Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Prijedlogu pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 INDIRA AURER JEZERČIĆ PRAVILNIK, Članak 17. Članak 17. st. (6) Gubitak prava na nositelja nije prihvatljiv kod obavljanja poslova iz točaka 1.(obavljanje poslova) i 2. (osposobljavanje) čl. 2 Pravilnika. Obrazloženje: Nositelji ovlaštenja nisu obavezni potpisnici Zapisnika ZOS i ZOOP niti su osobe koje imaju uvid ili su obavezni supotpisnici Ugovora o obavljanju poslova te Zapisnika o obavljenom nadzoru primjene mjera ZNR kod poslodavca. Za razliku od propisanog sadržaja Zapisnika o ispitivanju radne opreme (čl. 10 st. (5) Pravilnika o pregledu i ispitivanju radne opreme NN16/16) i Zapisnika o ispitivanju radnog okoliša (čl. 9st.(5) Pravilnika o ispitivanju radnog okoliša (NN 16/16) gdje se isti moraju vlastoručno potpisati i imaju uvid u obavljeni posao. Prihvaćen Mišljenja smo da se odgovornost nositelja ovlaštenja ne može i ne smije ograničiti samo na dio obavljenih poslova za koje je neophodno supotpisivanje određenih isprava o tim obavljenim poslovima (kao što su poslovi ispitivanja radne opreme/radnog okoliša) jer je ovlaštena osoba dužna imati Poslovnik o postupcima i metodama obavljanja poslova za sve poslove za koje želi dobiti ovlaštenje. Nositelji ovlaštenja imaju pravo i mogućnost kontroliranja ostalih izvršitelja usluga, koji nisu nositelji ovlaštenja, obavljaju li se poslovi u skladu s Poslovnikom i propisima zaštite na radu, pa u vezi s tim preuzimaju i određenu odgovornost, kao i moguće posljedice, jer je ovlaštena osoba upravo temeljem njihovih kompetencija ishodila određeno ovlaštenje.
2 INDIRA AURER JEZERČIĆ PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. st.(4), mjerna i ispitna oprema za ispitivanje bioloških štetnosti nije navedena u citiranim pravilnicima. Nije prihvaćen Mjerna i ispitna oprema za ispitivanje bioloških štetnosti nije navedena u propisima zaštite na radu o ispitivanju radnog okoliša, jer se radi o vrlo specifičnim ispitivanjima, a mjerna i ispitna oprema proizlazit će iz normi koje reguliraju metode i postupke tih ispitivanja, što će se utvrđivati u postupcima dokazivanja stručno tehničke osposobljenosti ili ishođenja cjelovite akreditacije pred ocjeniteljima Hrvatske akreditacijske agencije
3 Europsko društvo inženjera sigurnosti PRAVILNIK, Članak 8. Članak 8. se dopunjuje i glasi: (3) Ispitivanja iz članka 2. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Pravilnika se moraju obavljati u skladu s propisima u mjeriteljstvu i hrvatskim normama, odnosno u nedostatku istih, u skladu s međunarodnim normama. Ovlaštena osoba za ispitivanja iz članka 2. stavka 1. točaka 4. i 5. ovoga Pravilnika mora biti akreditirana prema normi HRN EN ISO/IEC 17025 Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija. Primljeno na znanje Osnovan je i stručno opravdan prijedlog da jedan od uvjeta za ispitivanja radne opreme i radnog okoliša (naročito radnog okoliša) bude prethodno ishođena akreditacija od Hrvatske akreditacijske agencije prema normi HRN EN ISO/IEC 17025. Međutim, za implementaciju takvog prijedloga u Prijedlog pravilnika neophodna je šira suglasnost ovlaštenih osoba za taj segment ispitivanja, kao i dublja analiza i ocjena mogućih učinaka takvog uvjeta na sustav ispitivanja radne opreme/radnog okoliša.
4 TOMISLAV PILJEK PRAVILNIK, Članak 4. Predloženi članak diskriminira i u suprotnosti je sam sa sobom. Tekst u kojem se jednakost stavlja između visoke stručne spreme elektrotehničke struke i struke kemijskog inženjerstva jasno pokazuje da se poguduje pojedinim kategorijama radnika ili fakultetima. Da bude jasno u ovom članku postavljeno je to ovako: ove poslove možete obavljati ako imate npr. jednog strojarskog inženjera i jednog kemijskog ili jednog strojarskog i jednog elektrotehničkog!? Koja su to ista znanja koja su ova različita tehnička smjera učila da imaju istoznačnost po ovom aktu? Ovo je čista diskriminacija i podsjeća na neke presude europskog suda pravde sličnog karaktera. U fokusu moraju biti potrebna specifična znanja za obavljanje poslova. Logično je da ove poslove ne mogu obavljati osobe školovane u sustavu društvenih znanosti, ali sve one koji spadaju u tehničke znanosti može se dodatno osposobiti kroz potrebne ispite na fakultetima ili drugim ustanovama koje tijelo koje izdaje odobrenja predloži. Na ovaj način omogućilo bi se radnicima da se cjeloživotno obrazuju, ovi poslovi poslali bi konkurentniji a falukteti i ustanove bi zaradili. Potrebno je u ovom kontekstu spomenuti razne strategije i državne akte koji cjeloživotno učenje istiću kao nešto obavezno u slijedećim, čak i desetljećima. Da rezimiram, potrebno je odrediti koja to specifična znanja su potrebna za obavljanje poslova kako bi se izbjegla diskriminacija građana koji imaju završene tehničke fakultete a zbog 2 ili tri kolegija na nekom fakultetu ovakav pravilnik im oduzima prava da budu ravnopravni građani, a i budućih poslodavaca u istom smislu. Nije prihvaćen Ne radi se o diskriminatornoj odredbi koja bi pogodovala određenim stručnim profilima, već smo mišljenja da se stručni profili strojarstva, elektrotehnike odnosno kemijskog inženjerstva u najvećoj mjeri podudaraju sa izvorima opasnosti, štetnosti i napora kod najvećeg broja poslodavaca u različitim djelatnostima i procesima rada na koje se odnose poslovi za koje se ishoduje ovlaštenje. Specifična znanja vrlo je teško definirati uz vrlo široki krug različitih djelatnosti i specifičnih procesa rada.
5 Europsko društvo inženjera sigurnosti PRAVILNIK, Članak 4. Članak 4. se dopunjuje i glasi: Poslodavcu fizičkoj ili pravnoj osobi može se izdati ovlaštenje za obavljanje poslova iz članka 2. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika, ako ima zaposlena najmanje tri stručnjaka zaštite na radu u punom radnom vremenu iz različitih područja tehničkih, biotehničkih, prirodnih ili društvenih znanosti, od kojih najmanje jedan mora imati završen studij u polju strojarstva i jedan u polju elektrotehnike ili kemije odnosno kemijskog inženjerstva ili studij sigurnosti i zaštite. Nije prihvaćen Osoba sa završenim studijem sigurnosti i zaštite (ostala tehnička znanost) može se nominirati kao treći neophodan stručnjak zaštite na radu za ishođenje ovlaštenja (uz dva stručnjaka čiji su profili odredbom definirani).
6 TOMISLAV PILJEK PRAVILNIK, Članak 3. U stavku 3. dozvoljavate da fizička osoba kao nositelj ovlaštenja obavlja poslove iz članka 2. stavka 1. točke 1. i 2., ali ne dozvoljavate da izrađuje procjenu rizika. U ovom stavku propisano je i koliko staža ta fizička osoba mora imati. Nadalje, u članku 2. stavku 3. propisujete da poslodavac ako ima zaposlenog stručnjaka zaštite na radu može raditi procjenu rizika za sebe. Ako usporedimo ova dva stavka ispada da nije važna stručnost, a i diskriminira se poduzetnika fizičku osobu jer mu se onemogućuje da obavlja ove poslove bez obzira što je ima ovlaštenje i veću stručnost.. Potrebno je dodati i stavak 3. koji može biti iz uz određena ograničenja kao npr. do 50 radnika. Predlažem da stavak glasi: "Fizičkoj osobi koja kao nositelj ovlaštenja sama obavlja poslove može se izdati ovlaštenje za obavljanje poslova iz članka 2. stavka 1. točaka 1., 2. i 3. ovoga Pravilnika ako ima najmanje završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij odnosno najmanje završen specijalistički diplomski stručni studij iz područja tehničkih, biotehničkih ili prirodnih znanosti, te ako je stručnjak zaštite na radu (opći i posebni dio) s najmanje dvije godine radnog iskustva u području zaštite na radu i ako je zaposlena na najmanje pola radnog vremena." Nije prihvaćen Mišljenja smo da nije prikladna usporedba fizičke osobe, kao nositelja ovlaštenja, u odnosu na mogućnosti sudjelovanja u izradi procjene rizika, sa stručnjakom zaštite na radu koji će za interne potrebe svog poslodavca sudjelovati u izradi procjene rizika. Naime, nije realno očekivati da fizička osoba, kao pojedinac, može ishoditi ovlaštenje za izradu procjene rizika kod bilo kojih poslodavca (kao korisnika usluga) jer bi to zahtijevalo vrlo veliku širinu znanja kao nositelja izrade procjene rizika. Stoga su za dobivanje ovlaštenja za izradu procjene rizika (čl. 4.) propisana najmanje tri stručnjaka zaštite na radu (u okviru poslova obavljanja ,“vođenja poslova zaštite na radu“ i osposobljavanja za zaštitu na radu).
7 Ivan Mance PRAVILNIK, Članak 3. Stavak 3 - fizička osoba zaposlena na pola radnog vremena je očiti lobistički potez ovlaštenih kuća za poslove ZNR. Ovime ćete uništiti tek postavljenu mogućnost rada fizičke osobe u ZNR. Dakle većina fizičkih osoba radi negdje drugdje i nema govora da će im postojeći Poslodavac odobriti rad 4h kod njega i 4h u vlastitoj firmi/obrtu za ZNR. Drugo to je potpuno neisplativo jer se na taj način moraju plaćati doprinosi i ostalo za ta 4h, a što umanjuje i tako nizak promet koji fizičke osobe imaju. Čemu ste uopće davali tu mogućnost, ako ju nakon par godina ovako naprasno poništavate. I najvažnije, uvest ćete opet sivu zovu u kojoj će masa fizičkih osoba "na crno" raditi za ovlaštene tvrtke ili će registrirati poslovno savjetovanje i upravljanje kao djelatnost i ugovoriti ne poslove ZNR već recimo "općenito savjetovanje u zaštiti na radu" kojim će ljudi opet raditi ZNR za svoje klijente - međutim takav ZNR vama više nikako neće biti pod kontrolom i nadzorom. Pozdrav kolegama. Nije prihvaćen Izmijenjenom odredbom nastoji se postići veća ravnoteža uvjeta za dobivanje ovlaštenja u odnosu ovlaštena pravna/fizička osoba, tj. u pogledu kriterija zaposlenosti fizičke ovlaštene osobe (najmanje pola radna vremena) u odnosu na pravnu ovlaštenu osobu (u punom radnom vremenu), a time se očekuje veća posvećenost tim poslovima a onda i viša razina kvalitete usluga.
8 Ivan Mance PRAVILNIK, Članak 3. Povećajte uvjete za fizičku osobu na barem 5 godina, 2 godine radnog iskustva u ZNR zaista nije dovoljno Nije prihvaćen Mišljenja smo da predloženi kriteriji nije potreban odnosno neophodan, a prihvaćanje istog dovelo bi do poremećaja u stečenim pravima te ne bi u većoj mjeri podiglo kvalitetu obavljenih poslova
9 INDIRA AURER JEZERČIĆ PRAVILNIK, Članak 2. Članak 2. st. (3) u koliziji je s čl. 3. st. (2) Pravilnika o izradi procjene rizika. Obrazloženje: U Navedenom Pravilniku o izradi procjene rizika poslodavac nema uvjet imati zaposlenog stručnjaka ZNR da bi mogao izraditi svoju Procjenu rizika. Nije prihvaćen Mišljenja smo da se ne radi o koliziji jer je Pravilnik o izradi procjene rizika opći propis u odnosu na uvjete za izradu procjene rizika, dok je Prijedlog pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu specifičan propis koji te uvjete dodatno propisuje, s napomenom da i Prijedlog pravilnika o ovlaštenjima za poslove zaštite na radu, u čl. 2. st. 4., dopušta da i bez zaposlenog stručnjaka zaštite na radu poslodavac može procjenjivati rizike putem online OiRA alata.