Izvješće o provedenom savjetovanju - Prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o rezervama

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 Dragutin Domitrović PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REZERVAMA, Članak 9. Da bi se razlučila realna instalirana snaga geotermalnog postrojenja od referentne snage (zasnovane na referentnoj izlaznoj temperaturi od 30°C), predlaže se da se u Čl. 39 i Obrazac 2. za rezerve geotermalne vode uvede i računanje odn. iskazivanje instalirane snage koje će koristiti stvarnu izlaznu temperaturu geotermalnog postrojenja. Referentna snaga može ostati kao podatak potreban za uspoređivanje teoretske (maksimalne) snage raznih projekata eksploatacije geotermalne vode. Prihvaćen Prihvaća se.
2 INA Industrija nafte d.d. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REZERVAMA Poštovani, ujedno predlažemo grafičko poboljšanje tablica iz Priloga radi njihove bolje preglednosti i radi lakšeg korištenja. Primljeno na znanje Grafičko poboljšanje tablica već je obuhvaćeno Prijedlogom Pravilnika.
3 INA Industrija nafte d.d. PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REZERVAMA Poštovani, predlažemo dodatno poboljšanje predmetnog Pravilnika suklando tome slobodni smo predložiti još neke dopune koje nisu direktno vezane uz odredbe predmetnog Pravilnika koji je na savjetovanju. Potrebno je jasnije definirati članak 4. stavak 2. jer postojeća formulacija vrijedi za rezerve i uvjetovane resurse (koji su već otkriveni). Ako smatramo da su i perspektivni resursi dio ukupnog volumena ugljikovodika i eventualno se trebaju prikazivati, onda formulacija nije sasvim točna Predlažemo kroz čitav pravilnik jednako definirati označavanje kategorija rezervi i resursa. Primjerice u članku 5. stavak 6. C1 zamijeniti s 1C (analogno kao što je ranije oznaka 1P za dokazane rezerve) ili bi se u stavku 5. istog članka (i ostatku teksta) dokazane rezerve trebale označavati kao P1. Kako bi se postiglo uniformno korištenih termina, bilo da se za dokazane volumene koriste P1 i C1 ili 1P i 1C Članak 17. stavak 1. točka 1. koja glasi „volumetrijska metoda“ predlažemo detaljnije opisati budući nije posve jasno kako se točno procjenjuju pridobive rezerve volumetrijskom metodom. Moguće da se pod ovime podrazumijeva da će se volumetrijskom metodom procijeniti početni ugljikovodici u ležištu, a nakon toga će se pridobivi volumeni procijeniti bilo probabilistikom (monte carlo) bilo deterministikom (npr. korištenjem iskustvenog podatka za očekivani iscrpak za takav tip ležišta u regiji od interesa; što onda zapravo naginje ka analogiji). U svakom slučaju, samom volumetrijom ne može se zapravo dobiti proizvodni profil, već samo eventualno ukupni procijenjeni pridobivi volumeni, što onda u konačnici znači da se volumetrijom eventualno mogu dobiti procijenjeni pridobivi tehnički volumeni, a ne i „prave“ rezerve (jer ako nema proizvodnog profila, nema ni economic cut-a). Članak 23. stavak 1) točka (1) točka (j) „faktor otopljenog prirodnog plina u nafti pri početnim ležišnim uvjetima (Rgi m3/m3),“ potrebno je provjeriti da li se misli na (Rsi m3/m3) Članak 73. stavak (2) predlažemo brisati jer u praksi dovodi do produženja odnosno odgađanja samog postupka izdavanja rješenja, a nije opravdano očekivati da se obveza plaćanja naknade za troškove postupka ocjene elaborata o rezervama ne ispuni. Nije nam poznato da je ikada bilo takvih slučajeva, a svakako ih nema dovoljno da se izdavanje rješenja odgađa do dostave navedene potvrde, posebno i iz razloga što se troškovi konačno utvrđuju na sjednici povjerenstva, a investitor prethodno uplaćuje paušalni iznos za pokriće tih troškova. Dodatno postoje efikasni mehanizmi prisilne naplate u slučaju da investitor ne ispuni ovu obvezu ili ju ne ispuni na vrijeme. Djelomično prihvaćen Članak 4. stavak 2. – ne prihvaća se. Ukupni volumen ugljikovodika definiran je člankom 4. stavkom 1. Tijekom istraživanja, ocjene te početnog perioda crpljenja ležišta, procjene resursa odnosno rezervi, mogu se „neizravno“ procijeniti samo procjenom izvornih volumena ugljikovodika korištenjem volumetrijskih metoda temeljenih na statičkim podacima i pomoću iscrpka temeljenog na analognim ležištima ili korištenjem analitičkih metoda. Korištena metoda ovisi o individualnoj procjeni izrađivača elaborata o rezervama sukladno dostupnim podacima i saznanjima. Članak 5. stavak 5. mijenja se i glasi: „5) Rezerve su one količine ugljikovodika za koje se predviđa da će biti komercijalno pridobivene iz poznatih akumulacija, od određenog datuma nadalje pod poznatim uvjetima. Rezerve moraju biti otkrivene, pridobive poznatim tehnološkim metodama, komercijalne te preostale od određenog datuma nadalje. Sve procjene rezervi uključuju određeni stupanj nesigurnosti, te su stoga rezerve kategorizirane s obzirom na stupanj nesigurnosti pridobivanja koji ovisi o količini geoloških i inženjerskih podataka dostupnih za procjenu rezervi. Na temelju stupnja nesigurnosti rezerve se kategoriziraju na dokazane (P1) i nedokazane rezerve koje mogu biti vjerojatne (P2) i moguće rezerve (P3). Ako se rezerve prikazuju kao suma dokazanih i vjerojatnih rezervi one se označavaju oznakom 2P, a ako se prikazuju kao zbroj dokazanih, vjerojatnih i mogućih one se označavaju oznakom 3P.“ Članak 23. stavak 1. podstavak 1. točka (j) mijenja se i glasi: „(j) faktor otopljenog prirodnog plina u nafti pri početnim ležišnim uvjetima (Rsi m3/m3)“ Članak 73. stavak 2. – ne prihvaća se Izdavanje rješenja o utvrđivanju količina i kakvoći rezervi uvjetovano je ispunjenjem prethodnih obveza investitora.
4 GRGA KOSTELAC PRAVILNIK O IZMJENAMA I DOPUNAMA PRAVILNIKA O REZERVAMA Evidentiranje svih vrsta objekata (skladišta, polja, izvori i sl.) u javnim registrima; katastar i zemljišna knjiga, te uređenje granica korištenja, eksploatacije itd. je neophodno i obvezno nadrednim propisima te isto mora biti sadržano i u ovom pravilniku odnsno isto se mora nedvojbeno navesti odredbom. Naime, uslijed nemara nadležn(ih)og ministarstva, koncesionara i investitora, mnoga polja i objekti nisu evidentirani ili imovinsko-pravno uređeni, a što je suludo ako se uzme materijalna i opća vrijednost istih u odnosu na troškove uređenja tih stanja (uglavnom se radi o jednom geodetskom elaboratu) te bitnost podataka o postojanju istih u svrhu redovnih (korištenje, funkcionalnost, vidljivost itd.) i izvanrednih okolnosti (katastrofe itd.). Nije prihvaćen Nije povezivo s Pravilnikom