Izvješće o provedenom savjetovanju - Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

Redni broj
Korisnik
Područje
Komentar
Status odgovora
Odgovor
1 HGK III.  OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA, Članak 15. U nastavku iznosimo prijedlog Grupacije UCITS fondova: • U dijelu usklađivanja novčanih iznosa iskazanih u kunama s iznosima u eurima, a sve u skladu s procesom uvođenja eura kao službene valute u RH, predlaže se da se u Dijelu šesnaestom Prekršajne odredbe predloženi eurski iznosi iskažu usklađeno po iznosima te zaokruženo prema vrijednostima u eurima (čl.397. st. 2. i 4., čl. 398. st.1. i 2., čl. 399., čl. 400. st.1, st.2. i st.3, čl. 401. st.1. i st.2, čl. 402. st.1., st.2. i st.3, čl. 403. st.2. i st.4., te čl.404. st.1. i st.2.). Npr: 10.000 kn -> 1.250 eur 20.000 kn -> 2.500 eur 30.000 kn -> 4.000 eur 50.000 kn -> 6.000 eur 100.000 kn -> 12.500 eur 200.000 kn -> 25.000 eur 500.000 kn -> 60.000 eur 1.000.000 kn -> 125.000 eur 5.000.000 kn -> 600.000 eur 40.000.000 kn -> 5.000.000 eur 80.000.000 kn -> 10.000.000 eur 2.000.000.000 kn -> 250.000.000 eur Nije prihvaćen Primjedba nije prihvaćena slijedom zauzetog stava u odnosu na pitanje prekršajnih odredbi, odnosno usklađivanja novčanih iznosa iskazanih u kunama s iznosima u eurima, a sve u kontekstu uvođenja eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.
2 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM Grupacija UCITS fondova HGK predlaže izmjeniti članak 342. st. 3. koji bi glasio kako slijedi :„Isplata sredstava na račune ulagatelja provest će se najkasnije u roku od pet radnih dana nakon prestanka UCITS fonda.“ Izmjena se predlaže radi izjednačavanja broja dana za isplatu ulagateljima kod dospijeća fonda osnovanog na određeno vrijeme s isplatom kod klasičnog otkupa udjela, a kako je navedeno u članku 119. st. 4. Prihvaćen Primjedba je prihvaćena te je dodan novi članak 16. koji glasi: Članak 16. U članku 342. stavku 3. riječ: „sedam“ zamjenjuje se riječima: „pet radnih“.
3 HGK NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OTVORENIM INVESTICIJSKIM FONDOVIMA S JAVNOM PONUDOM U nastavku dostavljamo komentare Grupacije UCITS fondova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova HGK: U odnosu na članak 164. Zakona predlaže se dodati odredbu prema kojoj je Društvo za upravljanje ovlašteno distribuirati udjele UCITS fondova pod upravljanjem drugih društava za upravljanje (third party funds). Članice Grupacije smatraju da društva za upravljanje imaju adekvatnu infrastrukturu za distribuciju, budući da već imaju mogućnost distribucije fondova pod vlastitim upravljanjem te da nema prepreke za ovakvim oblikom distribucije s obzirom da je isti prisutan u određenom broju država članica. U odnosu na članak 195. stavak 3. Zakona predlaže se izmjena tako da stavak glasi "S pravilima UCITS fonda moraju se suglasiti nadzorni odbor društva za upravljanje i depozitar u dijelu koji se odnosi na obveze depozitara.". Navedena izmjena predlaže se radi nepotrebnog odugovlačenja postupka i analize pravila od strane depozitara. Članice smatraju da Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga izvršava provjeru zakonitosti i ispravnosti cijelog teksta Pravila te nije potrebna dodatna provjera od strane depozitara. Stoga članice Grupacije smatraju kako je potrebno ograničiti depozitara na davanje suglasnosti na dio pravila koji se odnosi na obveze i djelatnosti depozitara. U odnosu na članak 248., stavak 2. Zakona predlaže se dopuna na način da se u popis troškova koji se mogu plaćati izravno iz imovine fonda uključe i troškovi financijsko-informacijskih servisa, te licenci za benchmarke ili indekse koji se koriste kao referentne vrijednosti za vrednovanje, alokaciju imovine ili usporedbu prinosa. Naime, vrednovanje imovine fonda ovisi o podacima koji se nabavljaju putem financijsko-informacijskih servisa pa je time u interesu klijenata da ti podaci budu kvalitetni, pravodobni i točni. Štednja društava na troškovima takvih licenci može rezultirati u netočnim ili neažurnim podacima, što dovodi do krivog vrednovanja i potencijalne štete za klijente. Također, kod fondova koji deklariraju benchmark, u interesu je klijenata da takav benchmark bude primjeren investicijskoj strategiji, njegov sastav dostupan društvu za upravljanje (kako bi se mogao replicirati), a podaci ažurni i točni (kako bi se prinosi mogli uspoređivati, pogotovo u kontekstu naknada za uspješnost). Dodatno, financijsko-informacijski servisi nerijetko u sklopu licenci nude i razne alate za mjerenje rizika, analizu prinosa, usporedbe s benchmarkovima i slično, čije bi korištenje uvećalo kvalitetu usluge klijentima, i unaprijedilo sustave upravljanja rizicima u mnogim društvima. S druge strane, članice Grupacije smatraju da bi učinak troškova na neto prinos fondova djelovao i kao samoregulirajući mehanizam, odnosno da bi društva imala poticaj te troškove držati u racionalnim granicama. Pravilnicima je moguće definirati metodologiju raspodijele troška među fondovima, ali i maksimalni mogući iznos takvog troška u odnosu na imovinu fonda (tj. utjecaj na prinos). Kao primjer učinka na prinose fondova navodimo godišnji trošak licence za dva bloomberg terminala u ukupnom iznosu nešto manje od 400.000 HRK. S obzirom da društva u pravilu upravljaju sa više fondova, koji svi koriste usluge financijsko-informacijskog servisa, navedeni trošak mogao bi se rasporediti proporcionalno imovini fondova. U hipotetskom društvu s dva relativno manja fonda, od primjerice 100 mil. i 400 mil. HRK, troškovi terminala (i učinak na neto prinos) iznosili bi 0,08%. U manjim društvima, s primjerice 200 mil. HRK pod upravljanjem, godišnji trošak jednog terminala (200.000 HRK) činio bi 0,1% imovine fonda. Učinak hipotetskih 600.000 HRK godišnjih troškova, društvima s 2 mlrd. HRK pod upravljanjem činio bi zanemarivih 0,03% prinosa. Nadalje, članice Grupacije skreću pozornost na nesklad između članka 137. st. 2. i članka 144. st. 1. važećega Zakona. Članak 137. stavak 2. propisuje da je za trgovanje udjelima UCITS fonda potrebno odobrenje za upravljanje UCITS fondom matične države, dok predmetna obveza nije propisana za treće države. Predlaže se izmijeniti članak 137. Zakona tako da glasi: „(1) Udjelima UCITS fonda osnovanog u drugoj državi članici (matična država članica UCITS fonda) u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama ovoga poglavlja, može trgovati društvo za upravljanje iz Republike Hrvatske i društvo za upravljanje iz druge države članice. (2) Odredbe ovoga poglavlja Zakona koje se odnose na društvo za upravljanje iz druge države članice primjenjuju se i na društvo za upravljanje iz Republike Hrvatske. (3) Odredbe ovoga dijela Zakona koje se odnose na UCITS fond na odgovarajući se način primjenjuju i na podfond UCITS fonda.“ Također, članice Grupacije predlažu izmijeniti naslov Glave III F (dio šesti) važećega Zakona, koji sada glasi „distribucija udjela UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iz trećih država“, na način da se briše dio teksta „iz trećih država“, s obzirom na sadržaj članaka 164. - 167. Zakona, koji se odnose na distribuciju općenito. Članice Grupacije upućuju na proturječnost članka 60. stavka 1. točke m) i članka 107. točke 2. važećega Zakona te predlažu da se tekst članka 107. točke 2. izmijeni tako da glasi: „Društvo za upravljanje UCITS fondovima ne smije: 2. stjecati ili otuđivati imovinu UCITS fonda kojim upravlja za svoj račun ili račun relevantnih osoba, osim za provedbu odredbe članka 60. stavka 1. točke m)“ Primijećena je i proturječnost članka 100. stavka 3. i članka 119. stavka 6. važećega Zakona, stoga se predlaže izmijeniti tekst članka 100. stavka 3. tako da glasi: „(3) Kada društvo za upravljanje odbije sklopiti ugovor o ulaganju, dužno je o tome obavijestiti ulagatelja, a odbijanje sklapanja ugovora moguće je do upisa u registar udjela u skladu s člankom 115., stavkom 2. ovoga Zakona, osim u slučaju primjene odredbe članka 119. stavka 6. ovog Zakona, ako registar vodi društvo za upravljanje, odnosno do podnošenja zahtjeva za upis u registar, ako registar vodi treća osoba na koju je društvo delegiralo taj administrativni posao.