Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 21. PRIMJEDBA Razlog zašto je forma javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave propisana još od 1995. god. kod ugovora o prijenosu poslovnih udjela je taj da se istom odredbom omogućava najveća moguća razina pravne sigurnosti ,jer u slučajevima kada javni bilježnik sastavlja javnobilježnički akt ili potvrđuje privatnu ispravu postupaju sukladno čl. 56., 57. i 58. ZJB pri čemu ne utvrđuje samo identitet osoba koje sklapaju određeni pravni posao već uz to utvrđuje ponudu i prihvat u nazočnosti ugovornih strana, ispituje jesu li stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objašnjava stranama smisao i posljedice posla, uvjerava se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji te upozorava stranke na nejasne odredbe ili one odredbe koje nisu dovoljno jasno definirane i zbog kojih bi se stranke u budućnosti mogle naći u sporovima. Također zbog gubitka kvalificiranog oblika ugovora o prijenosu poslovnog udjela i neka druge odredbe ZTD bi postale neprovedive. Posebno naglašavamo da javni bilježnik sadržaj ugovora kontrolira i formulira i s osnova propisa obveznog kao i trgovačkog prava. Ovakvo uređenje prijenosa poslovnih udjela bi za rezultat imalo sljedeće posljedice: - potpuna erozija pravne sigurnosti u pravnom prometu poslovnim udjelima - češći slučajevi nadripisarstva - pad kvalitete i stručnih standarda u sastavljanju takvih ugovora, a time i niska razina njihove provedivost - stotine ako ne i tisuće sporova proizašlih iz takvih ugovora, zbog pogrešnih, nejsanih ili čak nezakonitih odredbi. Bila bi greška isključiti prijenos poslovnog udjela iz javnobilježničke kontrole sadržaja ugovora i time te ugovore isključiti iz intenzivne kontrole, koju zahtijeva sustav sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te time i anktikorupcijskih mjera, jer se radi o velikom broju transakcija imovinom, koje su kao značajan modalitet odnosno tipologija pranja novca i korupcije izrijekom apostrofirane u relevantnom AML/FT pravu EU i hrvatskom Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Sadašnja norma čl. 412 ZTD je potpuno kompatibilna najuređenijim kontinentalnim pravnim sustavima, pogotovo sa SR Njemačkom, jer kao i oni za prijenos poslovnih udjela propisuje oblik javne isprave i to ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudske odluke koja zamjenjuje takav ugovor. Prijenos poslovnih udjela i s njime svezani obveznopravni odnosi reguliraju se u praksi najčešće u jednoj ispravi, slijedom čega se prednosti javnobilježničke isprave (jednako i solemnizirane privatne isprave) odnose na oba elementa predmetnog pravnog posla. Svrha odnosno korist ovakvog normiranja, od 1995. godine do sada je u praksi ostvarena i višestruka: a) Trgovanje poslovnim udjelima nije poslovna transakcija podložna „brzom trgovanju“ iz razloga da bi se spriječila spekulativna trgovina udjelima. Za razliku od dionica, stoga propisana forma ostvaruje vrlo visoki novo pravne sigurnosti za d.o.o. kao društvo kapitala, koje je blisko društvima osoba u smislu da je osoba člana društva relevantna, te da su kontrola i transparentnost vlasništva nad udjelima, za koje jamči javnobilježnička obrada, od velikog značaja za sve članove takvog društva. b) Aktivnost javnog bilježnika u sastavljanju ili potvrdi ugovora o prijenosu poslovnih udjela osigurava u najvećoj mogućoj mjeri valjanost promjena članova društva te ažurnu dojavu promjena Sudskom registru, Društvu i Poreznoj upravi (član 410. stavak 3. ZTD), a pravna prevencija sporova i transparentnost su osobito važni kao: c) a. provođenje mjera sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma te se tako istodobno ostvaruje i važna antikorupcijska mjera, budući da samo ako ima uvid u sadržaj i okolnosti dogovora javni bilježnik ima uvid u osnove transakcije, koju treba ocijeniti po sustavu sprječavanja pranja novca i financiranja terorizma. b. zaštita investitora (ostalih članova društva), jer se prijenosom udjela u d.o.o. ostvaruju osim plaćanja cijene udjela i znatna ulaganja u poslovne poduhvate, odnosno ostvaruje transfer kontrole znatne imovine (za koju imovinu je titular predmetni d.o.o.; kao na primjer nekretnina, zaliha robe, tražbina svih vrsta, prava intelektualnog vlasništva, koncesija) c. zaštita interesa državnog proračuna budući da javni bilježnik informira Poreznu upravu o svakoj promjeni članova što je potencijalno oporeziva transakcija d. zaštita interesa radnika kojima je d.o.o. poslodavac, budući da je i u njihovom interesu da d.o.o. odnosno udjeli u njemu ne budu predmet sporova, kao i da se prilikom prijenosa provjeri i vidi stvarni vlasnik i podrijetlo kapitala koji u d.o.o. ulazi ili stječe nad d.o.o. kontrolu kroz članska prava Povećava se pravna sigurnost za stvarnopravni i obveznopravni odnos imatelja udjela odnosno prenositelja, stjecatelja, ali i ostalih članova društva. Budući da je taj odnos reguliran Zakonom u velikoj mjeri kao ius cogens te u dispozitivnom dijelu osnivačkim aktom javnobilježnička provjera oblika i sadržaja isprave osigurava pravno savjetovanje stranaka i utvrđivanje njihove prave i ozbiljne volje Javnobilježnička funkcija osigurava pravno savjetovanje stranaka u bitnim odlukama. D.o.o. su po pravnoj tipologiji i raširenosti uglavnom manja poduzeća, čiji članovi često imaju nizak nivo pravne edukacije i oni su do sada profitirali od sigurnosti i zaštiti njihovih interesa, koju jamči javnobilježnička funkcija. Ubrzava se postupanje sudova i rasterećuje ih se od sporova, budući da kvalificirana forma dovodi do provedivih isprava i minimalizira greške i sporove i time se smanjuju troškovi za pravosudni sustav i za stranke. U svijetlu prijenosa poslovnih udjela treba naglasiti, koji su bili ključni razlozi prijenosa isključivih kompetencija na javne bilježnike u pravu društava u državama koje imaju institut latinskog notarijata, pa tako i u Republici Hrvatskoj. 1/ D.o.o. su najrašireniji oblik društava malih i srednjih poduzeća i koncentriranje nadležnosti kod javnih bilježnika dovodi do specijalizacije javnih bilježnika u toj grani prava, Kvalificiranost i javna priroda službe javnih bilježnika sastavljanjem javnih isprava ili solemnizacijom privatnih isprava minimalizira buduće sporove na tom pravnom području i time zakonodavac rasterećuje sudove. 2/ Kroz veći broj predmeta koje svakodnevno rješavaju, javni bilježnici stječu znanje i iskustvo na području prava društava i u stanju su brzo i pouzdano pružati strankama potrebne pravne radnje i sastavljati ugovore te nalaziti razumna i zakonita rješenja za često suprotstavljene stavove među članovima društva. Time se izbjegavaju i prekomjerna opterećenja za poduzeća u smislu traženja pravnih savjeta, koje im javni bilježnici temeljem većeg broja predmeta i kroz to stečene vještine i znanja, mogu pružiti po propisanim i umjerenim tarifama. 3/ Uza sve navedeno transparentnost je krucijalna točka koja opravdava nadležnosti javnih bilježnika u pravu društava, a posebno kod prijenosa udjela: o ➢javnobilježnička isprava osigurava točnost podataka o tome tko je član društva što je u javnom interesu naročito s aspekta Porezne uprave o ➢javnobilježnička isprava omogućava praćenje tijeka novca i olakšava državnim tijelima otkrivanje koruptivnih kaznenih djela i pranje novca te financiranje terorizma, koja kaznena djela ugrožavaju u velikoj mjeri i gospodarstvo i cijeli društveni i pravni sustav. Latinski notarijat nije smetnja gospodarskom razvoju nego naprotiv važan faktor za uređeni, zdravi i prije svega održivi gospodarski rast.   Sadašnji propisani oblik ugovora o prijenosu obuhvaća izjave obiju ugovornih strana, a moguće je i da se sklopi uz odvojenu ponudu i prihvat te će biti moguće da se sklopi i na daljinu uz sudjelovanje javnih bilježnika. Slijedom toga propisani oblik ne predstavlja birokratsku prepreku transakcijama niti je razlog bilo kakvom duljem trajanju postupka. Naprotiv, postupak se ubrzava; sudovi dobivaju u registarskom postupku provedive javne isprave. Nastane li ipak u svezi ugovora spor, sud ima znatno olakšani zadatak imajući u vidu presumpciju istinitosti koja se veže uz javnobilježnički akt ili solemniziranu privatnu ispravu. Javnobilježnički akt i solemnizirana privatna isprava imaju punu dokaznu snagu o sadržaju i kvaliteti volje odnosno izjavama ugovaratelja, te je na sudu u slučaju spora zadaća da ocijeni primjenu prava na taj činjenični supstrat. Ukoliko bi se za prijenos poslovnog udjela propisalo da je „potreban ugovor na kojem je ovjeren potpis ili koji je potpisan naprednim elektroničkim potpisom“ otpadaju sve navedene prednosti dosadašnjeg oblika isprave, a gospodarstvenike se pri tome ne rasterećuje financijski iz sljedeće navedenih razloga: a) d.o.o. (i j.d.o.o.) su najčešći oblik trgovačkih društava u RH i većina od njih nema pravnu službu te im je kroz sastav isprava ili potvrdu isprava od strane javnih bilježnik dostupna pravna pomoć i savjetovanje i to po tarifi propisanoj od strane Ministra pravosuđa i uprave; dakle pravno neuke stranke bi najčešće ili „proizvodile“ neprovedive ili pobojne ili ništetne ugovore ili bi uzimale pravnu pomoć, koja i im također stvarala troškove i koja ne bi često bila pružana od strane odvjetnika (kvlaitetno i također naplatno i oporezivo), nego bi tobožnju pravnu pomoć dobivali od nadripisara bez ikakovg jamstva za pravnu sigurnost i prevenciju i bez računa za pruženu „uslugu“ b) opterećenje sudova koje bi nastalo u registarskim i parničnim postupcima ograničava sudove u drugim predmetima u kojima moraju odlučivati, što usporava i gospodarske tijekove i izravno i neizravno opterećuje proračun. S obzirom na veliku sličnost hrvatskog i njemačkog trgovačkog i javnobilježničkog prava i veliku povezanost gospodarstva, navodimo primjer SR Njemačke gdje su d.o.o. najčešći oblik društava kapitala (1.290.000 d.o.o.i 15.000 d.d.) i gdje je za prijenos poslovnih udjela u d.o.o. , kao i gotovo za sve isprave u svezi osnivanja i aktivnosti u d.o.o. i d.d. također propisan kvalificirati oblik i to javnobilježnička isprava. Kod svake promjene članova društva, u koje je uključen, javni bilježnik sastavlja popis koji je svima dostupan na uvid i uživa javnu vjeru (čl. 40 GmbHG, čl. 16 GmbHG). Osoba, koja želi steći udio od prenositelja upisanog u popis sastavljen od strane javnog bilježnika, može se osloniti na točnost toga popisa čak i ako je - iz bilo kojeg razloga - prenositelj pogrešno upisan na popisu tj. udio mu ne pripada, taj udio može u dobroj vjeri učinkovito steći treća osoba. Na taj način javni bilježnik obavlja važnu funkciju u kontekstu vođenja javnih knjiga. I u SR Njemačkoj je središnji organ prava društava trgovački registar kojeg vode sudovi. Svi upisi u registar vrše se na temelju prijava koje obvezatno ovjeravaju javni bilježnici, pa i kad na primjer za društva osoba za ugovor o promjeni članova nije propisana javnobilježnička forma isprave. Uvid u registar je javan. Upis u trgovački registar zaštićen je na takav način da se svi mogu pouzdati u točnost podataka koje sadrži. Kod d.o.o. je kao aneks registarskom ulošku propisan popis članova društva, koju nakon prijenosa udjela sastavlja javni bilježnik i e-putem ga dostavlja u registar koji ga pak javno objavljuje. Ova pouzdanost i transparentnost registra je velika korist za poslovne partnere, banke, javnu upravu i naročito za poreznu vlast. Prava suprotnost hrvatskom i njemačkom registru je registar u Engleskoj, koji ne uživa javnu vjeru. Na taj se registar ne može osloniti nitko, čak niti za činjenicu da li to trgovačko društvo uopće egzistira. Da bi se na temelju engleskog registra sklopio ugovor potrebno je osim izvatka iz registra pribaviti legal opinion, pravno mišljenje. Mišljenje daje engleski solicitor ili Scrivener Notary koji jamči za dane podatke. U SR Njemačkoj, kao i u sadašnjoj hrvatskoj pravnoj praksi obvezatni javnobilježnički oblik ugovora o prijenosu poslovnog udjela u d.o.o. daje taj kvalificirani oblik i cijeloj transakciji, najčešće se tu radi o kupoprodaji. Izrada takvih kupoprodajnih ugovora je složena, jer uključuje poznavanje računovodstvenog prava, radnog prava, poreznog prava, dijelom i antitrustovskog prava i upravnog prava. Javni bilježnici u svim spomenutim pravnim područjima ne mogu biti isključivi eksperti, no u njihovim je rukama bitni dio izrade ugovora i on upućuje stranke u moguće posljedice posla kojeg namjeravaju poduzeti. Na taj način zakonodavac nudi malim i srednjim poduzećima, koja čine okosnicu cijelog gospodarstva, priliku da iskoriste visokokvalitetne pravne usluge nepristranih povjerenika kao što su javni bilježnici, po propisanim tarifama. Zaključno (imajući u vidu izmjene čl. 412/3, ali i predložene izmjene kod osnivanja društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika) u nastavku teksta navodi se eklatantni primjeri koji bi trebali služiti da se odustane od predloženih izmjena ZTD-a. Bugarska je bila ukinula nadležnost javnih bilježnika u registarskim postupcima povezanim sa trgovačkim društvima. Nakon toga, u pravnom i gospodarskom prometu u Bugarskoj nastale su brojne malverzacije, koje su u konačnici rezultirale time da je 2016. godine donesena odluka o ponovnom sudjelovanju javnih bilježnika u takvim postupcima i to ne samo kao ovjerovjeritelja potpisa stranaka, već kao sastavljača isprava. Paralelno sa uvođenjem nadležnosti javnih bilježnika kao sastavljača javnih isprava, na području Bugarske je provedeno opsežno istraživanje u kojem je utvrđeno kako članovi društava i članovi uprave društava preferiraju sudjelovanje javnih bilježnika kao sastavljača isprava, ponajprije iz razloga pravne sigurnosti. Ujedno se kao negativni primjer nesudjelovanja javnih bilježnika kod ovakvih postupaka navodi i Estonija koja je nekad glasila kao država predvodnica efikasnosti elektroničkog poslovanja koje je integrirano u sve birokratske strukture. Međutim, Narodna banka Estonije je priznala da je putem trgovačkih društava u vremenskom razdoblju od 2008. do 2017. godine „oprano“ više od tisuću milijardi eura novca nepoznatog porijekla. Podatci o pranju novca u Estoniji nisu posljedica slučajnosti već činjenice kako je ista u pokušaju da olakša građanima birokratske procedure uvela tzv. „pristup iz fotelje“ na koji način je zapravo olakšala posao kriminalnim te terorističkim organizacijama da nesmetano i anonimno peru novac također iz vlastitog doma, daleko od domašaja preventivnog i sigurnosnog sustava te države. U skladu sa svime više navedenim, smatramo kako bi Republika Hrvatska ne bi trebala uvoditi u svoj pravni sustav određene institute svojstvene anglosaksonskom pravnom sustavu koji dokazano dovode do zlouporaba, smanjuju javnu vjeru u sudske registre, narušavaju načelo preventivnog pravosuđenja, dovode do negativnih fluktuacija u pravnom i gospodarskom prometu, povećavaju obim sive ekonomije i transparentnost transakcija finacijskog sustava te ultimativno smanjuju jamstva pravne sigurnosti. Zaključno, HJK ističe kako u cijelosti podržava i potvrđuje mišljenje i stav profesora Katedre za trgovačko pravo i pravo društava koji je priložen u odnosu na izmjenu članka 412 stavak 3. ZTD-a. Imajući u vidu sve navedeno, predlaže se odustati od ovakve izmjene. Primljeno na znanje Izmjena odredbe članka 412. Zakona o trgovačkim društvima predviđena je kao jedna od mjera Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. kojom se ukida obveza sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik te je u skladu sa navedenim propisano da je prijenos poslovnog udjela dopušten ugovorom na kojem je ovjeren potpis ili je potpisan naprednim elektroničkim potpisom. Navedena izmjena neće uzrokovati pravnu nesigurnost. U skladu s odredbom članka 441. stavka 1. ZTD-a u odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Odredbom članka 410. stavka 2. propisano je da uprava društva mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo te je dužna o navedenome obavijestiti sudski registar.
2 HRVOJE MARKOVINOVIĆ V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 21. PRIMJEDBE NA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA (kako je upućen u javno savjetovanje dana 20.10.2021. godine) Odredbom članka 21. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima predviđa se sljedeće: Članak 21. U članku 412. mijenja se stavak 3. tako da on sada glasi: „(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor na kojem je ovjeren potpis ili koji je potpisan naprednim elektroničkim potpisom ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.“ Predloženo rješenje: - ugrožava pravnu sigurnost; - razara uspostavljeni sustav registarske evidencije članova društva s ograničenom odgovornošću; - čini neprovedivima niz preostalih zakonskih odredbi, koje usprkos tome i dalje ostaju na snazi; - povećava (indirektne) transakcijske troškove vezane uz prijenos poslovnih udjela - nepotrebno generira dodatne sporove i parnične postupke između članova međusobno, između društva i članova te između prenositelja i stjecatelja poslovnih udjela. Ovom zakonodavnom intervencijom mijenja se režim prijenosa poslovnih udjela u društvu s ograničenom odgovornošću na način da ugovor o prijenosu poslovnog udjela i ugovor kojim se preuzima obveza prenijeti poslovni udio više ne moraju biti sklopljeni u obliku javnobilježničkog akta (ili solemnizirane privatne isprave) nego da je dovoljno da su ti ugovori sklopljen uz javnobilježničku ovjeru potpisa. Ne bi, dakle, više bio potreban javnobilježnički akt u smislu čl. 53 i dalje Zakona o javnom bilježništvu (ZJB) ili s njim izjednačena potvrda (solemnizacija) privatne isprave (čl. 59 ZJB), nego bi bilo dovoljno da javni bilježnik ovjeri da je stranka u njegovoj nazočnosti svojeručno potpisala pismeno (čl. 77 ZJB). Razlozi za ovako značajnu izmjenu dosadašnjeg pravnog režima nije razvidno iz obrazloženja. Može se pretpostaviti da se izmjenom žele smanjiti troškovi vezani uz prijenos poslovnog udjela. Takav je zaključak, međutim, kratkovidan i pogrešan, a predloženo rješenje samo povećava (indirektne) transakcijske troškove što potvrđuju i poredbenopravna iskustva. Prijenos poslovnog udjela temeljem javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave pokazuje brojne prednosti u odnosu prema predloženom rješenju. Sadašnje rješenje: - osigurava veću razinu pravne sigurnosti sudionika pravnog posla; - osigurava veću razinu pravne sigurnosti društva u kojem dolazi do promjene članske strukture; - osigurava veću razine pravne sigurnosti budućih stjecatelja poslovnih udjela; - osigurava veću razinu opće pravne sigurnosti; - otklanja značajne indirektne transakcijske troškove u vezi prijenosa poslovnih udjela; - osigurava publicitetnu funkciju popisa članova u sudskom registru i jamči točnost registarskih podataka o identitetu članova društva s ograničenom odgovornošću. Sve to neće se moći ostvariti predloženim rješenjem, ili će se ostvariti u daleko manjoj mjeri i uz povećane (a ne smanjene) transakcijske troškove. I. O javnopravnoj kontroli i publicitetnoj funkciji predloženog rješenja Predloženim rješenjem posve će se uništiti uspostavljeni sustav registarske evidencije članova društva. Naime, predloženo rješenje nije u skladu s postojećim sustavom javnopravne kontrole i publiciteta članstva u društvu s ograničenom odgovornošću, u kojem javni bilježnik ima značajnu ulogu. Naime, za hrvatsko pravo društava svojstveno je da se popis članova u društvu s ograničenom odgovornošću dostavlja sudskom registru i da se treće osobe u dobroj vjeri, pod određenim uvjetima, mogu pouzdati u taj popis (čl. 411 ZTD). U takvom sustavu iznimno je važno da javni bilježnik, koji je sudjelovao u promjeni članova društva, izradi popis članova društva i dostavi ga registarskom sudu prema sjedištu društva (čl. 410 st. 3 ZTD). Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu (čl. 410 st. 3 ZTD). Propiše li se da se na ugovoru o prijenosu poslovnog udjela samo ovjerava potpis, javni bilježnik neće više moći dostavljati ove popise registarskom sudu. To će dovesti do toga da popis članova neće više odgovarati stanju članstva u društvu, a potom i do pravne nesigurnosti i parničnih postupaka o tome tko je doista član društva. Javni bilježnik može „potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao“ samo ako se uvjerio da je ugovor o prijenosu poslovnog udjela valjano sklopljen i da proizvodi pravne učinke. To je, međutim, moguće samo kod javnobilježničkog akta (i s njim izjednačene solemnizirane isprave), kod kojega je javni bilježnik uključen u sklapanje ugovora na način da utvrđuje ponudu i prihvat u nazočnosti ugovornih strana (čl. 56 st. 1 ZJB), ispituje jesu li stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objašnjava stranama smisao i posljedice posla, uvjerava se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji (čl. 57 ZJB) te upozorava stranke na potencijalno „dvojbene“ odredbe (čl. 58 ZJB). Za razliku od toga, kod ovjere potpisa javni bilježnik samo provjerava identitet ugovornih strana koje su, u njegovoj nazočnosti, svojeručno potpisale pismeno (čl. 77 ZJB). Javni bilježnik se tada ne mora upoznati sa sadržajem pismena nego samo u mjeri u kojoj je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama. Javni bilježnik nije odgovoran za sadržaj pismena niti je dužan ispitivati jesu li sudionici ovlašteni na dotični posao (čl. 77 ZJB). Kada bi se, dakle, usvojile predložene izmjene čl. 412 ZTD-a, javni bilježnik uopće više ne bi „sudjelovao“ u pravnom poslu kojim su promijenjeni članovi društva nego samo u utvrđivanju potpisnikovog identiteta. Nije teško zamisliti da ugovor o prijenosu poslovnih udjela na kojemu je javni bilježnik ovjerio potpis bude ništetan ili čak da se uopće ne radi o ugovoru o prijenosu poslovnih udjela. Ili da javni bilježnik uopće ne zna da je isprava na kojoj ovjerava potpis ujedno i isprava kojom se prenosi poslovni udio u društvu s ograničenom odgovornošću. On stoga ne bi više imao ni obvezu dostavljati popis članova sudskom registru, niti bi to mogao činiti jer kod ovjere potpisa uopće se nije dužan upoznati sa sadržajem isprave na kojoj ovjerava potpis. Takvo bi rješenje odudaralo i od drugih sličnih slučajeva u kojima je važna javnobilježnička kontrola pravnog posla (a ne samo potpisnikovog identiteta), a temeljem kojih javni bilježnici obavještavaju odgovarajuće registre kada sastave javnobilježnički akt ili solemniziranu privatnu ispravu. Tako prema čl. 216 st. 2 Ovršnog zakona (OZ) javni bilježnik koji je solemnizirao zadužnicu (čl. 214 st. 1 OZ, čl. 215 st. 1 OZ) priopćava podatke iz zadužnice službi registra zadužnica i bjanko zadužnica. Javnobilježničko sudjelovanje u sastavljanju zadužnice je jedina garancija da se uistinu radi o valjanoj zadužnici koja je sastavljena u skladu sa zakonom. II. O pravnoj sigurnosti društva s ograničenom odgovornošću, sudionika pravnog posla i sukcesivnih stjecatelja poslovnog udjela Prijenos poslovnih udjela ima značajne posljedice po (i) samo trgovačko društvo, (ii) sudionike posla prijenosa (prenositelja i stjecatelja), te (iii) vjerovnike sudionika pravnog posla. I zbog tih razloga zakon predviđa posebnu formu (formu JB akta odnosno solemnizirane privatne isprave) za prijenos poslovnog udjela. S aspekta društva ključno je pouzdano znati tko su članovi društva. Stroga forma JB akta upravo to osigurava i omogućava izbjegavanje brojnih sporovi o tome tko jest, a tko nije član u društvu. A ako se takvi sporovi eventualno i pojave, relativno se jednostavno mogu riješiti jer se valjanost posla i nastup učinaka pravnog posla u jednom dijelu provjerava već u fazi sklapanja – upravo sudjelovanjem javnog bilježnika kroz izradu akta ili solemnizaciju privatne isprave. Puka ovjera potpisa to ne može ostvariti. S aspekta sudionika pravnog posla prijenosa kvalificirano sudjelovanje javnog bilježnika također doprinosi njihovoj pravnoj sigurnosti kroz provjeru jesu li stranke sposobne i ovlaštene za poduzimanje i sklapanje posla, objašnjavanje ugovornim stranama smisla i posljedica posla te upozoravanja ugovornih strana na potencijalno dvojbene odredbe, što sve javni bilježnik čini prilikom izrade akta odnosno njegovog potvrđivanja. Konačno, sudjelovanje javnog bilježnika doprinosi i sigurnosti kasnijih stjecatelja poslovnog udjela. Naime, za stjecanje poslovnog udjela konstitutivno je upravo sklapanje valjanog ugovora o prijenosu poslovnog udjela (konstitutivni nisu ni upis u knjigu poslovnih udjela ni dostava popisa članova registarskom sudu ili upis člana u sudski registar). Kasniji stjecatelji poslovnih svoj pravni položaj crpe iz položaja svog prednika, ali i njegovih prednika. Pokaže li se da neki od poslova prijenosa u lancu ranijih prijenosa eventualno nije valjan, time se, u pravilu, izravno ugrožava pravna pozicija kasnijeg stjecatelja poslovnog udjela i to čak i onda kada se utvrdi ništetnost nekog od ranijih poslova prijenosa kojeg je sklopio netko od njegovih posrednih prednika. Drugim riječima, valjano stjecanje i položaj aktualnog imatelja poslovnog udjela neće ovisiti samo o sudbini pravnog posla kojeg je on sam sklopio, nego i o valjanosti svih poslova prijenosa koji su u prošlosti sklapani prije toga u pogledu istog poslovnog udjela. Upravo zato je važno za pravnu sigurnost da javni bilježnik sudjeluje u izradi ugovora o prijenosu odnosno njegovom potvrđivanju, ako je riječ o privatnoj ispravi. U protivnom savjesni stjecatelj će morati prije sklapanja ugovora detaljno provjeriti pravni položaj prenositelja i pritom istražiti jesu li ugovori koji prethode stjecanje poslovnog udjela njegovog prednika doista valjani. Trošak tog istraživanja i pravne procjene rizika uvelike će nadmašiti izravne transakcijske troškove koje sada stvara obveza sklapanja ugovora u formi javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. Navedeno potvrđuju poredbenopravna iskustva zemalja koje imaju rješenje kakvo se sada misli uvesti kod nas. Zaključno, predloženo rješenje (i) narušava pravnu sigurnost, (ii) ugrožava dosadašnji sustav transparentnog javno dostupnog evidentiranja podataka o članovima društva s ograničenom odgovornošću, (iii) u izravnoj je suprotnosti s ostalim odredbama Zakona, (iv) značajno povećava indirektne transakcijske troškove u vezi prijenosa poslovnih udjela. Slijedom svega ovim putem pozivamo predlagatelja da odustane od predložene izmjene i briše odredbu čl. 21. Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. Članovi Katedre za trgovačko pravo i pravo društava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Prof. dr. sc. Petar Miladin Prof. dr. sc. Siniša Petrović Prof. dr. sc. Nina Tepeš Prof. dr. sc. Hrvoje Markovinović Doc. dr. sc. Tomislav jakšić Doc. dr. sc. Antun Bilić Primljeno na znanje Izmjena odredbe članka 412. Zakona o trgovačkim društvima predviđena je kao jedna od mjera Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. kojom se ukida obveza sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik te je u skladu sa navedenim propisano da je prijenos poslovnog udjela dopušten ugovorom na kojem je ovjeren potpis ili je potpisan naprednim elektroničkim potpisom. Navedena izmjena neće uzrokovati pravnu nesigurnost. U skladu s odredbom članka 441. stavka 1. ZTD-a u odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Odredbom članka 410. stavka 2. propisano je da uprava društva mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo te je dužna o navedenome obavijestiti sudski registar.
3 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 19. PRIMJEDBA Brisanje odredbe st. 3. čl. 397.a značajno povećava razinu pravne nesigurnosti kako je i u našim primjedbama naprijed opisano. Predloženo rješenje u novom stavku 8. potrebno je detaljnije normirati, da bude razvidno kako javni bilježnik mora u slučajevima kada mu pristupe stranke poslane od suda provesti sve potrebne radnje odnosno sastaviti sve potrebne isprave u obliku javnobilježničke ili solemnizirane isprave, jer nije moguće da javni bilježnik ex lege podnosi prijavu o pravnom poslu u kojem javni bilježnik uopće ne sudjeluje. Tako će se otkloniti dvojbe, prvenstveno o tome kako će i na koji način javni bilježnici utvrđivati istovjetnost, poslovnu sposobnost i ovlast te pravu i ozbiljnu volju osoba u vezi osnivanja trgovačkog društva u kojem nisu sudjelovali i s kojim nemaju nikakve veze. Na temelju kojih isprava i evidencija će javni bilježnik utvrditi da su upravo te osobe koje su podnijele prijavu pristupile u njegov ured i s čime će javni bilježnik raditi usporedbu? Ova odredba ima smisla kada se društvo osniva na daljinu uz sudjelovanje javnog bilježnika i kada javni bilježnik sa strankama komunicira putem videolinka pa ih ipak može vidjeti i čuti ali u situaciji kada stranke komuniciraju sa automatom, a upravo je to informacijski sustav START, onda je ova odredba bez preciziranja kako predlažemo, praktično neprovediva. Primljeno na znanje Odredbom članka 19. Nacrta jasno je propisano da će sud u slučaju sumnje uputiti stranku da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Zakonom je u potpunosti reguliran postupak po prijavi koja se podnosi putem javnog bilježnika.
4 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 19. Odredba ne daje dostatne smjernice za postupanje, što bi u praksi moglo dovesti do odugovlačenja postupka registracije društva. Primljeno na znanje Odredbom članka 19. Nacrta jasno je propisano da će sud u slučaju sumnje uputiti stranku da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Zakonom je u potpunosti reguliran postupak po prijavi koja se podnosi putem javnog bilježnika.
5 Porobija & Špoljarić d.o.o. V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 19. Postavlja se opravdano pitanje na koji način će se registarskom sudu moći umanjiti stupanj sumnje? Naime, u slučaju da se radi o osnivanju putem punomoćnika, to samo po sebi znači da je punomoćnik (u pravilu odvjetnik) dužan provesti sve potrebne radnje i aktivnosti u svrhu provođenja Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma. Odvjetnici su, kao obveznici navedenog zakona, osobe za koje bi se trebalo presumirati da su poduzele sve radnje da se sumnja iz navedenog stavka ne postoji. Što se tiče ostalih punomoćnika, trebalo bi na neki način i za te slučajeve dati jasnije smjernice koje se tiču načina umanjenja sumnje odnosno dokaza vjerodostojnosti. Problem je da se u Hrvatskoj vrlo često stvar slomi na neujednačenoj sudskoj praksi, pri čemu sudovi ponekad pribjegavaju presumpciji nepovjerenja i postavljaju prema sudionicima postupka zahtjeve koji su stroži od onih propisanih zakonom. Kako je cilj sudionika registarskog postupka da isti završi što je prije moguće, onda je vraćanje prijave za osnivanje društva zbog sumnje suda (koja je potpuno subjektivne naravi) i traženje da prijavu podnese javni bilježnik suprotno toj svrsi. Konačno, postavlja se pitanje na koji način će se tretirati isprave koje su podnesene u elektroničkom obliku u postupku osnivanja na daljinu bez javnog bilježnika, kada sud zaključkom odredi da se prijava podnosi putem javnog bilježnika - da li to znači da se čitav postupak osnivanja ponovno provodi sukladno novom čl. 397.f ili bilježnik samo mora izraditi prijavu za upis osnivanja društva, i na koji način? Primljeno na znanje Pitanje sumnje ne može biti u potpunosti subjektivne naravi. Da bi postojala sumnja mora postojati činjenica koja upućuje na sumnju. Odredbom članka 19. Nacrta jasno je propisano da će sud u slučaju sumnje uputiti stranku da u roku od 15 dana podnese prijavu putem javnog bilježnika. Zakonom je u potpunosti reguliran postupak po prijavi koja se podnosi putem javnog bilježnika.
6 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 17. PRIMJEDBA Dosadašnje uređenje Odjeljka 1.a i bazira se na načelu da stranke mogu bez sudjelovanja javnog bilježnika osnovati trgovačko društvo same, uz osobni pristup informacijskom sustavu. Brisanjem odredbe da se informacijskom sustavu pristupa osobno širom se otvaraju vrata nadripisarima i kriminalcima da osnivaju društva u ime i za račun nekog drugog bez ikakvih provjera identiteta i ovlaštenja i samo povećavaju šanse da će se kroz tako osnovana društva prati novac ili financirati terorizam. Ne postoji apsolutno niti jedan opravdani razlog za brisanje ove odredbe osim ako se u cijelosti odustalo i od bilo kakvog privida sigurnosti u pravnom prometu koji se tiče trgovačkih društava. Isto tako iz obrazloženja za izmjenu zakona u ovom dijelu je jasno da je namjera da se omogući punomoćnicima da za druge osnivaju društva u ime i za račun drugi pravnih i fizičkih osoba. No iz ovako predložene odredbe je potpuno nejasno o kakvom se punomoćniku radi. Radi li se o kvalificiranom punomoćniku odnosno punomoćniku navedenom u čl. 89.a Zakona o parničnom postupku ili punomoćnik može biti bilo koja pravna i fizička osoba? Ima li ta punomoć propisani oblik, mora li biti ovjerena ili potvrđena? Tko će i na koji način utvrditi vjerodostojnost takve punomoći? Odredbe koje daju odgovor na ta pitanja uopće ne postoje. Za razliku od predložene formulacije, ali i dosadašnjeg uređenja, javni bilježnici su obvezni raditi dubinsku analizu i utvrđivati političku izloženost stranaka, imaju obvezu voditi posebne evidencije sukladno Zakonu o javnom bilježništvu, Javnobilježničkom poslovniku i drugim propisima i dužni su naplaćivati nagradu sukladno tarifi koju je odredila sama Republika Hrvatska te naplaćivati javnobilježničke pristojbe u korist Republike Hrvatske, a isto ne vrijedi niti može vrijediti za ostale fizičke i pravne osobe koje bi u svojstvu punomoćnika za naknadu osnivale trgovačka društva u ime i za račun drugih osoba. Brisanjem obveze da se sustavu START ili sudskog registra u vezi osnivanja trgovačkih društava pristupa isključivo osobno uvode se dva paralelna sustava osnivanja trgovačkih društava u kojem za osnivače mogu nastupati uz javne bilježnike i neke druge pravne i fizičke osobe što povećava pravnu nesigurnost još i više nego je to bilo do sada. Predlaže se odustati od ovakve izmjene. Nije prihvaćen S obzirom na to da osnivači u redovnom postupku mogu osnovati trgovačko društvo putem zakonskog zastupnika ili punomoćnika potrebno je istu mogućnost propisati i za osnivanje trgovačkog društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika.
7 Porobija & Špoljarić d.o.o. V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 17. Na koji način će osnivači davati punomoć za osnivanje društva na daljinu? Iako je oblik punomoći koju daju osnivači propisan odredbom čl. 387. st. 3. (punomoć ovjerena kod javnog bilježnika), postavlja se pitanje kako se to analogno može primijeniti i u ovom slučaju? Naime, upravo su oblici punomoći i njihov opseg bili glavni "kočničari" brzine i jednostavnosti osnivanja trgovačkih društava u Republici Hrvatskoj ako su osnivači strane fizičke ili pravne osobe. Pribava ovjere potpisa (i vrlo često tražene apostile/nadovjere) zna biti komplicirana i ponekad trajati tjednima, pa i mjesecima u nekim državama koje se ne susreću često s takvim zahtjevima. S obzirom da dokument mora biti ne stariji od 30 dana (računajući od dana potpisa, ne od dana ovjere ili nadovjere), to u pravilu može značiti da je dokument nepodoban za postupanje i prije nego li stigne u Hrvatsku. S obzirom da se uvelike promovira kvalificirani elektronički potpis kao sredstvo verifikacije identiteta, zakonom izjednačeno sa javnobilježničkom ovjerom potpisa, smatramo uputnim da se u slučajevima osnivanja trgovačkog društva omogući da se i punomoć za osnivanje potpiše u digitalnom obliku, kvalificiranim elektroničkim potpisom. U protivnome će verifikacija identiteta osnivača i valjanosti punomoći biti do te mjere otežana da će osnivanje društva na daljinu bez sudjelovanja javnog bilježnika biti samo mrtvo slovo na papiru. Isti problem se tiče i sljedeće dokumentacije: - izvadak iz odgovarajućeg registra za osnivače-pravne osobe - u pravilu se traži da bude u pisanom obliku, s apostilom, a digitalno potpisane dokumente sudski registri vrlo često ne priznaju kao valjane - nemogućnost davanje izjave o prihvatu postavljenja za članstvo u upravi/izjave o nepostojanju prepreka za imenovanje putem punomoći (tj. traži se da direktor osobno da navedenu izjavu) Primljeno na znanje Navedeno pitanje uređuje se izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu. Sastavljanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu uređeno je člankom 13. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu Javno savjetovanje o ovom Nacrtu otvoreno je u razdoblju od 4. do 29.11.2021.na portalu e-Savjetovanja.
8 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 16. PRIMJEDBA U izmjenom čl. 390. st.2 nastaje promjena u odnosu na dosadašnje uređenje obveze uplate uloga u propisanom roku. Dok je aktualnim uređenjem predviđeno da se ulozi, a koji predstavljaju temeljni kapital, moraju uplatiti barem u četvrtini ukupnog iznosa u novcu i da se mora uplatiti cjelokupni iznos u roku od godinu dana, nova odredba stavka 2. ne predviđa nikakvu obvezu da se taj iznos ikada uplati. Iz takve odredbe je razvidno da se d.o.o. može osnovati sa temeljnim kapitalom od npr. 100.000,00 kn, a da osnivač ili osnivači realno moraju uplatiti samo 25.000,00 kn ili ako je određeni temeljni kapital 20.000,00 kn jedini iznos koji osnivač ili osnivači moraju uplatiti je skromnih 5.000,00 kn. Rezultat takove odredbe može biti i biti će da će da će se osnivati trgovačka društva koja će u Sudskom registru imati prikazan određeni iznos temeljnog kapitala, a u stvarnosti će isti biti četiri puta manji. Predlaže se odustati od ovakve izmjene čl. 390. 2. . Nije prihvaćen Društvo može u svakom trenutku pozvati osnivača na uplatu temeljnog kapitala.
9 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 15. PRIMJEDBA U odnosu na zadnju rečenicu ovog članka koja glasi: „Taj obrazac zapisnika nije javnobilježnički akt ni privatna isprava koju potvrđuje javni bilježnik.“ daje se sljedeći komentar. Ova odredba je suvišna budući da se oblik javnobilježničkih isprava definiran Zakonom o javnom bilježništvu kao i u ostalim odredbama ZTD koje normiraju to područje, a posebno člankom 3. ZJB. Predlažemo da se briše zadnja rečenica. Primljeno na znanje Primljeno na znanje.
10 HP-Hrvatska pošta d.d. V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. U izmijenjenoj odredbi čl. 382. st. 4. je uz ostalo propisano da se poslovne knjige i dokumentaciju može pohraniti i u elektroničkom obliku. Međutim, ostaje nejasno da li taj način pohrane zamjenjuje pohranu u fizičkom obliku te koja bi bila svrha takve pohrane ako ne zamjenjuje. U tom kontekstu također je nejasno da li dokumentacija u elektroničkom obliku mora ispunjavati određene kriterije (primjerice, mora li biti u određenom formatu koji osigurava pretraživanje, čitljivost, nepromjenjivost sadržaja i sl., uz ostalo imajući u vidu da neke isprave mogu biti javnobilježnički akti, i/ili biti u izvorniku, i/ili sadržavati ovjeru potpisa i sl.). Uz to, nejasan je i dio odredbe o ograničenju naknade na visinu opravdanih troškova digitalizacije (...) čuvanja u elektroničkom obliku, jer se ne može zaključiti polazi li tekst u tom dijelu od pretpostavke da se dokumentacija u fizičkom obliku ne mora čuvati nakon digitalizacije, ili se troškovi čuvanja u fizičkom obliku zanemaruju? Vezano za dodanu rečenicu u st. 5. nejasan je razlog za određivanje visine naknade u visini koja se plaća Hrvatskom državnom arhivu, a ne, primjerice, u visini opravdanih manipulativnih troškova i opravdanih troškova izrade preslika. Nadalje, prema čl. 21. st 2. i 4. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima uvid u javno arhivsko gradivo se ne naplaćuje, pa bi bilo uputno to izrijekom regulirati. Također, nelogično je da se naknada plaća, ili da se plaća u jednakoj visini bez obzira da li pohranu vrši likvidator ili osoba koja pruža usluge pohrane ili pak članovi društva (prema predloženom stavku 7. članka 382. ZTD) Primljeno na znanje Navedena pitanja uređuju se Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima i Pravilnikom o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva. Visina naknade ne može biti u suprotnosti sa odredbom Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
11 TIHOMIR KLEMENT V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 14. Ist kao čl 7 st2 Primljeno na znanje Odredbom članka 7. Nacrta (članak 127. Zakona o trgovačkim društvima) uređuje se čuvanje poslovnih knjiga, a odredbom članka 14. Nacrta (članak 382. Zakona o trgovačkim društvima) uređuje se okončanje likvidacije.
12 HP-Hrvatska pošta d.d. V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 7. U izmijenjenoj odredbi čl. 127. st 2. je uz ostalo propisano da se poslovne knjige i dokumentaciju može pohraniti i u elektroničkom obliku. Međutim, ostaje nejasno da li taj način pohrane zamjenjuje pohranu u fizičkom obliku te koja bi bila svrha takve pohrane ako ne zamjenjuje. U tom kontekstu također je nejasno da li dokumentacija u elektroničkom obliku mora ispunjavati određene kriterije (primjerice, mora li biti u određenom formatu koji osigurava pretraživanje, čitljivost, nepromjenjivost sadržaja i sl., uz ostalo imajući u vidu da neke isprave mogu biti javnobilježnički akti, i/ili biti u izvorniku, i/ili sadržavati ovjeru potpisa i sl.). Uz to, nejasan je i dio odredbe o ograničenju naknade na visinu opravdanih troškova digitalizacije (...) čuvanja u elektroničkom obliku, jer se ne može zaključiti polazi li tekst u tom dijelu od pretpostavke da se dokumentacija u fizičkom obliku ne mora čuvati nakon digitalizacije, ili se troškovi čuvanja u fizičkom obliku zanemaruju? Vezano za dodanu rečenicu u st 3. nejasan je razlog za određivanje visine naknade u visini koja se plaća Hrvatskom državnom arhivu, a ne, primjerice, u visini opravdanih manipulativnih troškova i opravdanih troškova izrade preslika. Nadalje, prema čl. 21. st 2. i 4. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima uvid u javno arhivsko gradivo se ne naplaćuje, pa bi bilo uputno to izrijekom regulirati. Također, nelogično je da se naknada plaća, ili da se plaća u jednakoj visini bez obzira da li pohranu vrši likvidator ili osoba koja pruža usluge pohrane ili pak članovi društva (prema predloženom stavku 4. članka 127. ZTD). Primljeno na znanje Navedena pitanja uređuju se Zakonom o arhivskom gradivu i arhivima i Pravilnikom o upravljanju dokumentarnim gradivom izvan arhiva. Visina naknade ne može biti u suprotnosti sa odredbom Zakona o arhivskom gradivu i arhivima.
13 Ivan Čulić V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 7. "Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidator je dužan trajno čuvati" ili "Poslovne knjige i dokumentaciju društva likvidator je dužan čuvati u rokovima određenim posebnim propisima" nije isto, ovo prvo navedeno je sasvim nova obveza koja nije određena drugim propisima. Prihvaćen U skladu sa primjedbom izvršene su izmjene u člancima 7., 14. i 30. Nacrta i pripadajućim obrazloženjima.
14 HP-Hrvatska pošta d.d. V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, Članak 3. Kad se prijedlog odredbe članka 10. stavka 5. ZTD-a sagleda u kontekstu drugih (već postojećih) stavaka istog članka, proizlazi da samo stečajni upravitelj može ostvariti zahtjeve protiv članova društava kapitala i komanditora u komanditnom društvu, koji su zloupotrebljavali okolnost da kao članovi društva ne odgovaraju za obveze društva, dakle da stečajni vjerovnici nemaju nikakvo pravo na zahtjeve. Ovo bi valjalo preispitati imajući u vidu čl. 10. st. 4. toč. 4. ZTD-a vezano za čl. 172. st. 2. stečajnog Zakona. Po čl. 10. st. 4. toč. 4. ZTD-a član društva (d.o.o., d.d., komanditor) smatra se odgovornim ako u svoju ili u korist druge osobe umanji imovinu društva. U slučajevima zahtjeva stečajnih vjerovnika za naknadu štete zbog smanjenja imovine koja ulazi u stečajnu masu i stečajni vjerovnici mogu, pod uvjetima članka 172. st. 2. Stečajnog zakona, steći određena prava vezano za pokretanje i nastavak vođenja parnice. Stoga su ovakvom ZTD-a stečajni vjerovnici djelomično zakinuti za prava koja im daje Stečajni zakon. Prema članku 173. Stečajnog zakona stečajni upravitelj ima (isključiva) postupovna prava (samo) ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva (takvo je npr. javno trgovačko društvo). Stoga bi prijedlog odredbe čl. 10. st. 5. ZTD-a valjalo, u vezi s odredbom čl. 10. st. 4. toč. 4. ZTD-a, uskladiti s odredbom čl. 172. st. 2. Stečajnog zakona. Primljeno na znanje Navedenom odredbom se vrši usklađivanje sa važećom odredbom članka 173. Stečajnog zakona koja glasi: „Ako je stečajni postupak otvoren nad društvom čiji članovi osobno odgovaraju za obveze društva, zahtjeve protiv članova društva po osnovi njihove osobne odgovornosti za vrijeme stečajnoga postupka može ostvarivati samo stečajni upravitelj.“
15 HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA, V.NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Važećom odredbom članka 394. stavka 5. točke 1. propisano je da se prijavi za upis u sudski registar prilaže primjerak društvenog ugovora, odnosno izjave o osnivanju društva sa svim prilozima uključujući punomoći punomoćnika, ovjerene od javnog bilježnika. Predlaže se dopuniti navedenu odredbu na način da se punomoć punomoćnika može ovjeriti elektroničkim putem ili da je dostatna punomoć potpisana elektroničkim potpisom, obzirom je ovakav prilog kod osnivanja na daljinu neprikladan. Naime, članak 397. b. u stavku 2. propisuje: U postupku osnivanja na daljinu prilažu se isprave ili njezine preslike u elektroničkom obliku, kada je to propisano zakonom. Međutim, zakon ne omogućava da se punomoć za potpis društvenog ugovora potpiše elektronički ili ovjeri elektronički. Nadalje se predlaže dodati i obrazac izjave prokurista da je upoznat s danom prokurom, koja se uvodi temeljem članka 6. (u članak 54. stavak 1.), kao što je u prilozima sadržana i izjava člana uprave. Ovim putem ukazuje se i na potencijalne nejasnoće prilikom osnivanja na daljinu. Naime, kod strane pravne osobe koja je osnivač, odredbama Zakona o sudskom registru (ZSR) predviđeno je da se dostavlja izvadak iz registra za osnivača pravnu osobu, ne stariji od 30 dana, s prijevodom i apostilama. Nejasno je hoće li biti naknadno potrebno dostaviti izvornike isprava na uvid kao što su izvod iz registra za osnivača (ako je osnivač strana pravna osoba), potvrde nadležnih tijela za osnivanje (za one djelatnosti za koje je potrebno dostaviti dokaz o dozvoli za osnivanje temeljem posebnog propisa), punomoć odvjetniku/punomoćniku za podnošenje prijave, punomoć za potpis društvenog ugovora/izjave o osnivanju, itd. Isto će se moguće urediti izmjenama Zakona o sudskom registru. Uz to, praksa registarskih sudova kod prijevoda izvadaka iz registra za stranog osnivača nije ujednačena u pogledu prihvatljivosti prijevoda sačinjenog od strane stranog tumača – gdje se zahtijeva prijevod od strane ovlaštenog sudskog tumača u Hrvatskoj (što može dodatno odužiti postupak). Uz to, Zakonom nije predviđena mogućnost da se punomoć za zastupanje u registarskom postupku / postupku osnivanja društva dade bilježniku ili odvjetniku na način da se ista potpisuje elektronički (kao što je primjerice propisano za druge isprave koje se koriste kod podnošenja prijave). Primljeno na znanje Pitanje dostave ovjerene punomoći uređuje se izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu. Sastavljanje javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku na daljinu uređeno je člankom 13. Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnom bilježništvu Javno savjetovanje o ovom Nacrtu otvoreno je u razdoblju od 4. do 29.11.2021.na portalu e-Savjetovanja.
16 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U nastavku iznosimo načelnu primjedbu Udruženja računovođa HGK: unatoč činjenici da u RH predstoji usvajanje EUR-a kao valute, iz predmetnoga Nacrta nije razvidno kako će se navedeno odraziti na odredbe o valuti i iznosu temeljnog kapitala. S druge strane, uvođenje EUR-a spominje se u kontekstu izmjene načina utvrđivanja stope zatezne kamate. Članice Udruženja računovođa HGK smatraju kako se radi o nedorečenosti koja je od velikog značenja, s obzirom da utječe na znatan broj odredaba ZTD-a koje se odnose na temeljni kapital, visinu pojedinog udjela i sl. Nije prihvaćen U skladu sa Prijedlogom plana zakonodavnih aktivnosti Ministarstva pravosuđa i uprave za 2022. godinu o kojem je provedeno savjetovanje u razdoblju od 1. do 16. listopada 2021. predviđeno je da će se prilagodbe Zakona o trgovačkim društvima u vezi usvajanja EUR-a provesti novim ciklusom izmjena i dopuna Zakona o trgovačkim društvima. U skladu s Prijedlogom predviđeno je da će novi prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima biti upućen u proceduru Vlade RH tijekom III. kvartala 2022.
17 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA U nastavku iznosimo komentar članica Udruženja računovođa HGK, vezano uz osnivanje podružnica inozemnih pravnih osoba. Naime, prilikom osnivanja podružnice, inozemna pravna osoba, za potrebe osnivanja, pri Poreznoj upravi zatraži te ishodi OIB. Nakon što Trgovački sud donese Rješenje o osnivanju podružnice, Porezna uprava, po službenoj dužnosti izdaje OIB, ovaj put podružnici, što znači da je jedan OIB dodijeljen osnivaču, a drugi je OIB dodijeljen podružnici. S obzirom da podružnica nije samostalna pravna osoba, već dio inozemne pravne osobe u Republici Hrvatskoj, nastaje situacija da „matica“ ima jedan OIB, a podružnica koja je njezin sastavni dio, ima drugi OIB. Prema Zakonu o OIB-u, jedna pravna ili fizička osoba može imati samo jedan OIB. Člankom 11. Zakona o OIB-u, trebalo bi kasnije određen OIB poništiti. Međutim, s obzirom da je kasnije određen OIB dodijeljen podružnici koja je „pravni subjekt“ koji djeluje na području RH te je taj OIB upisan i u NKD, u praksi se događa situacija da, na zahtjev poreznog obveznika, a suprotno odredbama članka 11. Zakona o OIB-u, Porezna uprava poništava, odnosno proglašava neaktivnim „stari“ OIB izdan „matici“ samo i isključivo za potrebe osnivanja podružnice. Prijedlog Udruženja računovođa HGK jest da se ovakva situacija izbjegne na način da se: u ZTD-u propiše da se prilikom osnivanja podružnice inozemnog osnivača ne zahtijeva OIB za stranog osnivača ili pak da se, OIB dodijeljen stranom osnivaču prilikom osnivanja podružnice, automatski smatra OIB-om kasnije osnovane podružnice. Time bi se izbjegli problemi u praksi, koji nisu bezazleni. Nije prihvaćen Način dodjele OIB-a propisuje se Zakonom o osobnom identifikacijskom broju.
18 Tina Jakupak NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O TRGOVAČKIM DRUŠTVIMA Primjedbe na Nacrt PZ o izmjenama i dopunama ZTD: Člankom 21. Nacrta PZ o IZID ZTD (čl. 412. st.3 ZTD) napušta se do sada zakonom propisan režim solemnizacije odnosno sklapanja u obliku javnobilježničkog akta ugovora o prijenosu poslovnog udjela. Predviđena izmjena propisuje novi način i to da za prijenos poslovnog udjela nije više potreban ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta (ili solemnizirane isprave) već je dovoljno da se potpis javnobilježnički ovjeri. Navedenim prijedlogom izmjene posve bi se napustio dobro uređeni sustav evidencije članova društva. Prema našem mišljenju, takvim rješenjem oslabio bi se postojeći sustav javnopravne kontrole i javnosti članstva u društvu. Samom Ministarstvu pravosuđa i uprave ne bi bili dostupni podaci o članovima društva. Sada, kada se sudskom registru dostavi popis članova, treće osobe u dobroj vjeri se pouzdaju u taj popis. Potvrdu o članovima društva sastavlja javni bilježnik nakon sklapanja ugovora o prijenosu poslovnih udjela i dostavlja je sudskom registru. Sudjelovanje javnog bilježnika u tom dijelu jedina je garancija da se radi o valjanom ugovoru i valjanom popisu odnosno potvrdi o članovima društva. Ukoliko se prihvati navedena izmjena javni bilježnik neće dostavljati potvrde o članovima društva sudskom registru kao javnoj knjizi te će se javiti problem pravne sigurnosti-tko je član d.o.o Predložena izmjena uvesti će pravnu nesigurnost na način da neće biti dostupan javnosti popis članova društva d.o.o. Ne treba pri tom miješati d.o.o. i d.d. (gdje postoji drugačiji sustav evidencije članova - dioničara - SKDD d.d.). Napuštanjem postojećeg sustava, osim pravne nesigurnosti, moglo bi doći i do podnošenja tužbi radi utvrđenja članstva u d.o.o. Poseban oblik sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela ima svoje razloge posebice zbog posljedica koje ono stvara, a koje su mnogobrojne. Troškovi za gospodarske subjekte se neće predloženom izmjenom smanjiti, već samo povećati. Sukladno svemu navedenom predlažemo da postojeći sustav prijenosa poslovnih udjela u d.o.o. ostane nepromijenjen. Željka Bregeš, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu i predsjednica registarskog odijela Tina Jakupak, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu i zamjenica predsjednice registarskog odijela Primljeno na znanje Izmjena odredbe članka 412. Zakona o trgovačkim društvima predviđena je kao jedna od mjera Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva 2019. kojom se ukida obveza sklapanja ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrđuje javni bilježnik te je u skladu sa navedenim propisano da je prijenos poslovnog udjela dopušten ugovorom na kojem je ovjeren potpis ili je potpisan naprednim elektroničkim potpisom. Navedena izmjena neće uzrokovati pravnu nesigurnost. U skladu s odredbom članka 441. stavka 1. ZTD-a u odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Odredbom članka 410. stavka 2. propisano je da uprava društva mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo te je dužna o navedenome obavijestiti sudski registar.