Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 59. | U članku 59. nije precizirano kada osobe koje postaju obveznici po ovom zakonskom prijedlogu moraju popuniti i dostaviti imovinske kartice sukladno članku 10. i 11. Predlažemo u članak 59. unijeti novi stavak u kojem će se precizirati rok za popunjavanje i dostavu imovinskih kartica za nove adresate ovog Zakona odnosno trebaju li ispuniti trenutno važeće obrasce, pa ponovo ažurirati nakon stupanja na snagu novog Pravilnika. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 2 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 59. | Povjerenstvo predlaže u članku 59. dodati stavak 3. i 4. koji bi glasio: „(3) Državna tijela iz članka 3. stavka 2. ovog Zakona dostaviti će Povjerenstvu popis funkcija na koje se imenuju obnašatelji dužnosti iz toga stavka, u roku od 30 dana stupanja na snagu ovog Zakona te će nadalje jednom godišnje. (4) Sva nadležna tijela i pravne osobe koje odlučuju o imenovanjima i razrješenjima obveznika iz članka 3. ovog Zakona dostavit će Povjerenstvu, popis osoba koje su na dan stupanja na snagu ovog Zakona obnašale dužnost odnosno obavljale službu, u roku od 30 dana stupanja na snagu ovog Zakona.“ Obrazloženje: Povjerenstvo je mišljenja da je od važnosti opetovano posebnom odredbom obvezati Hrvatski sabor, Vladu Republike Hrvatske i Ured predsjednika Republike Hrvatske da u određenom roku od stupanja Zakona na snagu dostave popis funkcija na koje se imenuju obnašatelji dužnosti iz članka 3. stavka 2. ZSSI. Ovo osobito stoga što je, sukladno prijelaznim odredbama važećeg Zakona iz 2011., samo Vlada Republike Hrvatske postupila sukladno Zakonu i dostavila propisanu obavijest, dok ostala tijela nisu postupila niti sukladno Zakonu niti na pisani poziv Povjerenstva. Slijedom navedenoga, predlaže se da se nadležna tijela obvežu dostavljati takav popis jednom godišnje. Ujedno, zbog velikog broja novih dužnosti koje su obuhvaćene odredbama članka 3. stavka 1. nacrta prijedloga Zakona, nužno je obvezati tijela koja odlučuju o imenovanjima i razrješenjima dužnosnika, da obavijeste Povjerenstvo o osobama koje su postali dužnosnici stupanjem Zakona na snagu, a kako bi Povjerenstvo moglo ažurirati i dopuniti podatke u Registru dužnosnika i tako omogućiti svim novim dužnosnicima da podnesu imovinske kartice u propisanim rokovima. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog je prihvaćen gotovo u cijelosti. Produžen je rok u kojem će državna tijela dostaviti Povjerenstvu popis funkcija iz članka 3. stavka 2. s predloženih 30 dana na 90 dana (u važećem zakonu taj je rok bio 6 mjeseci). |
| 3 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Prekršajne odredbe, Članak 54. | Komentar vezan uz članak 54., stavak 1.: Ovakav iznos kazne stavlja u dodatno nepovoljan položaj pravne osobe na koje se u osnovi ne primjenjuju odredbe ovog Zakona, ali zbog činjenice da su imali neki poslovni odnos s tijelom javne vlasti, moraju poznavati odredbe ovog propisa koji se prije svega, primjenjuje na obveznike iz članka 3. ovog Zakona. | Nije prihvaćen | Takvo je rješenje bilo sadržano i u prethodnom zakonu i smatra se nužnim za dosljednu primjenu ove zakonske zabrane. |
| 4 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Prekršajne odredbe, Članak 54. | U članku 54. stavku 1. riječi: „članka 23.“ potrebno je zamijeniti riječima: „članka 18.“. Obrazloženje: Kažnjavanje za postupanje suprotno članku 23. propisano je prethodnim člankom 53., a obzirom da se odredba članka 54. stavka 1. odnosi na razdoblje od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti pretpostavljamo da se radi o odredbi članka 18. | Nije prihvaćen | Obje odredbe se odnose na članak 23, ali se članak 53. odnosi na obveznika, a članak 54. na pravnu osobu kod koje obveznik stupa u radni odnos protivno odredbama. Izričaj zakona je dorađen kako ne bi bilo nedoumica u primjeni. |
| 5 | Udruga gradova u RH | Prekršajne odredbe, Članak 54. | Uz stavak 1. - Primjedba kao kod članka 23. | Nije prihvaćen | Odgovor kao i na komentar 95. |
| 6 | Udruga gradova u RH | Novčana sankcija, Članak 52. | Člankom 4. propisana je obveza predstavničkog tijela kao kolektivnog tijela, a kazna se propisuje za predsjednika. Predlažemo uskladiti ove dvije odredbe na odgovarajući način. Uostalom, brojni su razlozi uslijed kojih predstavničko tijelo neku odluku može ne usvojiti. U tom kontekstu definitivno ne postoji odgovornost njegova predsjednika. Moguće je, ukoliko se baš namjerava i "želi" predvidjeti sankciju - istu vezati uz nepredlaganje donošenja nekog akta, nepodnošenje prijedloga vijeću. U tom se slučaju sankcija vezuje uz propust, nečinjenje, što ovisi o samom predsjedniku predstavničkog tijela. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 7 | DANIEL MAJER | Novčana sankcija, Članak 52. | Zašto bi pojedinac bio odgovoran ako stručne službe nešto nisu izradile i dale na predstavničko tijelo pa da se isto usvoji. Zakonski je propisano da mora izraditi, podrazumijeva li to i usvojiti? Treba dobro paziti na terminologiju. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 8 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Novčana sankcija, Članak 51. | U članku 51. stavku 1. smatramo da je raspon između propisanih sankcija nerazmjerno velik, te da je potrebno definirati prijelaz između propisane blaže sankcije opomene i novčane sankcije od 4.000,00 kn, propisivanjem minimalne novčane sankcije u manjem iznosu, kao i preformulirali stavak 1. na način da se propiše kako se izrečena novčana sankcija može izvršiti i na imovini obveznika. U stavcima 2 i . 4. predlažemo brisati riječ: „imovini.“ Obrazloženje: Povjerenstvo podržava zakonsko uređivanje mogućnosti da se novčana sankcija može izvršiti na drugoj imovini obveznika, pri čemu je trajanje obustave plaće, kao kontinuiranog načina izvršenja novčane sankcije, do najdulje 12 mjeseci moguće prema prirodi stvari samo u pogledu plaće i primanja obveznika, ali ne i za namirenje putem druge imovine obveznika, kao sredstva ovrhe, zbog čega predlažemo brisati ovu riječ u navedenim stavcima. | Djelomično prihvaćen | Nije prihvaćen prijedlog za propisivanjem minimalne novčane sankcije u manjem iznosu budući da se ovime osigurava provedivost obveza propisanih zakonom kao i teže sankcioniranje onih koji se na iste obveze ogluše. Za povrede manjeg opsega, Povjerenstvo ima mogućnost izreći opomenu. |
| 9 | PEĐA GRBIN | POVREDA ODREDABA OVOG ZAKONA, Članak 49. | Ukoliko je stvarni cilj Zakona prevencija i borba protiv korupcije, u stavku 1. je za povredu odredbi Zakona ili drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja, nužno navesti i članak 6., tj. povredu načela djelovanja, kako bi se osigurala doista efikasna borba protiv sukoba interesa. | Nije prihvaćen | Budući da se sadržajno radi o sličnim komentarima, upućujemo na odgovor dan kod komentara broj 1. i broj 2. |
| 10 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Postupak utvrđivanja postojanja sukoba interesa, Članak 45. | U članku 45. predlažemo stavak 1. zamijeniti tako da glasi: „Nakon što se obvezniku dostavi obavijest iz članka 43. stavka 1. ovog Zakona, Povjerenstvo je dužno okončati postupak u roku od šest mjeseci od dana dostave obavijesti, osim iz članka 42. stavka 7. ovog Zakona.“ U stavku 2. i stavku 4. riječ: „rasprava“ treba zamijeniti riječju: „sjednica“ te dodati riječi: „Postupak glasovanja je zatvoren za javnost“. Obrazloženje: Obzirom da se dužnosnik očituje na obavijest iz članka 43. stavka 1., smatramo da dovršenje postupka propisano u članku 45. stavku 1. treba biti povezano s tom zakonskom odredbom, a ne sa odlukom o pokretanju postupka, te da je potrebno propisati drukčiji rok za dovršenje postupka ako se radi o povredama odredbi koje obvezuju u razdoblju od 18 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti. Povjerenstvo, kao kolektivno tijelo, odlučuje na javnim sjednicama, a ne na „raspravama“, te stoga u stavku 2. i stavku 4. treba zamijeniti ove riječi, te dodati da je postupak glasovanja tajan, jer je sam tijek raspravljanja na sjednici javan, ali ne i glasovanje, što predstavlja i postojeće zakonsko rješenje. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 11 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Postupanje na osobni zahtjev obveznika, Članak 44. | U članku 44. potrebno je produljiti rok na minimalno 30 dana. Obrazloženje: Rok od 30 dana za provođenje postupka na zahtjev obveznika smatramo primjerenijim, jer u trenutno propisanom roku od 15 dana isti nije moguće provesti, jer se i povodom zahtjeva obveznika od nadležnih tijela pribavljaju očitovanja i dokumentacija. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 12 | PEĐA GRBIN | Tijek postupka pred Povjerenstvom, Članak 43. | Stavkom 6. propisuje se fiksna kazna u iznosu od 1.000 kuna za slučaj kada čelnik tijela ne postupi po traženju Povjerenstva. Takva kazna ne ispunjava svoju svrhu iz najmanje dva razloga: 1) jer svojom visinom nije odvraćajuća u odnosu na potencijalni interes čelnika tijela da prikrije podatke, 2) jer se fiksnim iznosom krši načelo razmjernosti, budući nisu sva odbijanja ista, kao i što se ne može na isti način tretirati onoga koji normu prekrši jednom ili to čini učestalo. Stoga je potrebno istu odredbu izmijeniti na način da se predmetna kazna propiše u rasponu od 1.000 do najmanje 20.000 kuna za odgovornu osobu, kako bi se omogućilo Povjerenstvu da visinu kazne prilagodi težini prijestupa. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 13 | Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | Tijek postupka pred Povjerenstvom, Članak 43. | Ovaj članak propisuje kaznu od 1000 kuna za čelnike državnih tijela javne vlasti koji se ogluše na zahtjev Povjerenstva za dostavljanje potrebnih podataka nužnih za utvrđivanje činjeničnog stanja. Predviđena kazna je simbolična te neće osigurati dostavu potrebnih podataka, pa je treba povećati. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 14 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Tijek postupka pred Povjerenstvom, Članak 43. | Predlažemo da se članak 43. stavci 1. i 2. pojasne jer su nejasni. Naime, članak 42. st. 1. nema propisane nikakve uvjete te je nejasno da li se obavještavanje obveznika i traženje očitovanja po ovom članku vrši prije nego što je Povjerenstvo odlučivalo o pokretanju postupka ili nakon što je Povjerenstvo odlučilo da će postupak protiv obveznika pokrenuti. Također je nejasno u stavku 2. od kada je Povjerenstvo dužno obavijest dostaviti obvezniku. Predlažemo stavak 6. članka 43. brisati jer se radi o prekršajnoj odredbi te ju je potrebno premjestiti u prekršajnu odredbu članak 54. Zakona. Također skrećemo pažnju da prema Prekršajnom zakonu članku 60. nije predviđena mogućnost da se propisom o prekršaju za prekršaj propiše samo prekršajna odgovornost odgovorne osobe u pravnoj osobi te je ovu odredbu potrebno uskladiti s Prekršajnim zakonom. | Djelomično prihvaćen | Novim zakonom više nije predviđeno donošenje odluke o pokretanju postupka, već je izričito predviđeno da će Povjerenstvo, nakon što utvrdi da su ispunjene pretpostavke za pokretanje postupka, zatražiti očitovanje obveznika u propisanom roku od 15 dana te je prije održavanja sjednice Povjerenstvo dužno obavijestiti obveznika najkasnije 8 dana prije njenog održavanja. |
| 15 | Gong | Tijek postupka pred Povjerenstvom, Članak 43. | Predlažemo da se u stavku 6. članka 43. razmotri povećanje novčane kazne, primjerice dvije plaće, za nepostupanje po traženju Povjerenstva u vezi s dostavom dokumenata, jer smatramo da je 1.000 kuna nedovoljan iznos za djelovanje koje onemogućava rad Povjerenstva. | Djelomično prihvaćen | Raspon kazne je određen u iznosu kao i kod Zakona o pravu na pristup informacijama, članak 62., u rasponu od 2.000 do 10.000 kuna. |
| 16 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Tijek postupka pred Povjerenstvom, Članak 43. | U članku 43. predlažemo stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Kada Povjerenstvo utvrdi da je prijava iz članka 42. stavka 1. vjerodostojna i osnovana ili stekne vlastita saznanja o mogućoj povredi odredaba ovog Zakona, dužno je o postojanju prijave ili vlastitim saznanjima te činjeničnim utvrđenjima na temelju istih obavijestiti obveznika i zatražiti njegovo očitovanje.“ U stavku 2. predlažemo produljiti rok dostave obavijesti obvezniku sa 8 na 15 dana. U stavku 5. predlažemo brisati riječi: „na temelju obrazloženog zahtjeva“. U stavku 6. predlažemo razmotriti povećanje sankcije te propisati tko i u kojem postupku odlučuje o povredi i izriče sankciju. Obrazloženje: Povjerenstvo bi o postojanju prijave ili vlastitim saznanjima trebalo obavijestiti obveznika, tek nakon što je ispitalo navode prijave te utvrdilo njezinu vjerodostojnost i osnovanost, odnosno nakon što je steklo vlastita saznanja, i to tako da obveznika upozna s utvrđenim činjenicama i okolnostima, čime se obvezniku omogućava i da se očituje na sve bitne elemente prijave koju su ispitani, a ne samo da ga se upozna s okolnošću da je prijava podnesena, odnosno da postoje saznanja o mogućoj povredi. Stoga držimo da je formulacija, imajući posebice u vidu dilemu vezanu za termin „pokretanje postupka“, kako ju predlaže Povjerenstvo preciznija i jasnija, jer nije vezana uz moguće dileme kada nastaje obveza obavještavanja obveznika ako bi se zadržao taj pojam, već iz iste nedvojbeno proizlazi da se obveznika upoznaje s prijavom ili saznanjima u trenutku kada je u dovoljnoj mjeri ispitana te se utvrdi njezina vjerodostojnost, odnosno kada se steknu vlastita saznanja. Također, rok od 15 dana iz stavka 2. držimo prekratkim, te ga predlažemo produljiti na 15 dana, obzirom da se nakon ispunjenja uvjeta sastavlja obavijest koja sadrži u bitnome utvrđeno činjenično stanje i pravno-relevantne okolnosti, odnosno one elemente koje sadrži odluka o pokretanju postupka. Nadalje, smatramo da je potrebno zadržati postojeće rješenje da Povjerenstvo ima pravo pribaviti dokumentaciju od nadležnih tijela, koja su dužna po tome postupiti, bez obrazlaganja zašto se ista traži, jer je osnova za traženje podataka otvoreni predmet pred Povjerenstvom. Povjerenstvo ima zakonsku obvezu propitivati djelovanje obveznika u kontekstu moguće povrede i od nadležnih tijela tražiti odgovarajuću dokumentaciju podobnu za ovu svrhu, te je nejasno zašto bi trebalo izvještavati nadležna tijela iz kojeg ju je razloga potrebno pribaviti te izvršiti uvid u neki dokument ili zatražiti očitovanje, odnosno koju činjenicu Povjerenstvo želi utvrditi. Naime, Povjerenstvo tek temeljem ostvarenog uvida u zatraženu dokumentaciju odlučuje u osnovanosti navoda, koji mogu biti u potpunosti neutemeljeni i za obveznika potencijalno štetni, pa bi zapravo moglo proizlaziti da se obrazlaganjem zahtjeva, nadležno tijelo od kojeg se traži dokumentacija, upoznaje s neispitanim i u konačnici eventualno neistinitim navodima, a pribavljena dokumentacija može upućivati i na one činjenice koje uopće nisu navedene u prijavi. Sankciju iz stavka 6. u visini od 1.000,00 kn za nepostupanje po traženju Povjerenstva smatramo prenisko propisanom, uzimajući u obzir da se propustom dostave dokumentacije Povjerenstvo de facto onemogućava u svom radu, ali i da je povećana minimalna sankcija za povredu ZSSI-a sa postojećih 2.000,00 kn na iznos od 4.000,00 kn. Obzirom da nije propisano je li za povredu ove odredbe postupak pokreće Povjerenstvo, niti to proizlazi iz prekršajnih odredbi, a čelnik nadležnog tijela je obveznik, potrebno je propisati tko to čini i u kojem postupku. | Djelomično prihvaćen | Prijedlog Povjerenstva u odnosu na stavak 1. ovog članka je prihvaćen u nešto drugačijem izričaju dok je prijedlog koji se odnosi na brisanje obrazloženog zahtjeva prema drugim tijelima od kojih Povjerenstvo traži podatke (u stavku 5.) brisan zato jer smatramo da je potrebno da ta tijela imaju obrazloženje zbog čega prosljeđuju nečije podatke ili dokumentaciju Povjerenstvu. |
| 17 | PEĐA GRBIN | Pokretanje postupka, Članak 42. | Stavak 5. propisuje da Povjerenstvo nije ovlašteno pokrenuti postupak protiv obveznika nakon proteka 12 mjeseci od prestanka obavljanja dužnosti. Zbog interesa javnosti, kao i zbog mogućnosti otkrivanja pojedinih slučajeva kršenja Zakona nakon odlaska s dužnosti, , potrebno je propisati duži rok za pokretanje postupka od 12 mjeseci. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 18 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Pokretanje postupka, Članak 42. | Predlažemo da se u članku 42. iza stavka 1. doda novi stavak koji bi glasio: "(2) Povjerenstvo je dužno obavijestiti obveznika o odlučivanju o pokretanju postupka iz svoje nadležnosti protiv obveznika, najmanje 8 dana prije dana odlučivanja, pisanim putem ili putem javne objave dnevnog reda sjednice Povjerenstva na svojim internetskim stranicama. Obrazloženje: Povjerenstvo dnevni red sa točkama odlučivanja o pokretanju postupka protiv pojedinih obveznika u pravilu objavljuje dan prije sjednice, i to na žalost često u popodnevnim satima. Objavom dnevnog reda o činjenici da je obveznik predmet odlučivanja Povjerenstva, istovremeno postaju upoznati obveznik i cjelokupna hrvatska javnost. U ovako kratkom roku od trenutka saznanja obveznik nije u mogućnosti pravovremeno se informirati o kakvom se postupku radi, ne može stići izvršiti uvid u spis niti se očitovati na novinske upite koji mu se često upućuju odmah po objavi dnevnog reda. Iz ovog razloga se obveznik često ne može adekvatno očitovati novinarima što može imati negativan utjecaj na njegovu čast i ugled, a bez njegove krivnje. | Nije prihvaćen | Novim zakonom više nije predviđeno donošenje odluke o pokretanju postupka, već je izričito predviđeno da će Povjerenstvo po zaprimanju prijave ili stjecanja saznanja o mogućoj povredi ili mogućem sukobu interesa zatražiti očitovanje obveznika u propisanom roku te je prije sjednice o odlučivanju o sukobu interesa Povjerenstvo dužno obavijestiti obveznika najkasnije 8 dana prije njenog održavanja. |
| 19 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Pokretanje postupka, Članak 42. | U članku 42. predlažemo stavak 1. izmijeniti tako da glasi: „Povjerenstvo provodi postupak iz svoje nadležnosti povodom vjerodostojne i osnovane prijave ili u slučajevima kada raspolaže saznanjima o mogućoj povredi ovog Zakona.“ U stavku 3. predlažemo iza riječi: „anonimnosti“ točku zamijeniti zarezom, te dodati riječi: „ali se može koristiti kao izvor saznanja za postupanja Povjerenstva“. Predlažemo u stavku 6. produljiti rok na 24 mjeseci za povredu svih odredbi koje obvezuju obveznike nakon prestanka obnašanja dužnosti, ili alternativno uz rok od 18 mjeseci propisati rok od 24 mjeseca, ako se radi o odredbi iz članka 23. koja ih obvezuje u razdoblju od 18 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti te ako se radi o odredbi članka 10. stavka 5., koja propisuje obvezu podnošenja imovinske kartice nakon isteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti. Obrazloženje: Povjerenstvo ispituje navode iz podnesene neanonimne prijave i stječe vlastita saznanja moguće povrede pribavljanjem potrebnih očitovanja i dokumentacije, čime se utvrđuje je li i sama prijava vjerodostojna i osnovana, odnosno mogu li npr. navodi iz medija predstavljati izvor konkretnog vlastitog saznanje, te na taj način provodi postupak iz svoje nadležnosti. Osim toga, izraz pokretanje postupka moguće je tumačiti u smislu ZSSI-a, kada se o tome donosi posebna odluka, ili sukladno odredbama Zakona o općem upravnom postupku, kada se postupak smatra pokrenutim prvom službenom radnjom u nekom predmetu, a kako je odredba članka 42. stavka 2. vezana uz odredbu članka 43. stavka 2. u pogledu ispunjenja uvjeta za postupanje za dostavu obavijesti, držimo da je izričaj koji predlažemo razumljiviji te da otklanja sumnju kada nastaje ta obveza. Također, u dijelu koji se odnosi na anonimnu prijavu, u dosadašnjoj praksi Povjerenstvo je tretiralo anonimnu prijavu, koja može sadržavati činjenice i okolnosti koje upućuju na moguću povredu ZSSI-a, kao potencijalni izvor povodom kojeg provodi ispitne radnje i stječe vlastita saznanja, što prema predloženoj izmjeni više ne bi bilo moguće, zbog čega je ovu odredbu potrebno dopuniti, zbog čega je nužno propisati da anonimna prijava predstavlja izvor vlastitih saznanja. Nadalje, rok od 18 mjeseci za okončanje postupka iz stavka 7. nije problematičan za one povrede onih odredbi koje obvezuju u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, ali je praktični neprovediv za one povrede onih odredbi koje obveznika obvezuju i u razdoblju od 18 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, zbog čega postupak u tim slučajevima ne bi mogao biti okončan, ako bi se prihvatio ovaj rok od 18 mjeseci za okončanje postupka. Iz navedenog razloga predlažemo proširiti rok iz ovog članka na 24 mjeseci za sve takve povrede, ili alternativno ostaviti rok od 18 mjeseci za okončanje postupka za povredu odredbi koje obvezuju 12 mjeseci, a produžiti ga specifično na 24 mjeseci za povredu odredbi koje obvezuju 12 mjeseci, navođenjem takvih članaka. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog Povjerenstva za izmjenom članka 42. stavka 1. budući da je sadašnji izričaj jasniji glede nadležnosti Povjerenstva za pokretanje postupka. Ne prihvaća se ni prijedlog na stavak 3. budući da onda zabrana postupanja po anonimnoj prijavi ne bi imala nikakvog smisla. |
| 20 | Udruga gradova u RH | Pokretanje postupka, Članak 42. | Uz stavak 1. - Precizirati i dodati odredbu da ta saznanja ne mogu proizaći iz anonimne prijave, s obzirom na odredbu st. 3. Postupak nije dopušteno pokrenuti temeljem anonimne prijave Praksa Povjerenstva je bila, često postupanje po anonimnim prijavama, a na prigovore obveznika na kršenje odredbe o zabrani/nedopuštenosti pokretanja postupka temeljem anonimne prijave, u obrazloženju svojih odluka navodi da je primilo anonimnu prijavu, ali da je postupilo po vlastitim saznanjima, ne navodeći dokaze za to. Dakle, ili omogućiti i anonimne prijave, ili ih jasno, precizno i potpuno isključiti, da ne bi Povjerenstvo iz njih crpilo svoja saznanja, ako nije dopušteno. | Nije prihvaćen | Odredba stavka 1. i stavka 3. ostaje ista kao i do sada. Povjerenstvu se ne može odrediti na temelju čega će isto stjecati svoja saznanja. |
| 21 | HRVATSKA NARODNA BANKA | GLAVA VI. , POSTUPAK PRED POVJERENSTVOM | Mišljenja smo da postupak pred Povjerenstvom predstavlja upravnu stvar u smislu članka 2. Zakona o općem upravnom postupku. Slijedom navedenog u ovom postupku primjenjuje se Zakon o općem upravnom postupku kao opći postupovni propis, sve u skladu s člankom 3. istog Zakona. Jedinstvenim metodološko-nomotehničkim pravilima za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor u članku 9. propisano je da se odnos propisa prema drugim propisima u okviru jedinstvenog pravnog sustava u uvodnim odredbama utvrđuje u slučaju podredne primjene drugog propisa. Sukladno navedenom članku predlažemo u ovom Zakonu predvidjeti odredbu kojom bi se propisalo da se na pravila postupka pred Povjerenstvom, u dijelu koji nije drugačije uređen ovim Zakonom, primjenjuje zakon koji uređuje opći upravni postupak, umjesto da se podredna primjena Zakona o općem upravnom postupku sporadično spominje u pojedinim člancima (čl. 41. i 45.) | Nije prihvaćen | Odredbe postupka pred Povjerenstvom detaljno su razrađene i precizirane. |
| 22 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Položaj predsjednika i članova Povjerenstva, Članak 37. | U članku 37. stavku 3. predlažemo dodati riječi: „te u razdoblju od 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti.“ Obrazloženje: Imajući u vidu da je predsjedniku i članovima Povjerenstva, neovisnog i samostalnog tijela, opravdano zabraniti sudjelovanje u političkim aktivnostima za vrijeme obnašanja ovih dužnosti, odnosno u razdoblju kada odlučuju o počinjenim povredama od strane obveznika, predlažemo razmotriti mogućnost proširenja trajanja ove zabrane tako da obuhvaća i određeno razdoblje nakon prestanka obnašanja dužnosti, obzirom na moguću negativnu javnu percepciju koja bi mogla nastati ako bi predsjedniks i/ili neki član Povjerenstva odmah po prestanku dužnosti započeli s političkim aktivnostima. | Nije prihvaćen | Upitno je sa stajališta ustavnih prava može li se na ovaj način ograničiti pasivno biračko pravo da osoba bude birana. |