“ Predlaže se izmijeniti dio teksta u članku 114. važećega Zakona na način da se u stavku 1. umjesto riječi „može priopćavati“, navede „mora priopćavati, te da stavak u cijelosti glasi: „(1) Osoba koja vodi registar udjela UCITS fonda dužna je kao poslovnu tajnu čuvati podatke o ulagateljima, stanju udjela te uplatama i isplatama. Kada je to dopušteno propisima kojima je uređena zaštita osobnih podataka, navedene podatke osoba koja vodi registar udjela mora priopćavati: 1. na temelju zahtjeva ulagatelja, i to samo podatke koji se odnose na tog ulagatelja, bez obzira na odredbe zakona koji uređuje tržište kapitala u dijelu koji se odnosi na dostupnost podataka iz središnjeg depozitorija 2. depozitaru 3. osobi koja dokaže pravni interes ili 4. pravosudnim i upravnim tijelima te drugim osobama na temelju zahtjeva i u okviru ovlaštenja u skladu s odredbama posebnog zakona.“ Ujedno, članice Grupacije predlažu izmijeniti naslov Glave II (dio šesti) važećega Zakona, na način da se briše dio teksta „iz trećih država“ te da glasi: „Oglašavanje UCITS fondova i otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom“, s obzirom da se isti poziva na Uredbu 2019/1156 koja se odnosi na države članice, a ne treće države. Nadalje, članak 157. stavci 1. i 4. važećega Zakona glase: „(1) Društvo za upravljanje dužno je osigurati da je promidžbeni sadržaj UCITS fonda koji izrađuje ili odobrava za daljnju distribuciju usklađen sa zahtjevima iz članka 4. Uredbe (EU) 2019/1156. (4) Promidžbeni sadržaj o UCITS fondovima koji se izrađuje ili odobrava za daljnju distribuciju moraju odobriti osobe ovlaštene za zastupanje društva za upravljanje“. Imajući u vidu da je prijelaznim i završnim odredbama propisano kako članak 157. stupa na snagu 1. siječnja 2023., a s druge strane odredba članka 159. stavka 1. („Narodne novine“ br. 44/2016, 126/2019) koja je glasila „(1) Promidžbeni sadržaj o UCITS fondovima moraju odobriti osobe ovlaštene za zastupanje društva za upravljanje“, brisana je stupanjem na snagu posljednjih izmjena i dopuna uočava se potencijalna pravna praznina u razdoblju do 1. siječnja 2023., kada prethodno navedeni članak 157. stupa na snagu. Djelomično prihvaćen Zahvaljujemo na zaprimljenim komentarima Grupacije UCITS fondova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori koji su detaljno razmotreni i analizirani od strane Ministarstva financija. Uočeno je da se zaprimljeni komentari odnose na prijedloge izmjena pojedinih odredbi važećeg Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom („Narodne novine“, br. 44/16., 126/19., 110/21.), a ne na odredbe predložene Nacrtom prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom koje su predmetom javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću. Važno je istaknuti kako je cilj ovih izmjena i dopuna daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu prenošenja Direktive (EU) 2021/2261 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o izmjeni Direktive 2009/65/EZ u pogledu uporabe dokumenata s ključnim informacijama od strane društava za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (Tekst značajan za EGP) (SL L 455, 20. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2009/65) te u manjem obimu i na daljnje usklađivanje s odredbama Direktive (EU) 2019/1160 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2011/61/EU u pogledu prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja (Tekst značajan za EGP) (PE/53/2019/REV/1) (SL L 188, 12. 7. 2019.), koja je u važeći Zakon prenesena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom („Narodne novine“, broj 110/21.). Dodatno, predloženim izmjenama i dopunama novčani iznosi u kunama se usklađuju s iznosima u eurima propisanima Direktivom 2009/65/EZ, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama zakona kojim je uređeno uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj. S obzirom na navedeno te uzevši u obzir činjenicu kako predložene izmjene zaprimljene od strane Grupacije UCITS fondova Udruženja investicijskih i mirovinskih fondova pri Hrvatskoj gospodarskoj komori nisu izravno povezane s primarnom svrhom ovih izmjena i dopuna, u ovome trenutku komentari su djelomično prihvaćeni, no isti će svakako biti dodatno razmotreni i uzeti u obzir prilikom idućih izmjena i dopuna Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom.