosti cjelokupnog obrazovnog kadra kroz desetljeća njihova rada. Usprkos tvrdnjama tada nadležne ministrice Divjak kako se kadar Učiteljskog fakulteta koji je već zaposlen u sustavu na poslovima predmetnih učitelja neće zakidati ni na koji način, čak ni u slučaju viškova, to se u praksi svakodnevno događa. Navedeno se moglo spriječiti uvođenjem prijelazne klauzule da se navedene izmjene odredaba čl.105,st.6. Zakona, a kojima se kadar Učiteljskog fakulteta svrstava u točku b, ne može odnositi na osobe koje su u trenutku izmjene Zakona već bile zaposlene u sustavu odgoja i obrazovanja, koje su diplomirale ili koje su bile u tijeku studija upisanom prema pravima i propisima na snazi prije izmjena Zakona. Također želim ukazati na nelogičnost svrstavanja stručnog kadra Učiteljskog fakulteta pod točku b umjesto točku a, stavka 6, članka 105 na primjerima drugih fakulteta. Npr. kada bismo razmotrili druge fakultete i razlike između istih studija različitih sveučilišta koji izvode slične, no ne i identične programe, a imaju istu titulu i ista prava, njihovu stručnost i studijske programe, bez obzira na razlike, nitko ne dovodi u pitanje na način kao što se to radi s kadrom Učiteljskog fakulteta i to bez ikakve analize studijskih programa, već proizvoljnim komentarima temeljenih na dezinformacijama koje su nanijele veliku štetu ugledu i percepciji stručnosti kadra koji se u praksi pokazao kompetentnim i stručnim već dugi niz godina. S nadom da će ovoga puta izmjene Zakona biti otvorenije za sugestije i komentare, srdačno Vas pozdravljam, Marija Svirčić Horvat | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz status učitelja razredne nastave razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 108 | Sandra Tomić Ilić | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, dok su, na nažalost, tajnici u školama radnici drugog reda svrstani u kategoriju sa administrativnim radnicima dok smo od toga puno više i po obimu posla, odgovornosti kao i školovanja. Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Zbog svoje prirode posla tajnici su ti koji najčešće imaju savjetodavnu ulogu ravnateljima upravo u svim tim aspektima poslovanja (administrativno, kadrovski i pravno mormativno) te im zbog toga taj savjetodavni i stručni status treba priznati i propisati zakonski te ih izjednačiti (sa svim pravima i obvezama) sa stručnim suradnicima u školi. Potrebno je omogućiti napredovanja i jednoobrazne edukacije kako bi se na području R. Hrvatske u školama ujednačila praksa jer je apsolutno neujednačena što dovodi do novih problema koji se neprestalno gomilaju. Potpuno smo zanemareni kao i činjenica da školski tajnik mora biti stručnjak u nekoliko domena prava, odgojno-obrazovnoj, upravno pravnoj, finacijskoj, socijalnoj, radnoj, zaštita osobnih podataka...., dok u drugim javnim i državnim službama se pravnici, tajnici specilaiziraju samo za svoje područje rada. Također je potpuno nakaradno da tajnici provode upravni postupak i donose Rješenja koja onda potpisuju ravnatelji kao zakonski zastupnici ustanove koji o upravnoim postupku apsolutno ne znaju ništa. Da bi ovo funkcioniralo mora se raditi o ogromnoj količi povjerenja. Upravo iz svih navedenih razloga potrebno je radno mjesto tajnika izjednačiti sa stručnim suradnikom i omogućiti napredovanje u struci i dozvoliti nam da konačno imamo status koji zaslužujemo. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz poslove i status tajnika razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 109 | TATJANA BANDERA-MRAKOVČIĆ | PRILOG 1. | Položaj tajnika i računovođa je nepravedno zanemaren, a njihovi poslovi su od iznimne važnosti za funkcioniranje škole. Potrebno je njihov status izjednačiti sa statusom stručnih suradnika. Jednako tako nemaju nikakve mogućnosti napredovanja što nije ispravno jer neki od njih ulažu puno truda, znanja i slobodnog vremena za dobrobit škola u kojima rade. Mislim da je ova tema prevažna za funkcioniranje baš svake osnovne ili srednje škole i molim nadležne da po završetku savjetovanja ozbiljno razmotre prijedloge. | Primljeno na znanje | Prijedlozi vezano uz poslove i status tajnika i računovođe razmotrit će se tijekom izrade Prijedloga nacrta Zakona. |
| 110 | SUZANA MLAKAR PIČULJAN | PRILOG 1. | ”Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze).” | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 111 | Jelena Pavicic | PRILOG 1. | Poštovani, ovim putem molim da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 112 | Darko Tukač | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, a djelokrug rada tajnika školskih ustanova propisuje se podzakonskim propisima. Ovdje je bitno napomenuti kako trenutni podzakonski propisi kojima je uređeno ovo pitanje u bitno drugačijem obliku uređuju uvjete za zapošljavanje administrativnih i računovodstvenih referenata (koje u konačnici rasterećuju obujam posla tajnika i voditelja računovodstava) u osnovnim i srednjim školama, gdje dolazi do velikih nerazmjera koji se ne mogu opravdati objektivnim razlozima. Tajnici u tijelima državne uprave, agencijama, pa čak i pojedinim ustanovama rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju, bez prava i obveze na stručno osposobljavanje i usavršavanje, bez mogućnosti nagrađivanja za postignuća, bez prava i dužnosti na licenciranje i dr.). U svim dosadašnjim savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću tajnici školskih ustanova ukazuju na statusnu problematiku toga radnog mjesta, no u dosadašnjim izmjenama Zakona nikada se temeljito nije pristupilo rješavanju ove problematike. Ovim putem skrećem pozornost na gore navedene statusne probleme radnog mjesta tajnika školske ustanove i apeliram da se navedena problematika riješi u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi što bi se vjerujem postiglo kroz izjednačavanje radnog mjesta tajnika školske ustanove sa statusom stručnog suradnika. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 113 | Martina Stošić | PRILOG 1. | Apeliram na zakonodavca da uredi status tajnika na način koji će i formalno priznati njegov stvarni status - savjetnika ravnatelja i školskog kolektiva uopće, kreatora gotovo svih pojedinačnih i općih akata akata te osiguravatelja zakonitog rada svake školske ustanove. U sustavu odgoja i obrazovanja tajnici su zanemareni, bez mogućnosti napredovanja ili ikakve vrste vrednovanja i nagrađivanja. Opseg poslova koje obavljamo, odgovornosti koje imamo i stupaj stručne spreme koje naša radna mjesta zahtijevaju - nepravedno su marginalizirani. Takvi očigledni propusti, zahtijevaju hitne ispravke. Pridružujem se stoga, zahtjevima kolega tajnika i ravnatelja, u traženju zakonodavne mogućnosti napredovanja i vrednovanja rada tajnika školskih ustanova. S druge strane, apeliram na zakonodavca i da napokon i zakonski potvrdi da ''Škola ima voditelja računovodstva''. To bi bio prvi korak u ispravnom smjeru i namjeri valoriziranja statusa vrijednih radnika koji obavljaju raznovrsne i iscrpljujuće poslove koji zahtijevaju konstantno praćenje brojnih promjena zakonodavnih okvira. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 114 | Ivana Slatina | PRILOG 1. | Uz pokrivanje administrativnih, tehničkih, kadrovskih, pravnih, normativnih, statističkih i analitičkih poslova vrijeme je da se status tajnika školske ustanove izjednači sa statusom stručnog suradnika. Treba precizno definirati koji su naši poslovi a ne da se podrazumijeva da nama pripada sve što ide kao "ostali poslovi" što prelazi sigurno 65% godišnjeg zaduženja. Treba nam omogućiti mogućnost napredovanja i da budemo adekvatno plaćeni za svoj rad a ne za tuđi nerad. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 115 | Renata Horžić | PRILOG 1. | Poštovani, Pozdravljam prijedlog novog zakona i prepoznatu potrebu za cjelodnevnim boravkom učenika u školi. Smatram ipak da bi trebalo postaviti jasne kriterije koji bi bili neophodni za uvođenje istog. Naime i produženi boravak po školama se radi po učionicama u kojima se održava nastava, dakle u potpuno neadekvatnim i neopremljenim prostorima. Osim materijalnih uvjeta potrebno bi bilo precizno razraditi plan aktivnosti koje osiguravaju djeci zdrav razvoj ali i edukaciju prosvjetnih djelatnika za takav rad. Također smatram da su najveće razlike u organizaciji rada i realizaciji programa male škole te bi i to zakonom trebalo regulirati. S poštovanjem, Renata Horžić | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 116 | Amina Nanić | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove predviđeno je u svakoj školi temeljem Zakona, kao i radno mjesto ravnatelja. Međutim, poslovi, ovlasti i odgovornosti ravnatelja propisane su Zakonom, dok su poslovi, ovlasti i odgovornosti tajnika svrstani sa spremačicama, kuharima i domarima. Svi dosadašnji ministri znanosti na isti su način degradirali kolege računovođe (u školama u kojima je odvojen posao računovodstva od tajništva) trpajući ih također u podzakonski akt naziva Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoškolskoj/srednjoškolskoj ustanovi, ali računovođe nisu predmet ovog prijedloga. Deklarativno, tajnici obavljaju 1) normativno-pravne poslove, 2) kadrovske poslove te 3) opće i administrativno-analitičke poslove. U stvarnosti, tajnici odrađuju poslove stručnih suradnika u školama koje ih nemaju (knjižničarski, pedagoški i psihološki posao - iako nemaju za to kvalifikacija niti ih itko nagrađuje, upravo suprotno). U srednjim školama bez zaposlenoga administrativnog radnika, tajnici su spona između učenika i ravnatelja, zaposlenika i ravnatelja, a vrlo često i jedina osoba koja uzrujanim roditeljima sa smiješkom izdaje potvrde, duplikate svjedodžbi i ovjerava dokumente o školovanju, obavlja poslove vezane uz obradu podataka u elektroničkim maticama (e-Matica, CARNET), priprema podatke za provođenje državne mature i nacionalnih ispita, itd. Tajnici, iako nisu obvezni voditi zapisnike na sjednicama Nastavničkih vijeća, u nekim školama čak i to rade te podsjećaju nastavnike da im dostave svoja izvješća! Ako odbiju to raditi, imat će problem s ravnateljem jer - MZO za to nije nadležan. K tome, valja konstatirati kako u nekim školama ravnatelji učestalo dio (ili većinu) svojih radnih obveza i odgovornosti prenose na tajnike. Licenciranje ravnatelja koje provodi NCVVO je dobrodošlo, ali moguće da smo na taj način zaobišli možda i najvažniji korak: za stupanje na radno mjesto ravnatelja kao preduvjet bi trebalo biti rigorozno psihološko testiranje ličnosti (osobne traume u velikoj mjeri određuju ne-mogućnost suradnje). Tajnici ministarstava, agencija, itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama. Međutim, u školama su tajnici tretirani od strane zakonodavca, MZO-a, Školskih odbora i ravnatelja kao "radnici drugog reda". Tajnici nisu u čl. 115. Zakona stekli pravo i obvezu trajno se stručno osposobljavati i usavršavati, jer – tko će to platiti? MZO sigurno ne, a često niti osnivači, pa niti ravnatelji... Posebno ograničavajuća je činjenica da tajnik, kada se i trudi aktivnosti škole provoditi u skladu sa zakonom, nema provedbenih ovlaštenja, već vrlo često bude u tome spriječen od strane laičkog ravnateljevog stava. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog obrazovnog sustava položaj tajnika je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo to radno mjesto ima najmanji koeficijent (niži i od računovođe). Imamo najniže plaće od svih VSS radnika u obrazovanju! Ovim putem apeliram da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: 1) status tajnika škole izjednači sa statusom stručnog suradnika, što bi obuhvaćalo izdavanje posebnog rješenja o tjednom i godišnjem zaduženju te omogućavalo da se dio zadataka obavlja iz škole, a dio iz kuće (rad na daljinu), u skladu s postojećom i gorućom potrebom da se dio radnih sati utroši na stručno-metodičku pripremu za normativno-pravne poslove (najvažniji dio poslova koji se počesto ne stiže obavljati od količine ostalih poslova i kontakata); 2) precizno zakonski definiraju poslovi, obveze i odgovornosti tajnika (u Zakonu, ne u pravilniku kojeg propisuje Ministar) te razgraniče od poslova, obveza i odgovornosti ravnatelja, nastavnika i stručnih suradnika; te 3) izmijeni i dopuni odredba koja glasi: "Ravnatelj je odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove", tako da se dio odredbe koji se odnosi na odgovornost za stručni rad školske ustanove pobliže odredi na način da se ista uvjetuje stručnom suglasnošću nastavnog osoblja i stručnih suradnika (uključivo tajnika i računovođe), a možebitno i uvjetovanje supotpisom za donošenje važnijih odluka u okviru njihovih stručnih kompetencija i odgovornosti. | Primljeno na znanje | Prijedlozi će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 117 | Anita Marušić | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Svaka škola također treba imati (ili ima) računovođu te tu činjenicu treba propisati Zakonom, kao i uvjete zapošljavanja, odnosno definirati tko točno može obavljati posao računovođe u školi. Na žalost, još uvijek postoje škole u RH gdje navedene poslove tajnika i računovođe radi jedna osoba... Ni tajnici ni računovođe nemaju mogućnosti napredovanja na svojim radnim mjestima, za razliku od nastavnika i stručnih suradnika te ravnatelja. Treba nam zakonski omogućiti mogućnost napredovanja te propisati obvezu educiranja i usavršavanja kako bismo podignuli i ujednačili kvalitetu rada u svim školama u RH. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, dok su, na nažalost, tajnici u školamai radnici drugog reda. Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Zbog svoje prirode posla tajnici su ti koji najčešće imaju savjetodavnu ulogu ravnateljima upravo u svim tim aspektima poslovanja (administrativno, kadrovski i pravno mormativno) te im zbog toga taj savjetodavni i stručni status treba priznati i propisati zakonski te ih izjednačiti (sa svim pravima i obvezama) sa stručnim suradnicima u školi. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 118 | Ivana Španić | PRILOG 1. | Status tajnika i računovođa u sustavu obrazovanja predugo vremena je nedefiniran i tretirani smo kao nepotrebna administracija i kao nevažan faktor u sustavu, ali čim se pojavi problem mi smo prvi koje se zove. Nije nam dopušteno napredovati i imamo najniže plaće od svih VSS radnika u obrazovanju. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Tajnici ionako odrađuju dio poslova stručnih suradnika u školama koje ih nemaju. Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravni. Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 119 | Marija Blažević | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se sa svime navedenim u predloženom Obrascu, posebno bih istaknula važnim ovaj dio: "Zbog potreba roditelja i njihove mobilnosti Zakonom je potrebno propisati i različite oblike školovanja (nastava na daljinu, školovanje od kuće i sl.)." Dakle, smatram kako je važno da se Zakonom propiše da se dijete može školovati od kuće zbog različitih razloga, kao što su to propisale i države u našoj blizini. Srdačan pozdrav | Primljeno na znanje | Prijedlozi će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 120 | Livia Šipoš | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravn Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 121 | Ivana Vidoša Mučan | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ''primljeni na znanje'' ili ''nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona''. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 122 | Zvonimir Fortuna | PRILOG 1. | Status tajnika i računovođa u sustavu obrazovanja predugo vremena je nedefiniran i tretirani smo kao nepotrebna administracija i kao nevažan faktor u sustavu, ali čim se pojavi problem mi smo prvi koje se zove. Nije nam dopušteno napredovati i imamo najniže plaće od svih VSS radnika u obrazovanju. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Tajnici ionako odrađuju dio poslova stručnih suradnika u školama koje ih nemaju. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 123 | MARIJA RADIŠIĆ | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Položaj tajnika u sustavu školstva je nepravedno zanemaren. Često se zaboravlja činjenica da tajnici, pogotovo u osnovnoj školi zapravo rade 3 posla - administrativni, kadrovski i normativno-pravn Osnovna i srednja škola nije samo neposredno odgojno-obrazovni rad. Za pravilno funkcioniranje cjelokupnog sustava položaj tajnika i računovođa je iznimno bitan, a svjedoci smo da upravo ta radna mjesta imaju najmanji koeficijent i nemaju mogućnosti napredovanja. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 124 | Ines Šitum Kulić | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 125 | SLOBODAN ALBERKOVIĆ | PRILOG 1. | Ovim putem apeliram da se u novom Zakonu tajnik školske ustanove statusom izjednači sa statusom stručnog suradnika (sa svim pravima i obvezama). Godinama se ukazuje na ovaj problem, te se isti sustavno zanemaruje, ne uvažavajući važnost i krucijalnost položaja tajnika u svakoj školskoj ustanovi, potrebnoj za njezin kontinuiran i nesmetan rad. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 126 | VESNA ŠUMANAC | PRILOG 1. | Poštovani, Promjene su potrebne i slažem se s promjenama. Smatram da bi bilo nužno promijeniti status tajnika škole. Dugo već nisu plaćeni kao učitelji i stručna služba iako su po stupnju obrazovanja ispred nekih učitelja.Nepravedno su zapostavljeni, a toliko rade.Zaslužuju mogućnost napredovanja i jednak tretman ne samo u školama već i u socijalnim ustanovama gdje su svakodnevno u doticaju s djecom s raznim poteškoćama. Potrebno je ujednačiti broj učenika u razredima jer se broj učenika smanjio, a promijenio se kurikul i način rada.Također je potrebno ujednačiti način i postupke vrednovanja kako bi se smanjio pritisak na učitelje od strane roditelja i učenika. Cjelodnevnu je nastavu teško organizirati u školama koje nemaju prostor za rad u jednoj smjeni te bi trebalo osigurati svim školama prostor za rad , ali i kuhinju kako bi učenici imali prehranu u cjelodnevnom boravku. S poštovanjem, Vesna Šumanac | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 127 | Dajana Jaklin | PRILOG 1. | Uzimajući u obzir opseg poslova tajnika škole apeliram na izjednačavanje statusa tajnika škole sa statusom stručnog suradnika (sa svim pravima i obvezama). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 128 | INES GAVRAN | PRILOG 1. | Poštovani, Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). Lijep pozdrav! | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 129 | Vlatka Mihaljević | PRILOG 1. | Poštovani, smatram da je nužna izmjena postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je sve manje učenika u školama. Mišljenja sam da treba raditi na postizanju ujednačenosti između škola, te da je potrebno jasno definirati mrežu škola. Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na mišljenju. |
| 130 | Ana Ramić | PRILOG 1. | Ovim putem apeliram na izjednačavanje statusa tajnika škole sa statusom stručnog suradnika (sa svim pravima i obvezama). Godinama se status tajnika škole zanemaruje iako sami tajnici svih tih godina ukazuju na problematiku svog radnog mjesta. | Prihvaćen | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 131 | Gabrijela Pajek | PRILOG 1. | ”Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ”primljeni na znanje” ili ”nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona”. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze).” | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 132 | Ana Lovrić | PRILOG 1. | Predlažem, urediti pitanje vezano uz profesionalni razvoj i napredovanje tajnika školske ustanove. Izjednačavanje sa statusom stručnih suradnika. Godinama smo zanemarivani. | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona |
| 133 | DAMIR MIKOLJI | PRILOG 1. | Radno mjesto tajnika školske ustanove je jedino radno mjesto koje je predviđeno u svakoj školi temeljem Zakona. Tajnici ministarstava, sudova, agencija itd. rukovodeći su službenici u svojim organizacijama, nažalost u školi su tajnici radnici drugog reda (bez mogućnosti napredovanja u zvanju). Od izmjenama i dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi iz 2012. godine, tajnici škola putem javne rasprave (današnjeg e-Savjetovanja) aktivno ukazuju na statusnu problematiku svog radnog mjesta. Tajnicima škola nije omogućeno napredovanje u zvanju na način kako je to omogućeno stručnim suradnicima. Nakon završetka e-Savjetovanja i objave izvješća, prijedlozi tajnika su ''primljeni na znanje'' ili ''nisu predmet predloženih izmjena i dopuna Zakona''. Ovim putem apeliram da se ispravi velika nepravda i da se u novom Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi status tajnika škole izjednači za statusom stručnog suradnika (uz sva prava i obveze koja iz toga proizlaze). | Primljeno na znanje | Prijedlog će se razmotriti pri izradi Prijedloga nacrta Zakona. |
| 134 | Marija Plentaj | PRILOG 1. | Poštovani, mislim da je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi potpuno neprilagođen sadašnjem trenutku, a niti je usmjeren ka budućnosti. Vrednovanje učenika je od škole do škole različito, uvjeti rada nisu niti približno isti, obim gradiva je bespotrebno velik, zadaće i testovi iz svakog predmeta se iz godine u godinu gomilaju, učenici su preopterećeni s bespotrebnim činjenicama, a na kraju ipak iziđu iz škole s nikakvim znanjem. Pozdravljam prijedlog u kojemu bi se zbog potreba roditelja i njihove mobilnosti omogućilo učeniku pohađanje određenog predmeta na daljinu, ali ne smatram dobrim uvođenje jednosmjenske nastave koja bi prvenstveno pogodila posredno sve Umjetničke škole i vannastavne aktovnosti. Također, ne vidim razlog za cjelodnevnom nastavom i boravkom u školi. Djetetu je nužan odmor i odmak od škole, a ovim postupkom bi škole postale besplatni servisi za čuvanje. S poštovanjem, Marija Plentaj | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na komentarima. |
| 135 | DAMIR ČOLIG | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se da nužno treba napraviti izmjenu postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Također, u cijeloj državi treba napraviti ujednačavanje kriterija vrednovanja i utvrđivanje promjena glede ishoda. Dakle, raduju me predložene promjene i slažem se s vašim prijedlogom procjene za Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Srdačan pozdrav ! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na prijedlogu. |
| 136 | Andrea Kirinčić | PRILOG 1. | Poštovani, smatram da je nužna izmjena postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je sve manje učenika prilikom formiranja razrednih odjela. Smatram da treba raditi na postizanju ujednačenosti između škola. Smatram da je cjelodanevna nastava trenutno teško izvediva zbog nedovoljne infrastukture. Srdačan pozdrav. | Primljeno na znanje | Cjelodnevna nastava postupno će se uvoditi. |
| 137 | Mihaela Pavlović | PRILOG 1. | Poštovani , potpuno se slažem kako bi mnogo toga trebalo biti ujednačeno u cijeloj državi od kriterija vrednovanjad do samog kurikuluma nastavnog predmeta u kojem bi se ostavila određena sloboda nastavnicima. Međutim svakako treba uzeti u obzir na sve manji broj učenika u ruralnim sredinama ali ne samo ruralnim već i u manjim urbanim sredinama. Ne slažem se radom osnovnih općeobrazovnih škola u jednoj smjeni. To bi otežalo rad umjetničkim školama ali i drugim vanškolskim aktivnostima. Podržala bih rad srednjih škola u jednoj- jutarnjoj smjeni, što bi mnogo značilo prije svega učenicima. Srdačno, Mihaela Pavlović | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 138 | Danijela Valenta | PRILOG 1. | Poštovani, o svemu navedenom u prijedlogu se već dugo govori. Promjene (demografski uvjetovano smanjenje broja učenika, potreba za novim standardima zanimanja koji će pratiti tržište rada, deficit u određenim nastavničkim zanimanjima) se događaju brzo, ovdje i sada, stoga je potrebno ujednačiti i zakonske okvire. Prijedlog je sveobuhvatan i nadam se kvalitetnom novom Zakonu. Pitanja je zaista puno, ali vodimo se mišlju da nastavnici žele raditi i da su učenicima potrebni odgoj i obrazovanje. Zato novi Zakon treba biti na dobrobit svima. Srdačno, Danijela Valenta, prof. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 139 | ŽELJKA VENUS | PRILOG 1. | Poštovani, smatram da je nužna izmjena postojećeg Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Potrebno je uzeti u obzir činjenicu da je sve manje učenika posebno u ruralnim sredinama prilikom formiranja razrednih odjela. Smatram da treba raditi na postizanju ujednačenosti između škola. Ako se želimo približiti europskom standardu škola onda svakako podržavam cjelodnevnu nastavu. Potrebno je definirati mrežu škola. Lijepi pozdrav! | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 140 | Ljiljana Vidmar | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se s prijedlogom promjena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 141 | IGOR BARLEK | PRILOG 1. | Hoće li prijedlogom Zakona biti obuhvaćeno i usklađivanje osnovnih i srednjih škola s Općom uredbom o zaštiti podataka, posebice iz aspekta utvrđivanja rokova pohrane pedagoške dokumentacije, kao nužnog preduvjeta za osiguranje usklađenosti svih škola? | Primljeno na znanje | Odredbe Zakona usklađuju se s drugim propisima. |
| 142 | VESNA VUJEVIĆ | PRILOG 1. | Poštovani, slažem se da nam je definitivno hitno potrebno unaprjeđenje odgojno- obrazovnog sustava. Drago mi je da se promišlja o postizanju ujednačenosti među školama. Cjelodnevna nastava, u redu, samo što će za njenu realizaciju trebati puno vremena. Mnoge škole rade u dvije smjene. Istaknula bih još jednu činjenicu koja me ponajviše smeta, a dio je posljednje reforme. Radi se o slobodi učitelja da sam kreira godišnji izvedbeni kurikulum za svoj predmet, mislim konkretno na redoslijed nastavnih cjelina. Lijepo da se učitelju daje sloboda, ali nerijetko se događa da nam dolaze djeca usred godine iz neke druge škole u kojoj se cjeline nisu obrađivale tim redoslijedom. Ista je stvar i s natjecanjima. Smatram da se moramo uskladiti i željno iščekujem provedbu istog. Srdačan pozdrav Vesna Vujević | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |
| 143 | Zrinka Vukojević-Tomašić | PRILOG 1. | Poštovani! Slažem se s vašim prijedlogom promjena. Radujem se izmjenama na temelju promišljenih procjena. | Primljeno na znanje | Zahvaljujemo na dostavljenom mišljenju. |