| 23 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Uvjeti za izbor predsjednika i članova Povjerenstva, Članak 36. | U članku 36. predlažemo za predsjednika Povjerenstva zadržati uvjet položenog pravosudnog ispita, te propisati da svi članovi Povjerenstva moraju imati završen diplomski sveučilišni studij pravne struke. Obrazloženje: Obzirom da je zauzeto stajalište da Povjerenstvo normativno treba urediti isključivo kao upravno-pravno, ali ne i etičko tijelo, proizlazi da Povjerenstvo, odnosno predsjednik i članovi Povjerenstva prilikom odlučivanja u okviru svoje nadležnosti primjenjuje stručna pravna znanja, a ove odluke su, sukladno zakonskim odredbama, podložne upravno-sudskoj kontroli te je stoga za predsjednika Povjerenstva potrebno propisati uvjet položenog pravosudnog ispita, a za članove Povjerenstva završenog diplomskog sveučilišnog studija pravne struke. | Nije prihvaćen | Smatra se da je dovoljno propisati da su 2 člana i predsjednik Povjerenstva pravnici i to uzimajući u obzir vrstu odluka koje donosi Povjerenstvo, ali i činjenicu da Povjerenstvo odluke donosi kao kolegijalno tijelo. Što se tiče kriterija da predsjednik Povjerenstva može biti samo osoba s završenim diplomskim sveučilišnim studijem pravne struke i s položenim pravosudnim ispitom, smatramo da se time znatno ograničava broj pravnika koji bi se na tu dužnost mogli javiti, a nije jasno kako izostanak pravosudnog ispita utječe na kvalitetu obavljanje te funkcije. |
| 24 | Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | Postupak izbora kandidata, Članak 35. | U pogledu izbora članova Povjerenstva članak 35 predloženog zakona određuje da nadležni Saborski odbor treba predložiti Saboru najmanje tri kandidata za predsjednika povjerenstva (do sada dva) i najmanje tri kandidata za mjesto svakog člana, dakle ukupno 12 kandidata. Glasanje je tajno, no izabrani su samo oni kandidati koji su dobili većinu svih zastupnika u Saboru. Prijedlog ne kaže što se događa ako niti jedan kandidat za predsjednika ili netko od 12 kandidata za člana ne dobiju natpolovičnu većinu, niti predviđa drugi krug glasanja. To implicitno znači da se procedura onda mora ponoviti, te će se pred Saborom opet naći tri ili više kandidata, a ne dva kandidata koja su u prvom glasanju dobila najviše glasova za funkciju predsjednika. Isto vrijedi iza svako mjesto za članove. Unatoč tajnom glasanju, u ovakvoj proceduri može praktički biti izabran samo kandidat vladajuće većine, jer će se glasovi opozicijskih stranaka najvjerojatnije rasuti. Čak ako manji broj zastupnika vladajuće većine ne glasa za „službenog“ kandidata, neki drugi kandidat ne može biti izabran. Radi reprezentativnijeg sastava Povjerenstva treba predvidjeti glasanje u dva kruga. | Nije prihvaćen | Budući da se komentar sadržajno ponavlja, ukazujemo na odgovore na komentare br. 1. |
| 25 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Nadležnost Povjerenstva, Članak 33. | U članku 33. stavak 5. predlažemo alineju 5. zamijeniti postojećem odredbom tako da glasi kao u nastavku teksta te razmotriti izmjenu redoslijeda alineja kojima su propisne nadležnosti Povjerenstva: „pokretanje postupaka sukoba interesa i donošenje odluka o tome je li određeno djelovanje ili propust obveznika predstavlja povredu odredbi ovog Zakona,“. Obrazloženje: Odredba ovog stavka kako sada glasi je nepotpuna, jer osim pokretanja postupka ne sadrži dio koji se odnosi na odlučivanje o povredi ZSSI-a nakon samog pokretanja postupka, dok su riječi: „..ili drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja“ nepotrebne, jer ne postoje druga zabranjena ili popisana ponašanja koja već ne bi bila predstavljala povredu ZSSI-a, zbog čega prijedlog Povjerenstva, koje postoji i u važećem Zakonu, smatramo boljim i sveobuhvatnijim. Također, kako je pokretanje postupka i utvrđivanje povrede ZSSI jedna od osnovnih zadaća Povjerenstva, smatramo nelogičnim istu navoditi, iza primjerice odredbi o nadležnosti kojima se propisuje donošenja poslovnika te predlažemo ovaj članak nomotehnički urediti tako da se izmjeni redoslijed pojedinih alineja kojima su propisane pojedine nadležnosti Povjerenstva, uzimajući u obzir njihovu važnost. | Djelomično prihvaćen | Nije prihvaćena formulacija predložene točke 5. već je zadržana formulacija koja je bila istaknuta na javnom savjetovanju jer se smatra preciznijom u izričaju u kontekstu propisanih obveza koje proizlaze iz Zakona. |
| 26 | Gong | PRAVNI POLOŽAJ I SASTAV POVJERENSTVA, Članak 31. | Predlažemo da se razmotri promjena ograničenja članova na samo dva mandata, kako je određeno stavkom 5. članka 31. ovog Zakona. Iako uviđamo važnost rotacije kadrova u neovisnim državnim tijelima, smatramo da pojedinac koji je kao član Povjerenstva stekao iskustvo i upoznao rad tog tijela može uvelike doprinijeti njegovom funkcioniranju kao, primjerice, Predsjednik Povjerenstva. U tom je kontekstu naš prijedlog da ostane formulacija kakva i je u trenutno važećem Zakonu, a to je da oni mogu biti izabrani na svoju dužnost najviše 2 puta. | Nije prihvaćen | Usporedno rješenje predviđeno je i u Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, u članku 8. stavku 4. gdje je propisano da se članovi Državne komisije imenuju na razdoblje od 5 godina s mogućnošću još jednog izbora. Naime, DKOM je isto tako neovisno tijelo čije djelovanje također ima antikorupcijski učinak Neovisno o važnosti zadržavanja institucionalne memorije, što je kriterij primjenjiv i u mnogim drugim situacijama, te imajući u vidu, kako je i navedeno u samom komentaru, važnost rotacije kadrova u neovisnim državnim tijelima, predloženo rješenje nije prihvatljivo. |
| 27 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | PRAVNI POLOŽAJ I SASTAV POVJERENSTVA, Članak 31. | U članku 31. stavku 5. predlažemo zadržati postojeće zakonsko rješenje, tako da isti glasi: „Predsjednik i članovi Povjerenstva mogu biti izabrani na svoju dužnost najviše dva puta“ Obrazloženje: Novopredložena odredba nije transparentno predočena pred Radnom skupinom. Naime, Ministarstvo pravosuđa i uprave je Povjerenstvu 29. rujna 2021. dostavilo prijedlog da se zadrži postojeće zakonsko rješenje. Povodom dostavljenog prijedloga isti je Povjerenstvo prihvatilo većinom glasova na sastanku od 30. rujna 2021. Potom je identičan prijedlog usvojen i na sastanku Radne skupine od 1. listopada 2021., koja je s tim danom i završila s radom. Međutim, na javnom predstavljanju zakonskih odredbi 5. listopada 2021., objavljena je navedena izmjena, pa ostaje nejasno kada je, zašto i na čiju inicijativu do te promjene došlo. Također, postavlja se pitanje je li sa ustavno-pravnog stajališta dopušteno ograničenim brojem mandata jedne funkcije onemogućiti obnašanje druge funkcije, koja do tada nije uopće bila obnašana niti u jednom mandatu. Naime, nedvojbeno se radi o dvije različite funkcije, jer se i temeljem važećeg Zakona i prijedloga Zakona razlikuju funkcije predsjednika od funkcije člana Povjerenstva, kako kroz postupak odvojenog izbora, tako i kroz različite ovlasti (članak 28. stavak 3. važećeg Zakona: „Povjerenstvo se sastoji od predsjednika Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.“, članak 31. stavak 3. prijedloga Zakona: „Povjerenstvo čine predsjednik Povjerenstva i četiri člana Povjerenstva.“). | Nije prihvaćen | Usporedno rješenje predviđeno je i u Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, u članku 8. stavku 4. gdje je propisano da se članovi Državne komisije imenuju na razdoblje od 5 godina s mogućnošću još jednog izbora. Naime, DKOM je isto tako neovisno tijelo čije djelovanje također ima antikorupcijski učinak Neovisno o važnosti zadržavanja institucionalne memorije, što je kriterij primjenjiv i u mnogim drugim situacijama, te imajući u vidu, kako je i navedeno u samom komentaru, važnost rotacije kadrova u neovisnim državnim tijelima, predloženo rješenje nije prihvatljivo. |
| 28 | PEĐA GRBIN | PROVJERA PODATAKA IZ IMOVINSKE KARTICE OBVEZNIKA, Članak 30. | U stavku 2. se određuje da ako rezultati provedenog postupka redovite provjere upućuju na mogući nesklad ili nesrazmjer između prijavljenih prihoda i imovine stečene za vrijeme trajanja mandata, Povjerenstvo će takve informacije proslijediti Poreznoj upravi. Zakonom je nužno propisati da Porezna uprava mora povratno izvijestiti Povjerenstvo o svom postupanju, tj. rezultatima prijave Povjerenstva te rokove u kojima je to dužna učiniti, kako bi se spriječilo da otkrivene nepravilnosti ne budu na adekvatan način procesuirane. | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća Propisano je da se Porezna uprava dužna očitovati o provedenim radnjama u roku od 30 dana. |
| 29 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | PROVJERA PODATAKA IZ IMOVINSKE KARTICE OBVEZNIKA, Članak 30. | Članak 30. stavak 1. predlažemo izmijeniti na način da isti glasi: „(1) Ako obveznik ne dostavi Povjerenstvu pisano očitovanje iz članka 29. ovog Zakona u roku od 15 dana ili pak ne priloži odgovarajuće dokaze na temelju kojih se osnovano može utvrditi da je stvarno imovinsko stanje bilo istovjetno prijavljenim podacima, a ne podacima pribavljenima od nadležnih tijela, Povjerenstvo će pokrenuti postupak zbog povrede odredbi članka 10. do 12. ovog Zakona.“ Obrazloženje: Povjerenstvo ukazuje da su odredbe koje definiraju situaciju postojanja nesklada koji i dalje postoji nakon očitovanja obveznika i koji rezultira pokretanjem postupka nejasni te ih je nužno izmijeniti Sukladno prednje navedenomu, smatramo da je izričaj odredbe nužno uskladiti s praksom Povjerenstva i praksom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske koja je potvrdila da opravdati nesklad odnosno priložiti „odgovarajuće dokaze potrebne za usklađivanje prijavljene imovine s utvrđenom imovinom u postupku provjere s pribavljenim podacima o imovini obveznika“ zapravo znači obrazložiti i dokazati da je imovinsko stanje upravo onakvo kakvim ga je obveznik prikazao u podnesenoj imovinskoj kartici, a da podaci koji proizlaze iz pribavljene dokumentacije od nadležnih državnih tijela ne prikazuju stvarno stanje, odnosno nisu usklađeni sa stvarnim stanjem (Presuda Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž-1899/19, od 18.04.2019.). Također, iz jezične konstrukcije članka 30. stavka 1. nacrta novog Zakona nije razvidno koja bi to bila nadležna tijela koja bi Povjerenstvo obavijestilo o pokretanju postupka koji rezultira mogućim utvrđivanjem povrede i izricanjem sankcije propisane ZSSI-em. U dosadašnjoj praksi, iako je postojala istovjetna stipulacija u članku 27. važećeg ZSSI-a, u praksi nije bilo tijela kojem bi bilo svrsishodno uputiti obavijest ili koje bi bilo nadležno povodom utvrđenog nesklada pokrenuti postupak, osim Porezne uprave, čije je obavještavanje sada posebno izdvojeno u stavku 2. ovog članka nacrta prijedloga Zakona. Povjerenstvo predlaže izmijeniti članak stavak 2. i dodati stavak 3. članka 59. na način da isti glase: „ (2) Osobe iz članka 3. ovog Zakona, koje su po prvi puta postale obveznici podnošenja imovinske kartice stupanjem na snagu ovog Zakona, dužne su podnijeti imovinske kartice u roku od 30 dana od dana donošenja Pravilnika iz stavka 1. ovog članka. „(3) Osobe iz članka 3. ovog Zakona, koje su u vrijeme stupanja na snagu ovog Zakona, bile obveznici podnošenja imovinske kartice na temelju Zakona o sprječavanju sukoba interesa (“Narodne novine, br. 26/11, 12/12, 126/12, 48/13, 57/15, 98/19) nisu dužne podnijeti imovinsku karticu iz stavka 2. ovog članka, već trebaju dopuniti imovinske kartice podacima propisanim Pravilnikom iz stavka 1. ovog članka, prilikom podnošenja iduće imovinske kartice sukladno odredbama članka 10. ovog Zakona.“ Obrazloženje: Povjerenstvo ne nalazi svrhovitim da sve osobe koje su obveznici i prema važećem Zakonu i čiji mandat traje ili im još nije isteklo 12 mjeseci od kraja mandata u trenutku stupanja novog Zakona na snagu, podnose imovinsku karticu samo zato jer je donesen novi Pravilnik, s obzirom da se sadržaj obrasca neće promijeniti u bitnom. Tek je potrebno istaknuti da su novi obveznici, koji to do sada nisu bili, dužni podnijeti imovinsku karticu povodom činjenice da su postali obveznici, iako su na svoje javne dužnosti stupili (mandat im je počeo) prije stupanja novog Zakona na snagu. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na prijedlog komentara koji se referira na članak 59. i izmjene stavka 2. i dodavanje novih stavaka 3 i 4, isti je prihvaćen gotovo u cijelosti. Produžen je rok u kojem će državna tijela dostaviti Povjerenstvu popis funkcija iz članka 3. stavka 2. s predloženih 30 dana na 90 dana (u važećem zakonu taj je rok bio 6 mjeseci). |
| 30 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | PROVJERA PODATAKA IZ IMOVINSKE KARTICE OBVEZNIKA, Članak 27. | Članak 27. stavak 2. predlaže se izmijeniti na način da isti glasi: „(2) Prethodna (administrativna) provjera se vrši za propust podnošenja imovinske kartice u propisanom roku iz članka 10. stavaka 2., 3. i 4. ovoga Zakona te za svaku podnesenu imovinsku karticu obveznika, odmah po zaprimanju iste, a prije njihove objave na internetskim stranicama Povjerenstva.“ Obrazloženje: Povjerenstvo drži da je u članku 27. stavku 2. potrebno pojasniti da je prethodna (administrativna) provjera, u smislu provjere je li imovinska kartica uopće podnesena, vezana uz svrhe podnošenja odnosno rokove iz članka 10., te istaknuti da se provjera vrši za svaku podnesenu imovinsku karticu, pa u tom kontekstu za podnesenu imovinsku karticu nije od značaja navoditi radi koje svrhe je podnesena. Ujedno, Povjerenstvo drži da je potrebno izbrisati dio da se provjera vrši za podnesenu imovinsku karticu prije unosa u Registar obveznika jer se Registar obveznika ne vodi na temelju podataka iz imovinskih kartica, već se upisi vrše na temelju objava u Narodnim novinama i dostave podataka od tijela nadležnih za imenovanje/razrješenje. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na predloženi tekst iz komentara, izmijenjen je jedan dio izričaja, ali je suštinski prijedlog prihvaćen. |
| 31 | PEĐA GRBIN | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 24. | Obveznicima iz ovog Zakona zabranjeno je u razdoblju od dvije godine nakon prestanka dužnosti obavljati djelatnosti lobiranja u odnosu na tijelo u kojem su bili u svojstvu obveznika. Bez obzira što je lobiranje potrebno regulirati posebnim zakonom, potrebno je propisati da je zabranjeno obavljati lobiranje i u odnosu na djelatnost kojom se obveznik bavio tijekom obnašanja dužnosti, a ne samo u odnosu na tijelo jer bi u suprotnom obveznik mogao lobirati u drugim tijelima koja su bila povezana ili se bave povezanom djelatnošću kojom se bavio obveznik. | Nije prihvaćen | Nije svrsishodno proširiti zabranu na djelatnost kojom se obveznik bavio, budući da ga se time znatno ograničava u njegovom radu, već je svrsishodno zabranu uspostaviti ondje gdje je dužnosnik obnašao dužnost, pa i postoji povećani korupcijski rizik. |
| 32 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 24. | U članku 24. predlažemo propisati sankciju za kršenje zabrane lobiranja ili cijelu odredbu brisati. Obrazloženje: Imajući u vidu da ova odredba zabranjuje obavljanje djelatnosti lobiranja, potrebno je propisati mogućnost utvrđenja njezine povrede i izricanja sankcije, jer propisivanje zabrane bez mogućnosti izricanja sankcije neće utjecati na obveznike da usklade svoje postupanje s istom, a u suprotnom slučaju, ako se ne bi predvidjelo sankcioniranje, istu predlažemo brisati. | Prihvaćen | Prihvaća se - članak 24. je brisan |
| 33 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 23. | Prijedlog izmjene članka 23., stavaka 1. i 3.: "(1) Obveznici ovoga Zakona ne smiju prihvatiti imenovanje na upravljačke funkcije u pravnoj osobi u Republici Hrvatskoj, a s kojom je tijelo javne vlasti u kojem obavljaju dužnost, za vrijeme obnašanja dužnosti, bilo u izravnom poslovnom odnosu, ako su obveznici donosili odluke o tom poslovnom odnosu ili su nad njom obavljali nadzorne, kontrolne ili regulatorne funkcije te ako su donosili odluke vezane uz provođenje takvih funkcija, a nije drugačije propisano posebnim zakonom. Navedeno ograničenje se primjenjuje 18 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti odnosno 3 mjeseca nakon prestanka obnašanja dužnosti u slučaju da je obveznik dužnost obnašao manje od jedne godine. (3) Ograničenje iz stavka 1. ovog članka ne odnosi se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava ili drugih pravnih osoba koja su u većinskom državnom vlasništvu ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava ili pravnih osoba u većinskom državnom vlasništvu pri čemu ne mogu obnašati dužnost u više od jednog trgovačkog društva." Obrazloženje: U stavku 1. članka 23. predlažemo unijeti izmjene na način da bude nedvojbeno u kojoj pravnoj osobi obveznici ne smiju po prestanku obnašanja dužnosti prihvatiti imenovanje na upravljačke funkcije kao i definirati da je riječ o pravnim osobama u RH. U tom smislu preciziramo zabranu na izravni poslovni odnos s pravnom osobom gdje su obveznici donosili odluke o tom poslovnom odnosu. Važno je odrediti da se ograničenje primjenjuje samo na pravne osobe u RH, budući u Zakonu nema odredbe o međunarodnoj primjeni, a posebno uzimajući u obzir prekršajne odredbe koje sankcioniraju pravne osobe zbog kršenja odredbi ovog članka. Vezano za ''izravni'' poslovni odnos, konkretno, HBOR u cilju obavljanja svoje djelatnosti propisane ZHBOR-om, odobrava kredite i druge plasmane, zaključuje ugovore o osiguranju i reosiguranju, ulaže u vlasničke i dužničke instrumente te obavlja i sve druge financijske poslove u svrhu provedbe svoje djelatnosti, te svoju djelatnost provodi izravno i neizravno putem banaka i drugih pravnih osoba (leasing društva), u kojem slučaju je riječ o klijentima drugih financijskih institucija i HBOR nema izravni poslovni odnos s klijentima tih financijskih institucija. Isto tako smatramo da je potrebno precizirati što podrazumijeva pojam upravljačke funkcije, a za što smo dali prijedlog u članku 5. ovog Zakona. Nadalje, smatramo da je rok od 18 mjeseci predugo određen za obveznike koji nisu u cijelosti obnašali dužnost za vrijeme trajanja mandata, pa predlažemo izjednačiti s rokom od tri mjeseca kako smo predložili i za članak 18. U stavku 3. ovog članka predlažemo dodati uz trgovačka društva i pravne osobe u većinskom državnom vlasništvu. Nije jasno zašto su iz ovog ograničenja isključena samo trgovačka društva odnosno predsjednici i članovi uprava trgovačkih društva. | Djelomično prihvaćen | Nije prihvaćen prijedlog da se u stavak 3. dodaju i druge pravne osobe kao izuzetak od ograničenja iz stavka 1. |
| 34 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 23. | Članak 23. predloženog Zakona predlažemo propisati na sljedeći način: „Članak 23. Dužnosnik tijekom obnašanja dužnosti, kao i u razdoblju od jedne godine od dana prestanka obnašanja dužnosti, ne smije bez natječaja stupiti u radni odnos u tijelo u kojem je obnašao javnu dužnost, te u trgovačka društva i druge pravne osobe koje su u vlasništvu tijela u kojem je obnašao dužnost, odnosno koja su obuhvaćena njegovim djelokrugom rada i nadležnosti. Dužnosnik u roku od 18 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti ne smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme obnašanja mandata dužnosnika bila u poslovnom odnosu ili kad u trenutku imenovanja, izbora ili sklapanja ugovora iz svih okolnosti konkretnog slučaja jasno proizlazi da namjerava stupiti u poslovni odnos s tijelom u kojem je obnašao dužnost. Ograničenje iz stavka 1. i 2. ovog članka ne odnosi se na dužnosnike koji se nakon prestanka obnašanja javne dužnosti, vraćaju na isto ili na drugo odgovarajuće radno mjesto na kojem su radili prije stupanja na dužnost, sukladno prethodno sklopljenom sporazumu s poslodavcem. Pravna osoba iz stavka 1. i 2. ovog članka ne smije imenovati ili izabrati na dužnost dužnosnika ili s njim sklopiti ugovor kojim dužnosnik stupa u radni odnos u roku od jedne godine od prestanka dužnosti protivno odredbama ovog članka. Obveze koje za dužnosnika proizlaze iz članka 7., 8., 9., 14., 16. i 17. ovog Zakona počinju danom stupanja na dužnost i traju dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti. Obveza iz stavka 5. ovog članka, u svezi s člankom 14. stavkom 1. ovog Zakona primjenjuju se razmjerno propisanim pravima dužnosnika na naknadu nakon prestanka obnašanja dužnosti. Obveze iz stavka 5. ovog članka, u svezi s člankom 14. stavkom 1. ovog Zakona ne odnosi se na dužnosnike koji imaju većinski udio u vlasništvu u poslovnim subjektima. Obveze iz stavka 5. ovog članka u svezi s člankom 14. stavkom 1. ovog Zakona ne odnose se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, pri čemu ne mogu obnašati dužnost u više od jednog trgovačkog društva. Odredba stavka 8. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U slučaju iz stavka 2. ovog članka Povjerenstvo će na zahtjev dužnosnika pokrenuti postupak utvrđivanja sukoba interesa, te ukoliko iz okolnosti konkretnog slučaja utvrdi da ne postoji sukob interesa, dužnosnik smije prihvatiti imenovanje ili izbor ili sklopiti ugovor kojim stupa u radni odnos iz stavka 2. ovog članka. Kad Povjerenstvo utvrdi povredu odredaba iz stavka 1., 2., 4. i 5. ovog članka, bez odgađanja će obavijestiti nadležno državno odvjetništvo.“ | Nije prihvaćen | Predloženi članak Povjerenstva se ne prihvaća. Predloženi tekst članka 23. Ministarstva pravosuđa i uprave detaljnije razrađuje i precizira postojeću zabranu u članku 20. kojom se regulira zapošljavanje nakon mandata obveznika.Važan element da definicijom poslovnog odnosa nisu obuhvaćene sve vrste odnosa koje imaju korupcijski potencijal poput odnosa nadzornih i nadziranih tijela. Dakle, radi se o odnosima u kojima bi, primjerice, obveznik u nekom nadzornom tijelu, npr. Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA) nakon mandata mogao raditi u subjektu kojeg regulira pa se smatralo da je ovakav odnos svakako potrebno posebno regulirati, a što nije bio predmet dosadašnjeg Zakona, a ni prijedloga Povjerenstva. |
| 35 | Udruga gradova u RH | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 23. | Uz stavak 1. - Tekst: "u kojoj su za vrijeme obnašanja dužnosti bili u poslovnom odnosu" preformulirati, na način kako je to ispravno propisano u članku 19. st. 3. i članku 20. st. 1. Primjerice, izvršni čelnik, nije u poslovnom odnosu, nego jedinica koju zastupa. Uz stavak 2. - U vezi „poslovnog odnosa“, u stavku 2., prijedlog kao za st. 1. U vezi dijela ovog stavka ako su s tom osobom bili u poslovnom odnosu, napomena kao u st. 1. Tekst: ako su prema posebnom zakonu ovlašteni vratiti se na isto ili odgovarajuće radno mjesto, zamijeniti tekstom: osim ako se prema posebnom zakonu, temeljem sklopljenog sporazuma odnosno ugovora s bivšim poslodavcem, imaju pravo vratiti se na isto ili odgovarajuće radno mjesto (jer nisu ovlašteni nego imaju pravo temeljem posebnog zakona i sklopljenog sporazuma). Sukladno članku 90.b ZLP(R)S-a, po prestanku profesionalnog obnašanja dužnosti općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihov zamjenik koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme, ima pravo rasporeda odnosno povratka na rad odgovarajućom primjenom odredaba zakona kojim se uređuju obveze i prava državnih dužnosnika. Člankom 15.d Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika propisano je da dužnosnik koji nije ponovno imenovan na dužnost koju je obnašao ili na drugu dužnost, a koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme u tijelima i pravnim osobama navedenim u toj odredbi ima pravo rasporeda, odnosno povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, bez provedbe javnog natječaja. Sporazumom između dužnosnika i čelnika tijela, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u svezi s radnim odnosom, pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka. Uz stavak 4. - (Za upravna tijela napomena kao kod članka 18.) Uz stavak 7. - Koji je pravni osnov za ovu odredbu? Smatramo da u ovom Zakonu ne postoji jer se odnosi samo na obveznike propisane Zakonom, a to su OSOBE (fizičke) iz članka 3. Zakona (dužnosnici iz sadašnjeg zakona). Isto pitanje/primjedba, vrijedi i za čl. 54. – prekršajne odredbe. Je li dopušteno i opravdano da Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa utječe na poslovnu politiku pravnih osoba koje nisu obveznici iz ovog Zakona i još ih se može sankcionirati? | Djelomično prihvaćen | U odnosu na prijedlog iz stavka 7. radi se o rješenju koje je sadržano u postojećem tekstu zakona te predlagatelj Zakona smatra da je isti i dalje potrebno zadržati i ovom odredbom obuhvatiti i pravnu osobu kod koje obveznik počinje ili ima namjeru početi raditi. |
| 36 | DANIEL MAJER | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 23. | St. 1.: 18 mjeseci je proizvoljno donesena odredba. Politički utjecaj dužnosnika prestaje nakon par mjeseci nakon odlaska s dužnosti i ovakvom odredbom se ograničava ustavno pravo na rad. St. 2.: Nejasna zakonska odredba. Gradonačelnik koji je bio npr. voditelj prodaje u firmi YXC smije se vratiti na to radno mjesto, ali ne može se u toj firmi zaposliti kao portir, ako je firma bila u poslovnom odnosu s Gradom, nego mora primati 6 mjeseci naknadu? St. 3. i 4.: Nejasna i diskriminatorna odredba. Gradonačelnik i šef stranke odluči da više neće biti kandidat i drugi dan može ići raditi kao predsjednik uprave javnog gradskog poduzeća, a netko tko se pokazao kao dobar i privatna tvrtka ga želi, ako je bila u poslovnom odnosu s Gradom, ne može? | Nije prihvaćen | Smatramo potrebnim za kategorije obeznika navedene u stavku 1. propisati ograničenja u trajanju od 18 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti zbog koruptivnog rizika koji postoje u navedenom razdoblju U odnosu na stavak 2., namjera stručnog nositelja zakona je da osoba koja koristi pravo na naknadu plaće, ne smije stupiti u radni odnos u pravnoj osobi koja je bila u poslovnom odnosu s tijelom javne vlasti u kojem je obveznik obnašao dužnost. U odnosu na komenar vezan za stavak 3., radi se o iznimci u odnosu na postojeće zabrane budući da se radi o prelasku iz trgovačkog društva u većinskom državnom vlasništvu u drugo, isto takvo društvo pa nije detektiran sukob interesa u smislu privatni-javni interes, budući da su oba trgovačka društva u javnom vlasništvu. Isto se odnosi i na trgovačka društva u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 37 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 22. | U članak 22. predlažemo dodati stavak 2. koji glasi: "(2) Obveze iz članka 18. ovog Zakona, za obveznike koji su dužnost obnašali kraće od jedne godine, traju tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti." Obrazloženje: Predlažemo novi stavak 2., u cilju osiguravanja pravedne raspodjele obveza za one obveznike koji su obnašali dužnost kraće od punog mandata, a do 1 godine. Ako nakon proteka mandata od npr 4. godine je ''razdoblje hlađenja'' 12 mjeseci, tada je za trajanje mandata do 1 godine najviše moguće razdoblje hlađenja od 3 mjeseca. Na ovaj način se kroz proporcionalnost uvodi pravedniji pristup u ograničenjima. | Nije prihvaćen | O proporcionalnosti se vodilo računa kroz propisivanje "razdoblja hlađenja". |
| 38 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Trajanje obveza iz ovog zakona i ograničenja nakon prestanka dužnosti, Članak 22. | Odredbu članka 22. predlažemo uključiti u članak 23. te predlažemo u cijelosti preformulirati odredbu članka 23. Obrazloženje: Člankom 23. razrađuju se zabrane iz članka 22. Iz odredbe članka 22. proizlazi opća zabrana članstva u upravi svih trgovačkih društava koja obvezuje u razdoblju od 12 mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, dok iz odredbe članka 23. stavka 1. proizlazi zabrana u upravi društva ako je isto bilo u poslovnom odnosu ili je obavljalo nadzorne, kontrolne ili regulatorne funkcije, koja obvezuje tijekom dodatnih 6, odnosno ukupno za vrijeme 18 mjeseci, što je suprotno javnim izjavama ministra pravosuđa i uprave prilikom predstavljanja nakon okončanja rada Radne skupine za izradu zakona. Također, iz postojeće odredbe stavka 1., kako sada glasi, proizlazi da se primjenjuje ako je obveznik bio u osobnom poslovnom odnosu s pravnom osobom u kojem bi obavljao upravljačku funkciju, a ne da je tijelo javne vlasti u kojem je obnašao dužnost bilo u poslovnom odnosu, kada sada glasi odredba članka 17. stavka 1. važećeg Zakona. Osim toga, stavak 3. propisan je kao iznimka od zabrane iz članka 23. stavka 1. koja traje 18 mjeseci i odnosi se na specifičnu kategoriju trgovačkih društava, a istodobno je stavak 3. faktično derogiran i odredbom članka 22., koja propisuje opću zabranu članstva u upravi svih trgovačkih društava razdoblju od 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti, zbog čega je nejasno kako treba primjenjivati navedene odredbe. Stoga smatramo da je cijeli članak 23., kako sada glasi, nejasan, konfuzan, neuređen te u koliziji s člankom 22., te ponavljamo naše prijedlog od 29. rujna 2021. u pogledu odredbe članka 23. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 39 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 21. | Prijedlog izmjene članka 21., stavka 6.: "(6) Pravni poslovi, odnosno pravni akti koji su sklopljeni, odnosno doneseni bez prethodne obavijesti Povjerenstvu iz stavka 1. ovog članka, protivno uputama Povjerenstva iz stavka 2. ovog članka, dostavom nepotpune ili neistinite dokumentacije iz stavka 4. ovog članka ili na bilo koji drugi način protivno odredbama ovoga članka su ništetni. Tijela iz stavka 1. ovog članka i/ili obveznici koji utvrde da je u okviru njihovog poslovanja ili djelovanja došlo do povrede odredbi ovog članka dužna su o tome bez odgode obavijestiti Povjerenstvo. Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla, odnosno pravnog akta." Obrazloženje: S obzirom da je posljedica sklapanja pravnog posla koji je protivan odredbama ovog članka ništetnost samog pravnog posla ili akta, smatramo da je potrebno u takvom slučaju propisati obvezu tijela i/ili obveznika da bez odgode o tome obavijesti Povjerenstvo te stoga predlažemo dodati rečenicu u stavak 6. članka 21. kojom se propisuje takva obveza. Ova intervencija je potrebna jer postojećom odredbom ostaje nejasno kako trebaju postupati druge osobe koje uoče kršenje odredbe ovog članka (obveznici i pravne osobe koje stupaju u poslovne odnose). Vidjeti dio obrazloženja uz članak 20. | Nije prihvaćen | Smatramo da ničim ta tijela ili pravne osobe nisu ograničeni u obavještavanju Povjerenstva utvrde li okolnost povrede članka 21. u dosadašnjem tekstu Zakona. Ovime bi se moglo dovesti u dvojbu stvara li se takvom odredbom i nova obveza za takva tijela da paze na te okolnosti. |
| 40 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 21. | U članku 21. predlažemo izmijeniti stavak 1. tako da je obveznik dužan obavijestiti Povjerenstvo ako se radi o stupanju u poslovni odnos poslovnog subjekta u vlasništvu člana obitelji obveznika s tijelom u kojem obnaša dužnost, dok bi u slučaju ako se radi o poslovnom odnosu takvog poslovnog subjekta s trgovačkim društvom ili drugom pravnom osobom kojom je to tijelo osnivač, ta obveza trebala teretiti čelnike tih subjekata, koji su također obveznici. U stavku 5. potrebno je riječi: „mišljenja“ zamijeniti riječima: „cjelokupne dokumentacije“ tako da glasi: „….a najkasnije u roku od 5 dana od dana dostave cjelokupne dokumentacije…“ Obrazloženje: Obzirom da obveznik izravno u izvršavanju svojih ovlasti može utjecati na nastanak poslovnog odnosa tijela javne vlasti u kojem obnaša dužnost s poslovnim subjektom u vlasništvu člana njegove obitelji, te da to nije slučaj kada se radi o poslovnom odnosu s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama kojih je isto tijelo osnivač, jer ovlaštena osoba (čelnik) društva i druge pravne osobe odlučuje o poslovnim odlukama, o čemu obveznik koji obnaša dužnost u tijelu javne vlasti koje je osnivač ne mora imati saznanja, smatramo da bi trebalo različito propisati ove dvije moguće situacije. Obveznika koji obnaša dužnost u tijelu javne vlasti koje je osnivač trebalo bi obvezati da obavještava Povjerenstvo samo ako se radi o poslovnom odnosu s tijelom u kojem obnaša dužnost, jer je tada osobno odgovoran za nastali propust, za što utvrđuje povredi i izriče sankcija, dok bi u drugoj situaciji to bi bila odgovorna osoba trgovačkog društva i druge pravne osobe, ako bi poslovni odnos nastajao s njima. Vezano za stavak 5., rok za donošenje odluke kojom se utvrđuje da su provedene upute Povjerenstva treba dovesti u vezu s danom dostave cjelokupne dokumentacije Povjerenstvu, a ne s danom dostave mišljenja, jer se ocjenom cjelokupne dokumentacije, nastale u provedbi uputa iz mišljenja, utvrđuje je li obveznik postupio u skladu s mišljenjem. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na prijedlog na stavak 1, s obzirom da zabrana iz članka 20 nije proširena i na čelnike drugih društava ili pravnih osoba koji je osnovalo tijelo javne vlasti u kojem obveznik obnaša dužnost iz gore opisanih razloga – komentar 87, ni ovaj se prijedlog ne prihvaća. |
| 41 | DANIEL MAJER | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 21. | Ovo je dosta zbunjujuća odredba. Ako je dobro tumačim. Načelnik općine ako želi narudžbenicom kupiti u jedinoj cvjećarni u općini svijeće i vijenac, mora o tom poslu ranije informirati Povjerenstvo, ako je ista vlasništvo načelnikove sestre. Kako da on zna da će preminuti ugledni član zajednice (npr. bivši načelnik pa da će morati Općina nešto kupiti). Kaže se u prijedlog kako Povjerenstvo bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla, odnosno pravnog akta. Članak 21. ima smisla, ako će se iz definicije „poslovnog odnosa“ maknuti javna nabava, jer to postoji lex specialis - ZJN2016 koji sam sadrži odredbe o sukobu interesa i okolnosti kada je ugovor ništetan. Ovakav prijedlog derogira ZJN 2016 i Direktivu 2014/24/EU EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ. Onemogućava se tržišno natjecanje, jer uključuje Povjerenstvo u postupke javne nabave. Dakle, objavi se Dokumentacija o nabavi na EOJN (otvoreni postupak javne nabave), Povjerenstvo za javnu nabavu sve napravi, da prijedlog odluke da se sklopi ugovor sa firmom s kojom je dužnosnik u sukobu interesa i onda se prije sklapanja ugovora još mora uključiti Povjerenstvo koje s javnom nabavom veze nema? – ovakva pravna situacija sigurno nije održiva ili će egzistirati, ali će se Povjerenstvo proglasiti ne nadležnima za davanje mišljenja ako su postupci javne nabave u pitanju. | Nije prihvaćen | Postojeća definicija poslovnog odnosa je i u dosadašnjem zakonu uključivala javnu nabavu te je zakon također sadržavao predmetnu odredbu o ograničenju poslovanja tijela javne vlasti u kojem obveznik obnaša javnu dužnost s poslovnim subjektom u kojem član obitelji obveznika ima određeni udio. |
| 42 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 20. | Prijedlog izmjene članka 20., stavaka 4. i 5.: "(4) Povjerenstvo će na svojim internetskim stranicama objaviti i redovito ažurirati popis poslovnih subjekata koji podliježu ograničenjima iz stavka 1. i 2. ovog članka. Tijela javne vlasti dužna su objaviti i redovito ažurirati na svojim internet stranicama popis poslovnih subjekata u odnosu na koja ne smiju stupati u poslovni odnos sukladno stavku 1. i 2. ovog članka. Tijela javne vlasti koja nemaju vlastitu internet stranicu dužna su u službenom glasilu objaviti i redovito ažurirati popis poslovnih subjekata u odnosu na koja ne smiju stupati u poslovni odnos, sukladno stavku 1. i 2. ovog članka. Popis iz ovog stavka bit će objavljen i dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti obveznika. (5) Pravni poslovi, odnosno pravni akti koji su sklopljeni, odnosno doneseni protivno odredbama stavka 1. i 2. ovog članka su ništetni. Povjerenstvo će bez odgađanja dostaviti predmet nadležnom državnom odvjetništvu na daljnje postupanje radi utvrđenja ništetnosti pravnog posla, odnosno pravnog akta. Tijela iz stavka 1. ovog članka i/ili obveznici koji utvrde da je u okviru njihovog poslovanja ili djelovanja došlo do povrede odredbi ovog članka dužna su o tome bez odgode obavijestiti Povjerenstvo." Obrazloženje: U članku 20. u stavku 4. zbog jasnoće i lakšeg provođenja teksta zakona predlažemo dodati rečenicu: “Popis iz ovog stavka bit će objavljen i dvanaest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti obveznika.„ S obzirom da je posljedica sklapanja pravnog posla koji je protivan odredbama ovog članka ništetnost samog pravnog posla ili akta, smatramo da je potrebno u takvom slučaju propisati obvezu produljene objave Popisa, radi pojačane svijesti o ovoj zabrani kao što je potrebno omogućiti i drugim osobama (obveznicima/tijelima javne vlasti) da ako sami uoče da je (i omaškom) došlo do kršenja ove odredbe imaju jasnu odredbu kako postupiti (stavak 5. članka 20.). | Djelomično prihvaćen | U odnosu na tekst komentara, izmijenjena je formulacija predloženog teksta uz očuvanje smisla prijedloga. |
| 43 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 20. | U članku 20. iza stavka 2. predlažemo dodati stavak koji bi glasio: „(3) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na poslovne subjekte u kojima je obveznik imao 5% ili više udjela u vlasništvu te ih je u razdoblju od jedne godine prije imenovanja odnosno izbora na javnu dužnost prenio na drugu osobu.“ Obrazloženje: Povjerenstvo smatra da dužnosnik u odnosu na poslovne subjekte u kojima je u razdoblju od jedne godine prije stupanja na dužnost imao 5% ili više udjela u vlasništvu te ih prenio na drugu osobu ne može biti nepristran te da u opisanoj situaciji postoji veliki koruptivni rizik. Naime, smatra kako bi poslovne odnose između tijela javne vlasti u kojima dužnosnici obnašaju dužnost i poslovnih subjekata u kojima su dužnosnici u određenom razdoblju prije stupanja na dužnost imali udjele u vlasništvu zakonom trebalo zabraniti onako kako je to zakonom zabranjeno i za poslovne subjekte u kojima član obitelji dužnosnika ima udjele u vlasništvu, a stekao ih je od dužnosnika u razdoblju od dvije godine prije imenovanja ili izbora na javnu dužnost. Podredno, ukoliko se za poslovne subjekte u kojima je dužnosnik imao 5% ili više udjela u vlasništvu te ih je u razdoblju od jedne godine prije stupanja na dužnost prenio na drugu osobu ne bi propisala zabrana stupanja u poslovne odnose sa tijelom javne vlasti u kojem dužnosnik obnaša dužnost, Povjerenstvo smatra da je nužno barem propisati ograničenje istovjetno ograničenju za poslovne odnose sa poslovnim subjektima u kojima član obitelji dužnosnika ima 5% ili više udjela u vlasništvu, a kako je to propisano člankom 21. Nacrta prijedloga Zakona. | Nije prihvaćen | Stručnom nositelju zakona se ovaj prijedlog ne čini osnovanim. Naime, ukoliko je dužnosnik u roku od godine dana prije stupanja na dužnost prenio (prodao, poklonio) udio od 5% u poslovnom subjektu, zašto bi u odnosu na istog sada bio pristran. Nadalje, posebno ukazujemo na odredbu članka 9. stavka 1 o deklaraciji sukoba interesa, kojom se osigurava transparentnost ukoliko se obveznik i u ovakvim situacijama, nađe u potencijalnom sukobu interesa, kao i stavak 2. istog članka koji regulira izuzeće. |
| 44 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 20. | U članku 20. stavku 1. Povjerenstvo predlaže brisati riječi: „(kapitalu trgovačkog društva)“ te ga proširiti tako da obuhvaća i trgovačka društva i druge pravne osobe čiji je osnivač tijelo javne vlasti u kojem obveznik obnaša dužnost, te brisati stavak 3. Obrazloženje: Imajući u vidu da se zapreka stupanja u poslovni odnos poslovnog subjekta u vlasništvu obveznika odnosi na sve takve poslovne subjekte definirane člankom 5. (npr. obrte, obiteljska poljoprivredna gospodarstva), iz kojeg razloga i formulacija članka 20. stavka 1. započinje riječima: „Poslovni subjekti….“, ista se ne odnosi isključivo na trgovačka društva, zbog čega su riječi „(kapitalu trgovačkog društva)“ nepotrebne. Obzirom da je člankom 21. stavkom 1. propisana obveza obavještavanja u stupanju u poslovni odnos poslovnog subjekta u vlasništvu člana obitelji obveznika s tijelom javne vlasti u kojem obveznik obnaša dužnost, s pravnom posljedicom ništetnosti pravnih poslova, ali i s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama čiji je vlasnik i osnivač to tijelo javne vlasti, u situaciji kada je poveznica slabijeg intenziteta, držimo da bi zabranu stupanja u poslovni odnos poslovnog subjekta u vlasništvu obveznika iz članka 20. stavka 1. trebalo proširiti i na trgovačka društva i druge pravne osobe čiji je osnivač tijelo javne vlasti u kojem obnaša dužnost, gdje je povezanost daleko snažnija, te postoji veći koruptivni rizik, obzirom na mogućnosti korištenja utjecaja obveznika koje proizlaze iz obnašanja javne dužnosti u odnosu na poslovne odluke pravnih osoba osobe koje osniva tijelo javne vlasti u kojem obnaša dužnost. U odnosu na odredbu članka 20. stavka 3., istu smatramo nepotrebnom jer su obveznici podatke o tvrtki, OIB-u i sjedištu poslovnog subjekta u svom vlasništvu dužni navoditi u izvješću o imovinskom stanju koje podnose Povjerenstvu povodom stupanja na dužnost i prestanka obnašanja dužnosti, a dužni su navesti i sve promjene do kojih dolazi u pogledu ovih podataka nastale za vrijeme obnašanja dužnosti u izvješću o imovinskom stanju koje se podnosi povodom promjene. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se dio koji se odnosi na stavak 1 i dodavanje zabrane stupanja u poslovni odnos poslovnog subjekta u kojem obveznik ima 5% udjela ne samo u odnosu na tijelo javne vlasti u kojem obveznik obnaša dužnost već i u odnosu na trgovačko društvo i drugu pravu osobu čiji je osnivač tijelo javne vlasti u kojem obveznik obavlja dužnost. Problem koji se uočava s ovim prijedlogom je u suštini što nije izvjesno da bi obveznik koji drži manji poslovni udio u nekom poslovnom subjektu znao za svaki posao koji bi sklapalo takvo društvo i to ne samo s tijelom vlasti u kojem on obnaša dužnost i, time i postoji mogućnost utjecaja, već u potpuno odvojenim društvima i pravnim osobama koje je osnovalo tijelo javne vlasti u kojem on obnaša dužnost. |
| 45 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 19. | Prijedlog izmjene članka 19., stavka 2. i 3.: "(2) Osoba na koju su prenesena upravljačka prava iz stavka 1. ovoga članka ili posebno tijelo ostvarivat će članska prava i udjele u društvu u svoje ime, a za račun obveznika. Povjerenik se smatra s obveznikom povezanom osobom u smislu članka 5. stavka 1. točke 5. ovog Zakona. (3) Ako trgovačko društvo iz stavka 1. ovog članka putem javnog natječaja ili na drugi način stupa u poslovni odnos s državnim tijelima ili s jedinicama lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ili s trgovačkim društvima u kojima Republika Hrvatska ili jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave ima upravljački udio ili s pravnim osobama kojima je osnivač Republika Hrvatska, o takvom je poslovnom događaju dužno obavijestiti Povjerenstvo. Tijelo u kojem obveznici ovog Zakona obavljaju dužnost može uvjetovati sklapanje poslovnog odnosa s trgovačkim društvom iz stavka 1. ovog članka odnosno odgoditi odluku o stupanju u poslovni odnos do dostave mišljenja Povjerenstva o takvom poslovnom događaju." Obrazloženje: U stavku 2. članka 19. potrebno je ispraviti navođenje osobe iz članka 5. stavka 1. točke 5. jer se radi o očiglednoj grešci i upućivanje na povezanu osobu te predlažemo ispravak stavka na gore navedeni način. U stavku 3. nije navedeno da je moguće stupiti u poslovni odnos s pravnom osobom kojoj je osnivač RH, a koja nije trgovačko društvo te je dan prijedlog dopune te odredbe. Ujedno, nije jasno propisano mora li državno tijelo, trgovačko društvo u većinskom državnom vlasništvu odn. HBOR čekati mišljenje Povjerenstva o mogućem stupanju u poslovni odnos. Kako bismo otklonili nedoumice predlažemo dopunu stavka 3. na sljedeći način: “Tijelo u kojem obveznici ovog Zakona obavljaju dužnost, može uvjetovati sklapanje poslovnog odnosa s trgovačkim društvom iz stavka 1. ovog članka odnosno odgoditi odluku o stupanju u poslovni odnos do dostave mišljenja Povjerenstva o takvom poslovnom događaju.“ Ujedno, komentar za cijeli članak: Ako ovo ograničenje vrijedi za sve poslovne subjekte (obrte, OPG), a ne samo trgovačka društva, tako je potrebno i propisati. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se dio komentara koji se odnosi na dopunu stavka 3. već je i postojeća zabrana prilično stroga uzimajući u obzir da obveznik ima pravo da ga se jednom godišnje obavještava o stanju trgovačkih društava u kojima ima udjele, a svejedno stavkom 3. ima propisanu obvezu o poslovnom događaju iz tog stavka upoznati Povjerenstvo. Daljnje postrožavanje ovakve odredbe na način da obveznik vodi računa o stupanju u poslovni odnos subjekta u kojem ima udio od 5% s pravnom osobom kojoj je osnivač Republika Hrvatska je vrlo upitna u pogledu provedivosti, posebno s obzirom na već spomenuti stavak 4. kojim se obveznik tek jednom godišnje upućuje o stanju trgovačkih društava. Također, Povjerenstvo će reagirati kada i ako bude smatralo potrebnim stoga nije potrebno na ovaj način dopunjavati odredbu. |
| 46 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Članstvo i udjeli obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja, Članak 19. | Odredbu članka 19. Povjerenstvo predlaže brisati, osim odredbe stavka 3. koju predlažemo inkorporirati u članak 20. uz propisivanje izricanja prekršajne sankcije za odgovornu osobu trgovačkog društva i pravnu osobu, ako dođe do propusta obavještavanja Povjerenstvo u stupanju u poslovni odnos, kao i istu dopuniti propisivanjem da Povjerenstvo ustrojava i vodi Registar poslovnih odnosa, koji bi nastali temeljem obavještavanja o okolnostima iz ove odredbe. Obrazloženje: Ovim člankom propisana obveza je nesvrsishodna, jer se prijenosom upravljačkih prava ne ostvaruje bilo koja od propisanih svrha donošenja ZSSI-a, za obveznika je ista otegotna i predstavlja samo trošak kojem je izložen (u pravilu angažira odvjetnika kao povjerenika), a izvršavanje sadržaja upravljačkih prava samo po sebi ne predstavlja koruptivni rizik. Naime, treba razlikovati poslove upravljanja poslovnim subjektom koji proizlazi iz obavljanje funkcije člana uprave poslovnog subjekta u kojoj ulozi se odlučuje o vođenju poslovanja i sklapanju poslova, s vršenjem upravljačkih prava s osnove vlasništva (npr. dokapitalizacija trgovačkog društva, odlučivanje o isplati dividende, imenovanje nadzornog odbora). Obveznici i sada za vrijeme obnašanja dužnosti mogu nesmetano otuđiti svoj poslovni udio ili dionice, a to je nesporno osnovno upravljačko pravo, odnosno izvršavanje sadržaja upravljačkih prava u smislu ove odredbe, pa kada bi se ista konzekventno primjenjivala, obveznik ne bi ni mogao raspolagati poslovnim udjelom u svom vlasništvu, što nije slučaj. Također, osim što je prijenos na povjerenika formalna radnja, ne postoji nikakva mogućnost stvarnog nadzora u pogledu suzdržavanja od izvršavanja upravljačkih prava (davanje uputa, naloga i sl.). Obzirom da se stavak 3. odnosi na obavještavanje Povjerenstva o stupanju u poslovni odnos trgovačkih društava u kojima obveznik ima više od 5% udjela u vlasništvu s državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave) te trgovačkim društvima u kojima imaju upravljački udio, ista doprinosi jačanju transparentnosti takvih poslovnih odnosa te ju je potrebno zadržati. Također smatramo da je potrebno propisati prekršajnu sankciju za odgovornu osobu trgovačkog društva i samo društvo, ukoliko dođe do propusta obavještavanja, jer se radi o izričito definiranoj obvezi koja umanjuje vjerojatnost da će adresati norme sukladno istoj postupiti bez propisivanja kažnjavanja, kao i da je Povjerenstvo nadležno tijelo koje vodi Registar poslovnih odnosa, koji nastaju u smislu ove zakonske odredbe. | Nije prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog da se obriše gotovo čitav sadržaj ovog članka, osim stavka 3., jer se radi o važnom antikorupcijskom alatu koji obveznicima propisuje obvezu da prenesu udjele u trgovačkim društvima za vrijeme obnašanja dužnosti čime se smanjuje mogućnost za povredu Zakona u smislu sukoba interesa. Glede komentara koji se odnosi na stavak 3. ovog članka, upućujemo na odgovor dan u okviru prethodnog komentara u smislu da daljnje postrožavanje ove odredbe nije svrsishodno imajući u vidu sve obveze i zabrane propisane ovim člankom. |
| 47 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima, Članak 18. | Prijedlog novog stavka 6. u članku 18.: "(6) Obveznici mogu zatražiti mišljenje Povjerenstva o članstvu u upravnim tijelima, nadzornim odborima, i ostalim tijelima institucija i udruženja Europske unije kao i ostalih međunarodnih ili stranih institucija ili udruženja te pravnim osobama osnovanim od strane tih institucija ili udruženja ako je takvo članstvo predviđeno ili nije protivno propisima koji uređuju rad obveznika i tijela javne vlasti u kojem obavljaju dužnosti, a ujedno predstavlja posebni državni interes ili interes tijela javne vlasti u kojem obveznik obavlja dužnost. Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje o zahtjevu obveznika." Obrazloženje: Dodaje se novi stavak 6. koji bi omogućio određenu fleksibilnost u postupanju bez narušavanja pravila o sprječavanju sukoba interesa. Namjera je omogućiti obveznicima koji zbog međunarodne/EU uloge tijela javne vlasti u kojima obavljaju dužnost, kao i mogućih posebnih doprinosa interesima RH temeljem članstava obveznika u tijelima institucija, udruženja i pravnim osobama osnovanim od strane tih institucija, da mogu zatražiti od Povjerenstva konkretno mišljenje o mogućnostima imenovanja, temeljeno na pojedinačnom slučaju. Na taj način ne dolazi do situacija kršenja odredbi i načela o upravljanju sukobom interesa, već se omogućava ''case by case'' procjena. Rok koji se predlaže od 15 dana je rok usklađen s člankom 8. i člankom 23. Zakona. | Nije prihvaćen | Predmetna zabrana iz članka 18, odnosi se na članstva u upravnim tijelima i nadzornim odborima trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova te na poslove upravljanja u poslovnim subjektima, a što se razlikuje u odnosu na situacije opisane u komentaru. |
| 48 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima, Članak 18. | U članku 18. predlaže se propisati da članovi uprava trgovačkih društava, koji bi se povodom obnašanja dužnosti smatrali obveznicima, iznimno mogu biti članovi nadzornih odbora povezanih trgovačkih društava, ali bez prava na primanje naknade u toj ulozi, uz propisivanje broja nadzornih odbora u kojima obveznik može istodobno biti. Obrazloženje: Navedeno smatramo potrebnim izričito propisati, jer općenita zabrana obavljanja funkcije u nadzornim odborima trgovačkih društava iz članka 18. stavka 1. ne ostvaruje zakonsku svrhu sprječavanja sukoba interesa u situaciji kada bi obveznik, član uprave društva u većinskom vlasništvu države ili jedinice lokalne ili područne (regionalne) samouprave, obavljao funkciju u nadzornom odboru drugog, temeljem vlasničkog udjela ili drugih okolnosti, povezanog društva, jer se ovdje obveznik ne bi nalazio u konfliktnoj poziciji odlučivanja, što je Povjerenstvo već isticalo kao svoj prijedlog. Ujedno bi se odredio maksimalan broj nadzornih odbora takvih društava u kojima obveznik istodobno može biti član, kako bi mogao kvalitetno i pravodobno obavljati funkciju u nadzornom odboru društva, te propisala zabrana primitka naknade za članstvo u nadzornom odboru. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 49 | Udruga gradova u RH | Članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima, Članak 18. | Pojam „upravno tijelo“ iz ZSSI-a ne postoji u ZTD-u, nego: Organi društva :1. uprava , 2. nadzorni odbor , 3. upravni odbor. Uz stavak 2. - Po položaju je i predsjednik Turističke zajednice i turističkog vijeća, sukladno Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, je li potrebno dodati i to? Nedostaje odredba za upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog interesa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Uz stavak 4. - Nedostaje odredba za upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog interesa jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, da bi stavak 4. imao smisla i poveznicu s prethodnim stavkom 2. Uz stavak 5. - Prijedlog kao kod članka 5., u vezi troškova, u stavku 2. i 5. | Djelomično prihvaćen | Nije potrebno dodavati konkretno predsjednika Turističke zajednice i turističkog vijeća, sukladno Zakonu o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, već je predviđena općenita iznimka od ograničenja u stavku 1. Glede dijela komenatra koji se odnosi na troškove, upućujemo na odogovor na komenatar broj 36. |
| 50 | Udruga gradova u RH | Obavljanje drugih poslova obveznika, Članak 17. | U odnosu na dio o posebnom zakonu, sugestija kao kod čl. 16. Uz stavak 2. - ZLP(R )S je dao mogućnost profesionalnog i volonterskog obnašanja dužnosti izvršnog čelnika, što znači da može obavljati druge poslove u smislu redovitog i stalnog zanimanja i biti u radnom odnosu kod drugog poslodavca. Dužnosnik (državni i lokalni/regionalni) nema radno vrijeme, pa se postavlja pitanje temeljem čega će Povjerenstvo utvrditi da predmetni poslovi ne utječu na zakonito obnašanje javne dužnosti. | Nije prihvaćen | Iznimka za situacije u kojima je obavljanje durgih poslova obveznika predviđena zakonom već je sadržana u stavku 1 članka 17. Glede kriterija koje Povjerenstvo primjenjuje prilikom odlučivanja u konktekstu stavka 2. je pitanje koje se odnosi na praksu Povjerenstva. |
| 51 | Udruga gradova u RH | Naknade obveznika, Članak 16. | Je li dio odredbe o drugoj javnoj dužnosti u nesuglasju s člankom 5., u vezi definicije pojma „primanja obveznika“? Odredba članka 16. je istovjetna članku 12. sada važećeg zakona, osim prve riječi (obveznici umjesto dužnosnici), pa nakon brojnih upita i reagiranja gradonačelnika, smatramo da je potrebno preciziranje i poboljšanje ove odredbe. Povjerenstvo pri davanju mišljenja na upite, zanemaruje dio odredbe osim ako je zakonom drugačije propisano, pa predlažemo precizirati dodavanjem riječi na kraju rečenice, „te ako je obveznik po samom zakonu predsjednik određenog tijela za koje je propisano pravo na naknadu Primjer: Člankom 23. stavkom 3. Zakona o popisu stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj 2021. godine („Narodne novine“ br. 25/20 i 34/21) propisano je da predsjednik Povjerenstva ispostave jest gradonačelnik odnosno općinski načelnik, a ostali članovi imenuju se iz redova predstavnika tijela i stručnih službi gradova i općina na području za koje je Povjerenstvo ispostave osnovano. Člankom 45. Zakona o popisu… propisano je da sudionici Popisa imaju pravo na naknadu za svoj rad, osim ako je isplata naknade u suprotnosti s propisima u Republici Hrvatskoj te je za članove županijskih popisnih povjerenstava, Popisnog povjerenstva Grada Zagreba i Povjerenstava ispostava utvrđena naknada u netoiznosu, jednokratno u iznosu od 5000,00 kuna. U svojoj Odluci od 12. kolovoza 2021., Povjerenstvo navodi: Na temelju članka 12. ZSSI-a, dužnosnik ______, gradonačelnik Grada ____ može uz obnašanje navedene dužnosti obnašati i dužnost predsjednika Popisnog povjerenstva ispostave u _____, ali bez prava na naknadu za obavljanje iste. ……. Odredbama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao niti odredbama Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj 28/10.), nije propisano pravo gradonačelnika i njihovih zamjenika da, pored plaće ili volonterske naknade koju primaju za obnašanje ove dužnosti, primaju i novčanu naknadu za istovremeno obnašanje javne dužnosti predsjednika Popisnog povjerenstva ispostave. Zar su samo ova dva zakona posebni zakoni? Nije li Zakon o popisu stanovništva poseban zakon kojim je pravo na naknadu propisano? Izvršnog čelnika nije nitko pitao želi li biti na toj funkciji, nije ga nitko samovoljno po izboru imenovao, niti je mogao odbiti imenovanje. Dakle, on je predsjednik ex lega. I koja je svrha posebnih zakona, ako je po tumačenjima ZSSI-a ovaj zakon iznad svih? Ili je pak problem u tumačenju? | Nije prihvaćen | Članak 16. već predviđa iznimku u odnosu na opće pravilo - zabranu da se ne smije primati plaća ni naknada za obavljanje druge javne dužnosti, osim ako zakonom nije drugačije propisano, pa smatramo prijedlog dodatka toj odredbi ponavljanjem već propisanog. |
| 52 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Primanje darova, Članak 15. | Prijedlog izmjene članka 15. stavka 3.: "(3) Obveznik smije zadržati samo dar simbolične vrijednosti i to najviše u vrijednosti do/jednako 500,00 kuna od istog darovatelja u tijeku jedne godine. Darove koje odluči ne zadržati, a dozvoljene su vrijednosti i sve darove koji su iznad vrijednosti 500,00 kn obveznik je dužan vratiti darovatelju." Obrazloženje: Predlažemo poboljšanje i pojašnjenje stavka 3. članka 15. zakonskog prijedloga na način da obveznik može zadržati dar u vrijednosti od 500,00 kuna, a koje je zaprimio od istog darovatelja u tijeku jedne godine. Na taj način se onemogućava primanje više darova vrijednosti 500,00 kuna od istog darovatelja. Predlažemo i dužnost vraćanja darova vrijednosti iznad 500,00 kn darovatelju, kada dar nije protokolarne naravi, a s obzirom da takva mogućnost nije predviđena zakonskim prijedlogom te nije jasno postupanje u takvim slučajevima (razlikovanje protokolarnog dara od ''običnog'' dara). | Nije prihvaćen | U prijelaznim i završnim odredbama predviđeno je donošenje Uredbe kojom će Vlada propisati način postupanja s darovima koji su vlasništvo Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog zakona. |
| 53 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Primanje darova, Članak 15. | U članku 4. stavku 4. predlažemo dodati rečenicu: "Pod darom u novcu, vrijednosnicom i dragocjenom kovinom se ne smatra numizmatički novac , prigodni optjecajni kovani novac pakiran u prigodnu ambalažu niti numizmatički komplet." Obrazloženje: Hrvatska narodna banka izdaje numizmatički novac, numizmatičke komplete i prigodni optjecajni kovani novac, čime se uobičajeno obilježavaju važni događaji u povijesti Republike Hrvatske. Ovakav novac upakiran u prigodnu ambalažu uobičajeno se poklanja u službene i protokolarne svrhe te primarno nije namijenjen kao sredstvo plaćanja. Predlažemo ovom dopunom omogućiti da se ovakav novac, kada je prodajna vrijednost ovakvog novca sa ambalažom manja od 500 kuna, može poklanjati obveznicima, čime će se promicati kulturna i povijesna baština Republike Hrvatske. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 54 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Povreda odredbi o podnošenju imovinske kartice, Članak 14. | Povjerenstvo predlaže članak 14. stavak 1. izmijeniti na način da se iza riječi „te članka 12. stavaka 3.i 4. ovog Zakona“ briše riječ i broj „i 4.“, kao i da umjesto riječi „zbog povrede odredbi o imovinskoj kartici.“ stoje riječi „zbog povrede odredbi članaka 10. do 12. ovog Zakona o podnošenju imovinske kartice.“, tako da ista odredba glasi: „(1) Ako obveznik ne ispuni obvezu podnošenja imovinske kartice iz članaka 10. i 11. te članka 12. stavaka 3. ovog Zakona, Povjerenstvo će pokrenuti postupak protiv obveznika zbog povrede odredbi članaka 10. do 12. ovog Zakona o podnošenju imovinske kartice.“ Obrazloženje: Povjerenstvo smatra da nije razvidno kako bi se mogao voditi postupak protiv obveznika zato što nadležno tijelo nije postupilo po zahtjevu Povjerenstva, sukladno članku 12. stavku 4., iz kojega razloga pozivanje na članak 12. stavak 4. nije ispravno. Potrebno je napraviti distinkciju između pokretanja postupka zbog povrede odredaba Zakona o podnošenju imovinske kartice u roku i potpunim i pravilnim popunjavanjem obrasca, koje pokretanje može proizaći iz postupka prethodne provjere, od pokretanja postupka zbog povrede obveze prijavljivanja točnih i potpunih podataka, koji može proizaći iz postupka redovite provjere. Stoga se, s obzirom da se i jedna i druga obveza proteže kroz odredbe članaka 10.-12., predlaže da u članku 14. stavku 1. stoji da se postupak pokreće „zbog povrede odredbi članaka 10. do 12. ovog Zakona o podnošenju imovinske kartice“, a da članak 30. stavak 1. definira da se postupak pokreće „zbog povrede odredbi članka 10. do 12. ovog Zakona o istinitom i potpunom ispunjavanju imovinske kartice.“ Povjerenstvo predlaže u članku 14. stavku 2., riječi „nije potpuno ispunio imovinsku karticu, nije je potpisao ili je nije pravilno ispunio“ zamijeniti riječima „nije podnio na propisanom obrascu i s potpisom ili ovjerom, sukladno članku 11. stavku 1. ovog Zakona ili ako je obrazac imovinske kartice nepravilno i nepotpuno ispunjen“ Obrazloženje: Povjerenstvo predloženu stipulaciju smatra preciznijom i jasnijom, posebno u smislu da se ovdje radi o nepotpunom popunjavanju rubrika obrasca, a ne o nepotpunosti podataka (npr. u smislu da se izostavi jedna nekretnina), što je predmet ispitivanja u redovitoj provjeri. Povjerenstvo predlaže u članku 14. stavku 3., na kraju dodati riječi „u roku koji ne može biti kraći od 8 dana niti duži od 15 dana od dana zaprimanja pisane obavijesti.“ Povjerenstvo predlaže u članku 14. dodati stavak 4. koji bi glasio: „(4) Ako obveznik ne postupi u navedenomu roku iz stavka 2 i 3. ovoga članka, Povjerenstvo će protiv obveznika pokrenuti postupak zbog povrede odredbi o imovinskoj kartici.“ Obrazloženje: Povjerenstvo smatra da je prema sadašnjoj stipulaciji nejasno pokreće li se postupak iz članka 14. stavka 1. nacrta Zakona ako obveznik, na poziv Povjerenstva, ne podnese pravilno i potpuno popunjen obrazac imovinske kartice u smislu članka 14. stavka 2. odnosno ako obveznik iz članka 14. stavka 3. ne podnese imovinsku karticu, a oportuno je precizirati da se postupak pokreće kao i na odrediti dodjeljivanje rok postupanja u obje situacije. | Djelomično prihvaćen | U odnosu na prijedlog na stavak 1., prihvaćena je drugačija formulacija kojom se u suštini prihvaća prijedlog. |
| 55 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Objava imovinskih kartica, Članak 13. | U stavku 2. pogrešno je naveden broj članka 10., riječ je o članku 11. Nadalje, vezano uz odredbu o objavi imovinskih kartica, a i generalno, kao najvažnije ističemo da smatramo da proširenje kruga obveznika primjene Zakona i na adresate koji su posebnim propisima izrijekom isključeni iz primjene propisa koji se odnose na dužnosnike (Zakon o HBOR-u, članak 23.) dovodi te osobe u posebno neravnopravan položaj u odnosu na većinu adresata primjene ovog Zakona, jer u trenutku prihvaćanja funkcija nisu mogli predvidjeti da bi se na njih mogle primijeniti ovakve odredbe. Objavom imovinskih kartica tih obveznika se ne procjenjuje koruptivni rizik njihovih funkcija nego se neizravno procjenjuje njihova obiteljska situacija (nasljedstva, prethodna stjecanja, plaća supružnika i sl). S obzirom na to da je objava podataka o imovini jedan od sastavnih elemenata obavljanja dužnosti dužnosnika, većina ''novih'' obveznika koji nisu dužnosnici, možda i ne bi pristala na ovakve ''uvjete'' posla i dužnosti. U cijelosti razumijemo da odredbe ovog Zakona razdvajaju pojam dužnosnika prema Zakonu o pravima i obvezama dužnosnika od pojma obveznika po ovom Zakonu, no do sada to nije bilo tako (koristio se isti naziv) pa je utoliko jača potreba za zaštitom određenih informacija o životu i imovini ''novih'' obveznika koji nisu znali odnosno nisu mogli pretpostaviti da bi za vrijeme trajanja postojećih dužnosti, mogli biti uključeni u adresate ovog Zakona. Stoga predlažemo da se za nove obveznike (koji ujedno nisu dužnosnici) učini izuzeće od primjene odredbi o javnoj objavi imovinskih kartica, za koje predlažemo da se mogu objaviti samo u slučaju sumnje u sukob interesa, a po provođenju postupka Povjerenstva, gdje bi za slučaj da se utvrdi povreda Zakona, javna objava mogla biti dodatni korektivni element. Svakako predlažemo još jednom procijeniti mogu li se ovakve odredbe kojima se narušava privatnost obveznika odnosno njihovih obitelji uvesti neselektivno, neovisno o tome je li ''novi obveznik'' ujedno i dužnosnik po drugim propisima, te u tom smislu predlažemo izuzeti od javne objave imovinske kartice novih obveznika koji ujedno nisu dužnosnici po drugim propisima, osim u slučaju da je utvrđena povreda ovog Zakona. Za slučaj da naši argumenti ne budu uvaženi, alternativno predlažemo korekciju stavka 2. ovog članka na način da isti glasi: "(2) Podaci o dužnostima i imovini iz članka 11. ovog Zakona, stavka 1.-4. javno su dostupni i objavljuju se bez suglasnosti obveznika, uz iznimku od objave podataka o primanjima njegovog partnera (bračnog i izvanbračnog druga, životnog partnera te formalnog i neformalnog životnog partnera) i podataka o primanjima i imovini malodobne djece." Obrazloženje: Predlažemo dodati ograničenje od objave svih podataka o imovini i primanjima malodobnog djeteta (i malodobno dijete može imati plaću) i podataka o plaći supružnika te brisati dio stavka 2. članka 13. zakonskog prijedloga koji glasi: „ukoliko je isti zaposlen kod poslodavca kod kojeg se podaci o plaći i drugim materijalnim pravima smatraju poslovnom tajnom.“, jer da bi se utvrdilo smije li se objaviti plaća supružnika obveznika trebalo bi provoditi provjere/naknadne kontrole internih akata svih poslodavaca u kojima su zaposleni bračni i izvanbračni drugovi odn. formalni i neformalni životni partneri obveznika, a kojima bi moglo biti propisano smatraju li se podaci o plaći i drugim materijalnim pravima poslovnom tajnom. Tko je zadužen za provjeru tih akata? Molimo pojasniti kako bi se to provodilo. Ako, s druge strane, podatak o plaći nije poslovna tajna i riječ je o tijelu javne vlasti na koje se primjenjuje Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI), podaci o plaći mogu biti dostupni javnosti po odredbama ZPPI-a, na način kako to propisuje ZPPI. Također, ako se objava odnosi na podatke iz članka 11., stavaka 1.-4. - tada je riječ o objavi i podataka i o imovini malodobne djece, a ne samo supružnika. Kao najvažnije ističemo da nije sporna odredba o popunjavanju imovinskih kartica sa svim navedenim podacima i dostava tih podataka Povjerenstvu kao nadležnom tijelu, već neselektivna javna objava. Javna objava tih podataka, a posebno podataka o imovini djece, koju su možda stekla i svojim radom, darovanjem, kao i da je riječ o štednji za školovanje, nema za svrhu upravljanje sukobom interesa. Za slučaj da je riječ o nesrazmjeru primanja i imovine obveznika, Porezna uprava ima nadležnost nad takvom procjenom, a ne javnost. Ovakve odredbe o objavi i ovih vrsta podataka ne služe interesu javnosti i borbi protiv korupcije, već bi trebale biti poznate isključivo nadležnim tijelima, uključujući i Povjerenstvo. | Djelomično prihvaćen | I u dosadašnjem tekstu zakona određeni krug obveznika nije imao status državnih dužnosnika, dapače, stavak 3. članka 3. se i do sada izrijekom referirao na rukovodeće državne službenike kao adresate ovog zakona. Cilj zakona je obuhvatiti sve obveznike koji, sukladno svojoj dužnosti i odlukama koje donose te sredstvima kojima raspolažu, potpadaju pod vrstu dužnosti pod velikim korupcijskim rizikom te je stoga bilo potrebno izrijekom obuhvatiti i obveznike HBOR-a. Što se tiče podataka o primanjima i imovini supružnika, pravilo je da se isti podaci objavljuju, osim u slučajevima kada to nije moguće jer se takvi podaci smatraju poslovnom tajnom kod određenog poslodavca, a nadzor nad pravilnom primjenom ove odredbe i propisane iznimke provodi Povjerenstvo. Javna objava podataka iz imovinskih kartica propisana je zakonom uz izričito navođenje da se neće objaviti podaci koji se odnose na osobna imena maloljetnih i trećih osoba, adrese, brojeve, i druge podatke za koje ne postoji javni interes za objavom, i na koje se primjenjuju odredbe zakonodavstva Europske unije i Republike Hrvatske o zaštiti osobnih podataka. Također napominjemo kako je u radnu skupinu za izradu predmetnog zakona bio uključen i predstavnik Agencije za zaštitu osobnih podataka radi davanja stručnog mišljenja upravo u ovakvim pitanjima. |
| 56 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Objava imovinskih kartica, Članak 13. | Povjerenstvo predlaže u članku 13. stavku 2. riječi „ Podaci o dužnostima i imovini iz članka 10. ovog Zakona, stavka 1.-4.“ zamijeniti riječima „Podaci iz imovinske kartice, osim podataka iz stavka 5. ovog članka,“ Obrazloženje: Povjerenstvo je mišljenja da jezična formulacija predložena u nacrtu novoga Zakona nije jasna jer članak 13. stavak 2. govori o podacima koji predstavljaju sadržaj imovinske kartice, dok se u nacrtu prijedloga Zakona u ovom članku pogrešno upućuje na članak 10. koji definira osnovu za nastanak obveze podnošenja imovinske kartice. Svrsishodno je istaknuti da se objavljuju svi podaci osim osobnih podataka izuzetih od objave. Nadalje, predlažemo da dosadašnji stavak 4. članka 13. postane stavak 5., a da stavak 4. ovog članka sadrži odredbu: „(4) Imovinska kartica podnesena nakon isteka dvanaest mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti javno je dostupna u trajanju 8 dana.„ Obrazloženje: Povjerenstvo smatra potrebnim propisati da se imovinska kartica, podnesena po proteku 12 mjeseci od kraja mandata, nakon što je odobrena u prethodnoj provjeri, objavljuje na kratak rok od 8 dana, jer u suprotnom se gubi svaki smisao ove imovinske kartice. Pored ostalog, s ovim prijedlogom, a imajući u vidu pokretanje postupka zbog povreda članka 10., koji uključuje i obvezu podnošenja imovinske kartice nakon isteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti, povezan je prijedlog Povjerenstva da se člankom 42. stavkom 6. produlji rok za mogućnost pokretanja postupka za povrede koje se mogu počiniti tek nakon kraja mandata, a ova se može počiniti tek nakon više od 12 mjeseci od kraja mandata. | Djelomično prihvaćen | Rok za javnu objavu imovinske kartice obveznika koja se podnosi dvanaest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti propisan je u trajanju od devedeset dana umjesto predloženih osam dana. Naime, osam dana se smatra prekratkim rokom za ostvarenje cilja transparentnosti imovinske kartice obveznika. |
| 57 | IVAN ZIDAREVIĆ | Objava imovinskih kartica, Članak 13. | Pozdravljam prepoznavanje životnih partnera, formalnih i neformalnih, u navedenom članku. Takođe, usled ustavne zaštite ličnih podataka, pozdravljam i da primanja bračnih i izvanbračnig drugova i životnih partnera obveznika ne budu javno objavljeni ukoliko je to poslovna tajna poslodavca. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 58 | DANIEL MAJER | Objava imovinskih kartica, Članak 13. | Nije se u dovoljnoj mjeri zaštitilo osobne podatke i maloljetne osobe, niti bračnog druga. Npr. ne postoji nikakav javni interes da se OBJAVLJUJU podaci o nekretninama bračnog druga, posebno ako je to nasljedstvo ili dar i to stečen prije braka. Predlagatelj zakona MORA reći što je svrha odredbi o javnoj objavi imovine. Obrazloženje uz Zakon Uz članke 12.-14. to ni na koji način ne čini, zbog čega je obrazloženje manjkavo pa ga treba izmijeniti ili treba izmijeniti zakonske odredbe. Ne objavljuje se imovina svih kandidata koji sudjeluju na izborima (ili u natječajima za ravnatelje), već samo izabranih osoba pa javni interes u tom smislu da građani vide koga biraju u ovoj situaciji ne postoji. Stoga, kada netko već bude izabran onda nema smisla na Internet stranici Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa objavljivati imovinu dužnosnika stečenu PRIJE stupanja na dužnost. Ne samo njegovu osobnu imovinu nego i žene, djece, stečenu nasljedstvom i dr. zakonom propisano. Na ovaj način i kriminalcima postaje dostupna informacija o cjelokupnoj imovini pa i dužnosnik i članovi njegove obitelji mogu postati metom istih. Gdje je tu zaštita privatnosti djece dužnosnika ili njihovih roditelja koji su im nešto ostavili u nasljedstvo ili roditelja bračnog druga? Javni interes postoji samo da se vidi koliko je neki dužnosnik stekao imovine za vrijeme trajanja dužnosti. Smatram da javno objavljivanje treba biti dopušteno samo za onu imovinu koju je dužnosnik stekao u to vrijeme. S aspekta ustavnosti, ovakvo zakonsko rješenje je jasno i precizno formulirano, a njegovi učinci izvjesni i predvidljivi. Kandidati na sve javne dužnosti takvo zakonsko rješenje moraju prihvatiti žele li obnašati te dužnosti. Ne pristaju li na zakonsko rješenje mogu slobodno odlučiti da se ne kandidiraju za te dužnosti odnosno odbiti imenovanje. Međutim, postavlja se pitanje primjene zakona na one koji su izabrani na mjesto npr. ravnatelja ŽUC-a prije stupanja zakona na snagu; ostaje nejasno, hoće li odlučiti dati otkaz ići na „ulicu“ ili su prisiljeni dostaviti imovinske kartice? - Predlagatelj zakona morao bi u prijelaznim i završnim odredbama definirati da oni koji su izabrani/imenovani prije stupanja na snagu ovog zakona, imovinske kartice dostavljaju sukladno zakonu koji je važio na dan izbora/imenovanja. U ovom članku, a posebno u obrazloženju zakonskih odredbi „…»treba imati na umu da suviše drastična regulacija sukoba interesa može imati upravo suprotne učinke te čak i odvratiti potencijalne nositelje javnih dužnosti od kandidiranja i preuzimanja javnih dužnosti.« - To je tvrdnja koju su regulatori društvenih odnosa dužni uzeti u obzir. …za pravilnu procjenu svrsishodnosti i dugoročnih društvenih posljedica koje bi takvo rješenje moglo uzrokovati odgovornost snose za to nadležna tijela, a ne Ustavni sud.“ (izvor: Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske Broj: U-I-2414/2011, U-I-3890/2011, U-I-4720/2012 od 7. studenoga 2012.) | Nije prihvaćen | Što se tiče podataka o primanjima i imovini supružnika, pravilo je da se isti podaci objavljuju, osim u slučajevima kada to nije moguće jer se takvi podaci smatraju poslovnom tajnom kod određenog poslodavca, a nadzor nad pravilnom primjenom ove odredbe i propisane iznimke provodi Povjerenstvo. Javna objava podataka iz imovinskih kartica propisana je zakonom uz izričito navođenje da se neće objaviti podaci koji se odnose na osobna imena maloljetnih i trećih osoba, adrese, brojeve, i druge podatke za koje ne postoji javni interes za objavom, i na koje se primjenjuju odredbe zakonodavstva Europske unije i Republike Hrvatske o zaštiti osobnih podataka. Također napominjemo kako je u radnu skupinu za izradu predmetnog zakona bio uključen i predstavnik Agencije za zaštitu osobnih podataka radi davanja stručnog mišljenja upravo u ovakvim pitanjima. Nadalje, napominjemo kako obveza podnošenja imovinske kartice počinje od dana stupanja na dužnost obveznika, a ne prije stupanja na dužnost. U odnosu na navođenje podataka o imovini stečenoj prije stupanja na dužnost, postoji korupcijski rizik za vrijeme trajanja dužnosti i u odnosu na te situacije pa je stoga potrebno transparentno navesti propisane podatke. |
| 59 | PEĐA GRBIN | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | U sadržaj imovinske kartice potrebno je dodati rubriku interesna povezanost u kojoj će se unaprijed deklarirati interesna povezanost obveznika koja proizlaze iz članstva u organizacijama/udrugama, s određenim osobama ili interesnim grupama kako bi Povjerenstvo, ali i šira javnost, mogla analizirati i propitivati pojedine odluke i postupanja obveznika koja mogu biti ili su povezana sa subjektima s kojima je obveznik interesno povezan. | Nije prihvaćen | Ukazujemo da je člankom 11. stavkom 3. već predviđena obveza prijave podataka u imovinsku karticu “o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama” te je isti podatak javan pa nema potrebe dodatno deklarirati iste okolnosti. |
| 60 | Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | Članak 11 Ovaj članak traži da se u imovinskoj kartici deklariraju sve djelatnosti koje je obveznik obavljao dvije godine prije stupanja na dužnost. U Europskoj komisiji takva obaveza postoji za djelatnosti deset godina unatrag, pa bi takvo rješenje trebalo primijeniti i ovdje. Radi cjelokupnog sagledavanja imovinskog i dohodovnog položaja obveznika, članak bi trebao uključiti i obavezu prijavljivanja prijenosa i darivanja nekretnina i druge imovine iznad određene vrijednosti u posljednjih deset godina, kao i ostvarena prihoda pretvaranjem poljoprivrednog i sličnog zemljišta u građevinsko. | Nije prihvaćen | Budući da se komentar sadržajno ponavlja, ukazujemo na odgovore na komentare br. 1 i br.10. |
| 61 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | Prijedlog izmjene odredbe članka 11., stavka 1. na sljedeći način: "(1) Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja. Ovjera tijela u kojem obveznik obnaša dužnost odnosi se na podatke o novčanim primicima koje obveznik ostvaruje s osnove obnašanja javne dužnosti u tom tijelu, osim naknada putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti." Obrazloženje: Predlaže se dodati rečenicu u stavak 1. članka 11. zakonskog prijedloga iz razloga što tijela koja su obvezna ovjeravati imovinsku karticu obveznika (tijelo u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, npr. HBOR) ne raspolažu drugim podacima osim podataka o novčanim primicima. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se dodavanje rečenice kojim se precizira na koji krug podataka se odnosi ovjera obraca imovinske kartice budući da stručni nositelj, propisujući ovjeru istog obrasca, nema na umu ovjeru prijavljenih podataka, budući da se radi o osobnoj obvezi obveznika da istinito navede predmetne podatke, već tijelo ovjerava potpis obveznika. Ostatak prijedloga je prihvaćen uz nešto drugačiju formulaciju, ali uz očuvanje smisla odredbe. |
| 62 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | Vezano uz stavak 4. i 6. dajemo opći komentar: Ukoliko se podaci o primanjima obveznikova partnera prema aktima njegovog poslodavca smatraju poslovnom tajnom, partner se prema tom poslodavcu obvezao na čuvanje podataka o plaći kao podatku koji predstavlja poslovnu tajnu poslodavca. U tom slučaju otkrivanjem ovog podatka bilo obvezniku bilo Povjerenstvu izlaže tog partnera kršenju obveza iz radnog odnosa a time i potencijalnom otkazu zbog skrivljenog ponašanja. Mišljenja smo da je potrebno adekvatno adresirati ovaj problem te podatke o plaći partnera, kada bi partner isto bio spriječen otkriti radi dužnosti čuvanja poslovne tajne, ili izuzeti od obveze navođenja u imovinskoj kartici, ili zadržati ali u Zakonu predvidjeti zaštitni mehanizam, tj. odredbu da radi otkrivanja ovog podatka obvezniku radi dostave istog Povjerenstvu, partner ne može snositi štetne posljedice kod poslodavca radi otkrivanja poslovne tajne. | Prihvaćen | Prihvaća se - navedena odredba uvedena je u članak 13. stavak 4. |
| 63 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | Predlažemo izmijeniti članak 11. stavak 1. na način da se precizira da se ovjera obrasca imovinske kartice od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost odnosi na podatke tog tijela. Obrazloženje: Tijelo u kojem obveznik obnaša javnu dužnost je u mogućnosti ovjeriti popunjeni obrazac imovinske kartice samo u odnosu na podatke tog tijela, odnosno ovjerom potvrditi da je obveznik unio ispravne podatke o plaći koju u tom tijelu ostvaruje i sl. Tijelo u kojem obveznik obavlja javnu dužnost ne može ovjeravati, odnosno potvrđivati istinitost ostalih podataka o obvezniku koji su osobne prirode kao niti podataka o njegovom partneru i malodobnoj djeci. Predlažemo dopuniti članak 11. stavak 11. na način da se briše riječ "pravovremeno" te na kraju rečenice dodaju riječi: "putem objave na internetskim stranicama Povjerenstva najkasnije 15 dana prije primjene navedene promjene". Obrazloženje: Nejasno je na koji način će Povjerenstvo obveznike obavijestiti o promjenama u obrascu i pravilima za podnošenje imovinskih kartica kao i što se podrazumijeva pod time da će ih obavijestiti "pravovremeno". Predlažemo navedeno jasnije propisati. | Djelomično prihvaćen | Poslodavac ovjerava potpis podnositelja imovinske kartice, a nije potrebno da izvršava provjeru upisanih podataka za čiju točnost odgovara podnositelj imovinske kartice. |
| 64 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | U članak 11. stavak 6. podstavak 5. nacrta prijedloga Zakona predlažemo dodati pojašnjenje slijedom kojeg bi ista odredba glasila : „- novčanoj štednji i kriptovalutama obveznika, njegovog partnera i malodobne djece čiji je ukupni iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto prihoda obveznika, “ Obrazloženje: Povjerenstvo ukazuje da je prema definiciji štednje u važećem Zakonu, a koje ja ostala ista u nacrtu prijedloga Zakona (osim dodavanja kriptovaluta), bilo dvojbeno nastaje li obveza prijave štednje kad je zbroj ušteđenih iznosa koji glase na obveznika, partnera i malodobnu djecu jednak jednogodišnjem iznosu neto prihoda dužnosnika (obveznika) ili tek kad zasebni iznosi štednje ovih osoba dosegnu navedeni iznos, a u tom slučaju se postavljalo pitanje je li namjera zakonodavca bila zapravo da se partnerova štednja uspoređuje s dužnosnikovim ili njegovim prihodima. Povjerenstvo smatra da je jednogodišnji neto prihod samog dužnosnika dovoljno veliki iznos koji bi trebao biti cenzus za obvezu prijave ukupne štednje tj. zbrojenih iznosa štednje obveznika, njegovog partnera i malodobne djece u redovnim valutama i kriptovalutama. Podrazumijeva se da obveznici mogu prijaviti i manje iznose štednji. | Nije prihvaćen | Smatra se da je postojeća odredba dovoljno jasna. |
| 65 | MARKO MATIĆ | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | U odnosu na čl. 11. st. 6. toč. 1.: Zakon o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 34/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, 98/19) ne poznaje izraz „denacionalizacija“, osobito jer imovina na koju se odnosi predmetni Zakon nije samo nacionalizirana da bi bila denacionalizirana nego je i konfiscirana ili oduzeta agrarnom reformom ili nekim drugim propisima, slijedom čega je ispravan naziv postupka, i u skladu s nazivljem Zakona, "postupak naknade za imovinu koja je prijašnjim vlasnicima oduzeta od strane jugoslavenske komunističke vlasti, a koja je prenesena na općenarodnu imovinu, državno, društveno ili zadružno vlasništvo". | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 66 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | U članku 11. stavku 2. potrebno je izmijeniti odredbu nakon riječi „popustio podnijeti u roku“, na način da se brišu riječi „a naknadne bitne promjene, nastale do vremena podnošenja imovinske kartice, dužan je prijaviti u novoj imovinskoj kartici.“, a da odredba glasi : „ (2) Ako obveznik podnosi imovinsku karticu nakon isteka rokova propisanih stavkom 2. i 3. ovoga članka, dužan je podnijeti imovinsku karticu sa stanjem na zadnji dan roka za podnošenje imovinske kartice koju je propustio podnijeti u roku, dok se imovinska kartica iz stavka 4. ovog članka podnosi uvijek sa stanjem na zadnji dan prethodne godine.“ Obrazloženje: Odredbama članka 10. stavka 4. nacrta prijedloga Zakona, dosadašnju imovinsku karticu povodom promjene koja se podnosila istekom godine, ako je do promjene došlo, zamijenila je imovinska kartica koja se podnosi obavezno za prethodnu godinu, bez obzira je li bilo u toj godini bitne promjene u imovini ili nije. Bitno je istaknuti da se prijavljuje imovinsko stanje s kraja one godine za koju se podnosi imovinska kartica. U članku 11. stavku 3. iza riječi „djelatnosti koju je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine“ dodati riječi „ i u razdoblju dvanaest mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti“ na način da isti glasi: Obrazloženje: Potrebno je zakonom propisati pravnu osnovu za obvezu prijave podataka o poslovima koje je dužnosnik obavljao u razdoblju nakon prestanka obnašanja dužnosti, a koje treba prijaviti u imovinskoj kartici povodom isteka 12 mjeseci nakon prestanka obnašanja dužnosti. U članku 11. stavku 6. alineji 1. nakon riječi „nekretninama“ dodati riječi „u knjižnom i izvanknjižnom vlasništvu“, Obrazloženje: Povjerenstvo smatra da je dvojbena potreba isticanja različitih pravnih osnova stjecanja nekretnina, s obzirom da se treba prijaviti vlasništvo nekretnina bez obzira na način odnosno osnovu stjecanja nekretnina, ali, ukoliko se i navode osnove stjecanja kao u sadašnjem Zakonu kao i u prijedlogu nacrta novoga Zakona, da je bitno istaknuti da je da se prijavljuje i knjižno i izvanknjižno vlasništvo (odnosno za čije stjecanje postoji neka od osnova koje se navode, ali koje još nije uknjiženo). Članak 11. stavak 8. predlažemo izmijeniti na način da se iznos 50.000,00 kuna pojedinačne vrijednosti pokretnina zamijeni s, dosadašnjim, iznosom 30.000,00 kuna Obrazloženje: Povjerenstvo smatra da je cenzus vrijednosti pokretne imovine koja se mora prijaviti, postavljen nacrtom prijedloga Zakona, prevelik te da je cenzus iz važećeg Zakona primjeren svrsi imovinske kartice. U članku 11. stavku 9. Povjerenstvo predlaže dodati određene opće odredbe o vrsti podataka koji se prijavljuju u imovinskoj kartici (označeni podebljano), slijedom čega bi isti glasio: „(9) U odnosu na imovinu u smislu stavka 5. i 6. ovog članka, obveznici su dužni u imovinskoj kartici prikazati podatke o opisu i približnoj vrijednosti imovine, načinu i vremenu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina, isplatiteljima primitaka i osobama prema kojima postoji obveza i potraživanje, kao i druge podatke nužne za usporedbu s podacima pribavljenim u postupku iz članka 28. ovog Zakona.“ Obrazloženje: S obzirom da je potrebno da zakonske odredbe okvirno pokrivaju podatke koje je potrebno navesti u obrascu, Povjerenstvo smatra da je potrebno dodatno osnovnim pojmovima definirati koji se imovinski podaci prikazuju u imovinskoj kartici, kako pojedine rubrike ne bi bile dvojbene. Tako npr. pojam „opis imovine“ pokriva podatak o iznosu primitka, duga, potraživanja ili štednje, vrsti i površini nekretnine i veličini suvlasničkog udjela ili veličini udjela u temeljnom kapitalu trgovačkog društva i broju dionica. Pojam vrijeme stjecanja pokriva već postojeće traženje podatka o razdoblju u kojem se prima određeni redoviti, povremeni ili jednokratni primitak te podatak godine nastanka duga, ali i preporučeno dodavanje godine stjecanja nekretnine i pokretnine. Potrebno je istaknuti isplatitelje primitaka i osobe prema kojima postoji obveza i potraživanje jer dužnosnici ne prijavljuju od koga su stekli pokretnine i nekretnine (osim kod nasljeđivanja). Ujedno je potrebno općenito istaknuti da je potrebno prijaviti i određene podatke na temelju koje se može identificirati imovina u postupku redovite provjere, a koji će se detaljno definirati u Pravilniku. Povjerenstvo predlaže izmijeniti stavak 10. članka 11. na način da isti glasi: „(10) Obrazac imovinske kartice iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Povjerenstvo Pravilnikom, kojim će detaljnije utvrditi podatke iz stavaka 3. do 9. ovog članka, koji se prijavljuju u obrascu te koji dio obrasca se obavezno objavljuje, a koji je isključen od objave, sukladno članku 13. stavcima 2. i 4. ovog Zakona.“ Obrazloženje: Povjerenstvo smatra da je potrebno istaknuti da je Pravilnik podzakonski propis kojim se precizira koje konkretno podatke obrazac sadrži, ali i da je jasno da se radi o podacima koji su u osnovi definirani odredbama stavaka 3.-9. o sadržaju imovinske kartice, a ne nekim drugim podacima. U pogledu definiranja koji je dio obrasca javni, a koji nije, smatramo svrhovitim uputiti na odredbe članka 13. | Djelomično prihvaćen | Zahtjev da se dopuni stavak 9. u smislu opisanih dodatnih podataka nije prihvaćen u cijelosti budući da nije prihvatljiv dio koji sadrži otvorenu formulaciju kojom Povjerenstvo može zatražiti i druge nespecificirane podatke. |
| 67 | IVAN ZIDAREVIĆ | Sadržaj imovinske kartice, Članak 11. | Pozdravljam prepoznavanje životnih partnera, formalnih i neformalnih, u navedenom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 68 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Obveza podnošenja imovinskih kartica, Članak 10. | Članak 10. stavak 4. predlažemo izmijeniti na način da se zadrži trenutno uređenje koje predviđa obvezu podnošenja imovinske kartice jednom godišnje ako je došlo do bitne promjene imovinskog stanja obveznika. Obrazloženje: Mišljenja smo da je dosadašnje uređenje bilo dostatno da se ispuni svrha podnošenja imovinske kartice, a to je da se ostvari transparentnost, a time i kontrola imovinskog stanja obveznika koje mora korespondirati sa njegovim legitimnim prihodima i primicima. Uvođenjem obveza podnošenja imovinske kartice za godine trajanja mandata kada kod obveznika ne dolazi do bitne promjene njegovog imovinskog stanja samo se povećava administriranje poslova i na strani obveznika i na strani Povjerenstva, a bez pozitivnog učinka na zaštićene interese koji se ovim člankom štite. Također se povećava i administriranje poslodavaca obveznika koji je dužan ovjeriti imovinsku karticu, a time i izvršiti provjeru ispravnosti upisanih podataka, čime se povećava administrativno opterećenje svih javnopravnih tijela u kojima obveznik obavlja poslove. U članku 10. predlažemo brisati stavak 6. Obrazloženje: Guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri za obavljanje poslova dužnosnika sa Hrvatskom narodnom bankom sklapaju ugovor o radu. Mišljenja smo da je predloženo rješenje protivno Zakonu o radu kojim je kao osnovno pravo iz radnog odnosa navedeno da zaposlenik ima pravo na plaću za obavljeni rad. Također, uskrata plaće radi neizvršavanja obveze na podnošenje imovinske kartice nacionalnom nadležnom tijelu (Povjerenstvu) pri čemu guverner, zamjenik guvernera ili viceguverner izvršava sve svoje radne obveze dužnosnika prema Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci, ugovoru o radu sklopljenom sa Hrvatskom narodnom bankom kao i prema Statutu ESSB i ESB-a, može se ocijeniti kao protivno zahtjevima personalne neovisnosti središnje banke uređenoj Statutom ESSB i ESB-a. | Nije prihvaćen | Godišnjim propisivanjem obveze podnošenja imovinske kartice, otklanjaju nedoumice definiranja bitne promjene imovinskog stanja i roka za prijavu tog podatka. Napominjemo kako je i do sada bilo propisano da se imovinska kartica podnosi istekom godine u kojoj je bitna promjena imovinskog stanja nastupila. |
| 69 | Gong | Obveza podnošenja imovinskih kartica, Članak 10. | Predlažemo da se u stavku 4. članka 10. razmotri formulacija da se imovinske kartice ažuriraju kod nastupanja promjene, ali da to mora biti unutar nekog zadanog roka. Trenutna formulacija, s obvezom jednogodišnjeg ažuriranja kartice, bez obveze da se promjena unese pravovremeno, može dovesti do nepotpunog prikazivanja tijeka imovinskog stanja dužnosnika u promatranoj godini. | Nije prihvaćen | Godišnjim propisivanjem obveze podnošenja imovinske kartice, otklanjaju nedoumice definiranja bitne promjene imovinskog stanja i roka za prijavu tog podatka. Napominjemo kako je i do sada bilo propisano da se imovinska kartica podnosi istekom godine u kojoj je bitna promjena imovinskog stanja nastupila. Nadalje, propisivanje da se ažuriranje imovinske kartice podnosi kod bilo koje promjene nije ekonomična imajući u vidu da promjene u imovinskoj kartici se mogu odnositi i na visinu plaće koja može varirati ovisno o primjerice korištenju bolovanja. Nadalje, vrijednost vrijednosnih papira i kriptovaluta može varirati i na dnevnoj razini, stoga je predloženo rješenje optimalno u kontekstu pravne sigurnosti i u smislu definiranja obveza za obveznike ovog zakona, ali imajući u vidu i kapacitete Povjerenstva koji će biti dodatno opterećeni proširenjem kruga obveznika. |
| 70 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Obveza podnošenja imovinskih kartica, Članak 10. | U članku 10. stavku 1. Povjerenstvo predlaže iza riječi „su dužni“ dodati riječi „, bez obzira obnašaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno,“ U članku 10. stavku 3., Povjerenstvo predlaže brisati riječi „bez obzira obnašaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno“ Obrazloženje: Povjerenstvo drži da isticanje neovisnosti obveze podnošenja imovinske kartice o načinu obnašanja dužnosti treba biti u općoj odredbi, a ne samo u stavku 3. članka 10., s obzirom da ta neovisnost vrijedi za sve osnove podnošenja imovinske kartice, a ne samo u odnosu na obvezu podnošenja imovinske kartice povodom ponovnog izbora ili imenovanja na istu dužnost. | Djelomično prihvaćen | U suštini je usvojen komentar Povjerenstva uz nešto drugačiju formulaciju. U stavku 1. dodana je formulacija “bez obzira obnašaju li dužnost profesionalno”, koja se smisleno odnosi i na situacije koje je naznačilo Povjerenstvo. |
| 71 | Udruga gradova u RH | Obveza podnošenja imovinskih kartica, Članak 10. | Ovdje nam se postavilo pitanje tko će to i na koji način zabraniti? I što ako obveznik ipak primi plaću? | Primljeno na znanje | Odredba je brisana. |
| 72 | IVAN ZIDAREVIĆ | Obveza podnošenja imovinskih kartica, Članak 10. | Pozdravljam prepoznavanje životnih partnera, formalnih i neformalnih, u navedenom članku. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 73 | DANIEL MAJER | Obveza podnošenja imovinskih kartica, Članak 10. | St. 4. i 5. u koliziji su sa st. 2. i 3.? Potpuno je nepotrebno da se jednom godišnje podnosi imovinska kartica; svrha je vidjeti imovinu prije stupanja na dužnost i nakon. Posebno je diskriminatorna odredba st. 5., jer ako je netko dostavio imovinsku karticu nakon 30 dana od prestanka dužnosti, što bi podnosio i nakon godinu dana? To što je netko stekao nakon odlaska, ne može biti više predmet interesa ni Povjerenstva ni javnosti, a ako je stekao na nezakonit način tu je DORH. Ne može se zakon donositi s pretpostavkom da su svi dužnosnici kriminalci, upravo suprotno. St. 6. je neustavan. Tu se vjerojatno i mislio na dio plaće, sukladno čl. 51. – ako je tamo propisano, ne treba i ovdje, posebno ne na ovakav način. | Nije prihvaćen | Stavci 4. i 5. nisu u koliziji sa stavcima 2. i 3. jer ne reguliraju iste situacije. U kontekstu primjedbe na podnošenje imovinske kartice jednom godišnje napominjemo kako je u kontekstu sprječavanja sukoba interesa potrebno pratiti promjene u imovine ne samo tijekom obnašanja javne dužnosti, nego i u određenom periodu nakon završetka obnašanja dužnosti zbog korupcijskog rizika u tom periodu. |
| 74 | Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju, Članak 9. | Članak 9, stavak 1 Ovim člankom se uvodi obaveza prijavljivanja potencijalnog sukoba interesa ako se pojavi, no pritom se upotrebljava se nejasna formulacija „na odgovarajući način“. To je potrebno pojasniti, kao što treba i navesti da se takva deklaracija podnosi Povjerenstvu. Članak 9, stavak 2 U drugom stavku se navodi da obveznik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka, ne samo ako utječu na njegov vlastiti poslovni interes, nego i poslovni interes s njim povezanih osoba te poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. Ograničenje bi trebalo proširiti i na poslovne subjekte s kojima su obveznik i povezane osobe bile u značajnijim poslovnim odnosima. Značajniji poslovni odnosi mogu se definirati, među ostalim, putem udjela vrijednost transakcija u prihodima obje strane. | Nije prihvaćen | Budući da se komentar sadržajno ponavlja, ukazujemo na odgovore na komentare br. 1 i br.10. |
| 75 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju, Članak 9. | Potrebno je jasnije propisati postupanje u slučaju deklariranja potencijalnog sukoba interesa te naznaku kome se treba deklarirati ta vrsta sukoba interesa. S obzirom na to da obrazloženje Zakona navodi da je riječ o deklariranju svim prisutnima u slučaju kolektivnog odlučivanja, molimo tako i pojasniti u odredbi. U stavku 2. je propisana zabrana sudjelovanja u donošenju odluka koje utječu na vlastiti poslovni interes ili poslovni interes povezanih osoba ili poslodavca, dok je osobni interes obveznika izostavljen. Znači li to da u slučajevima kada odluke utječu na osobni interes fizičke osobe koji nije ujedno i poslovni interes da se takva situacija neće morati deklarirati te da se obveznik neće morati izuzeti iz donošenja odluka. | Nije prihvaćen | Upravo iz razloga što se može raditi o različitim kontekstima u okviru kojih je potrebno deklarirati sukob interesa, nije svrsishodno na takav način precizirati odredbu Obveza deklariranja obuhvaća situacije u kojima se ostvari potencijalni sukob interesa koji je definiran sukladno članku 2 te predstavlja širi obuhvat situacija od onih obuhvaćenih stavkom 2. istog članka koji predviđa strogu uputu obvezniku kako da postupi u vrlo određenoj situaciji. |
| 76 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju, Članak 9. | Članak 9. stavak 1. predlažemo doraditi na način da se jasnije propiše što se podrazumijeva pod pojmom "deklariranje na odgovarajući način". Također predlažemo propisati kome i kada je obveznik dužan deklarirati potencijalni sukob interesa. Obrazloženje: Odredba je nejasna te može dovesti do nejasnoće u primjeni, a time i do nejednake primjene u praksi, što je osobito opasno jer se radi o odredbi za čije je kršenje propisano i kažnjavanje obveznika. Nejasno je kome je obveznik dužan deklarirati potencijalni sukob interesa (da li viceguverner kao član Savjeta Savjetu kada se radi o odluci iz nadležnosti Savjeta, ili viceguverner guverneru kada se radi o odluci iz nadležnosti guvernera) kao i kada ga je dužan deklarirati. Također je nejasno što znači deklarirati na odgovarajući način (npr. da li je odgovarajuće da obveznik samo navede da se odluka odnosi na poslovni interes njegove kćeri, ili bi bilo potrebno da obveznik ukratko navede o kakvom poslovnom interesu se radi, ili nešto treće), te bi bilo korisno odredbu precizirati. | Nije prihvaćen | Upravo iz razloga što se može raditi o različitim kontekstima u okviru kojih je potrebno deklarirati sukob interesa, nije svrsishodno na takav način precizirati odredbu. Ddeklariranje na odgovarajući način može podrazumijevati deklariranje prisutnim članovima kolektivnog tijela usmeno ili primjerice deklariranje na zapisnik ili na drugi odgovarajući način. Isto se odnosi i u kontekstu kome i kada je obveznik dužan deklarirati sukob interesa, budući se može raditi o različitim situacijama u kojima bi, ovisno o kontekstu, i drugačija rješenja bila primjenjiva i prikladna. |
| 77 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju, Članak 9. | Članak 9. stavak 2. predlažemo izmijeniti na način da se osim u slučaju donošenja odluka dužnosnik dužan izuzeti i u slučaju sklapanja ugovora. Nadalje, članak 9. stavak 2. potrebno je izmijeniti u dijelu na način da isti glasi: „ Ako nije drugačije propisano zakonom, obveznik ne smije u obnašanju dužnosti donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka ili sklapati ugovore koje utječu na: a) njegov poslovni i privatni interes ili poslovni i privatni interes s njim povezanih osoba, b) poslovni i privatni interes poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost.“ | Djelomično prihvaćen | Smatramo da se odredba članka 9 treba čitati u cijelosti. Naime, obveza deklariranja obuhvaća situacije u kojima se ostvari potencijalni sukob interesa koji je definiran sukladno članku 2 te predstavlja širi obuhvat situacija od onih obuhvaćenih stavkom 2. istog članka koji predviđa strogu uputu obvezniku kako da postupi u vrlo određenoj situaciji. |
| 78 | Udruga gradova u RH | Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju, Članak 9. | Zakon propisuje nadležnosti obveznika, tj. obveznikovo pravo i dužnost, ne regulirajući njegov vlastiti ili poslovni interes….., što znači da je dio rečenice Ako nije drugačije propisano zakonom, praktično suvišan, odnosno bespredmetan. Kod ovakve odredbe, obveznici će morati često pitati Povjerenstvo za mišljenje. | Nije prihvaćen | Smatramo da se odredba članka 9 treba čitati u cijelosti. Naime, obveza deklariranja obuhvaća situacije u kojima se ostvari potencijalni sukob interesa koji je definiran sukladno članku 2 te predstavlja širi obuhvat situacija od onih obuhvaćenih stavkom 2. istog članka koji predviđa strogu uputu obvezniku kako da postupi u vrlo određenoj situaciji. Glede dijela koji kaže “ukoliko nije drugačije predviđeno zakonom” navodimo kako je predlagatelj zakona imao u vidu situacije gdje nije moguće izuzimanje obveznika po samom Zakonu. |
| 79 | DANIEL MAJER | Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju, Članak 9. | St. 2. t. b) je prerestriktivno, jer može se dogoditi da je dužnosnik (npr. gradonačelnik) radio kod poslodavca koji je usko vezan za rad JLS – npr. u nekom gradskom poduzeću – što će se gradonačelnik onda stalno nešto izuzimati, a može biti i da je po funkciji skupština društva; ili npr. ravnatelj bolnice postane župan. Također, može biti portir u nekom velikom poduzeću pa kakve to veze ima da sad ne može donosi odluke. Svako ograničenje mora biti razmjerno; ovako ograničenje dužnosnika da odlučuje je upitno s čl. 16- Ustava RH. Opetovano ističem, sukob interesa je prirodno stanje, to nije kriminal. Intencija zakona mora biti izbjegavanje zlouporabe tog stanja, a ne podilaženje javnosti i pisanje prijava Povjerenstvu da se onda to koristi u političke svrhe. | Nije prihvaćen | Stav je predlagatelja Zakona da se pri donošenju odluka u kontekstu navedenih osoba i situacija radi o izrazitom korupcijskom riziku pa je propisana obveza izuzimanja od odlučivanja na navedeni način. |
| 80 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Postupanje obveznika u dvojbi o postojanju sukoba interesa, Članak 8. | Potrebno je radi razumijevanja postupanja po odredbama zakona definirati ili opisati pojam predvidljivog sukoba interesa. Ujedno u stavku 3. ovog članka navode se pojmovi drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja što također nije jasno te bi se u komentaru propisa tražilo da se navedeni pojmovi pojasne definiranjem ili opisivanjem. Je li možda riječ o ''propisanom'' ponašanju? | Djelomično prihvaćen | Predvidljivi sukob interesa je predviđen i trenutno važećim tekstom zakona i u praksi nije bilo većih nejasnoća vezanih uz taj pojam. U kontekstu definiranja drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja ukazujemo da se radi o svim odredbama ovog Zakona koje navode određene obveze ili zabrane te iz toga nije svrsishodno popisivati u okviru jednog članka. |
| 81 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Postupanje obveznika u dvojbi o postojanju sukoba interesa, Članak 8. | Hrvatska narodna banka predlaže da se u članku 8. stavku 1. briše riječ "predvidljivi". Obrazloženje: Pojam "predvidljivi sukob interesa" nije definiran u ranijem tekstu te bi se mogle pojaviti dvojbe u tumačenju ovog pojma od strane obveznika. Hrvatska narodna banka predlaže da se u članku 8. stavku 3. brišu riječi: "ili drugog zabranjenog ili propisanog ponašanja". Obrazloženje: Mišljenja smo da nije pravno dopušteno ovim Zakonom uređivati nadležnosti Povjerenstva za davanje mišljenja o primjeni drugih zakona i propisa, uključivo izravno primjenljivih propisa Europske unije u RH, kojima se propisuju zabranjena ili propisana ponašanja obveznika. Navedenu odredbu je potrebno izmijeniti na način da se jasno i nedvojbeno propiše da Povjerenstvo daje mišljenje isključivo vezano uz pravilnu primjenu ovog Zakona. | Djelomično prihvaćen | Predvidljivi sukob interesa je predviđen i trenutno važećim tekstom zakona i u praksi nije bilo većih nejasnoća vezanih uz taj pojam. Nadalje, svako definiranje predvidljivog sukoba interesa bi nužno zahtjevalo daljnju općenitu definiciju koju treba protumačiti u praksi. Također, u odnosu na prijedlog na stavak 3., preciziran je izričaj kako bi bilo jasno da se isti odnosi na zabranjena ili propisana ponašanja predviđena ovim zakonom. |
| 82 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Postupanje obveznika u dvojbi o postojanju sukoba interesa, Članak 8. | Povjerenstvo predlaže članak 8. stavak 1. izmijeniti na način da isti glasi: „Obveznik je dužan u roku od šezdeset dana od izbora ili imenovanja na javnu dužnost urediti svoje privatne poslove kako bi izbjegao povredu odredbi ovog Zakona“ Obrazloženje: Navedeno smatramo potrebnim iz razloga što „predvidljivi sukob interesa“ nije kao pojam definiran Zakonom, dok je riječi „u pravilu“ potrebno izostaviti radi preciznijeg definiranja roka. Članak 8. stavak 3. smatramo potrebnim izmijeniti na način da isti glasi: „U slučaju dvojbe je li neko ponašanje obveznika u skladu s odredbama ovog Zakona, odnosno predstavlja li povredu odredaba ovog Zakona, obveznici su dužni zatražiti mišljenje Povjerenstva.“ | Nije prihvaćen | Standardni rok je rok od šezdeset dana te je svako prekoračenje tog roka potrebno obrazložiti. Dio prijedloga koji se odnosi na stavak 3. se ne prihvaća budući smatramo da je sadašnja odredba jasnija u smislu obveza koje proizlaze iz ovog zakona. |
| 83 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Zabranjena djelovanja obveznika, Članak 7. | U članku 7. podstavku 1. Povjerenstvo predlaže riječi „utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene“ zamijeniti riječima „utjecanjem na odluku tijela javne vlasti ili osoba koje su u njima zaposlene“ kako bi se obuhvatile sve moguće situacije „nedopuštenog“ utjecaja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 84 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Zabranjena djelovanja obveznika, Članak 7. | U članku 7. podstavku 1. Povjerenstvo predlaže riječi „utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene“ zamijeniti riječima „utjecanjem na odluku tijela javne vlasti ili osoba koje su u njima zaposlene“ kako bi se obuhvatile sve moguće situacije „nedopuštenog“ utjecaja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 85 | Marin Bašić | Zabranjena djelovanja obveznika, Članak 7. | Članak d) primati dodatne naknade za poslove obnašanja javnih dužnosti. Proširiti na Hrvatsku gospodarsku komoru, predsjednika i voditelje županijskih organizacija, te njihove naknade. | Nije prihvaćen | Navedene kategorije osoba nisu predviđene kao obveznici ovog Zakona. |
| 86 | Udruga gradova u RH | Zabranjena djelovanja obveznika, Članak 7. | U čl. 5. st. 1. podst. 1. „primanje obveznika“ označava novčani primitak po bilo kojoj osnovi, dakle ne više samo za obnašanje javne dužnosti, kako je navedeno i u obrazloženju uz ovaj članak. U ovom članku, st.1. pod d) naknada se ipak veže za poslove obnašanja javne dužnosti. | Nije prihvaćen | Članak 7.stavak 1. točka d) odnosi se na dodatne naknade za obnašanje javne dužnosti, što nije tematika članka 5. stavak 1. točke 1, koji definira primanja obveznika. Predmetnim je člankom propisana zabrana dodatne naknade (uz postojeću) za obnašanje javne dužnosti, dok se pojam primanja obveznika definira dovoljno široko u svrhu osiguranja provedbe novčanih sankcija. |
| 87 | DANIEL MAJER | Zabranjena djelovanja obveznika, Članak 7. | Već i u ranijem zakonu je pomiješan sukob interesa s kaznenim djelima. Ne može Povjerenstvo kazniti nekoga zato što je je primio dar što je utjecao na zapošljavanje, jer to je k.d. i tu se može postaviti pitanje i dvostrukog kažnjavanja (ESLJP: Predmet Maresti protiv RH:) Treba vidjeti što nije k.d. i to ostaviti, a ono što jest, brisati; prethodna odreda je sigurno k.d. Odredba: „…koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe“ – je sigurno nešto što je zlouporaba sukoba interesa i to treba ostati. Još jednom napominjem da je sukob interesa prirodno stanje – tvrtka gradonačelnikovog sina može dobiti posao u tom Gradu u otvorenom postupku javne nabave; ako gradonačelnik nije ništa utjecao i sve je provedeno u skladu sa ZJN 2016, onda je to potpuno legalno – JAVNOST TO, NAŽALOST, TAKO NE PARTICIPIRA. Ako je gradonačelnik zlouporabio svoj položaj, počinio je kazneno djelo! U smislu ovog zakona, teško da može doći samo do zlouporabe sukoba interesa u postupcima nabave – možda ako je gradonačelnik dao izjavu i naveo sinovu firmu i to je objavljeno na mrežnim strancima…, ali je potpisao narudžbenicu (dakle, ispod praga vrijednosti za javnu nabavu i pozivnog postupak jednostavne nabave), sa sinovom firmom, tj. nije se izuzeo iz odlučivanja. | Nije prihvaćen | Postupak pred Povjerenstvom za sprječavanje sukoba interesa nema karakter kaznenog postupka, a Povjerenstvo za sprječavanje sukoba interesa nema svojstvo suda. Stoga ni odluka Povjerenstva nema karakter kazne u kaznenopravnom smislu. Iako je cilj odluke Povjerenstva odvratiti obveznika od sukoba interesa, sankcija za povredu članka 49. Nacrta prijedloga ne uključuje formalni gubitak slobode koji može biti sankcija u kaznenom postupku. |
| 88 | PEĐA GRBIN | Načela djelovanja, Članak 6. | Propisivanjem načela djelovanja, bez mogućnosti nadzora nad njihovim poštivanjem, kontrole njihova provođenja i, u konačnici, bez sankcija za njihovo kršenje, borba protiv sukoba interesa, a time i korupcije u društvu, ostaje mrtvo slovo na papiru. Ovakvim zakonskim uređenjem Povjerenstvo se pretvara u birokratsko skupljača imovinskih kartica, bez stvarne ovlasti za borbu protiv sukoba interesa. Stoga je potrebno propisati mogućnost sankcioniranja za kršenje načela djelovanja, a u najmanju ruku mogućnost donošenja deklaratorne odluke o njihovom kršenju. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odgovore dane kod komentara broj 1 i 2, uz sljedeći dodatak. Navod iz komentara da se ovakvim zakonskim uređenjem Povjerenstvo pretvara u birokratsko skupljača imovinskih kartica, bez stvarne ovlasti za borbu protiv sukoba interesa je u cijelosti netočan. Prvo, odredba kojom se propisuju načela djelovanja dužnosnika ostala je potpuno ista kao u trenutačno važećem Zakonu pa je stoga pogrešno predstavljati je kao razlog smanjivanja ovlasti Povjerenstva. Drugo, u komentaru se također neistinito navodi da je Povjerenstvo, slijedom ovog teksta, ostalo bez stvarne ovlasti za borbu protiv sukoba interesa. Naime, tekst Zakona sadrži brojne druge alate prevencije koji ovlašćuju Povjerenstvo za postupanje. Naime, Zakon o sprječavanju sukoba interesa sadrži 58 članaka podijeljenih u 6 glava. U Glavi II. Zakona, pod nazivom „Sprječavanje sukoba interesa“, razrađene su i u više članaka opisane konkretne situacije koje predstavljaju sukob interesa. U ovom dijelu Zakona propisana su zabranjena djelovanja dužnosnika, obveze dužnosnika vezane za obavještavanje o imovinskom stanju, izvorima i načinu stjecanja imovine, primanju darova, naknadama, članstvima I udjelima u upravnim i nadzornim odborima te trgovačkim društvima, ograničenja nakon prestanka dužnosti, obnašanje drugih dužnosti itd. Za određene povrede obveza dužnosnika iz ove Glave Zakona Povjerenstvo može pokrenuti postupak i izreći propisanu sankciju. Pored toga, Povjerenstvo provjerava i točnost podataka iz imovinske kartice dužnosnika te i s tim u vezi može pokrenuti postupak. Sve navedeno su zakonom propisani preventivni alati koji nisu brisani u novom Zakonu, već su prošireni i unaprijeđeni. Uz to, jedan od najvažnijih članaka kojima su utvrđeni primjeri sukoba interesa je članak kojim su propisana Zabranjena djelovanja dužnosnika, koji sadrži devet zabranjenih djelovanja za adresate Zakona, uz druge članke kojima su propisane jasne upute i sankcije za nepridržavanje svake od tih uputa. Ta je odredba sadržana u važećem tekstu Zakona, u članku 7, a ostaje ista i u novom Zakonu. Moramo naglasiti da Povjerenstvo nije predložilo dopunu zabranjenih djelovanja pobrojanih u ovom članku: S druge strane, načela djelovanja uređena su samo jedinim člankom Zakona, koji ne uređuje sukob interesa i čije eventualno kršenje ne predstavlja sukob interesa. |
| 89 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Načela djelovanja, Članak 6. | Hrvatska narodna banka predlaže da se u članku 6. stavku 2. na kraju rečenice doda zarez i riječi: " a u skladu sa posebnim propisom temeljem kojeg je obveznik imenovan, odnosno izabran." Obrazloženje: Prema članku 81. Zakona o Hrvatskoj narodnoj banci guverner, zamjenik guvernera i viceguverneri odgovaraju Hrvatskom saboru kao tijelu koje ih je imenovalo. Međutim ova odgovornost je ograničena te ih Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti prije isteka mandata isključivo ako to sami zatraže ili su nastupile okolnosti iz članka 14. stavka 2. Statuta Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke (Protokol br. 4. Ugovora o funkcioniranju Europske unije). Navedena odredba bez predloženog dodatka bi se mogla tumačiti kao protivna Zakonu o Hrvatskoj narodnoj banci i Statutu ESSB i ESB-a, odnosno temeljnim ugovorima. | Nije prihvaćen | Formulacijom članka 6. stavka 2. ne zadire se u postojeće obveze koje proizlaze iz zakona koji se primjenjuju na određene obveznike. |
| 90 | Gong | Načela djelovanja, Članak 6. | Na tragu preporuka iz izvješća GRECO-a, smatramo da su načela djelovanja iznimno važan dio ovog Zakona i sprječavanja koruptivnog djelovanja koje nerijetko proizlazi iz sukoba interesa. Stoga predlažemo da se za kršenje načela djelovanja razmotri uvođenje sankcije iz članka 49., izricanje opomene, ili da se propišu prekršajne odredbe, slično kao i za period hlađenja. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odgovor na komentar br. 1 i komentar br. 2. |
| 91 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Načela djelovanja, Članak 6. | Povjerenstvo predlaže propisati mogućnost donošenja deklaratorne odluke. | Nije prihvaćen | Upućujemo na odgovor na komentar br. 1 i komentar br. 2. |
| 92 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | Prijedlozi dopune članka 5., stavka 1, točkama 6) i 7) koje glase: "6) “upravljačke funkcije“ odnose se na obavljanje poslova upravljanja trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama sukladno Zakonu o trgovačkim društvima i drugim posebnim propisima, funkcije članova uprava i upravnih vijeća ustanova, 7) ''tijela javne vlasti'' su sva tijela i pravne osobe u kojima obveznici obnašaju javnu dužnost iz članka 3. stavaka 1.-3. ovog Zakona." Obrazloženje: Obrazloženje definicije 6) ''upravljačkih funkcija'' na predložen način kako bi se odredbe članka 23. ispravno i jednoznačno tumačile. Obrazloženje definicije 7) "tijela javne vlasti" je važno jer određuje taj pojam u okviru ovog Zakona. Potrebno je definirati tijelo javne vlasti kao tijelo u kojima obveznici iz članka 3. ovog Zakona obavljaju svoju dužnost (temeljem čega su i postali obveznici), a ne kao tijelo u kojem moguće obavljaju neku drugu dužnost (koja nije u koliziji s osnovnom dužnošću iz ovog Zakona). | Nije prihvaćen | Upravljačke funkcije odnose se na članove uprave ili upravnih odbora i nadzornih odbora trgovačkih društava, upravnih vijeća ustanova, odnosno nadzornih odbora izvanproračunskih fondova, kao i obavljanje poslova upravljanja u poslovnim subjektima. Tijela javne vlasti definirana su sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama kao jedinom zakonu koji je pro pisao takvu definiciju. |
| 93 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | Prijedlozi dopune u članku 5, stavku 1. točka 3) na način da glasi: "3) “poslovni odnos” odnosi se na ugovore o javnoj nabavi, kupoprodaju, zakup, najam, državne potpore i sve oblike izravnog stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije i ugovore javno-privatnog partnerstva, osim državnih potpora u slučaju elementarnih nepogoda," Obrazloženje: Obrazloženje izmjene za točku 3) gdje se poslovni odnos definira, između ostalog, kao izravno stjecanje sredstava: S obzirom na to da je u definiciji pojma obuhvaćeno područje ugovora o javnoj nabavi, kupoprodaja, zakup, najam, državne potpore kao i ostali ugovorni odnosi koji su prepoznati u okviru koruptivnih rizika, potrebno je preciznije definirati ''sve oblike stjecanja sredstava'' jer je u cijelosti nejasno na koji način tumačiti ovaj dio odredbe. S obzirom na to da su vrste ugovora i poslovnih odnosa koji predstavljaju koruptivni rizik taksativno pobrojane u ovoj odredbi, predlaže se korigirati ''sve oblike stjecanja sredstava'' u sve oblike ''izravnog'' stjecanja sredstava, a što bi bilo usklađeno i s prijedlogom izmjena članka 23. | Djelomično prihvaćen | Namjera stručnog nositelja Zakona nije da se izuzmu državne potpore u slučaju elementarnih nepogoda. Između ostalog, popisom obveznika ovog zakona u članku 3. uvedeni i oni obveznici kojima je u djelokrugu davanje takvih potpora. |
| 94 | JOSIP BUTKOVIĆ | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | U članku 5. stavku 1 pod točkom 3) na kraju predlaže se dodati tekst "i državnih potpora do 200.000 EUR u tri fiskalne godine." Obrazloženje: Programe/pojedinačne potpore male vrijednosti se dodjeljuju u skladu s važećom uredbom Europske unije kojom se uređuju potpore male vrijednosti. Uredba koja se primjenjuje na dodjelu potpora male vrijednosti od 1. siječnja 2014. je Uredba Komisije br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013., o primjeni članaka 107. i 108. UFEU-a na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12.2013.; dalje: Uredba o potporama male vrijednosti). Osnovna karakteristika potpora male vrijednosti odnosi se na prag njihove dodjele, pa tako pojedini poduzetnik u bilo kojem razdoblju od 3 fiskalne godine ne smije dobiti potpore male vrijednosti koje premašuju iznos od 200.000 eura (neovisno o razini davatelja potpore male vrijednosti i vrsti instrumenta dodjele potpore male vrijednosti), ako poduzetnik obavlja cestovni prijevoz tereta za najamninu ili naknadu taj prag ne smije prijeći 100.000 eura za razdoblje od 3 fiskalne godine. Člankom 2. Zakona o državnim potporoma propisano je: - potpora male vrijednosti je potpora uređena važećom uredbom Europske unije koja zbog svoga iznosa ne narušava ili ne prijeti narušavanjem tržišnog natjecanja i ne utječe na trgovinu između država članica Europske unije te ne predstavlja državnu potporu iz članka 107. stavka 1. UFEU-a | Nije prihvaćen | Namjera predlagatelja Zakona nije izuzeće državnih potpora ni u kojoj visini. |
| 95 | MARKO MATIĆ | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | U odnosu na čl. 5. st. 1. toč. 4.: Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (NN 40/2019) prestao je postojati institut trgovca pojedinca, a fizičke osobe sada mogu obavljati poduzetničke djelatnosti ili kao obrtnici ili osnivanjem nekog od trgovačkih društava. Sukladno čl. 92. Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a svi trgovci pojedinci brisani su iz sudskog registra s danom stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama ZTD-a. Slijedom navedenoga držim da trgovce pojedince treba izostaviti iz ZSSI. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 96 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | Povjerenstvo predlaže razgraničiti pojmove „plaća obveznika“ od pojma „primanja obveznika“, na način da se definiraju oba pojma. U odnosu na navedeno Povjerenstvo smatra kako je potrebno zadržati definiciju pojma „plaća obveznika“ u smislu ZSSI-a kao što je bila u starom Zakonu, dok je pojam „primanje obveznika“ potrebno definirati na način da isti označava novčani primitak po bilo kojoj osnovi, osim naknade putnih i drugih troškova po bilo kojoj osnovi Obrazloženje: Povjerenstvo smatra kako je pojam „plaća obveznika“ potrebno zadržati i u novoj verziji Zakona budući da odredbe koje se odnose na imovinske kartice ( čl. 13., 16., 23. i dr.) upotrebljavaju navedeni pojam, dok je pojam „primanje obveznika“ potrebno definirati zbog primjene odredbi o novčanoj sankciji. Nadalje, Povjerenstvo predlaže pod pojmom „poslovni odnos“ obuhvatiti i koncesijsko odobrenje, a ne samo koncesiju. Povjerenstvo smatra kako je pojam „poslovni subjekt“ potrebno definirati na način da isti uz navedeno izričito obuhvaća i zadruge, obrte (umjesto obrtnika) i OPG. Nadalje, pojam „povezane osobe“ potrebno je sukladno preporuci OECD-a ( Smjernice za rješavanje sukoba interesa u javnoj upravi) definirati na način da se definiraju svi oni odnosi (privatne veze, financijski interesi itd.) koji mogu negativno utjecati na izvršavanje dužnosti dužnosnika. Obrazloženje: S obzirom da Smjernice OECD-a navode da privatni interesi ne bi smjeli biti ograničeni samo na financijske ili novčane interese kao niti samo na one interese koji ostvaruju direktnu osobnu dobit za javnog dužnosnika već i na druge privatne aktivnosti kao i interese prisnih osoba dužnosniku i sve druge odnose za koje se s pravom može smatrati da će vjerojatno negativno utjecati na izvršavanje dužnosti dužnosnika potrebno je pojam povezane osobe uskladiti sa navedenim. Povjerenstvo predlaže da se Zakonom definira pojam „druga javna dužnost“ za potrebe primjene čl. 16. i 17. Zakona kao i pojam „redovito i stalno zanimanje“ analogno članku Zakonu o radu (čl.61.) i dosadašnjoj praksi Povjerenstva, odnosno na način da se isti definira da je redovito i stalno zanimanje ono u kojem obveznik zakona obavlja posao više od 8 sati tjedno ili 180 sati godišnje u razdoblju od najmanje 1 godine. Odredbama ZSSI-a propisuju se pravila vezana za obnašanje druge javne dužnosti. U interesu pravne sigurnosti te isključivanja svake mogućnosti diskrecijske interpretacije pojma „druge javne dužnosti“, potrebno je ovaj pojam u smislu primjene odredbi ZSSI-a jasno definirati. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se dio koji se odnosi na predloženo definiranje povezanih osoba jer je sadašnja definicija dovoljno sveouhvatna i razumljiva te se kao takva uvriježila i u praksi postupanja Povjerenstva i upravnih sudova. Druga javna dužnost nije definirana budući je to pojam koji se treba utvrđivati u praksi postupanja Povjerenstva. U odnosu na izmjenu definicije redovitog i stalnog zanimanja, komentar se ne prihvaća iz razloga što takva definicija proizlazi iz drugog zakona – Zakona o radu. |
| 97 | Udruga gradova u RH | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | Predlažemo u ovom, i svim drugim člancima u kojima se navode, propisati što se smatra drugim troškovima za obnašanje javne dužnosti. Ovo iz razloga da jedinice se ne bi i dalje morale tražiti tumačenja i mišljenja određenih tijela. Naime, Udruga gradova je još od 2015. g., tj. od donošenja Uputa Ministarstva uprave, mišljenja Povjerenstva i dr. mišljenja, često dobivala upite gradova što spada u druge troškove, npr. službenog putovanja i sl. (npr. jedan od upita je ima li gradonačelnik pravo na troškove puta za upotrebu svoga automobila za službeni dolazak na određena događanja subotom, ili pak naknadu u visini cijene autobusne karte). Dakle, nejasna norma ili izostanak pravne norme sasvim sigurno ostavlja prostor za različita tumačenja i primjenu, što ne udovoljava zahtjevima načela ustavnog načela vladavine prava, pravne sigurnosti (izvjesnosti), legitimnih očekivanja, načela zakonitosti. | Nije prihvaćen | Tematika nije predmet ovog zakona. |
| 98 | IVAN ZIDAREVIĆ | Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu, Članak 5. | Imajući u vidu da mnoge izmene zakona (svih) nisu usklađene sa organskim Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola, izuzetno pozdravljam kako se u ovom Nacrtu, pod "članom obitelji obveznika", nalaze i formalni i neformalni životni partneri. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 99 | PEĐA GRBIN | Obveze članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu sprječavanja sukoba interesa, Članak 4. | U stavku 2. propisuje se da nadzor nad ispunjenjem obveze iz stavka 1. provodi Ministarstvo nadležno za poslove uprave. S obzirom da je Ministarstvo političko tijelo, dio Vlade, potrebno je propisati da Ministarstvo provodi nadzor, ali uz smjernice Povjerenstva. | Nije prihvaćen | Člankom 4. stavkom 2. propisano je da prati tijelo državne uprave nadležno za koordinaciju mjera za sprječavanje korupcije prati ispunjenje obveze donošenja kodeksa ponašanja iz stavka 1. tog članka. Obzirom na formulaciju te obveze, koja se ne odnosi na sadržajni nadzor u kontekstu tih kodeksa i obveza koje iz njih proizlaze, nema potrebe za donošenjem predloženih smjernica. Nadalje, ukazujemo da Povjerenstvo provodi nadzor nad obvezama iz stavka 3., 4. i 5., a koje se odnose na deklariranje poslovnih udjela i poslovnih odnosa. Svakako ukazujemo da će se Akcijskim planom za razdoblje 2022.-2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije predvidejti i donošenje Smjernica za izradu predmetnog Kodeksa. |
| 100 | Gong | Obveze članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu sprječavanja sukoba interesa, Članak 4. | Etički kodeksi za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u obliku u kojem ih ovaj Zakon propisuje mogli bi rezultirati neusklađenošću te administrativnim i pravnim kaosom u kojem za, primjerice, splitsko područje vrijedi jedan etički kodeks, a za daruvarsko područje vrijedi drugi. Smatramo da bi izrada dokumenta sa smjernicama za etičke kodekse uvelike olakšala uvođenje etičkih kodeksa za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Sugeriramo i da se razmotri stvaranje jedinstvenog etičkog kodeksa za lokalnu razinu te ističemo važnost postojanja etičkog kodeksa na nacionalnoj razini. | Nije prihvaćen | Zbog autonomije lokalne samouprave nije moguće donošenje jedinstvenog kodeksa ponašanja za lokalnu razinu niti je moguće takvu obvezu propisati Zakonom. Međutim, svakako ukazujmo da će se Akcijskim planom za razdoblje 2022.-2024. uz Strategiju sprječavanja korupcije predvidjti i donošenje Smjernica za izradu predmetnog Kodeksa. Strategija za borbu protiv korupcije predviđa donošenje Etičkog kodeksa za dužnosnike. Ministarstvo pravosuđa i uprave je 12. listopada 2021. osnovalo Radnu skupinu za izradu Etičkog kodeksa za dužnosnike u izvršnoj vlasti, koja je održala svoj prvi sastanak 22. listopada 2021. |
| 101 | Udruga gradova u RH | Obveze članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu sprječavanja sukoba interesa, Članak 4. | Uz stavke 3. i 4. ovoga članka: Propisati na koji način i u kojem roku će obavijestiti predstavničko tijelo. Praktičnija odredba bi bila da obavijesti predsjednika predstavničkog tijela, koji će taj popis ili podatak objaviti na mrežnim stranicama i redovito ga ažurirati. | Prihvaćen | Prihvaća se - propisan je rok od 15 dana te obavijest pisanim putem. |
| 102 | DANIEL MAJER | Obveze članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu sprječavanja sukoba interesa, Članak 4. | Ova odredba Zakona je ili pod pritiskom medija ili tko zna koga, ali je besmislena i suprotna Ustavu. Sukob interesa je prirodno stanje. Država mora brinuti da to stanje ne prijeđe u „utjecaja na donošenje odluka“. Član predstavničkog tijela ne može biti u sukobu interesa, jer ne donosi pojedinačne odluke kojima se rješava o pravima i obvezama pojedinca. Jedan vijećnik ne može predložiti niti sam donijeti nikakvu odluku, a ako on utječe ili se na njega utječe, onda to već je u domeni kaznenog zakona… Ova odredba će dovesti do zatrpavanja Povjerenstva nepotrebnim prijavama i zapravo će se onemogućiti normalno funkcioniranje. Svaki zakon mora biti svrsishodan i provediv, ovaj to nije, a ovo je jedna od odredbi zbog kojih nije. Ova odredba će direktno utjecati i na postupke javne nabave, jer će se tražiti izjave od svih vijećnika što će dovesti do problema u provedbi postupaka javne nabave. Napominjem, da ZJN 2016 ne kaže da se ne smije sklapati ugovore o javnoj nabavi s osobama u sukobu interesa, nego tek da su ugovori ništetni, ako nisu poštovane odredbe ZJN 2016 (npr. ako u dokumentaciji o nabavi nije bilo navedeno poduzeće s kojim je Naručitelj u sukobu interesa). | Nije prihvaćen | Upravo zbog činjenice za članovi predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju u donošenju odluka u okviru kolektivnog tijela, nije predviđeno da se na iste odnose sve odredbe ovog zakona već isključivo članak 4. Nadalje, kako se navodi u komentaru, Zakon o javnoj nabavi sadrži propise u pogledu sprječavanja sukoba interesa i posljedica takvih ugovora, dok je ovim Zakonom predviđeno obavještavanje predstavničkog tijela o stanju u poslovni odnos s određenih subjekata povezanih s članom predstavničkog tijela s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 103 | MARKO MATIĆ | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | U odnosu na čl. 3. st. 1. toč. 38.: sukladno čl. 1. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN 18/13, 127/13, 74/14, 98/19, 41/21) ispravan naziv je Državna komisija za kontrolu POSTUPAKA javne nabave. | Prihvaćen | Prihvaća se - tekst je izmijenjen na predloženi način |
| 104 | Termoplin d.d. | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Predlažemo brisanje točke 42. članka 3., stavka 1. Nacrta prijedloga Zakona na način da se iz obveze izuzmu predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u slučaju kada trgovačka društva nisu korisnici državnog proračuna odnosno proračuna jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave, a osobito ukoliko jedinice lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave imaju većinsko vlasništvo, ali sukladno Statutu ili drugom osnivačkom aktu trgovačkog društva ne ostvaruju samostalno pravo na upravljanje. | Nije prihvaćen | Namjera predlagatelja Zakona je obuhvatiti sva navedena trgovačka društva u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju većinski udio. |
| 105 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Prijedlog izmjene odredbe članka 3., stavak 4.: "(4) Nadležna tijela koja odlučuju o imenovanju i/ili razrješenju svih obveznika ovog zakona, a koje odluke se ne objavljuju u službenom glasilu Republike Hrvatske, dostavit će bez odgode obavijest o tim odlukama Povjerenstvu. Ako formalnu odluku o imenovanju obveznika donosi tijelo pravne osobe u kojoj se vrši imenovanje, takva pravna osoba je dužna obavijest o imenovanju obveznika bez odgode dostaviti Povjerenstvu." Obrazloženje: Prijedlogom dopune u stavku 4. članka 3. zakonskog prijedloga preciznije se propisuje tko su obveznici obavještavanja Povjerenstva o činjenici imenovanja i/ili razrješenja obveznika. Uzimajući u obzir Uredbu o uvjetima za izbor i imenovanje članova nadzornih odbora i uprava pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i načinu njihovih izbora, dalje Uredba, koja člankom 18. propisuje: ''(1) Akt Vlade Republike Hrvatske kojom se završava postupak izbora kandidata dostavlja se pravnoj osobi u svrhu provedbe procedure imenovanja članova uprave i upisa istih u sudski registar, a ministarstvu i nadležnom ministarstvu na znanje. (2) Nakon imenovanja članova uprave od strane nadležnog tijela, pravna osoba dužna je o navedenome obavijestiti ministarstvo, nadležno ministarstvo i Vladu Republike Hrvatske. (3) Nakon upisa članova uprave u sudski registar, pravna osoba dužna je o navedenom obavijestiti ministarstvo, nadležno ministarstvo i Vladu Republike Hrvatske.'' postavlja se pitanje koje tijelo je dužno obavijestiti Povjerenstvo. S obzirom na to da formalno imenovanje, nakon provođenja postupka sukladno Uredbi u slučaju trgovačkih društava i pravnih osoba sui generis provodi NO te pravne osobe. Stoga, dajemo prijedlog da pravna osoba u koju se imenuje obveznik bude odgovorna za dostavu obavijesti Povjerenstvu. | Nije prihvaćen | Smatramo da je predloženi tekst već obuhvaćen tekstom Zakona |
| 106 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Prijedlog izmjene odredbe članka 3., stavka 1., točke 44.: 44. predsjednik i članovi uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Obrazloženje: Pogrešno napisan naziv Hrvatske banke za obnovu i razvitak te se traži ispravak pogrešnog naziva. Nadalje, ne može se uočiti jasna razlika između točke 35. i 41. stoga predlažemo spajanje dviju točki u jednu zbog bolje jasnoće zakonskog teksta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 107 | Gong | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Predlažemo, kako ne bi došlo do preopterećenja sustava, da se mjere ovog Zakona u članku 3., stavku 1., podstavku 42. umjesto "predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave", preformuliraju tako da se odnose na predsjednike i članove trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave s više od 50 zaposlenih. | Nije prihvaćen | Cilj predlagatelja Zakona je obuhvatiti sva navedena trgovačka društva neovisno o broju zaposlenih, imajući u vidu detektirani korupcijski rizik kod tih pravnih osoba vezano za vrstu odluka koje donose i sredstva kojima raspolažu. |
| 108 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | U članku 3. stavku 1. Povjerenstvo smatra da je u podstavak 25 i 27. potrebno dodati i zamjenike ravnatelja (koje imenuje Vlada) kao što je propisano u podstavku 26. Nadalje, Povjerenstvo predlaže brisati podstavak 30., a izmijeniti podstavak 49. na način da isti glasi : „ ravnatelji i zamjenici ravnatelja agencija kojima je osnivač Republika Hrvatska“ Obrazloženje: Navedeno smatramo potrebnim iz razloga što su ravnatelji agencija i direkcija te drugih stručnih službi koje Vlade Republike Hrvatske osniva uredbom rukovodeći državni službenici sukladno članku 74.a Zakona o državnim službenicima(NN 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19) što je u koliziji s člankom 3. stavkom 3. nacrta Zakona. Također, ističemo kako je mali broj agencija doista osnovan uredbom, dok su direkcije i stručne službe nesamostalne odnosno podrška samoj Vladi RH. Stoga, Povjerenstvo predlaže rukovoditi se kategorijom agencija, kao tijela javne vlasti, odnosno samostalnih pravnih osoba čiji je osnivač RH jer se time obuhvaća preko 40 postojećih agencija odnosno uvrštavanjem njihovih čelnika ostvaruje svrha koja se htjela postići i uvrštavanjem ravnatelja ŽUC-a, lučkih uprava, razvojnih agencija i dr. Nadalje, Povjerenstvo predlaže brisati podstavak 35. budući da je isti obuhvaćen u podstavku 41. Povjerenstvo, nadalje smatra kako je u članku 3. stavku 1. potrebno dodati izostavljene kategorije dužnosnika (koje su bile u prethodnim radnim verzijama, osim ravnatelja i direktora agencija) koje je potrebno izričito istaknuti zbog osporavanja tumačenja dužnosničkog statusa prema članku 3. stavku 2. ZSSI, pa tako predlaže dodati sljedeće dužnosti: - ravnatelj i zamjenik ravnatelja Agencije za zaštitu osobnih podatka - predsjednik i članovi uprave Jadrolinije (pravna osoba sui generis, nije trgovačko društvo) - direktor Hrvatske agencije za osiguranje depozita - generalni direktor Hrvatskih voda - direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost - ravnatelj i zamjenik ravnatelja Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju - ravnatelj Središnjeg registra osiguranika Povjerenstvo predlaže brisanje članka 3. stavka 3. budući da Povjerenstvo smatra kako rukovodeći državi službenici ne bi trebali biti obuhvaćeni ovim Zakonom. Povjerenstvo predlaže da se u članku 3. stavku 4. propiše sankcija za postupanje suprotno odredbi te da se postojeća odredba izmijeni na način da ista glasi: „ Nadležna tijela koja odlučuju o imenovanju i/ili razrješenju svih obveznika ovog Zakona dostavit će bez odgode obavijesti o tim odlukama Povjerenstvu.“ Povjerenstvo predlaže brisanje članka 4. ovog Zakona. Obrazloženje: Povjerenstvo smatra kako je propisivanje navedenog dobar mehanizam evidencije poslovanja predstavničkih tijela, ali napominje kako se odredbe članka 4. ne odnose na obveznike ovog Zakona slijedom čega bi nadzor poštivanja navedenih odredbi trebalo provoditi predstavničko antikorupcijsko tijelo, a sam članak bi se trebao izbaciti iz ovog Zakona. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se prijedlog da se iz zakona brišu rukovodeći državni službenici kao obveznici imajući u vidu detektirani korupcijski rizik. Ne prihvaća se prijedlog u kontekstu stavka 4. budući je svrha objavljivanja u Narodnim novinama upravo ostvarenje transparentnosti i obavještavanja svih zainteresiranih osoba, tijela i javnosti općenito. U odnosu na komentar kojim se sadržaj odnosi na brisanje članka 4., isti se ne prihvaća. Naime, zbog posebnog statusa članova predstavničkih tijela koji često dužnost obnašaju bez prava na plaću i u nepunom radnom vremenu, nije svrsishodno na iste primjenjivati sve odredbe ovog zakona, ali je potrebno uvesti određena pravila u kontekstu sprječavanja sukoba interesa. Nadzor nad provedbom ove odredbe povjeren je Ministarstvu pravosuđa i uprave, Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa i samom predstavničkom tijelu, ovisno o vrsti obveze koja je propisana člankom. |
| 109 | Marin Bašić | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Predlaže se dodavanje novog stavka : 61. Predsjednik Hrvatske gospodarske komore, te voditelji županijskih komora Obrazloženje: Opće je poznata stvar da HGK raznim utjecajima utječe na društvene i poslovne odnose, kao i poslovanje s RH. Neki predsjednici županijskih komora su u debelom sukobu interesa što direktno što indirektno preko tvrtki koje posluju s državom, ali i "volontiranjem" u nekim gradovima ili općinama. Stoga predlažem da se ovim zakonom uvrsti i HGK (Predsjednik i voditelji županijskih organizacija) | Nije prihvaćen | Uzimajući u obzir da Hrvatska gospodarska komora ne raspolaže javnim novcem odnosno ista se ne financira iz proračuna, već iz doprinosa članova, smatra se da nije svrsishodno obuhvatiti predsjednika Hrvatske gospodarske komore i voditelje županijskih komora kao adresate. |
| 110 | Udruga gradova u RH | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Nejasni su kriteriji zbog kojih su navedeni ravnatelji samo određenih ustanova, ravnatelji odnosno predsjednici uprava regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, ŽUC-a, zavoda, ustanova u zdravstvu kojima je osnivač JL i li JLP( R)S, pa i upravitelji zaklada, a ne svi ravnatelji ustanova kojih je jedinica osnivač, ili pak neki drugi umjesto ovih, ili i još neki... Nekonzistentno i nejasno. Dio iz obrazloženja prijedloga Zakona: širenjem kruga adresata na navedene kategorije obveznika uzima se u obzir znatan korupcijski potencijal javne dužnosti koje isti obavljaju te se ovim ide u smjeru neutralizacije detektiranih rizika….ne daje dovoljnu argumentaciju zašto baš u ovim ustanovama, a ne i u nekim drugima. Na ovaj način su ravnatelji ovih ustanova, zaklada….u neravnopravnom položaju u odnosu na ostale. Ujedno, pod t. 42. navedeni su predsjednici i članovi uprava svih trgovačkih društava u kojima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, bez izdvajanja i nabrajanja pojedinih. Istodobno, izostavljeni su čelnici sudbene vlasti (predsjednici sudova, državni odvjetnici i dr.), unatoč općepoznatoj percepciji javnosti o korupcijskom potencijalu u tom području. Kako se pojam „dužnosnik“, zamjenjuje pojmom „obveznik“, ne vidimo zapreku za proširenje obveznika i u tom području. | Nije prihvaćen | Nije predviđen obuhvat svih ustanova budući da među iste spadaju muzeji, vrtići i slično. Širenjem na konkretno navedene kategorije ustanova stručnog nositelja Zakona je uzeo u obzir detektirani korupcijski rizik, ali imajući u vidu i nova opterećenja kapaciteta Povjerenstva zvog širenja nadležnosti na nove obveznike i potrebu da Povjerenstvo učinkovito provodi svoje zadaće. Nadalje, čelnici sudbene vlasti, kao i pravosudni dužnosnici, su izostavljeni iz materije ovog zakona budući da je materija provjere imovinskih kartica i sukoba interesa regulirana Zakonom o državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću. |
| 111 | MARKO BOŽAC | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Predlaže se dodavanje novog stavka: "61. ravnatelji i rektori javnih visokih učilišta" Obrazloženje: Suočavamo se u javnom prostoru sa srozavanjem ugleda visokih učilišta zbog odluka pojedinaca i stavova prema javnosti. Te odluke i stavovi se nerijetko opravdavaju autonomijom visokih učilišta te nepoznavanjem procesa. Ipak, takve odluke i stavovi narušavaju ugled, važnost i moć institucija koje te osobe predstavljaju. Stoga, predlaže se da osobe i na tim javnim i važnim funkcijama odgovaraju prema javnosti za svoje postupke i odluke pred Povjerenstvom i javnosti. Smatram da odgovornost prema javnosti i Povjerenstvu, u smislu ovog Zakona, ne umanjuje autonomiju visokih učilišta već samo čini njihove čelnike odgovornijim za svoje odluke i postupke. Ovim Zakonom nameću se obveze funkcijama i ljudima koji su puno manje pod pozornosti javnosti i s puno manjim utjecajem (npr. ravnatelja županijskih uprava za ceste), dok se ispuštaju čelnici i rektori visokih sveučilišta koji upravljaju s puno više javnih resursa te imaju utjecaj na cijelu znanstvenu zajednicu. Njihove funkcije su visoke i odgovorne zbog čega moraju svoje odlule donositi s visokom pozornošću i oprezom, a uključivanjem u ovaj Zakon stvorio bi se instrument kojim bi javnost kroz Povjerenstvom moglo držat te osobe odgovornim. | Nije prihvaćen | Ustanove visokog obrazovanja nisu obuhvaćene budući su širenjem kruga obveznika obuhvaćeni oni adresati kod kojih je postojao visoki detektirani korupcijski rizik. Također, kod propisivanja novih obveznika treba imati na umu i da je nadežnost Povjerenstva već značajno proširena u smislu novih obveznika. |
| 112 | DANIEL MAJER | Obveznici primjene Zakona, Članak 3. | Čl. 2. ovog Prijedloga definira se kako dužnosnici ne smiju…, Zakon o obvezama i pravima državnih dužnosnika su definirani državni dužnosnici, iz Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi proizlazi da su dužnosnici načelnici, gradonačelnici, župani i njihovi zamjenici. Možda postoje još neki dužnosnici, ali to zasigurno nisu Povjerenici imenovani sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, nije ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, još manje su ravnatelji ŽUC-a, razvojnih agencija i dr. ustanova, koje se imenuje sukladno Zakonu o ustanovama. Uvodno je napisano: „Širenjem kruga adresata na navedene kategorije obveznika uzima se u obzir znatan KORUPCIJSKI POTENCIJAL javne dužnosti koje isti obavljaju te se ovim ide u smjeru neutralizacije detektiranih rizika širenjem nadležnosti Povjerenstva da prevenira i sankcionira sukob interesa i u odnosu na te obveznike.“ 2012. predsjednica USUD, rekla je: „… sukob interesa sam po sebi NIJE KORUPCIJA. On uvijek može nastati spletom životnih okolnosti, no bitno je da se djelotvorno spriječi, odnosno da se aktualni i realni sukob djelotvorno riješi. Bude li to učinjeno, nema ni kažnjivog ponašanja, nema ni korupcije, nema ni kazne.“ Sve „dužnosnike“ od 40.-60. treba brisati iz Zakona, jer ne postoji utemeljenje za širenje adresata, posebno ne kako je uvodno obrazloženo Onoga koga možda treba dodati je predsjednik Gradske Skupštine Grada Zagreba, ako posao obavlja profesionalno, jer ima ovlasti npr. u ime Gradske skupštine preuzeti pokroviteljstvo… | Nije prihvaćen | Zakon ne izjednačava obveznike i državne dužnosnike sukladno Zakonu o obvezama i pravima dužnosnika te ciljano širi opseg obveznika na adresate i izvan kategorije državnih dužnosnika imajući u vidu korupcijski potencijal njihovih dužnosti. U odnosu na prijedlog da se adresate doda predsjednik gradske skupštine, ističemo da je isti već dodan i to člankom 4. koji se primjenjuje na predstavnike predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. |
| 113 | PEĐA GRBIN | OPĆE ODREDBE, Obveznici primjene Zakona | Stavak 3. propisuje da se odredbe iz članaka 10.-14., glave IV. i članaka 49.-51. ovog Zakona odgovarajuće primjenjuju i na rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provedenog natječaja. S obzirom na ovlasti rukovodećih državnih službenika na različitim razinama, a koji nisu „pod lupom“ javnosti, potrebno je razmotriti da se odredbe primjenjuju na sve rukovodeće državne i javne službenike bez obzira tko ih imenuje. | Nije prihvaćen | Opseg primjene zakona u kontekstu adresata definiran je člankom 3. koji propisuje obveznike, a koji su definirani ovisno o javnoj dužnosti koju obavljaju te koruptivnim rizicima detektiranim u vezi obavljanja te dužnosti (vrste odluka koje donose, sredstva kojima raspolažu). Napominjemo, svakako, da su i u konkretnom prijedlogu teksta Zakona uključene i određene javne službe, primjerice zdravstvene ustanove. Međutim, uzimajući u obzir da je Zakonom proširena primjena na mnogo veći krug obveznika od dosadašnjeg rješenja, svako daljnje širenje kruga adresata trebalo biti detaljno obrazloženo u kontekstu opisanih koruptivnih rizika, a sve vodeći računa da se ne preoptereti sustav odnosno kapaciteti Povjerenstva. |
| 114 | Ana Andabaka | Sukob interesa, Članak 2. | Prema Smjernicama OECD-a "OECD Guidelines for Managing Conflict of Interest in the Public Service" kada privatni interes u stvarnosti kompromitira pravilno obavljanje dužnosti od strane javnog dužnosnika, najbolje je smatrati prekršajem ili slučajem "zlouporabom položaja", ili čak slučajem korupcije, a ne sukobom interesa. Ministarstvo uprave je 2017. godine u "Smjernicama za upravljanje sukobom interesa zaposlenika u javnom sektoru - Priručnik za upravljanje sukobom interesa zaposlenika u javnom sektoru" na sljedeći način definiralo sukobe interesa: Stvarni (postojeći) sukob interesa je situacija u kojoj osobni interes zaposlenika u javnom sektoru nedvojbeno može utjecati na nepristranost u obavljanju poslova. Mogući (potencijalni) sukob interesa je situacija koja se može pojaviti i u kojoj osobni interes može prevladati ako zaposlenik u javnom sektoru bude uključen u neki proces odlučivanja. Prividni sukob interesa je situacija u kojoj javnost može steći dojam da bi osobni interesi zaposlenika u javnom sektoru mogli na neprikladan način utjecati na obavljanje poslova, ali to zapravo nije slučaj. | Primljeno na znanje | Predmetni zakon također u članku 2. Razlikuje potencijalni i stvarni sukob interesa. Stvarni sukob interesa je definiran u velikoj mjeri kao i OECD-ov, međutim skrećemo pažnju da se predlaže sankcioniranje takvog sukoba interesa tek onda kada privatni interes u stvarnosti kompromitira pravilno obavljanje dužnosti od strane javnog dužnosnika. Dakle, uzima se u obzir da je sukob interesa događaj koji se može životno ostvariti, ali isti se smatra kažnjivim tek onda ako obveznik isti ne razriješi na način da zaštiti javni interes već djeluje u ostvarenju privatnih interesa. Predmetni zakon predviđa i upravne i prekršajne sankcije za kršenje određenih odredbi ovog zakona dok Kazneni zakon opisuje kaznena djela i propisuje sankcije kojim se ostvaruje biće kaznenih djela u kojima bi se također moglo raditi o sukobu interesa, primjerice Zlouporaba položaja I ovlasti. Međutim, predmet ovog Zakona je prevencija korupcije, dok se Kaznenim zakonom (I ostalim zakonima u tom području) propisuju kaznena djela kao nužan dio represije korupcije. |
| 115 | Hrvatska banka za obnovu i razvitak | Sukob interesa, Članak 2. | Prijedlog izmjene odredbe članka 2., stavka 2: (2) Sukob interesa postoji kada su privatni interesi obveznika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada: – privatni interes obveznika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti (potencijalni sukob interesa) – privatni interes obveznika je utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti (stvarni sukob interesa). Obrazloženje: Potrebno je radi jasnoće definirati potencijalni sukob interesa i stvarni sukob interesa - važno zbog postupanja u slučaju potencijalnog sukoba interesa. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 116 | HRVATSKA NARODNA BANKA | Sukob interesa, Članak 2. | Hrvatska narodna banka se slaže sa komentarom Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa na ovaj članak, te predlaže u članku 2. stavku 2. iza alineje 1. u zagradi naznačiti potencijalni sukob interesa, a iza alineje 2. u zagradi naznačiti stvarni sukob interesa. Obrazloženje: Navedeno smatramo potrebnim iz razloga što se u kasnijem tekstu Zakona, točnije u čl. 9. st.1. izričito navodi „potencijalni sukob interesa“ koji ranije nije definiran te postoji mogućnost da obveznicima Zakona neće biti jasno o kojoj vrsti sukoba interesa se radi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 117 | Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa | Sukob interesa, Članak 2. | U članku 2. stavku2. Povjerenstvo predlaže iza alineje 1. u zagradi naznačiti potencijalni sukob interesa, a iza alineje 2. u zagradi naznačiti stvarni sukob interesa. Obrazloženje: Navedeno smatramo potrebnim iz razloga što se u kasnijem tekstu Zakona, točnije u čl. 9. st.1. izričito navodi „potencijalni sukob interesa“ koji nigdje ranije nije tako imenovan te postoji mogućnost da obveznicima Zakona neće biti jasno o kojoj vrsti sukoba interesa se radi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 118 | PEĐA GRBIN | Područje primjene Zakona, Članak 1. | Kako bi se jasnije definiralo područje primjene Zakona te svrha potrebno je u članku 1., stavak 2. dodati da je svrha Zakona i prevencija korupcije. | Nije prihvaćen | Prevencija korupcije kao krajnji cilj proizlazi iz propisane svrhe sprječavanja sukoba interesa kao jednog od ključnih stupova borbe protiv korupcije i prevencije korupcije. |
| 119 | Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI, Znatno širenje kruga adresata-obveznika zakona i nadležnosti Povjerenstva | Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa Novi prijedlog zakon mijenja izbornu proceduru za Predsjednika i članove povjerenstva povećavajući broj kandidata o kojima Sabor glasa, iako je za izbor potrebama većina zastupnika u Saboru, prijedlog ne predviđa drugi krug glasanja, pa se cijela procedura mora ponoviti. Na taj način Sabor nikada ne glasa o samo dva kandidata, pa se time postiže da i pri tajnom glasanju izabrani praktički mogu biti samo kandidati koji imaju podršku vladajuće većine. Pozitivno je što prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa uvodi obavezu deklariranja potencijalnog sukoba interesa kada se on pojavi tijekom mandata dužnosnika. No predložena formulacija je nedovoljno jasna jer govori o tome da se to deklariranje ostvaruje „na odgovarajući način“ bez definiranja tog pojma. Pozitivne su odredbe da se dužnosnik treba izuzeti kod odluka, ne samo kad one utječu na njegov vlastiti poslovni interes i interes povezanih osoba, nego i kad utječu na poslovni interes poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. To ograničenje bi trebalo proširiti i na poslovne subjekte s kojima su obveznik i povezane osobe bile u značajnijim poslovnim odnosima u tom razdoblju. Također pozitivno je uvođenje godišnje obaveze podnošenja imovinske kartice. Međutim, radi potpune slike, potrebno je u deklaraciju imovine uključiti i prijenose i poklone u korist drugih osoba koji su načinjeni u posljednjih deset godina. Također treba uključiti podatke o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Najveća slabost predloženog zakona je da ne povezuje principe iz članaka 2 i 5 postojećeg zakona (sada članaka 2 i 6) s mogućim sankcijama, pa je njihova svrha nejasna. Obrazloženje prijedloga šuti o tome namjerava li Vlada donijeti kodeks ponašanja ili etički kodeks za visoke dužnosnike na nacionalnoj razini te za zastupnike u Saboru, koji bi mogli osigurati provođenje ovih principa van onoga što je operacionalizirano u ovom zakonu. Istovremeno prijedlog zakona predviđa da se takvi kodeksi ponašanja donose na lokalnim razinama. Opće primjedbe Predlagač bi trebao objasniti zašto je potrebno donijeti novi zakon, a ne izmjene postojećeg na osnovi kojeg se razvila sudska praksa. Prijedlog zakona preuzima članke 2 i 5 iz starog zakona (sada 2 i 6) koji definiraju sukob interesa i opće principe ponašanja dužnosnika, uključivo sa sprečavanjem korištenja javne funkcije za osobni probitak. Presudama Ustavnog i upravnih sudova spriječena je neposredna primjena ovih članaka i bilo kakve sankcije za njihovo kršenje, uključivo i putem konstatacije Povjerenstva da je došlo do povrede ovih načela. Suprotno tome, GRECO je u svom zadnjem izvještaju za Hrvatsku istaknuo centralnu važnost ovih članaka te je upozorio na potrebu osiguranja njihovog provođenja (enforcement). U člancima 66 i 92 svog izvještaja GRECO je dapače izrazio zabrinutost da Povjerenstvo može samo konstatirati povredu ovih načela, ali ne i izreći kazne. U međuvremenu je naša sudska praksa dovela do toga da Povjerenstvo više nema ni ovlaštenje ustvrditi da je došlo do povrede ovih članaka, pa je došlo do obustavljanja velikog brojnih postupaka koje je pokrenulo Povjerenstvo. U kontekstu takve sudske prakse predlagač bi trebao objasniti kakva je svrha ponavljanja ovih odredbi, te zašto se one ne mogu precizirati te povezati sa sankcijama, posebno kada se predlagač inače poziva na GRECO-ove preporuke. Istovremeno, obrazloženje prijedloga šuti o tome namjerava li se donijeti kodeks ponašanja, ili etički kodeks za visoke dužnosnike na nivou RH te za zastupnike u Saboru, iako prijedlog zakona predviđa da se takvi kodeksi ponašanja donose na lokalnim razinama. Na isti način prilagač šuti o preporuci GRECO-a o pravilima ponašanja najviših dužnosnika u odnosu na lobiste te druge osobe koji pokušavaju utjecati na odluke državnih tijela. Nedostatak jasnoće predlagatelja o aspektima pravila ponašanja dužnosnika koji nisu obuhvaćeni operativnim normama predloženog zakona, onemogućava to da se vidi ima li zakonodavac namjeru osigurati druge mehanizme provođenja članaka 2 i 6 predloženog zakona. Pojedinačne primjedbe Članak 9, stavak 1 Ovim člankom se uvodi obaveza prijavljivanja potencijalnog sukoba interesa ako se pojavi, no pritom se upotrebljava se nejasna formulacija „na odgovarajući način“. To je potrebno pojasniti, kao što treba i navesti da se takva deklaracija podnosi Povjerenstvu. Članak 9, stavak 2 U drugom stavku se navodi da obveznik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka, ne samo ako utječu na njegov vlastiti poslovni interes, nego i poslovni interes s njim povezanih osoba te poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. Ograničenje bi trebalo proširiti i na poslovne subjekte s kojima su obveznik i povezane osobe bile u značajnijim poslovnim odnosima. Značajniji poslovni odnosi mogu se definirati, među ostalim, putem udjela vrijednost transakcija u prihodima obje strane. Članak 11 Ovaj članak traži da se u imovinskoj kartici deklariraju sve djelatnosti koje je obveznik obavljao dvije godine prije stupanja na dužnost. U Europskoj komisiji takva obaveza postoji za djelatnosti deset godina unatrag, pa bi takvo rješenje trebalo primijeniti i ovdje. Radi cjelokupnog sagledavanja imovinskog i dohodovnog položaja obveznika, članak bi trebao uključiti i obavezu prijavljivanja prijenosa i darivanja nekretnina i druge imovine iznad određene vrijednosti u posljednjih deset godina, kao i ostvarene prihode pretvaranjem poljoprivrednog i sličnog zemljišta u građevinsko. Članak 35 U pogledu izbora članova Povjerenstva predloženi zakon određuje da nadležni Saborski odbor treba predložiti Saboru najmanje tri kandidata za predsjednika povjerenstva (do sada dva) i najmanje tri kandidata za mjesto svakog člana, dakle ukupno 12 kandidata. Glasanje je tajno, no izabrani su samo oni kandidati koji su dobili većinu svih zastupnika u Saboru. Prijedlog ne kaže što se događa ako niti jedan kandidat za predsjednika ili netko od 12 kandidata za člana ne dobiju natpolovičnu većinu, niti predviđa drugi krug glasanja. To implicitno znači da se procedura onda mora ponoviti, te će se pred Saborom opet naći tri ili više kandidata, a ne dva kandidata koja su u prvom glasanju dobila najviše glasova za funkciju predsjednika. Isto vrijedi iza svako mjesto za članove. Unatoč tajnom glasanju, u ovakvoj proceduri može praktički biti izabran samo kandidat vladajuće većine, jer će se glasovi opozicijskih stranaka najvjerojatnije rasuti. Čak ako manji broj zastupnika vladajuće većine ne glasa za „službenog“ kandidata, neki drugi kandidat ne može biti izabran. Radi reprezentativnijeg sastava Povjerenstva treba predvidjeti glasanje u dva kruga. Članak 43 Ovaj članak propisuje kaznu od 1000 kuna za čelnike državnih tijela javne vlasti koji se ogluše na zahtjev Povjerenstva za dostavljanje potrebnih podataka nužnih za utvrđivanje činjeničnog stanja. Predviđena kazna je simbolična te neće osigurati dostavu potrebnih podataka, pa je treba povećati. Sredstva potrebna za provođenje zakona Novi zakon će znatno proširiti krug obveznika čije ispunjavanje obaveza će Povjerenstvo morati kontrolirati. Prijedlog zakona međutim ne pruža nikakvu informaciju o tome koliko će se sredstva za rad Povjerenstva morati povećati, nego lakonski kaže da će ona biti osigurana u budžetu. Takva formulacija ne ispunjava svrhu odredbe o tome da predlagač novog zakona treba pružiti informaciju o potrebnim sredstvima za njegovo provođenje. Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | Djelomično prihvaćen | Za detaljniji odgovor na dane komentare molim vidjeti odgovor na komentar broj 1 budući je komentar sadržajno gotovo isti. Što se tiče dopune prijedloga iz komentara pod rednim brojem 1., a u odnosu na članak 9, da se sukob interesa deklarira Povjerenstvu, navodimo kako se deklaracijom prvenstveno osigurava transtparentnost deklarirajući sukob interesa javnosti i prisutnim članovima kolegijalnog tijela. Sredstva za provedbu zakona, a koja su potrebna za rad Povjerenstva o odlučivanju o sukobu interesa, predviđaju se u državnom proračunu na razdjelu Povjerenstva. Ujedno napominjemo da je u okviru postupka upućivanja zakona u proceduru Vlade te izrade obrasca Procjene financijskog učinka konzultirano i Povjerenstvo. |
| 120 | IVA RUKAVINA | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI | Predlažem da se pod obveznike ovog Zakona uključe i odgovorne osobe na fakultetima kojima je osnivač država. U suprotnom će Sveučilište ostati izolirana cjelina, nedostupna postupanju po ovom Zakonu. | Nije prihvaćen | Ustanove visokog obrazovanja nisu obuhvaćene budući su širenjem kruga obveznika obuhvaćeni oni adresati kod kojih je postojao visoki detektirani korupcijski rizik, a uzeti su u obzir i kapaciteti za provedbu Zakona |
| 121 | Centar za demokraciju i pravo Miko Tripalo | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Primjedbe na nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa Novi zakon mijenja izbornu proceduru za Predsjednika i članove povjerenstva povećavajući broj kandidata o kojima Sabor glasa, iako je za izbor potrebama većina zastupnika u Saboru, prijedlog ne predviđa drugi krug glasanja, pa se cijela procedura mora ponoviti. Na taj način Sabor nikada ne glasa o samo dva kandidata, pa se time postiže da i pri tajnom glasanju izabrani praktički mogu biti samo kandidati koji imaju podršku vladajuće većine. Pozitivno je što Prijedlog novog zakona o sprečavanju sukoba interesa uvodi obavezu deklariranja potencijalnog sukoba interesa kada se on pojavi tijekom mandata dužnosnika. No predložena formulacija je nedovoljno jasna jer govori o tome da se to deklariranje ostvaruje „na odgovarajući način“ bez definiranja tog pojma. Pozitivne su odredbe da se dužnosnik treba izuzeti kod odluka, ne samo kad one utječu na njegov vlastiti poslovni interes i interes povezanih osoba, nego i kad utječu na poslovni interes poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. To ograničenje bi trebalo proširiti i na poslovne subjekte s kojima su obveznik i povezane osobe bile u značajnijim poslovnim odnosima u tom razdoblju. Također pozitivno je uvođenje godišnje obaveze podnošenja imovinske kartice. Međutim, radi potpune slike, potrebno je u deklaraciju imovine uključiti i prijenose i poklone u korist drugih osoba koji su načinjeni u posljednjih deset godina. Također treba uključiti podatke o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Najveća slabost predloženog zakona je da ne povezuje principe iz članaka 2 i 5 postojećeg zakona (sada članaka 2 i 6) s mogućim sankcijama, pa je njihova svrha nejasna. Obrazloženje prijedloga šuti o tome namjerava li Vlada donijeti kodeks ponašanja ili etički kodeks za visoke dužnosnike na nacionalnoj razini te za zastupnike u Saboru, koji bi mogli osigurati provođenje ovih principa van onoga što je operacionalizirano u ovom zakonu. Istovremeno prijedlog zakona predviđa da se takvi kodeksi ponašanja donose na lokalnim razinama. Opće primjedbe Predlagač bi trebao objasniti zašto je potrebno donijeti novi zakon, a ne izmjene postojećeg na osnovi kojeg se razvila sudska praksa. Prijedlog novog zakona preuzima članke 2 i 5 iz starog zakona (sada 2 i 6) koji definiraju sukob interesa i opće principe ponašanja dužnosnika, uključivo sa sprečavanjem korištenja javne funkcije za osobni probitak. Presudama Ustavnog i upravnih sudova spriječena je neposredna primjena ovih članaka i bilo kakve sankcije za njihovo kršenje, uključivo i putem konstatacije Povjerenstva da je došlo do povrede ovih načela. Suprotno tome, GRECO je u svom zadnjem izvještaju za Hrvatsku istaknuo centralnu važnost ovih članaka te je upozorio na potrebu osiguranja njihovog provođenja (enforcement). U člancima 66 i 92 svog izvještaja GRECO je dapače izrazio zabrinutost da Povjerenstvo može samo konstatirati povredu ovih načela, ali ne i izreći kazne. U međuvremenu je naša sudska praksa dovela do toga da Povjerenstvo više nema ni ovlaštenje da ustvrdi da je došlo do povrede ovih članaka, pa je došlo do obustavljanja velikog brojnih postupaka koje je pokrenulo Povjerenstvo. U kontekstu takve sudske prakse predlagač bi trebao objasniti kakva je svrha ponavljanja ovih odredbi, te zašto se one ne mogu precizirati te povezati sa sankcijama, posebno kada se predlagač inače poziva na GRECO-ove preporuke. Istovremeno, obrazloženje prijedloga šuti o tome namjerava li se donijeti kodeks ponašanja, ili etički kodeks za visoke dužnosnike na nivou RH te za zastupnike u Saboru, iako prijedlog zakona predviđa da se takvi kodeksi ponašanja donose na lokalnim razinama. Na isti način prilagač šuti o preporuci GRECO-a o pravilima ponašanja najviših dužnosnika u odnosu na lobiste te druge osobe koji pokušavaju utjecati na odluke državnih tijela. Nedostatak jasnoće predlagatelja o aspektima pravila ponašanja dužnosnika koji nisu obuhvaćeni operativnim normama predloženog zakona, onemogućava to da se vidi ima li zakonodavac namjeru osigurati druge mehanizme provođenja članaka 2 i 6 predloženog zakona. Sredstva potrebna za provođenje zakona Novi zakon će znatno proširiti krug obveznika čije ispunjavanje obaveza će Povjerenstvo morati kontrolirati. Prijedlog zakona međutim ne pruža nikakvu informaciju o tome koliko će se sredstva za rad Povjerenstva morati povećati, nego lakonski kaže da će ona biti osigurana u budžetu. Takva formulacija ne ispunjava svrhu odredbe o tome da predlagač novog zakona treba pružiti informaciju o potrebnim sredstvima za njegovo provođenje. | Nije prihvaćen | Vezano za prijedlog u kontekstu izbora članova Povjerenstva, koji se sadržajno odnosi na članak 35. stavak 6., navodimo kako se povećanjem broja kandidata o kojima Hrvatski sabor glasa omogućava i rasprava o različitim kandidatima. S obzirom na funkciju koju obavljaju, krug obveznika i vrstu odluka koje donose, smatramo svrhovitim da se odluka o članovima Povjerenstva donese saborskom većinom radi jačanja legitimiteta izabranih članova. U odnosu na prijedlog dopune članka 9. koji regulira deklariranje sukoba interesa, s obzirom na brojnost situacija na koje se ova odredba može primijeniti, smatra se svrhovitim ovu obvezu ostaviti otvorenom za interpretaciju u svakom pojedinom slučaju. U dijelu u kojem se predlaže da se izuzeće od odlučivanja proširi i na poslovne subjekte s kojima su obveznik i i povezane osobe bile u značajnijim poslovnim odnosima u tom razdoblju, navodi se kako nije jasno koji je točan cilj te odredbe i na koji način bi se provodio nadzor nad istom odredbom. U pogledu dijela prijedloga kojim se predlaže u deklaraciju imovine uključiti i prijenose i poklone u korist drugih osoba koji su načinjeni u posljednjih deset godina, kao i podataka o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište, također navodimo kako nije jasan cilj predložene regulacije. S obzirom da se odredba o darovima odnosi na primljene darove, nije jasna intencija da se u imovinsku karticu uključe i pokloni u korist drugih osoba, posebno obzirom na činjenicu da se nedopuštenim darovima koji se trebaju prijaviti propisuju stvari vrijednosti veće od 500 kuna. Osim što se poklonom u korist drugih ne stvara osjećaj zavisnosti, nije životno logično da bi se bilo tko sjećao poklona u vrijednosti 500 kn unazad deset godina (poklon za svadbu, rođendan, Božić...) Također nije jasno na što bi trebao ukazivati podatak o pretvaranju poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Izradi novog Zakona se pristupilo zbog opsega izmjena postojećeg Zakona, budući da izmjene obuhvaćaju preko 50% postojećih članaka, što predstavlja nomotehnički prag za donošenje novog Zakona. U odnosu na izmjene članka 6. (članak 5. važećeg Zakona) kojim se, u suštini, predlaže propisivanje sankcija za povredu navedenih članaka navodimo kako slijedi. Ustavni sud Republike Hrvatske donio je odluku o ovom pitanju. U Odluci br. U-III-673/2018 od 2. srpnja 2019. Ustavni sud navodi da načela sadržana u članku 5. Zakona predstavljaju norme koje izražavaju temeljne vrijednosti i služe za tumačenje konkretnih odredaba Zakona. Ta su načela pravni i moralni standardi koji pomažu u zauzimanju stajališta i donošenju odluke o tome predstavlja li određeno djelovanje ili propust dužnosnika povredu odredaba Zakona. Dakle, pomažu pri procjenjivanju ispravnosti postupanja dužnosnika. U navedenoj odluci Ustavni sud je doveo u pitanje nadležnost Povjerenstva u pogledu članka 5. Zakona te je naložio upravnim sudovima da u tom smislu daju odgovor na pitanja vezana uz granice ovlasti Povjerenstva. Na taj način, uz kontrolu zakonitosti odluka Povjerenstva koja je propisana Zakonom, Ustavni sud je upravnim sudovima povjerio i važnu ulogu nadogradnje tumačenja, kojom se razvija područje sukoba interesa u pravnom poretku Republike Hrvatske. Nakon odluke Ustavnog Suda Republike Hrvatske, upravni sudovi donijeli su brojne odluke kojima osporavaju ovlast Povjerenstva za pokretanje postupka isključivo na temelju članka 5. Niz tih odluka, točnije njih šest, u međuvremenu su potvrdila različita vijeća Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Sve te odluke upućuju na jedno: Povjerenstvo je neispravno primijenilo Zakon jer nije smjelo pokretati postupke isključivo na temelju povrede članka 5.; taj članak sadrži načela djelovanja koja treba povezati s konkretnom odredbom Zakona koju je određenim ponašanjem ili propustom dužnosnik povrijedio; članak 5. sam po sebi nije dovoljno precizan da omogući predviđanje posljedica koje određena radnja može imati; nije propisana sankcija za povredu članka 5. Pritom je važno naglasiti da je nepostojanje sankcije jedan od razloga, ali ne i jedini razlog, kako tvrdi predsjednica Povjerenstva, poništavanja odluka Povjerenstva od strane upravnih sudova i Visokog upravnog suda. Osim toga, Visoki upravni sud nije naložio zakonodavcu da propiše sankcije za povredu članka 5., već je naložio Povjerenstvu da obavlja svoju funkciju u skladu sa Zakonom, svojom ulogom i nadležnošću. Nadalje, u komentaru se poziva na stavak 92. Izvješća GRECO-a za Republiku Hrvatsku u petom evaluacijskom krugu, uz navod da se u tekst stavka 92.izražava zabrinutost GRECO-a zbog nepropisivanja sankcije za povrede predmetnog članka te se time podupire zahtjev da se propišu sankcije za povrede načela djelovanja dužnosnika. Prema našem shvaćanju, objašnjenja iz stavaka 92. do 94. Izvješća predstavljaju činjenično stanje iz vremena kad je evaluacija provedena. Preporuka koja se veže za ta objašnjenja ne nameće obvezu Republike Hrvatske da uvede sankcije za povredu članka 5. U preporuci se poziva Republiku Hrvatsku da unaprijedi primjenu već postojećeg sustava sankcija te da ih učini razmjernijima. Strategija za borbu protiv korupcije predviđa donošenje Etičkog kodeksa za dužnosnike. Ministarstvo pravosuđa i uprave je 12. listopada 2021. osnovalo Radnu skupinu za izradu Etičkog kodeksa za dužnosnike u izvršnoj vlasti, koja je održala svoj prvi sastanak 22. listopada 2021. Obrazac procjene fiskalnog učinka za provedbu Zakona (predmetni obrazac je nužni dio dokumentacije za upućivanje Zakona u proceduru usvajanja Zakona na Vladu) izrađen je u suradnji s Povjerenstvom te će isti biti uzet u obzir kod izrade Državnog proračuna koji predviđa sredstva za rad Povjerenstva na posebnom razdjelu Povjerenstva. |
| 122 | Gong | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Zakon o sprječavanju sukoba interesa trebao bi biti temelj borbe protiv korupcije u Hrvatskoj. Međutim, promjenama koje se uvode ovim Nacrtom vjerojatnija je eutanazija Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa kao etičkog tijela. Etičko je tijelo tog tipa našem društvu prijeko potrebno kako bi na temelju univerzalnih načela i vrijednosti moglo poticati svoje dužnosnike na savjesno djelovanje. Upravo zato ističemo važnost članka 6. ovog Zakona, kojeg bi trebalo unaprijediti. Samo ime Zakona o sprječavanju sukoba interesa govori o intenciji ovog pravnog akta, da spriječi, a ne da kažnjava. Smatramo da je etička načela pogrešno svesti na puko slovo na papiru, ako je namjera zakona zaista spriječiti potencijalni sukob interesa i biti svojevrsna etička misao vodilja i podsjetnik svakom dužnosniku Republike Hrvatske, na kojeg se mjere ovog zakona odnose, da djeluje “časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana”. | Nije prihvaćen | Uz ovaj komentar upućujemo i na odgovor dan na prethodni komentar te dodajemo niži tekst. Smisao postojanja Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, razlog zbog kojeg je ono osnovano, je prevencija i utvrđivanje sukoba interesa. Povjerenstvo nije osnovano kako bi obnašalo ulogu etičkog tijela. Da je namjera zakonodavca prilikom donošenja Zakona bila omogućiti vođenje posebnih postupaka zbog povrede općih načela iz čl. 5., taj Zakon bi već tada sadržavao barem neke odredbe iz kojih bi se takva intencija mogla utvrditi. Ulogu etičkog tijela Povjerenstvo je preuzelo kroz svoju praksu koja nema temelja u Zakonu i za koju su pravosudna tijela, zadužena za kontrolu zakonitosti odluka Povjerenstva, utvrdila da je protupravna. S gledišta pravne teorije, Povjerenstvo je upravno tijelo koje donosi upravne akte, čiju zakonitost nadziru upravni sudovi. |
| 123 | Udruga gradova u RH | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Prije svega, Udruga gradova u RH pozdravlja eliminiranje „famozne“ odredbe članka 15.d. sada važećeg Zakona, koja je u praksi izazvala brojene primjedbe i prijepore, primjedbe i upite gradonačelnika. Istu odredbu je različito tumačilo isto Povjerenstvo, ovisno od vremena donošenja Odluka i Mišljenja i sastava Povjerenstva, a pritom zanemarujući posebni zakon-Zakon o trgovačkim društvima, koji jest lex specialis. Ministarstvo uprave je također davalo svoja mišljenja u više navrata, uvažavajući ZTD kao posebni zakon. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 124 | Aleksander Vranko | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Poštovani, vezano za e-savjetovanje o prijedlogu Izmjena i dopuna Zakona o sudovima moj prijedlog je ukratko slijedeći: 1. Vještaci svih struka, procjenitelji, tumači i sl. eksperti koji su odgovorni i obvezni, ne samo prema sudskoj vlasti, već i prema izvršnoj vlasti i drugim naručiteljima zainteresiranim stranama u raznim pravnim postupcima vezanim za pojedina stručna područja, trebali bi se normativno organizirati u posebnoj komorskoj organizaciji, tipa „Komora stalnih vještaka“ koja bi se sukladno raznim normativnim aktima organizacijski samostalno dalje specijalizirala po osnovi pojedinih struka 2. Takvim normativnim sadržajem vještaci svih struka, procjenitelji, tumači i sl. eksperti bili bi samostalni i izvan utjecaja sudske i izvršne vlasti, odnosno odgovorni prema posebnom komorskom nadzornom tijelu 3. Dakle, prijedlog gore navedenog usmjeren je prema organizacijskom tipu kao što je Komora poreznih savjetnika, Odvjetnička komora i sl. S poštovanjem, Aleksander Vranko | Nije prihvaćen | Komentar se odnosi na tematiku koja nije predmet ovog Zakona |
| 125 | DALIBOR BARBALIĆ | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Ovo je samo još jedan "igrokaz" u nizu onih koje je odabrala 1/3 državljana RH. Javna savjetovanja samo sa izgovor kako bi vladajući (neovisno koje su boje) mogli zadovoljiti EU procedure, lamentirati na kritike kako je Zakon "bio u javnom savjetovanju" te i dalje donositi Zakone kako su prethodno zamislili, bez obzira na prijedloge i zapažanja. Predlažem da nakon ovoga Savjetovanja date brojčani i postotni prikaz koliko je prijedloga prihvaćeno, koliko odbijeno i kolko je "primljeno na znanje". Isti pokazatelj napravite za sva dosadašnja Savjetovanja pa će biti potpuno razvidno koliko prijedloga niste prihvatili ili ste "primili na znannje". "Primili na znanje" je uobičajni komentar kada je svima logično i jasno da bi prijedlog trebalo prihvatiti ali isti nije nikako sukladan prethodnoj zamisli Predlagatelja. Sukladno navedenom, iako nalazim potrebu za nekim izmjenama, nema smisla više sudjelovati u ovim "igrokazima" ! | Nije prihvaćen | Izvješće o provedenom savjetovanju i analiza dostavljenih primjedbi čine sastavni dio svakog savjetovanja na portalu za javno savjetovanje. Također, i u ovom slučaju, predmetno Izvješće i analiza dostavljenih primjedbi biti će javno objavljena |
| 126 | Narodna stranka-reformisti | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Predlažemo da se čl. 30 dopuni stavkom 3. koji glasi „Porezna uprava se dužna očitovati u roku 30 dana.“ | Prihvaćen | Prijedlog se prihvaća uz izmjenu formulacije koja glasi: "Porezna uprava se dužna očitovati o provedenim radnjama u roku od 30 dana." |
| 127 | ŽELJKO MATIĆ | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Ovaj zakon nema svrhu sve dok postoje ostali zakoni koji dopuštaju legalnu korupciju, pogodovanje, sukob interes. Npr. prema Zakonu o koncesijskim odobrenjima na pomorskom dobru, načelnik predlaže Vijeće za izdavanje koncesijskih odobrenja, čine ga "njegovi ljudi" koji onda daju koncesijska odobrenja načelnikovoj ženi, sinu, rodbini i prijateljima. Država/Vlada (predlaže takve zakone) je dodatno pogodovala takvoj praksi jer je princip dodjele "tko prvi, njegovo" a naravno da su svi navedeni predali dokumentaciju točno u sekundu po početku primitka. I ne samo rodbina, prijatelji, stranački prijatelji, osobe koje svoja koncesijska odobrenja plaćaju glasovima. Jer država je osigurala takve odnose tako da je ograničala i iznose koji se plaćaju za konc. odobrenja. Pa većina plati 500 kn obveza a onda uprihodi 50.000 do 100.000 kn, npr. samo za ležaljke. Dakle, u priobalju 20%-30% glasova se kupuje koncesijskim odobrenjima, pogoduje rodbini, prijateljima, političkim suradnicima. Više će na zaustavljanju sukoba interesa učiniti transparentnija dodjela koncesija i koncesijskih odobrenjima nego 100 ovakvih kozmetičkih zakona/izmjena zakona o sukobu interesa. Ovo vjerojatno služi samo da se EU zamažu oči o stvarnoj situaciji u RH a ne i stvarna namjera da se zaustavi korupcija i njoj srodne aktivnosti. | Nije prihvaćen | Komentar se ne odnosi na sadržaj ovog zakona, već na Zakon o koncesijskim odobrenjima, ali ukazujemo da je u članku 5 u definiciji poslovnog odnosa nadodano i koncesijsko odobrenje. |
| 128 | IVAN ZIDAREVIĆ | ZAKON O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA | Ovim putem pozdravljam Nacrt predloga Zakona o sprečavanju sukoba interesa. U mnogim aspektima, ponuđene izmene usklađene su sa smernicama od strane GRECO-a, Saveta Evrope, te bivaju harmonizovane sa budućim aktivnostima u polju prepoznavanja stvaranja Etičkog kodeksa ponašanja. Kao najveći potencijal novog Zakona vidim u proširenju čl. 3., deklariranjem sukoba interesa u odlučivanju kao i uređenijoj materiji ograničenja obavljanja javne dužnosti. Rad Povjerenstva dobija veću dimenziju i to pre svega edukativnu i preventivnu i s tim u vezi bi trebalo povećati sve kapacitete rada Povjerenstva. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |