Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje o Nacrtu prijedloga zakona o službenoj iskaznici

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 GORAN KLOPOTAN Prijelazne i završne odredbe, Članak 15. Ovaj zakon nikada ne treba stupiti na snagu jer ova iskaznica nema smisla niti svrhe postojanja. Već treba stvoriti sustav koji će na osnovu OIBa preko eOI znati što pojedinac smije i ne smije u RH. Dakle sustav + eOI koji će zamijeni sve postojeće otočne, poljoprivredne, inspektorske, medicinske, zdrasvene, dodatne zdrastvene, vozačke i sve ostale zastarjele i nepotrebne iskaznice koje opterećuju novčanik i na taj način se povećava sigurnost jer nitko zdrave pameti neće ostaviti nekome svoju osobnu na "korištenje" jer njemu trenutno ne treba jer bez nje se ne smije udaljiti od kuće, a da nije u zakonskom prekršaju. Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju glasi ta iskaznica. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici potrebno je omogućiti što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata. Istovremeno navedena iskaznica koristit će se i za dokazivanje statusa zaposlenika državnog tijela, identifikaciju i registraciju pri ulasku u državno tijelo te za evidenciju radnoga vremena. Pritom napominjemo da je kod službene iskaznice, kada se elektronički potpis koristi u službenom svojstvu, provjerljivo da li elektronički potpis, za razliku od osobne iskaznice, sadržava OIB državnog tijela u kojem je korisnik te iskaznice zaposlen. Također, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona.
2 GORAN KLOPOTAN Prekršajne odredbe , Članak 11. Bio euro ili kuna, ponovo, ako postoji ured koji prati, nadzire, kontrolira, ništa uposlenik TDUa ne prijavljuje, sve to radi taj novi famozni ured da bi uopće imao smisao i svrhu postojanja. Osim ako posao nadležnog registracijskog ureda neće biti dodijeljen samom izdavatelju nove iskaznice, te tako neće biti lociran u samom TDU i neće ni imati saznanja o ikakvim zbivanjima vezanim uz novo zaposlene državne službenike i promjene njihovih ovlasti jer nije povezan sa kadrovskom unutar samog TDU i onda će taj famozni registracijski ured biti "out resourcean" kod samog izdavatelja iskaznica uz obrazloženje da je to ekonomski opravdanije, pa zato baš sve mora umjesto njih odraditi uposlenik koji realno jedino mora prijaviti da mu je iskaznica otuđena, izgubljena ili oštećena, a sve ostalo bi trebao odradi njegov TDU, odnosno registracijski ured. Drugog razloga ne vidim osim ako izdavatelj nema lošu mrežu ureda i bez komunikacije je sa kadrovskom TDU za koju vrši uslugu registracijskog ureda i izdavatelja iskaznica. Nije prihvaćen Sukladno važećim propisima odnosno općim uvjetima korištenja kvalificiranih certifikata temeljenim na Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, a radi najviše moguće zaštite osobe na čije ime certifikat na službenoj iskaznici glasi (zaštite od moguće manipulacije) i usklađenosti sa zahtjevima navedene Uredbe, samo ta osoba može podnijeti zahtjev za izdavanje službene iskaznice. Stoga osoba koja podnosi zahtjev za izdavanje službene iskaznice te istu i koristi obavezna je i prijaviti njezin nestanak, jer u većini slučajeva prva dolazi do saznanja o tome, čime se može maksimalno zaštititi od manipulacije istom u slučaju gubitka ili krađe. Iako će u certifikatu biti prisutan OIB državnog tijela, elektronički identitet i potpis na iskaznici glasit će na državnog dužnosnika odnosno državnog službenika, zbog čega se mogućnost zlouporabe može usmjeriti na nositelja službene kartice i certifikata u elektroničkoj komunikaciji.
3 MARKO RAKAR Prekršajne odredbe , Članak 11. A ako zakonodavac odabere da ipak koristi EUR (vidi moj komentar pod člankom 10), koji je točno tečaj korišten prilikom preračunavanja kuna u eure budući da nema korelacije između predviđenih iznosa u prethodnom članku i ovom, a da to ima bilo kakvog utemeljenja u tečajnicama koje su trenutno aktualne ili za koje je realno pretpostaviti da bi mogle biti aktualne u času konverzije? Primljeno na znanje Odredba članka 11. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici sastavljena je sukladno Uputi Ministarstva financija od 6. svibnja 2022. godine, o uređenju novčanih kazni u eurima i novčanih iskaza vrijednosti u zakonima, podzakonskim propisima i općim aktima, s obzirom na potrebu provedbe zadaća utvrđenih u Zaključku o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 16. rujna 2021. godine.
4 Mladen Tadić Prekršajne odredbe , Članak 11. Poštovani, Članak 11. stav 1. je u suprotnosti s odredbom Članka 9. Zakona o državnim službenicima koji navodi "(1) Državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi." Ukratko, obveza je poslodavca zatražiti izdavanje službene iskaznice za svoje zaposlenike kako i regulira njihova ostala prava i obveze poput prijave/odjave na mirovinsko i zdravstveno osiguranje, prijave državnog stručnog ispita ..... odnosno navedena novčana kazna bi se mogla odnositi jedino na čelnika državnog tijela. Nije prihvaćen Imajući u vidu odredbu članka 9. stavka 1. Zakona o državnim službenicima, sukladno kojoj državnom službeniku moraju biti osigurani potrebni organizacijski i tehnički uvjeti u kojima će moći obavljati zadatke u skladu s načelima i standardima rada koji se zahtijevaju u državnoj službi, državna tijela će osigurati pribavljanje službene iskaznice. Međutim, s obzirom na važeće propise odnosno opće uvjete korištenja kvalificiranih certifikata temeljenim na Uredbi (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ, a radi najviše moguće zaštite osobe na čije ime certifikat na službenoj iskaznici glasi (zaštite od moguće manipulacije) i usklađenosti sa zahtjevima navedene Uredbe, samo ta osoba može podnijeti zahtjev za izdavanje službene iskaznice.
5 GORAN KLOPOTAN Prekršajne odredbe , Članak 10. Koja je svrha registracijskog ureda koji prati, nadzire, kontrolira, evidentira, ... ako uposlenik ih mora o svemu tome obavještavat. Cijeli članak treba preformulirat i pročistiti od nepotrebnog teksta koji ovako doslovno propisuje da registracijski ured ne radi ono za što je ustrojen, već to radi zaposlenik. Nije prihvaćen Sukladno članku 9. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici, registracijski ured dužan je bez odgode poništiti službenu iskaznicu i opozvati pripadajuće certifikate u taksativno navedenim slučajevima. Također, korisnik službene iskaznice mora obavijestiti registracijski ured o gubitku ili oštećenju službene iskaznice, prestanku ili izmjeni ovlasti u obavljanju poslova za koji su izdani certifikati te promjeni svojih osobnih podataka ili drugih podataka koji su u toj iskaznici navedeni te zatražiti izdavanje nove službene iskaznice.
6 Ivan Štabek Prekršajne odredbe , Članak 10. Tko kontrolira imanje službene iskaznice i naplaćuje kazne? Primljeno na znanje Posjedovanje službene iskaznice kontrolirat će državno tijelo u kojem je državni dužnosnik stupio na dužnost, odnosno u kojem je državni službenik primljen u službu, dok će kazne naplaćivati tijelo nadležno za naplatu prekršajnih kazni, sukladno odredbama Prekršajnog zakona.
7 MARKO RAKAR Prekršajne odredbe , Članak 10. Bi li se zakonodavac dogovorio da li su kazne propisane u kunama ili eurima (i ako u eurima, zašto u eurima budući da on još uvijek a valjda i u trenutku donošenja ovog zakona i dalje neće biti priznata valuta). Primljeno na znanje Odredba članka 10. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici sastavljena je sukladno Uputi Ministarstva financija od 6. svibnja 2022. godine, o uređenju novčanih kazni u eurima i novčanih iskaza vrijednosti u zakonima, podzakonskim propisima i općim aktima, s obzirom na potrebu provedbe zadaća utvrđenih u Zaključku o provedbi zakonodavnih aktivnosti povezanih s uvođenjem eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj od 16. rujna 2021. godine.
8 GORAN KLOPOTAN Rok važenja službene iskaznice, Članak 8. Mandat je 4 godine, dakle ako ne 5 godina kao eOI onda trajanje jednog punog mandata. Nije prihvaćen Rok važenja službene iskaznice je vezan uz važenje certifikata, a ne uz trajanje mandata državnog dužnosnika. Važenje certifikata će ovisiti o kriterijima vezanim uz svrhu nabave te o nabavnim uvjetima prilikom zanavljanja nakon prvog ciklusa nabave službenih iskaznica s certifikatima.
9 Ivan Štabek Rok važenja službene iskaznice, Članak 8. Osobna iskaznica važi 5 godina i ne mora ju se promijeniti ako se promijeni radno mjesto. Nije prihvaćen Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici ne može se propisati isto trajanje važenja službene iskaznice kao i kod osobne iskaznice, s obzirom da je osobna iskaznica elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Nadalje, rok važenja službene iskaznice je vezan uz važenje certifikata, koje će ovisiti o kriterijima vezanim uz svrhu nabave te o nabavnim uvjetima prilikom zanavljanja nakon prvog ciklusa nabave službenih iskaznica s certifikatima.
10 GORAN KLOPOTAN Izdavanje službenih iskaznica, Članak 6. Ništa zaposlenik ne podnosi. TDU samim aktom zapošljavanja pokreće cijeli postupak pošto nastavno u tekstu je razvidno da državni službenik ne može ni pristupiti radnom mjestu bez iskaznice. Trenutna situacija u TDU je da prilikom dolaska na radno mjesto kadrovska šalje djelatnika da mu se izradi iskaznica da se može prijaviti da je došao i otišao sa radnog mjesta i da se može ulogirati u računalni sustav. Ako se već ustrojava novi ured, a za to već postoje uredi, onda neka i rade svoj posao za koji se ustrojavaju. Nije prihvaćen Elektronički certifikat visoke razine sigurnosti, u konkretnom slučaju elektronički kvalificirani potpis koji se dobije s karticom, ima u pravnom prometu jednaku snagu kao vlastoručni potpis. Da bi se maksimalno zaštitilo korisnika – dakle u ovom slučaju državnog dužnosnika odnosno državnog službenika, Uredba (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ traži da podnositelj sam podnosi zahtjev za takvim potpisnim certifikatom, jer se takvim mehanizmom postiže maksimalna sigurnost samog korisnika i usklađenost sa zahtjevima navedene Uredbe. Slijedom naprijed iznesenog, Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici se, između ostalog, propisuje procedura podnošenja zahtjeva za izdavanje službene iskaznice.
11 Ivan Štabek Obrazac službene iskaznice, Članak 4. Je li na tijelu iskaznice predviđeno otisnuti naziv državnog tijela kojem službenik pripada? Je li na tijelu iskaznice predviđeno otisnuti OIB fizičke osobe? Samo ime i prezime nije dovoljno za identifikaciju! Hoće li biti slika na iskaznici? Ako nema slike iskaznica ne može služiti kao identifikator u realnom svijetu. U digitalnom svijetu postoji cijeli niz vjerodajnica koje se mogu koristiti, nije potrebno podići cijeli sustav za nešto što već postoji. Trošak bi išao na teret poreznih obveznika, a korist upućuje samo u jednom smjeru. Nije prihvaćen Sukladno članku 4. stavcima 6. i 8. Nacrta prijedloga zakona, podaci o izdavatelju - nazivu državnog tijela te OIB-u korisnika službene iskaznice bit će utvrđeni u elektroničkom kontaktnom čipu, tj. identifikacijskom certifikatu i potpisnom certifikatu, te u elektroničkom beskontaktnom čipu. Nadalje, slika nije potrebna jer se službenom iskaznicom utvrđuje elektronički identitet osobe. U slučaju fizičke identifikacije, službenik mora priložiti i osobnu iskaznicu (ako se ne radi o evidenciji putem RFD uređaja, odnosno ako se službenik mora identificirati u zgradi neke druge institucije).
12 Ivan Štabek Službena iskaznica , Članak 3. stavak (4) Dislocirani uredi često nemaju sustav za registraciju ulaska, a često su to djelatnici koji nemaju ovlasti potpisivati dokumente te je za njih bespredmetno uzimati službene iskaznice. Kako se u stavak (4) uklapa novi Zakon o radu koji predviđa rad od kuće? Nije prihvaćen Službena iskaznica ima identifikacijski certifikat koji služi pristupanju elektroničkim uslugama i uslugama razvijenim za državne službenike u horizontalnom smislu, kao i softveru koji se objedinjeno nabavlja za cijelu državnu upravu, a čije se pristupanje može uvjetovati visokom razinom sigurnosti elektroničkog identiteta. Navedeno predstavlja samo jednu od mogućnosti kada službena iskaznica može imati veliku dodatnu vrijednost u slučaju rada od kuće, čak i u slučaju kada državni službenik ne koristi potpisni certifikat.
13 Ivan Štabek Predmet Zakona, Članak 1. Umjesto članka 1 i članka 3 ovog Zakona, treba se u Zakon o osobnoj iskaznici dodati članak: Osobna iskaznica koristi se u državnim tijelima kao sredstvo elektroničke identifikacije i autentikacije radi pristupa elektroničkim uslugama, aktivaciju drugih autentikacijskih ili potpisnih sredstava te potpisivanje akata za koje je službenik ovlašten. Službena iskaznica ne može služiti za fizičku identifikaciju budući da nema sliku. Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Za razliku od osobne iskaznice, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona. Pritom ukazujemo da je cilj navedenog Nacrta prijedloga zakona da se zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) omogući što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata.
14 GORAN KLOPOTAN PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA Da li je tu uračunat trošak e-potpisa i QTSA na godišnjoj razini, kao što banke npr. naplaćuju održavanje računa, odnosno smatram da treba u jednom članku popisati da se ZABRANJUJE NAPLATA jer postoji praksa da se to naplaćuje oko 2,00 kn + PDV po ePotpisu i QTSA (obično u paketima po 20.000). Na 30.000 iskaznica pa puta dokumenti koji bi se potpisali tom uistinu još jednom nepotrebnom iskaznicom, to onda onome kome se dodijeli posao nije postala zlatna koka, već zlatni pilićarnik. Potrebno je propisati da se zabranjuje naplata takvog održavanja, odnosno naplate godišnjeg prava korištenja ePotpisa i QTSA. Ako se uistinu ne odustane od te iskaznice, onda SVI troškovi moraju biti uračunati u tu jednokratnu cijenu izrade iskaznice koja vrijedi tri godine, mada bi trebala vrijediti barem 5 godina, a realno ako mandat vlade koja ne padne traje 4 godine, onda barem toliko treba vrijediti i iskaznica. Nije prihvaćen Korištenje ePotpisa i QTSA nije predmet Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Uvjeti korištenja bit će definirani ovisno o kriterijima vezanim uz svrhu nabave te o nabavnim uvjetima prilikom zanavljanja nakon prvog ciklusa nabave službenih iskaznica s certifikatima.
15 Ivan Štabek PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI , III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA Jesu li u trošak za primjenu Zakona uključeni troškovi registracijskih ureda (osnivanje novih ustrojstvenih jedinica, zapošljavanje novih djelatnika), trošak izdavanja iskaznica za dislocirane djelatnike, prilagodbe sustava za registraciju pri ulasku zaposlenika Nije prihvaćen Sredstva koja su potrebna za provedbu ovog zakona, a osigurana su u okviru redovnih aktivnosti ministarstava, državnih upravnih organizacija i drugih državnih tijela, obuhvaćaju troškove izrade službenih iskaznica za sve zaposlenike tih tijela, dok se u obrazloženju Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici jasno navodi da neće biti potrebno ustrojiti zasebne ustrojstvene jedinice.
16 KRUNOSLAV HRNJAK PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI U potpunosti nepotrebna iskaznica i nepotreban zakon! Uvođenjem „službene“ iskaznice radi se nepotrebna birokratizacija, nastavlja se praksa segmentacije servisa po izdavateljima certifikata FINA/AKD, uvode se nepotrebne tehničke, administrativne i financijske barijere za daljnju digitalizaciju RH. Uvođenje službene iskaznice je veliki korak nazad. Da li službenici trenutno na radnom mjestu dobiju i službeničku ruku pa sa njom trenutno potpisuju dokumente ili to rade sa vlastoručnim potpisom? Postoji zakon o eOI i tamo su jasno naznačena prava i obveze potpisnika, pružatelja usluge povjerenja i primatelja. eOI se koristi kao sredstvo identifikacije, dakle identificira osobu, a onda o ovlaštenjima osoba ima određena prava po informacijskim sustavima. Službenička kartica osim dodatne administracije ne donosi nikakvu korist. O korištenju eOI i javnim uslugama već sam ranije komentirao: https://www.netokracija.com/elektronicka-osobna-iskaznica-e-usluge-166918 i poslao sam i otvoreno pismo Vladi RH: https://drive.google.com/file/d/1VpoWLguAl4KR_ccgYzBvFTWkXy-4JBqx/view Dodatno sada se sprema još jedna ne potrebna kartica. Prekinite sa tim. Od službeničke iskaznice profitirat će jedino AKD koji će u konačnici štancati te kartice i naplaćivati usluge pružanja povjerenja, svakako nakon provedenog javnog natječaja. Krunoslav Hrnjak, dipl. ing. el., univ. spec. oec., PMP, stalni sudski vještak za područje informatike, elektrotehnike i telekomunikacija Grada Mainza 11, HR-10000 Zagreb Krunoslav@Vjestak-Hrnjak.HR http://www.Vjestak-Hrnjak.HR 095/517-4201 Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Za razliku od osobne iskaznice, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona. Pritom ukazujemo da je cilj navedenog Nacrta prijedloga zakona da se zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) omogući što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata.
17 GORAN KLOPOTAN PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI Smisao digitalizacije nije plastifikacija. Karikirano i pojednostavljeno onima koji očito ne razumiju. Dakle postoji sustav koji zna koje su ovlasti pojedinog OIB u određenom vremenskom periodu. I sustav vodi računa što pojedini OIB u nekom trenutku može ili ne može, vlasnik OIB čak ne mora znat ovlasti, bitno da sustav to zna. Dakle eOI je sasvim dovoljan ukoliko imamo sustav. Najbanalniji razlog je onemogućavanje zloporabe. Imamo eOI kojom možemo potpisati dokumente npr. TDU u kojem radimo ali i osobne dokumente. Osobnu moramo imati sa sobom uvijek, dakle nema zloporabe, ostavljanje eOI kod tajnice koja umjesto nas potpisuje nešto što ne bi smjela. Istina ne smije se ali praksa je praksa. Slična stvar je npr. zloporabe otočnih iskaznica, poljoprivrednih iskaznica, zdravstvenih iskaznica, nema slike, nema kontrole, .. OIBi koje koriste druge OIBe kojih nisu vlasnici, a nose prava koja se svim tim silnim komadima plastike ostvaruju. Ovo je samo još jedan komad takve plastike. Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Za razliku od osobne iskaznice, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona. Pritom ukazujemo da je cilj navedenog Nacrta prijedloga zakona da se zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) omogući što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata.
18 MARKO RAKAR PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI Još samo da dodam da se autori zakonskog teksta nisu baš ubili od kreativnog rada budući da je tekst zakona velikim dijelom copy&paste postojećeg zakona o osobnoj iskaznici što je samo dokaz nepotrebne redundancije propisa. Mimo toga, ne bi li cilj trebao biti smanjenje nepotrebnih potpisa, iskaznica i maksimalno pojednostavljenje sustava; primjerice ne bi li trebali ukinuti desetke tisuća iskaznica koje koriste zdrastveni djelatnici umjesto da kreiramo novu? Nije prihvaćen Zakonom o službenoj iskaznici potrebno je omogućiti zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) što jednostavniji, brži i sigurniji pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata. Pritom napominjemo da će dosadašnje službene iskaznice zaposlenika državnih tijela koje se izdaju u skladu s posebnim propisima (primjerice, službene iskaznice ili propusnice policijskih službenika, službenika Državnog inspektorata, upravnih inspektora, i drugo) moći koristiti i dalje u skladu s tim propisima te stoga neće biti potrebe za „dupliciranjem“ iskaznica. Ukidanje iskaznica zdravstvenih djelatnika nije predmet ovog Nacrta prijedloga zakona
19 MARKO RAKAR PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI Cijeli ovaj Zakon kao i svi troškovi koji iz njega proizlaze su u cijelosti nepotrebni i redundantni budući da imamo postojeća aktivna i funkcionalna rješenja koja obavljaju do u zareza identičnu funkciju. Osobna iskaznica posljednjih nekoliko godina sadrži apsolutno sve elemente koje bi imala i službena iskaznica (fotografiju i ime osobe, oib, identifikacijski certifikat kao i kvalificirani potpis iako je i to u svojoj biti jedno te isto i neodvojivo jednog od drugoga no nastalo je pogrešnim razumijevanjem tehnologije i nedovoljnim poznavanjem prava) a eventualno pitanje identifikacije institucije kojoj pojedina osoba pripada se može riješiti jednostavnom upitom po OIB-u (prema primjerice COP-u). Nadalje, budući da ne možemo vjerovati da u SDURDD-u postoje pravnici koji bi to znali, vrijedi spomenuti kako postoji adekvatna sudska praksa koja pokazuje i dokazuje da je korištenje osobnog certifikata (kakav se nalazi na osobnoj iskaznici) pravno sa svim svojim učincima 100% istovjetan certifikatu koji bi se mogao naći na ovakvoj "službenoj" iskaznici. Softversko rješenje u pozadini, sigurnosni standardi (ako ih AKD uopće poštuje) su istovjetni i nema nikakve funkcionalne ili druge imalo mjerljive razlike. Cijeli ovaj zakonski prijedlog je dizajniran da se pogoduje AKD-u i njegovom direktoru Juri Sertiću, a sponzoriran je od državnog tajnika Gršića koji je očito neinformiran ili adekvatno "stimuliran" da progura još jedan u nizu besmislenih, kontraproduktivnih i neučinkovitih rješenja kojima SDURDD obiluje posljednjih godina, a čiji je jedini cilj neopravdano trošenje novca poreznih obveznika. Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Za razliku od osobne iskaznice, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona. Pritom ukazujemo da je cilj navedenog Nacrta prijedloga zakona da se zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) omogući što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata.
20 Ivan Voras PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI Nema potrebe trošiti novce na nove kartice. Osobne iskaznice imaju certifikate, u sustavima se može zapisati da ti certifikati bez ikakve promjene služe i za digitalno potpisivanje i za identifikaciju ("login") osoba u raznim službama. Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Za razliku od osobne iskaznice, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona. Pritom ukazujemo da je cilj navedenog Nacrta prijedloga zakona da se zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) omogući što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata.
21 GRGA KOSTELAC PRIJEDLOGZAKONA O SLUŽBENOJ ISKAZNICI Mogu se i osobne iskaznice, a koje imaju i el. certifikate koristi u tu svrhu. Pa bi tako oko vrata mogli staviti vrpcu s plastičnim okvirom (može i s logom tvrtke gdje rade) za OI čime bi se uštedilo na troškovima, a zaposlenicima smanjila "gužva" u novčanicama. Naime, iskustvo naprednih država i međunarodnih organizacija je ukazalo kako se "dodatne" kartice često gube ili ostavljaju čime se omogućavaju sigurnosni propusti i ostali povezani problemi. Zato budite ekološki s(a)vjesni, štedljivi i promišljeni pa koristite OI umjesto dodatnih kartica. Nije prihvaćen Osobna iskaznica je elektronička javna isprava koja se može koristiti samo u svrhe propisane Zakonom o osobnoj iskaznici, i to isključivo u privatne svrhe, te se ista ne može oduzeti osobi na koju je izdana. Nacrtom prijedloga zakona o službenoj iskaznici predlaže se uvođenje službenih iskaznica u vidu elektroničkog identifikacijskog sredstva, odnosno kartice s elektroničkim identitetom i elektroničkim kvalificiranim potpisom te omogućenom beskontaktnom komunikacijom, a koja će sadržavati i oznake državnog tijela koje će istu pribaviti zaposleniku državnog tijela. Službena iskaznica će se prvenstveno koristiti za rad u državnim tijelima kao multifunkcionalno sredstvo rada (za evidenciju radnog vremena, korištenje drugih beskontaktnih sustava, sigurnu identifikaciju prilikom pristupa računalu i informacijskim sustavima i slično), a moći će se koristiti i za dokazivanje službenog statusa ili statusa namještenika i elektroničkog identiteta. Također, službenom iskaznicom bit će omogućeno korištenje udaljenih elektroničkih potpisa, putem mobilnih uređaja (primjerice, za rad na terenu), a što se ujedno i predlaže člankom 7. stavkom 5. Nacrta prijedloga zakona o službenoj iskaznici. Za razliku od osobne iskaznice, službena iskaznica moći će se oduzeti zaposleniku državnog tijela u slučajevima taksativno navedenim u članku 9. Nacrta prijedloga zakona. Pritom ukazujemo da je cilj navedenog Nacrta prijedloga zakona da se zaposlenicima državnih tijela (državnim i pravosudnim dužnosnicima te državnim službenicima i namještenicima) omogući što jednostavniji i brži pristup različitim bazama podataka i aplikacijama koje koriste za obavljanje poslova te elektronički potpis akata.