Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 JAKOV MARUŠIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 15. Potrebno je savjetnicima koji su završili program stručnog usavršavanja sukladno Zakonu o pravosudnoj akademiji (NN 52/19), a nisu još polagali završni ispit, ostaviti na izbor hoće li polagati završni ispit ili će se odlučiti na program stručnog usavršavanja na način određen ovim izmjenama i dopunama. Ukoliko ostane obveza polaganja završnog ispita trebao bi se dodati stavak da savjetnik koji se priprema za završni ispit dobije više vremena za pripremu završnog ispita budući da se radi o vrlo velikoj ispitnoj materiji (usporedivoj sa pravosudnim ispitom). Dosadašnjih pet dana plaćenog dopusta sukladno čl. 30 . st. 1. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 112/17) jednostavno nije dovoljno za pripremu završnog ispita, pa su savjetnici primorani koristiti svoj godišnji odmor, a sve kako bi se što kvalitetnije pripremili za ispit. Također obzirom da se koncept završnog ispita koji obuhvaća materiju kaznenog i građanskog prava pokazao nesvrhovit (činjenica da se zakon mijenja već nakon dvije godine govori tome u prilog) trebalo bi savjetnicima koje su već položili ili koji će u budućnosti polagati ispit u takvom formatu (ukoliko se u međuvremenu ne promijeni), uz bodove koji su ostvareni na završnom ispitu dodati 10-20 bodova završnoj ocjeni jer su stavljeni u očiti neravnopravni položaj u odnosu na one savjetnike koji su polagali samo jednu granu prava kao i u odnosu na one savjetnike za koje će sukladno predloženim izmjenama i dopunama prestati obveza polaganja ispita i koji će svoju završnu ocjenu ostvarivati kroz Državnu školu. Nije prihvaćen Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (prema predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje. U odnosu na dio komentara koji se odnosi na izbor grane prava, ponovno se ističe da je cilj stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike upravo osposobiti kandidate da mogu biti imenovani i sucima i zamjenicima državnih odvjetnika te da mogu pravosudne dužnosti obnašati i u građanskoj i u kaznenoj grani prava. Naime, u trenutku pohađanja Škole još uvijek ne mogu znati kada i gdje će biti imenovani, a prihvaćanje takvog koncepta značilo bi ograničenost stručnog usavršavanja i buduće mogućnosti imenovanja. Ocjenjivanje stručnog usavršavanja u Školi predloženo je upravo na način da se više vrednuju praktična znanja i vještine te da se puno manji naglasak stavi na teorijske sadržaje pa u navedenom smislu obuhvat više grana prava ne predstavlja posebno veće opterećenje kandidata. Već je dana iscrpna argumentacija na okolnosti prava zakonodavca na izmjenu uređenja pojedinih društvenih odnosa, pri čemu adresati nemaju pravo očekivati stalnu nepromjenjivost takvih odnosa niti apsolutnu jednakost u svim uređenjima.
2 Maja Čelan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 15. (1) Postupci stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima te postupci pohađanja stručnog usavršavanja u Školi i polaganja završnog ispita započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona se prema izboru sudionika/polaznika mogu dovršiti prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji („Narodne novine“, br. 52/19.) ili mogu započeti ponovo programom stručnog usavršavanja sukladno odredbama ovog Zakona. Nije prihvaćen Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje.
3 Maja Čelan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 15. Izradi ovog Zakona pristupilo se radi reforme sustava ulaska u pravosudne dužnosti s obzirom na to da se rješenja iz postojećeg Zakona o pravosudnoj akademiji nisu pokazala svrhovitima u praksi, poglavito polaganje završnog ispita čije se polaganje ovim izmjenama ukida za savjetnike u pravosudnim tijelima. Radi navedenog, u potpunosti je nejasno zašto zakonodavac predviđa da će se postupci započeti do stupanja na snagu ovog Zakona dovršiti prema odredbama Zakona o pravosudnoj akademiji kada su se rješenja tog Zakona pokazala nesvrhovitima i sada se mijenjaju i ukidaju. Takva odredba je nepravična i njom se savjetnici u pravosudnim tijelima stavljaju u nejednak položaj. Tako savjetnik primljen u službu na neodređeno vrijeme u kolovozu 2021. je obveznik pohađanja Škole, a samim tim je obvezan polagati ispit za ulazak u pravosudne dužnosti, dok savjetnik primljen na neodređeno vrijeme samo mjesec dana kasnije nije obvezan polagati ispit jer nije trenutni polaznik Škole. Ova izmjena zakona nije zanemariva već predstavlja reformu sustava i radi navedenog ima obuhvatiti sve koje može obuhvatiti u trenutku njenog stupanja na snagu. S tim u vezi, savjetnicima koji su trenutni polaznici Škole se treba omogućiti pravo izbora između stručnog usavršavanja u Školi i polaganja završnog ispita kako to propisuje Zakon o pravosudnoj akademiji (NN, 52/19) te stručnog usavršavanja u Školi na način na koji ga predviđa ovaj Zakon, dakle bez obveze polaganja Završnog ispita. Nije prihvaćen Ne postoji osnovan razlog zbog kojih bi odredbe novog uređenja imale povratnu snagu i primjenjivale se na započete postupke stručnog usavršavanja. Svi započeti postupci redovno se dovršavaju prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme njihovog započinjanja zbog legitimnih očekivanja njihovih sudionika i njihove upoznatosti s pravnim uređenjem pitanja čije se uređenje mijenja, a zbog razlika u dva koncepta nastave u Školi i u postupcima vrednovanja pojedinih kriterija u postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika ne bi bilo moguće niti precizno odvojiti sadržaje koje bi bilo potrebno ponoviti i koje bi se smatrali dovršenima te uvijek postoji mogućnost i da bi neki adresati navedeno rješenje smatrali nametanjem dodatnih nerazmjernih obveza koje su već izvršili. Pored navedenog, sredstva za pohađanje Državne škole nisu neograničena i ne mogu se bez posebno opravdanog razloga ponovno usmjeravati na iste osobe.
4 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 15. Iza st. 1. dodati st. 2. koji će glasiti: " Iznimno od navedene odredbe, polaznicima stručnog usavršavanja koji na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu položili završni ispit ili su nezadovoljni ostvarenim bodovima omogućit će se pohađanje Škole prema odredbama ovog Zakona." Smisao predmetne odredbe je povezati istu sa predloženom izmjenom čl. 3. ZID ZPA odnosno čl. 21. st. 2. ZPA iz ranije istaknutih razloga, a što UHSSV smatra najvažnijom predloženom izmjenom. Nije prihvaćen Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje.
5 klara petanjek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 13. Ukinuti odredbu članka 31. stavak 3. kojom se uvjetuje ostanak suca/zamjenika najmanje 3 godine, budući da je takva odredba protivna Ustavu RH, te je takva bitno ista činjenično i pravna situacija kod liječnika riješena odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3526/2019 od 15. prosinca 2020. godine. Nije prihvaćen Stručno usavršavanje savjetnika u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike proizvodi financijske učinke koji ne idu na teret polaznika, već se provedba nastave omogućuje na teret sredstava državnog proračuna zbog općeg društvenog interesa za osiguranje ljudskih potencijala s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama koji mogu obnašati pravosudne dužnosti. Program Škole usko je specijaliziran te se u Školi stječu vještine i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudnih dužnosti koje se ne mogu obnašati unutar drugih profesija i zanimanja, a u ovom se slučaju ne radi o dvostranom ugovornom odnosu, već zakonom utvrđenoj obvezi rada u svojstvu pravosudnog dužnosnika u određenom vremenskom trajanju kao protučinidbi za omogućeno stručno usavršavanje.
6 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 13. Predlažemo u potpunosti ukloniti institut povrata troškova stručnog usavršavanja. Smatramo suvišnim i nepotrebnim vezivati neuspjeh u završetku Škole sa vraćanjem troškova jer je dovoljna "kazna" takvom polazniku činjenica što nikada neće biti imenovan na pravosudnu dužnost i drugo, valja uzeti u obzir da velika većina savjetnika ima plaću manju od prosječne hrvatske plaće što je svojevrsni problem s brojnim negativnim konotacijama. Nije prihvaćen Stručno usavršavanje savjetnika u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike proizvodi financijske učinke koji ne idu na teret polaznika, već se provedba nastave omogućuje na teret sredstava državnog proračuna zbog općeg društvenog interesa za osiguranje ljudskih potencijala s odgovarajućim stručnim kvalifikacijama koji mogu obnašati pravosudne dužnosti. Obveza povrata sredstava za pohađanje Državne škole za pravosudne dužnosnike, pored kandidata koji bez opravdanog razloga napuste Školu ili je ne završe niti nakon dodatnog programa usavršavanja, tereti i pravosudne dužnosnike koji nakon imenovanja bez opravdanog razloga prestanu obnašati dužnost prije isteka vremena od najmanje tri godine, a ne kandidate koji nakon završetka Škole ne budu imenovani na pravosudnu dužnost.
7 klara petanjek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 9. Predlažem u tekst iza članka 27. dodati stavak 2. koji glasi “Kandidat koji je nezadovoljan postignutim brojem bodova na završnom ispitu može takve bodove odbiti, te se isto smatra padom završnog ispita.” OBRAZLOŽENJE: Činjenica je da su bodovi sa završnog ispita (uz razgovor) sukladno odredbama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću i Zakona o Državnom sudbenom vijeću jedini uvjet za imenovanje za suca/zamjenika državnog odvjetnika, tako da bi se kandidatima trebalo omogućiti prihvaćanje, odnosno neprihvaćanje ocjene, budući da im o završnoj ocjeni ovisi hoće li i kada biti imenovani za suca/ zamjenika državnog odvjetnika. Obvezatnim prihvaćanjem manjeg broja bodova na prvom izlasku na ispit (zbog bodova s pisanog ali i usmenog dijela ispita) onemogućava se kandidatima da poboljšaju svoje rezultate na drugom izlasku na ispit, a posljedično i ostvare bolji položaj na rang listama prilikom imenovanja. Nije prihvaćen Navedeno nije predmet zakonskog uređenja te se može propisati pravilima koja uređuju sadržaj, vrijeme i način polaganja završnog ispita.
8 Maja Čelan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 9. Dodati stavak 2. u čl. 9. tako da isti glasi: ''Za slučaj promjene načina polaganja ispita, osobe koje su po ranijim propisima ostvarile uvjet za polaganje ispita mogu ponovo pristupiti završnom ispitu bez obzira jesu li već pristupale polaganju ispita i jesu li isti položile po ranijim propisima.'' Nije prihvaćen Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje.
9 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 8. UHSSV predlaže izmijeniti čl. 26. st. 1. tako da isti sada glasi: "Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu te odluke o ocjenama iz provjera tijekom stručnog usavršavanja iz čl. 22. st. 2. ovog Zakona može se pokrenuti upravni spor." Smisao je popuniti svojevrsnu pravnu prazninu iz razloga što i polaznici stručnog usavršavanja moraju imati pravo na pravni lijek jednako kao i polaznici koji izlaze na završni ispit. Djelomično prihvaćen Priznaje se pravo na pokretanje upravnog spora protiv odluke o završnoj ocjeni u članku 23. Nacrta, a kroz navedeno pravno sredstvo moći će se osporavati i pojedinačne ocjene tijekom stručnog usavršavanja.
10 Marijana Čuljak PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 6. Prijedlog članka 6. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj akademiji kojim se mijenja članak 24. stavak 1. Zakona o pravosudnoj akademiji glasi: "Osobe koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima i koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika, mogu pristupiti polaganju završnog ispita u Školi." Razlog: Izjednačiti savjetnike u pravosudnim tijelima s ostalim kandidatima kojima je omogućeno polaganje završnog ispita u Državnoj školi bez pohađanja programa stručnog usavršavanja u Državnoj školi. Isto je osnovano i u skladu s prijedlogom članka 3. Zakona o izmjenama i dopuna Zakona o pravosudnoj akademiji kojim se predlaže izmjena članka 21. stavak 1. Zakona o pravosudnoj akademiji prema kojem pohađanje Državne škole neće biti obavezno za savjetnike u pravosudnim tijelima. Vezano uz to predložila sam izmjenu prijedloga članka 8. Zakona o Državnom sudbenom vijeću kojim se mijenja članak 56. stavak 2. Zakona o Državnom sudbenom vijeću kojim su određeni uvjeti za imenovanje kandidata za suce općinskog, trgovačkog ili upravnog suda određeni za kandidate koji su završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike i koji ne obnašaju pravosudnu dužnost u odnosu na završetak Državne škole bilo to polaganjem završnog ispita ili pohađanjem programa stručnog usavršavanja i stjecanjem završne ocjene u Državnoj školi. Nije prihvaćen Predloženim izmjenama Zakona o Pravosudnoj akademiji savjetnicima u pravosudni tijelima daje se posebna mogućnost pohađanja i završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike koja ni u kojem slučaju više ne uključuje završni ispit, a posebnim prijelaznim odredbama u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću omogućeno je da prema novom uređenju u postupcima imenovanja pravosudnih dužnosnika u prvostupanjska pravosudna tijela sudjeluju i savjetnici koji su Državnu školu završili polaganjem završnog ispita prema ranijim uređenjima.
11 klara petanjek PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 5. U odnosu na stavak 1. potrebno je napomenuti kako pojam „ocjena mentora“ nije ničim objašnjena niti upućuje na primjenu nekog drugog propisa ili zakona, te se postavlja pitanje koje će kriterije mentori uzimati u obzir prilikom davanja ocjene kandidatu. Treba se raditi o objektivnim kriterijima, a poštivanjem kojih kriterija niti jedan savjetnik neće biti doveden u bolji/gori položaj, budući da se kandidati moraju ocjenjivati neovisno o njihovom odnosu s mentorom, već prema kriterijima koji će biti jednaki za sve i koji se mogu provjeriti. Predlaže se umjesto 200 bodova kao maksimum bodova odrediti 300 bodova, a sve radi izjednačavanja, odnosno usporedbe s bodovima ostvarenim po ranijim načinima polaganja, inače se postavlja pitanje kako će se određivati rang lista kandidata, pogotovo uzimajući u obzir činjenicu da je u razdoblju od 2017. do 2022. Državnu školu prošlo/proći će tri generacije polaznika koji polažu/će polagati završni ispit po bitno različitim uvjetima. Na koji način će se vrednovati novih 200 bodova s prijašnjih 300, kao i kako će se vrednovati bodovi kandidati koji su polagali obje grane prava u odnosu na one koji su polagali samo jednu? Za slučaj da će odgovor biti :"odredit će se postotak", potrebno je izračun tog postotka objasniti. Primjećuje se kako je u tekst zakona broj 200 stavljen u cijelosti proizvoljno, stoga nema zapreke da kao maksimalan broj bodova ostane 300 bodova. Djelomično prihvaćen Članak 23. dopunjuje se odredbama koje preciziraju praćenje rada i ocjenjivanje savjetnika od strane mentora. Predlaganje najveće moguće završne ocjene u Školi od 200 bodova nije proizvoljno i predlaže se kako bi se u postupku imenovanja pravosudnih dužnosnika prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću omogućilo vrednovanje praktičnog rada savjetnika u pravosudnim tijelima s dodatnih 100 bodova(ukupno 300 bodova s koliko su polaznici prema ranijim uređenjima završavali Školu), a posebnom prijelaznom odredbom uređeno je i pitanje kako će se najveći mogući broj bodova prema postojećem uređenju moći razmjerno umanjiti kako bi se omogućilo vrednovanje rada savjetnika koji su već završili Državnu školu za pravosudne dužnosnike.
12 Saša Žebić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 5. Iako podržavam izmjene zakona i ukidanje završnog ispita, skeptičan sam prema ovoj završnoj ocjeni. Naime, ta završna ocjena i ocjena iz provjere se ne smiju pretvoriti u " novi završni ispit". Nadam se da su " zakonotvorci" uvidjeli besmislenost završnog ispita i da ga neće ponovo uvesti ali pod drugim imenom. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretne primjedbe ni prijedloge, a predložena normativna rješenja polaze upravo od ovakvih argumenata.
13 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 5. U novi čl. 23.a st. 2. predlažemo u nastavku dodati rečenicu: " Ocjena mentora temeljit će se na kontinuiranom praćenju rada polaznika tijekom stručnog usavršavanja uključujući i rad polaznika u referadi pritom uzimajući u obzir broj odluka, vrstu odluka te opterećenost referade. Mentor će polaznika ocjenjivati kvartalno te će konačna ocjena biti prosječna ocjena." Cijeli čl. 5. ZID ZPA pruža vrlo okvirno uređenje koje će se kasnije podrobnije urediti Pravilnikom Upravnog vijeća PA, a kako to i proizlazi iz st 6 tog čl. Smatramo da se radi o vrlo širokoj diskrecijskoj ovlasti, pa ovim putem apeliramo na to da se dopusti sudjelovanje jednog savjetnika u samom procesu izrade Pravilnika. Vezano za st. 3. istog članka – smatramo da je bodovni prag za "prolazak" Škole od 75 bodova neosnovano previsok i treba ga smanjiti na 65 bodova (što i dalje smatramo visokim pragom). Djelomično prihvaćen U članak 23 dodaje se predložena odredba, ali se ne prihvaća primjedba vezana uz propisani bodovni prag od 75% koji se smatra odgovarajućim za buduće pravosudne dužnosnike.
14 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 4. U čl. 22. ZPA predlažemo dodati novi st. 3. koji glasi: " U slučaju opravdane spriječenosti polaznika tijekom praktičnog dijela stručnog usavršavanja istima će se, po njihovom izboru, omogućiti naknadno pohađanje tog praktičnog dijela." Situacije koje se u praksi događaju po trenutno važećem Zakonu su bolovanja, porodiljni / rodiljni dopusti savjetnika tijekom rada u pravosudnim tijelima koje Pravosudna akademija ne uzima u obzir prilikom ocjene ispunjenja obaveza iz praktičnog dijela Škole, čak štoviše uskraćuje tim savjetnicima pravo pohađanja Škole, što je diskriminatorna praksa i smatramo da ju je nužno u tom smislu mijenjati. Djelomično prihvaćen Reguliranje načina pohađanja stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike potrebno je urediti, ali to nije predmet ovoga Zakona, već odgovarajućeg podzakonskog akta.Slijedom navedenog, način pohađanja nastave izrijekom se propisuje kao predmet uređenja budućih pravila.
15 Saša Žebić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 3. Kao sudski savjetnik koji je već 20 godina u sustavu podržavam ovu izmjenu. Naime, nakon desetljeća devastacije položaja sudskih savjetnika, ovo je ipak mali korak naprijed. Najbitnije je ukidanje završnog ispita koji nema nikakvog smisla jer su svi savjetnici već položili pravosudni ispit ( kakav obiman ispit nemaju druga zanimanja), pa je završni ispit, koji je postao "drugi pravosudni ispit" potpuno sulud i degradirajući. pogotovo za savjetnike koji su dugi niz godina na sudu. Osobno smatram da je i sama Državna škola upitna, jer sadašnji vježbenici već prolaze kroz sličan sustav, a nama starijim savjetnicima ona uistinu nije potrebna, no dobro ... Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretne primjedbe ni prijedloge, a predložena normativna rješenja polaze upravo od ovakvih argumenata.
16 marijana zelić PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 3. Vezano za čl. 3. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji dajem svoj kratak prijedlog kao osoba koja završni ispit nije položila po trenutno važećem sustavu polaganja. U potpunosti podržavam ove Izmjene Zakona kojima bi se ukinuo ispit za nas sudske savjetnike koji smo već dugi niz godina unutar pravosudnog sustava te prema kojem bismo sada bili ocijenjeni u sklopu stručnog usavršavanja na Pravosudnoj akademiji. Opreza radi, budući da se č. 3. ZID ZPA odnosi na: „ (1) Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima imaju pravo pohađati stručno usavršavanje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona“, smatram da bi se ovim Izmjenama trebalo omogućiti ponovno pohađanje Pravosudne akademije ili „popravno“ pohađanje iste (u cilju ostvarivanja potrebnog broja bodove za buduće obnašanje sudačke dužnosti) i svim sudskim savjetnicima koji završni ispit nisu uspjeli položiti iz dva puta. Notorna je činjenica kako se završni ispit, kroz dosadašnje generacije polagao na različite načine čime je među sudskim savjetnicima stvorena pravna nejednakost, te bi upravo zbog toga i nama sudskim savjetnicima koji završni ispit nismo uspjeli položiti iz dva puta trebalo omogućiti pohađanje škole po novom programu ili „ popravnom programu“ u cilju stjecanja uvjeta za ostvarivanje bodova za buduće obnašanje sudačke dužnosti. Predlažem da navedeno uvrstite u Izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj akademiji odnosno u tumačenje navedenih članaka, a kako se ne bi dogodilo da prilikom budućeg upisivanja Akademije ili upisivanja „popravnog“ usavršavanja, osobama poput mene ista bude onemogućena jer ne pripadamo nijednoj skupini osoba za koju je Škola namijenjena. Nije prihvaćen Tijekom svih ranijih normativnih rješenja pohađanja i završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike postojalo je ograničenje mogućeg broja polaganja završne provjere odnosno završnog ispita. Smisao navedenog ograničenja bilo je i ostaje napraviti predselekciju te samo najboljim kandidatima omogućiti da postanu pravosudni dužnosnici. U tom smislu neosnovan je zahtjev da se kandidatima koji ove mogućnosti nisu ranije iskoristili ponovno daje takva mogućnost. Takvu argumentaciju prihvatio je i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci u predmetima broj U-I-2065/2020 i U-I-3039/2021 u kojima je osporavana upravo ograničenost mogućih pokušaja polaganja završnog ispita.
17 Helena Štuc PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 3. Vezano za čl. 3. Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Pravosudnoj akademiji dajem svoj kratak prijedlog kao osoba koja završni ispit nije položila po trenutno važećem sustavu polaganja. U potpunosti podržavam ove Izmjene Zakona kojima bi se ukinuo ispit za nas sudske savjetnike koji smo već dugi niz godina unutar pravosudnog sustava te prema kojem bismo sada bili ocijenjeni u sklopu stručnog usavršavanja na Pravosudnoj akademiji. Opreza radi, budući da se č. 3. ZID ZPA odnosi na: „ (1) Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima imaju pravo pohađati stručno usavršavanje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona“, smatram da bi se ovim Izmjenama trebalo omogućiti ponovno pohađanje Pravosudne akademije ili „popravno“ pohađanje iste (u cilju ostvarivanja potrebnog broja bodove za buduće obnašanje sudačke dužnosti) i svim sudskim savjetnicima koji završni ispit nisu uspjeli položiti iz dva puta. Notorna je činjenica kako se završni ispit, kroz dosadašnje generacije polagao na različite načine čime je među sudskim savjetnicima stvorena pravna nejednakost, te bi upravo zbog toga i nama sudskim savjetnicima koji završni ispit nismo uspjeli položiti iz dva puta trebalo omogućiti pohađanje škole po novom programu ili „ popravnom programu“ u cilju stjecanja uvjeta za ostvarivanje bodova za buduće obnašanje sudačke dužnosti. Predlažem da navedeno uvrstite u Izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj akademiji odnosno u tumačenje navedenih članaka, a kako se ne bi dogodilo da prilikom budućeg upisivanja Akademije ili upisivanja „popravnog“ usavršavanja, osobama poput mene ista bude onemogućena jer ne pripadamo nijednoj skupini osoba za koju je Škola namijenjena. Nije prihvaćen Tijekom svih ranijih normativnih rješenja pohađanja i završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike postojalo je ograničenje mogućeg broja polaganja završne provjere odnosno završnog ispita. Smisao navedenog ograničenja bilo je i ostaje napraviti predselekciju te samo najboljim kandidatima omogućiti da postanu pravosudni dužnosnici. U tom smislu neosnovan je zahtjev da se kandidatima koji ove mogućnosti nisu ranije iskoristili ponovno daje takva mogućnost. Takvu argumentaciju prihvatio je i Ustavni sud Republike Hrvatske u odluci u predmetima broj U-I-2065/2020 i U-I-3039/2021 u kojima je osporavana upravo ograničenost mogućih pokušaja polaganja završnog ispita.
18 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 3. U istom čl. 3. predlažemo mijenjati čl. 21. st. 2. ZPA na način da isti glasi: "Pravo iz stavka 1. pripada i svim osobama koje su prije stupanja na snagu ovog Zakona bile primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima." Smisao navedenog je omogućiti savjetnicima koji su završili Školu (kao i oni koji nisu uspješno završili Školu) u vrijeme važenja trenutnog ili nekog starijeg ZPA - i, a nisu zadovoljni ostvarenim bodovima na završnom ispitu kao i onima koji su u tijeku pohađanja Škole (a još nisu položili ispit i završili Školu) ponovnu prijavu i upis u program stručnog usavršavanja po ZID ZPA, sve kako bi SVI savjetnici pod jednakim uvjetima mogli aplicirati za prijam u pravosudnu dužnost, ako se na to odluče. U suprotnom će nastati vrlo nezahvalna i diskriminirajuća situacija apliciranja 4 generacije savjetnika koji su svoje bodove relevantne za prijam na isto radno mjesto suca ostvarivali po potpuno različitim uvjetima. Npr., ni približno nije jednako polaganje završnog ispita u opsegu samo jednog pravnog područja u odnosu na polaganje ispita koji obuhvaća oba pravna područja i sl., a ovim predloženim izmjenama i dopunama ZPA se napokon te razlike mogu svesti na zajednički nazivnik, po izboru svakog savjetnika. Dosadašnji st. 2. postaje sada st. 3. – predlažemo kalendarski odrediti početak i kraj svake školske godine. Djelomično prihvaćen Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje. U odnosu na primjedbu o nejednakom položaju kandidata koji su Državnu školu pohađali po različitim uređenjima ukazuje se na pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetima U-I-2065/2020 i U-I-3039/2021 u kojima je ocjenjivana ustavnost prethodnih izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji i u kojima je utvrđeno pravo zakonodavca na izmjenu uređenja pojedinih društvenih odnosa, pri čemu adresati nemaju pravo očekivati stalnu nepromjenjivost takvih odnosa niti apsolutnu jednakost u svim uređenjima, već isključivo zaštitu od nametanja nerazmjerno velikih dodatnih opterećenja. Iscrpno očitovanje u navedenom smislu dano je uz komentar pod rednim brojem 4. Odredba koja je početak nastave u Školi propisivala u rujnu izostavlja se kako bi se omogućilo preciznije kalendarsko određenje trajanja nastave odgovarajućim podzakonskim aktima.
19 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 3. Dogodila se greška prilikom izmjene čl. 21. st. 1. ZPA - "... imaju pravo pohađati stručno usavršavanje iz članka 22. st. 2. ovoga Zakona.", a ne iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona. Nije prihvaćen Odredba članka 22. stavka 2. Nacrta precizira sastavnice stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike, ali se u odredbi članka 21. stavka 1. Nacrta općenito upućuje na pohađanje stručnog usavršavanja u Školi radi stjecanja vještina i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.
20 ANA KUZMANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, Članak 3. Izmjenom zakona propisati da stručno usavršavanje mogu pohađati i osobe iz stavka 1. koje su završile školu i položile završni ispit prema dosadašnjim propisima. Smatram da se jedino tako (jednom zauvijek) mogu otkloniti posljedice nejednakog postupanja pri bodovanju kandidata, koji su polagali različite završne ispite pod bitno različitim uvjetima (bez znanja za rang listu na temelju ostvarenih bodova, uz/bez škole, jednu/obje grane prava). Nije prihvaćen Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova, a time i svoje izglede za imenovanje (prema Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću). U odnosu na primjedbu o nejednakom položaju kandidata koji su Državnu školu pohađali po različitim uređenjima ukazuje se na pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetima U-I-2065/2020 i U-I-3039/2021 u kojima je ocjenjivana ustavnost prethodnih izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji i u kojima je utvrđeno pravo zakonodavca na izmjenu uređenja pojedinih društvenih odnosa, pri čemu adresati nemaju pravo očekivati stalnu nepromjenjivost takvih odnosa niti apsolutnu jednakost u svim uređenjima, već isključivo zaštitu od nametanja nerazmjerno velikih dodatnih opterećenja. Iscrpno očitovanje u navedenom smislu dano je uz komentar pod rednim brojem 4.
21 Domagoj Novosel PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI Radim kao viši sudski savjetnik-specijalist na Županijskom sudu u Zagrebu i mogu reći da se u potpunosti slažem sa svim opaskama i prijedlozima koji su navedeni od strane Udruge hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika. Pohađao sam Školu za pravosudne dužnosnike u godini 2020./2021. i smatram da se cijeli koncept pohađanja, ali i smisao Škole treba iz korijena promijeniti na način da se edukacija, usavršavanje i stjecanje novih znanja izvode na puno praktičniji, svrhovitiji i korisniji način nego što je to do sada bilo. S obzirom da mi nismo teoretičari nego praktičari i to s respektabilnim iskustvom u procesu suđenja, pravi (i jedini) smjer je daljnja specijalizacija u području prava u kojem radimo i koje nas, očito, najviše i interesira, a ne da nas se (ponovno) zaguši s enormnom količinom informacija i zakonskih članaka. Takav pristup je kontraproduktivan i u konačnici besmislen jer posao sudskih savjetnika i sudaca u praksi tako ne funkcionira. Nije poanta u beskonačnom bubanju članaka napamet te usvajanju i širenju onih znanja koje nam realno kasnije neće biti od koristi, nego u razvijanju logike te kvalitetnog i slobodnog razmišljanja, u kombinaciji s iskustvom. Primljeno na znanje Komentar ne sadrži konkretne primjedbe ni prijedloge, a predložena normativna rješenja polaze upravo od ovakvih argumenata.
22 Udruga hrvatskih sudskih savjetnika i vježbenika PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI, II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI UHSSV načelno podržava predmetnu zakonodavnu inicijativu poglavito iz razloga što postoji prijeka potreba otklanjanja nedostataka koje trenutno važeći Zakon o pravosudnoj akademiji (NN broj 52/19.; dalje ZPA) ima i svakodnevno pokazuje u svojoj praktičnoj primjeni. Novi prijedlog ZID ZPA pruža pravedniji normativni okvir zbog duže vremenske evaluacije polaznika jer umjesto tri dana polaganja završnog ispita, pruža okvir od godine dana u kojem svaki polaznik Škole skuplja bodove za završnu ocjenu primjenom nekoliko kriterija. Podržavamo i predloženo rješenje da pohađanje predmetnog stručnog usavršavanja bude za sve pravo (opcija), a ne obaveza. Slažemo se i sa ukidanjem završnog ispita za savjetnike zaposlene na neodređeno vrijeme u pravosudnim tijelima, jer smatramo da je ispit u ovakvom obujmu potpuno nepotreban i da se de facto radi o drugom pravosudnom ispitu kojeg su ionako svi savjetnici već položili. Sam naziv "Pravosudni ispit" ukazuje da između ostalog on predstavlja uvjet za ulazak u sustav pravosuđa u širem smislu (dakle i u sudove kao sudski savjetnici ili suci), odnosno bar bi tako trebalo biti. S tim u vezi predlažemo zadržati (isključivo kao pravo) opciju polaganja završnog ispita trenutnim polaznicima Škole koji ga još nisu položili, ali u ograničenom obujmu – dakle, izbor grane prava (građansko/kazneno pravo) pri čemu se mogu izabrati i obje grane prava, dok alternativno mogu pohađati stručno usavršavanje u režimu ZID ZPA (bez obveze polaganja ispita). Navedeno je u potpunosti u skladu sa potrebom specijalizacije i samim time povećanja kvalitete pravosudnog kadra. Dalje, smatramo nužnim dodatno razraditi sam koncept pohađanja Škole, na jasan, precizan i nedvosmislen način poglavito u kontekstu čl. 4. i 5. ZID ZPA. Naime, iz čl. 4. st. 2. ZID ZPA proizlazi kako se i dalje planira isti način provedbe stručnog usavršavanja polaznika (budući da je zadržana identična zakonska formulacija iz čl. 22. st. 2. ZPA), a što u praksi do sada nije funkcioniralo na zadovoljavajući način te smatramo kako treba razraditi poseban plan praktične primjene navedene odredbe. S obzirom na to da se prema predloženim izmjenama namjerava ukinuti završni ispit za sudske savjetnike, logično je za pretpostaviti da će tih godinu dana stručnog usavršavanja biti skopčano sa puno većim obavezama u sklopu Škole nego što je bio slučaj do sada, pa tim više treba utvrditi bolju suradnju pravosudnih tijela s jedne i Pravosudne akademije s druge strane jer će u protivnom doći do preopterećenja savjetnika koji jednostavno neće moći davati svoj maksimum na oba polja (što veći angažman u Školi, posljedično manji angažman na radnom mjestu) koja donose bodove za završnu ocjenu. Predlažemo to pitanje urediti kroz oslobođenje od norme, zaustavljanje automatske dodjele predmeta i davanje plaćenog dopusta za ispunjenje obaveza u okviru Škole ukoliko se one preklapaju sa radnim obavezama. Također smatramo važnim osvrnuti se na vremensko važenje ZID ZPA iz čl. 15. koji u potpunosti isključuje polaznike Škole po važećem ZPA-u, kao i one koji su već završili Školu po nekom ranijem zakonskom režimu. Kako bi se spriječila diskriminacija ranijih polaznika Škole i opće nezadovoljstvo istih, predlažemo da te kategorije savjetnika imaju pravo izabrati hoće li se upisati u Školu te ju pohađati po ZID ZPA, a što ćemo niže u tekstu određenije prezentirati. Sam program pohađanja Škole trebao bi se više bazirati na temama procesnog prava (ročišta, zapisnici, izvođenje dokaza itd) s praktičnog kuta gledanja, a manje na materijalnom pravu koje je ionako podložno različitom tumačenju i primjeni u praksi kao načelno dispozitivno pravo. Djelomično prihvaćen Koncept stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike detaljnije je razrađen predloženim zakonskim odredbama, a u potpunosti će biti razrađen aktima koje će ispred Pravosudne akademije donijeti Upravno vijeće. Pristupanje stručnom usavršavanju u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike bazirano je na dobrovoljnoj osnovi, kao i prijava kandidata u postupke imenovanja pravosudnih dužnosnika. Predloženo rješenje propisano je kako bi se uvažili prvenstveno dosadašnji prigovori savjetnika u pravosudnim tijelima da im je polaganje završnog ispita nerazmjerno teška obveza, a uz to i nepotrebna jer u većoj mjeri predstavlja provjeru poznavanja normativnih uređenja kao na pravosudnom ispitu, kao i da je savjetnicima potrebno omogućiti vrednovanje njihovog stručnog rada u pravosudnim tijelima. Vrednovanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi bit će kontinuirano i neće od polaznika zahtijevati dugotrajnije pripreme kao što je to slučaj s dosadašnjim završnim ispitom u Državnoj školi pa se osnovanim ne nalazi prijedlog o potrebi umanjenja redovnih radnih obveza savjetnika u pravosudnim tijelima. Buduća Metodologija ocjenjivanja njihovog rada uredit će pitanja koje će se komponente i aspekti njihovog rada vrednovati u postupcima imenovanja, ali im neće nametati posebne radne obveze pa će se u tom smislu pod jednakim uvjetima kandidati imati priliku međusobno natjecati za ostvarenje što boljih radnih rezultata. Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (predloženim izmjenama Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje. U odnosu na dio komentara koji se odnosi na izbor grane prava, upravo suprotno navodima o važnosti specijalizacije, ponovno se ističe da je cilj stručnog usavršavanja u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike upravo osposobiti kandidate da mogu biti imenovani i sucima i zamjenicima državnih odvjetnika te da mogu pravosudne dužnosti obnašati i u građanskoj i u kaznenoj grani prava. Naime, u trenutku pohađanja Škole još uvijek ne mogu znati kada i gdje će biti imenovani, a prihvaćanje takvog koncepta značilo bi ograničenost stručnog usavršavanja i buduće mogućnosti imenovanja. Ocjenjivanje stručnog usavršavanja u Školi predloženo je upravo na način da se više vrednuju praktična znanja i vještine te da se puno manji naglasak stavlja na teorijske sadržaje pa u navedenom smislu obuhvat više grana prava ne predstavlja posebno veće opterećenje kandidata.
23 ANĐELA BIONDA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI Pridružujem se stavovima izraženim u prethodnim komentarima. Obveza polaganja završnog ispita, pored činjenice da je uvjet za radno mjesto položen pravosudni ispit, gubi smisao. Pri tome ističem da je veliki broj sudskih svjetnika uposlen na navedenom radnom mjestu i više od deset godina ili pak o savjetnicima koji su prethodno bili sudački vježbenici. Dakle, veliki je broj sudskih savjetnika koji je, nesporno je, ima i stekao je stručna znanja za obavljanje poslova pravosudnog dužnosnika. U odnosu na savjetnike koji su prethodno bili sudački vježbenici moram istaknuti kako su oni (uključujući mene) u sklopu svoje vježbeničke prakse bili su u obvezi sudjelovati na stručnim radionicama Pravosudne Akademije, u trajanju od 2 mjeseca, odnosno najmanje 240 sati (članak 10. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i članak 4. te Pravilnika o stručnom obrazovanju vježbenika u pravosudnim tijelima (dalje: Pravilnik) te izraditi najmanje dvije pisane obrazložene radnje mjesečno. Dakle, može se zaključiti da je program vježbeničke prakse vrlo sličan konceptu Državne Škole. Program Pravosudne Akademije za vježbenike i Program Škole, po izvedbenom planu, odnosno programu, također je vrlo sličan jer većim dijelom obuhvaća iste nastavne cjeline i teme, pa čak i predavače. Slijedom toga, navedena skupina savjetnika ima dvostruku obvezu pohađanja Akademije/Škole, te su prethodno imali obvezu polaganja pravosudnog ispita s najmanje 70 bodova (kako bi bili razmješteni na radno mjesto sudskog savjetnika/ice), stoga bi obveza završnog ispita, prema svim savjetnicima u RH, uistinu bila iracionalna. Primljeno na znanje Prima se na znanje podrška ukidanju završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike za savjetnike u pravosudnim tijelima, u kojem smislu su i predložene ove zakonske izmjene.
24 ANA KUZMANIĆ PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI Stručno usavršavanje sudskih savjetnika trebao bi biti jedini način stjecanja uvjeta za imenovanje za pravosudnog dužnosnika, dakle, unutar pravosudnog sustava. Niti jedna kategorija pravnika (pa ni bivši dužnosnici) ne zaslužuju ad hoc imenovanje za suca/zamjenika, polaganjem jednog ispita. S jedne strane, savjetnicima koji godinama rade u sustavu nameće se (dodatno) usavršavanje, uz ocjenu dotadašnjeg rada, a osobe van sustava ne trebaju ni na kakvu edukaciju/školu/usavršavanje, već je dovoljan ispit, bez ikakve mogućnosti kontrole i ocjene dotadašnjeg rada (na bilo kojim pravnim poslovima). Stoga sam protiv zadržavanja završnog ispita kojim se stječu uvjeti za kandidiranje za suca/zamjenika za osobe koji nisu savjetnici u pravosudnim tijelima, svi se oni mogu natjecati za mjesto savjetnika i proći isti put, sa stručnim usavršavanjem, do suca/zamjenika. Predloženo stručno usavršavanje savjetnika u pravosudnim tijelima mora biti omogućeno svim savjetnicima, budući da se radi o drugačijem usavršavanju od dosadašnjih državnih škola, i to zbog bodovanja samog usavršavanja. Predlažem da savjetnici moraju imati najmanje 4 godine rada u pravosuđu za prijavu za stručno usavršavanje (zbog iskustva i mogućnosti adekvatne ocjene čelnika tijela prema metodologiji). Onemogućavanje prijave za stručno usavršavanje osobama koje su ili položile ispit ili završile školu po dosadašnjim propisima (koje nisu zadovoljne ostvarenim bodovima), značilo bi stavljanje u povoljniji položaj one savjetnike koji nisu htjeli (niti morali) u školu i koji nisu htjeli učiti za ispit (uglavnom stariji savjetnici), od onih koji su uz posao izdvojili puno vremena i truda za pripremu za završni ispit. S druge strane ne bi trebalo onemogućiti savjetnika koji želi dodatno (drugačije) usavršavanje unutar sustava, naročito ako je završni ispit polagao bez škole. Nije prihvaćen Ulazak u pravosudne dužnosti ne može se ograničiti samo na kandidate koji su savjetnici u pravosudnim tijelima, iz kojeg se razloga mora zadržati alternativna mogućnost pristupa kandidatima izvan sustava. Takvi kandidati nisu u mogućnosti pohađati stručno usavršavanje u Državnoj školi niti raditi na sudskim odnosno državnoodvjetničkim predmetima. Predložene zakonske izmjene imaju učinak ubuduće i odnosit će se na savjetnike koji će sa stručnim usavršavanjem u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike započeti tek nakon njegovog stupanja na snagu, jer se za sve one koji su Školu već završili smatra da su stekli sva potrebna znanja i vještine da bi mogli obnašati pravosudne dužnosti, dok će je sadašnji polaznici završiti prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme početka stručnog usavršavanja. I jedna i druga kategorija savjetnika imat će priliku ocjenom rada savjetnika dodatno povećati ukupan broj bodova (prema predloženim rješenjima izmjena Zakona o Državnom sudbenom vijeću i Zakona o Državnoodvjetničkom vijeću), a time i svoje izglede za imenovanje. U odnosu na primjedbu o nejednakom položaju kandidata koji su Državnu školu pohađali po različitim uređenjima ukazuje se na pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetima U-I-2065/2020 i U-I-3039/2021 u kojima je ocjenjivana ustavnost prethodnih izmjena Zakona o Pravosudnoj akademiji i u kojima je utvrđeno pravo zakonodavca na izmjenu uređenja pojedinih društvenih odnosa, pri čemu adresati nemaju pravo očekivati stalnu nepromjenjivost takvih odnosa niti apsolutnu jednakost u svim uređenjima, već isključivo zaštitu od nametanja nerazmjerno velikih dodatnih opterećenja. Iscrpno očitovanje u navedenom smislu dano je uz komentar pod rednim brojem 4.
25 Maja Čelan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI Za slučaj da ovaj Zakon zadrži čl. 15., st.1. na način na koji on sada glasi u njegovom Prijedlogu, predlažem tada da ovaj Zakon obavezno predvidi pravo na određeno vrijeme za pripremu Državnog ispita koje pravo bi ostvarili savjetnici u pravosudnim tijelima. Usporedbe radi, vježbenici u pravosudnim tijelima sukladno čl. 12., st. 3. Zakona o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (NN, 14/19) imaju pravo na dva mjeseca za pripremu pravosudnog ispita, a nesporno je da je Državni ispit višestruko teži od pravosudnog, da ostvareni rezultati neposredno diktiraju ulazak u pravosudne dužnosti kao i to da su savjetnici u pravosudnim tijelima neusporedivo opterećeniji u svom radu od vježbenika. Paralelno pripremanje za Državni ispit u slobodno vrijeme uz puno radno vrijeme i postojeće radne obveze te primoranost savjetnika da radi pripreme koriste čitav godišnji odmor pred ispit, dodatno pogoršavaju i ugrožavaju ionako ranjiv položaj savjetnika u našem pravnom sustavu. Nije prihvaćen Pristupanje stručnom usavršavanju u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike bazirano je na dobrovoljnoj osnovi, kao i prijava kandidata u postupke imenovanja pravosudnih dužnosnika. Predloženo rješenje propisano je kako bi se uvažili prvenstveno dosadašnji prigovori savjetnika u pravosudnim tijelima da im je polaganje završnog ispita nerazmjerno teška obveza, a uz to i nepotrebna jer u većoj mjeri predstavlja provjeru poznavanja normativnih uređenja kao na pravosudnom ispitu, kao i da je savjetnicima potrebno omogućiti vrednovanje njihovog stručnog rada u pravosudnim tijelima. Vrednovanje stručnog usavršavanja u Državnoj školi bit će kontinuirano i neće od polaznika zahtijevati posebne dugotrajnije pripreme kao što je to slučaj s dosadašnjim završnim ispitom u Državnoj školi.
26 Maja Čelan PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRAVOSUDNOJ AKADEMIJI Ovim Zakonom imaju bit otklonjene nesvrhovitosti i nepravilnosti sustava koje su sada poznate. Jedna od njih je i ta da polaznici Škole od 2020. na završnom ispitu polažu obe grane prava. Takva odredba je nesvrhovita i neživotna jer bi intencija pravnog sustava trebala biti specijalizacija i usavršavanje kadra u području u kojem rade. S tim u vezi, polaznici koji polažu ili su položili Završni ispit koji obuhvaća obe grane prava su u poprilično težem položaju od polaznika koji su polagali jednu gradu prava po izboru i bodovi koje su ostvarili na Završnom ispitu ne mogu biti izjednačeni jer nisu usporedivi. Niti Zakon o pravosudnoj akademiji (NN, 52/19), a ni Pravilnik o završnom ispitu u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (NN, 25/20) nisu regulirali razliku u bodovanju završnog ispita u odnosu na grane koji isti obuhvaća. Radi otklanjanja takve nejednakosti, polaznicima koji su položili na Završnom ispitu obe grane prava ima biti dodan određen broj bodova na ukupno ostvareni broj bodova, predlažem da to bude 15 bodova. Nije prihvaćen Ustavnost normativnih rješenja koja propisuju različite programe Državne škole bila je predmet preispitivanja od strane Ustavnog suda Republike Hrvatske u predmetima U-I-2065/2020 i U-I-3039/2021. Koncept završavanja Državne škole za pravosudne dužnosnike od 2015. statusno izjednačava kandidate iz obje vrste pravosudnih tijela te i svim drugim kandidatima koji su radili na drugim vrstama pravnih poslova omogućava stjecanje istog polaznog uvjeta za imenovanje na bilo koju prvostupanjsku pravosudnu dužnost, pa je ovaj polazni cilj trebalo slijediti i pri definiranju sadržaja i programa Državne škole odgovarajućim podzakonskim aktima, a kako bi se navedena neusklađenost otklonila, Zakonom o Pravosudnoj akademiji iz 2019. izričito je propisano da svi kandidati ispit polažu po istom programu. Materija uređenja Državne škole za pravosudne dužnosnike i materija uređenja uvjeta za imenovanje pravosudnih dužnosnika spadaju u uređenje društveno-pravnih odnosa, koje sukladno pravnim shvaćanjima Ustavnog suda Republike Hrvatske u brojnim donesenim odlukama (primjerice u predmetima posl. br. U-I-338/2010 od 21. prosinca 2010. te U-I-2938/2011, U-I-1747/2012, U-I-3883/2013, U-I-5087/2013, U-I-3128/2014, U-I-5224/2014 i U-I- 437/2015 od 23. travnja 2018.) podliježu isključivo ograničenjima na temelju samog Ustava Republike Hrvatske, a osobito onima koji proizlaze iz načela vladavine prava i onima kojima se štite određena ustavna dobra i vrednote. Ustavni sud Republike Hrvatske ne dvoji da ustavna ovlast iz članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava Republike Hrvatske daje pravo zakonodavcu mijenjati te dopunjavati već postojeća zakonska uređenja tih odnosa i s njima povezanih prava i obveza, odnosno uređivati ih na različite načine ovisno o različitim okolnostima, a u odnosu na pitanja načina izobrazbe i osposobljavanja pravosudnog kadra Ustavni sud Republike Hrvatske ističe da ista nisu ustavnopravno, već zakonodavno pitanje, koje zakonodavac rješava u skladu s ovlaštenjima iz članka 2. stavka 4. alineje 1. Ustava Republike Hrvatske. Ustavni sud Republike Hrvatske istaknuo je i da u demokratskom društvu preoblikovanje sustava odabira pravosudnih kadrova neupitno predstavlja legitimni zakonodavni cilj, pri čemu adresati takvih normi nemaju legitimno pravo očekivati trajnu nepromjenjivost određenog pravnog uređenja, već isključivo zaštitu od nerazmjerno restriktivnih i opterećujućih promjena. S obzirom na ovlasti koje proizlaze iz zakonodavnih ovlaštenja, a prvenstveno iz svrhe koja je određena položajem i ulogom završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosti, te vodeći računa o uvjetima za imenovanje sudaca i zamjenika državnih odvjetnika, neupitnim se smatra pravo zakonodavca na korekciju važećeg normativnog okvira sukladno polazišnim osnovama i razlozima pojedinih normativnih rješenja kako su inicijalno bila definirana, a kako bi se u konkretnom slučaju omogućilo da se završni ispit provodi na jedinstven način za sve kandidate za pravosudne dužnosnike, a onda i da svi kandidati ravnopravno i s jednakim polaznim pozicijama sudjeluju u postupcima imenovanja. Isključivo u navedenim okolnostima sustav završnog ispita u Državnom školi za pravosudne dužnosnike kao komponenta uvjeta imenovanja pravosudnih dužnosnika može ostvariti svoj krajnji cilj i svrhu, a to je uspostava objektivnih i transparentnih kriterija radi osiguranja veće profesionalnosti u obnašanju pravosudne dužnosti. Samo u slučaju u kojem ova završna provjera znanja obuhvaća sva pravna područja, ista može poslužiti kao vjerodostojna osnova za utvrđenje sposobnosti za primjereno, stručno i odgovorno obnašanje pravosudne dužnosti, neovisno o tome radi li se o sucima ili zamjenicima državnih odvjetnika odnosno radi li se o kaznenom ili građanskom području prava. Ujedno, samo ovakvo rješenje može osigurati punu mobilnost kadrova u pravosuđu i mogućnosti konkuriranja za imenovanje na različite pravosudne dužnosti.