Izvješće o provedenom savjetovanju - Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga i Katalog socijalnih usluga i pomoćno tehničkih poslova
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | ANTONIJA BARIŠIĆ | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se golema diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Predlažemo da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s tjelesnim oštećenjima najčešće imaju i teškoće u funkciji šake, a samim time i u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga je neophodno uz navedene terapijske aktivnosti uvrstiti i radnu terapiju. Predlažem uvođenje specifične aktivnosti radne terapije u slijedećem mjerilu: Radna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Nadalje, djeci s lakšim ili umjerenim intelektualnim teškoćama i djeci s težim ili teškim intelektualnim teškoćama potrebna je i fizikalna terapija, predlažemo uvođenje specifične aktivnosti fizikalne terapije u slijedećem mjerilu: Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Uvrstiti aktivnost socijalno-pedagoške podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem na smještaju i boravku. Uvrstiti aktivnost psihološke podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem u usluzi boravka. Aktivnost „pratnja i nošenje“ nužna je i za djecu s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra kao i za odrasle osobe s invaliditetom, budući da mnogi od njih imaju dodatne teškoće koje se očituju u npr. neurološkim ispadima, problemima u ponašanju i sl. U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. Briga o zdravlju i njega 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odgoj i edukacijska rehabilitacija Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl. 21. stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. U centre za odgoj i obrazovanje upućuju se gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama. Kvaliteta rada odgajatelja u ovako velikim skupinama ne može biti na odgovarajućoj razini i rad se svodi isključivo na čuvanje jer nije moguće zadovoljiti potrebe tolikog broja korisnika. Osim toga, neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u ovako velikim skupinama izrazito je iscrpljujuć, a često i opasan i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno bitno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. – odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni, 15.4.3.1.- odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 6, 15.4.4.1. - 1 na 6 korisnika i 15.4.7.1. na 4 korisnika s PAS. Organizirano stanovanje 14.4. – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku nužno je osigurati najmanje 5 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu da bi se posao mogao neometano obavljati zbog prava radnika na tjedni odmor, neradne dane u godini, godišnji odmor itd. Neurofeedback terapija U usluge za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom nužno je uvrstiti i neurofeedback terapiju koja se već više godina provodi u brojnim ustanovama i s obzirom na to da je sredstva za nabavku pojedinih neurofeedback uređaja osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usluga neurofeedback terapije pruža se u okviru psihosocijalne podrške i kao specifična aktivnost uz uslugu smještaja i boravka. Provodi se 30 minuta individualno u ciklusima od 20 tretmana po korisniku. Aktivnost provodi izvršitelj na radnom mjestu neurofeedback terapeuta koji zadovoljava sljedeće uvjete: - završeno srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru/tehničara - završen preddiplomski stručni studij sestrinstva, sveučilišni preddiplomski studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije - završen preddiplomski i diplomski stručni studij sestrinstva, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije 1 izvršitelj za 2420 usluga godišnje (izračun temeljen na prijedlogu satnice od 27,5 sati neposrednog rada tjedno). | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 2 | DORIA DUSPARA | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se golema diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Predlažemo da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s tjelesnim oštećenjima najčešće imaju i teškoće u funkciji šake, a samim time i u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga je neophodno uz navedene terapijske aktivnosti uvrstiti i radnu terapiju. Predlažem uvođenje specifične aktivnosti radne terapije u slijedećem mjerilu: Radna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Nadalje, djeci s lakšim ili umjerenim intelektualnim teškoćama i djeci s težim ili teškim intelektualnim teškoćama potrebna je i fizikalna terapija, predlažemo uvođenje specifične aktivnosti fizikalne terapije u slijedećem mjerilu: Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Uvrstiti aktivnost socijalno-pedagoške podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem na smještaju i boravku. Uvrstiti aktivnost psihološke podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem u usluzi boravka. Aktivnost „pratnja i nošenje“ nužna je i za djecu s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra kao i za odrasle osobe s invaliditetom, budući da mnogi od njih imaju dodatne teškoće koje se očituju u npr. neurološkim ispadima, problemima u ponašanju i sl. U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. Briga o zdravlju i njega 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odgoj i edukacijska rehabilitacija Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl. 21. stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. U centre za odgoj i obrazovanje upućuju se gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama. Kvaliteta rada odgajatelja u ovako velikim skupinama ne može biti na odgovarajućoj razini i rad se svodi isključivo na čuvanje jer nije moguće zadovoljiti potrebe tolikog broja korisnika. Osim toga, neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u ovako velikim skupinama izrazito je iscrpljujuć, a često i opasan i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno bitno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. – odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni, 15.4.3.1.- odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 6, 15.4.4.1. - 1 na 6 korisnika i 15.4.7.1. na 4 korisnika s PAS. Organizirano stanovanje 14.4. – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku nužno je osigurati najmanje 5 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu da bi se posao mogao neometano obavljati zbog prava radnika na tjedni odmor, neradne dane u godini, godišnji odmor itd. Neurofeedback terapija U usluge za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom nužno je uvrstiti i neurofeedback terapiju koja se već više godina provodi u brojnim ustanovama i s obzirom na to da je sredstva za nabavku pojedinih neurofeedback uređaja osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usluga neurofeedback terapije pruža se u okviru psihosocijalne podrške i kao specifična aktivnost uz uslugu smještaja i boravka. Provodi se 30 minuta individualno u ciklusima od 20 tretmana po korisniku. Aktivnost provodi izvršitelj na radnom mjestu neurofeedback terapeuta koji zadovoljava sljedeće uvjete: - završeno srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru/tehničara - završen preddiplomski stručni studij sestrinstva, sveučilišni preddiplomski studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije - završen preddiplomski i diplomski stručni studij sestrinstva, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije 1 izvršitelj za 2420 usluga godišnje (izračun temeljen na prijedlogu satnice od 27,5 sati neposrednog rada tjedno). | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 3 | DORIA DUSPARA | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl.21. Stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 4 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se golema diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Predlažemo da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s tjelesnim oštećenjima najčešće imaju i teškoće u funkciji šake, a samim time i u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga je neophodno uz navedene terapijske aktivnosti uvrstiti i radnu terapiju. Predlažem uvođenje specifične aktivnosti radne terapije u slijedećem mjerilu: Radna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Nadalje, djeci s lakšim ili umjerenim intelektualnim teškoćama i djeci s težim ili teškim intelektualnim teškoćama potrebna je i fizikalna terapija, predlažemo uvođenje specifične aktivnosti fizikalne terapije u slijedećem mjerilu: Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Uvrstiti aktivnost socijalno-pedagoške podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem na smještaju i boravku. Uvrstiti aktivnost psihološke podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem u usluzi boravka. Aktivnost „pratnja i nošenje“ nužna je i za djecu s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra kao i za odrasle osobe s invaliditetom, budući da mnogi od njih imaju dodatne teškoće koje se očituju u npr. neurološkim ispadima, problemima u ponašanju i sl. U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. Briga o zdravlju i njega 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odgoj i edukacijska rehabilitacija Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl. 21. stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. U centre za odgoj i obrazovanje upućuju se gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama. Kvaliteta rada odgajatelja u ovako velikim skupinama ne može biti na odgovarajućoj razini i rad se svodi isključivo na čuvanje jer nije moguće zadovoljiti potrebe tolikog broja korisnika. Osim toga, neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u ovako velikim skupinama izrazito je iscrpljujuć, a često i opasan i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno bitno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. – odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni, 15.4.3.1.- odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 6, 15.4.4.1. - 1 na 6 korisnika i 15.4.7.1. na 4 korisnika s PAS. Organizirano stanovanje 14.4. – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku nužno je osigurati najmanje 5 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu da bi se posao mogao neometano obavljati zbog prava radnika na tjedni odmor, neradne dane u godini, godišnji odmor itd. Neurofeedback terapija U usluge za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom nužno je uvrstiti i neurofeedback terapiju koja se već više godina provodi u brojnim ustanovama i s obzirom na to da je sredstva za nabavku pojedinih neurofeedback uređaja osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usluga neurofeedback terapije pruža se u okviru psihosocijalne podrške i kao specifična aktivnost uz uslugu smještaja i boravka. Provodi se 30 minuta individualno u ciklusima od 20 tretmana po korisniku. Aktivnost provodi izvršitelj na radnom mjestu neurofeedback terapeuta koji zadovoljava sljedeće uvjete: - završeno srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru/tehničara - završen preddiplomski stručni studij sestrinstva, sveučilišni preddiplomski studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije - završen preddiplomski i diplomski stručni studij sestrinstva, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije 1 izvršitelj za 2420 usluga godišnje (izračun temeljen na prijedlogu satnice od 27,5 sati neposrednog rada tjedno). | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 5 | ŽELJKA JAGETIĆ | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | U prilogu 2. Katalogu pomoćno tehničkih poslova , tehničko održavanje zgrade i opreme nije potrebno vezati na broj korisnika pogotovo ne po stupnjevima intenziteta usluge već po veličini i broju objekata i opremi koju je potrebno održavati i redovito kontrolirati. Npr. klimatizacija, grijanje, ventilacija, protupožarna oprema, telefonska oprema, elektroinstalacije, vodovod i kanalizacija, održavanje opreme kupaonica, soba, kuhinje i praonice u sigurnom i ispravnom kako funkcionalnom tako i sanitarno tehničkom pogledu, što je uostalom i zakonska obveza pružatelja usluga neovisno o korisničkim skupinama kojima pružamo uslugu smještaja i neovisno o intenzitetu pružene usluge. Predlažemo slijedeće: 15.4.1 Djeca s tjelesnim oštećenjem Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 40 korisnika umjesto na 50 korisnika 15.4.3 Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika umjesto na 40 korisnika 15.4.4 Djeca s više vrsta oštećenja * u osnovni opseg usluge uvrstiti fizikalnu terapiju 1 izvršitelj na 40 korisnika 15.4.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja * u osnovni opseg usluge uvrstiti fizikalnu terapiju 1 izvršitelj na 40 korisnika | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 6 | Nada Vulinović-Zlatan | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se golema diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Predlažemo da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s tjelesnim oštećenjima najčešće imaju i teškoće u funkciji šake, a samim time i u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga je neophodno uz navedene terapijske aktivnosti uvrstiti i radnu terapiju. Predlažem uvođenje specifične aktivnosti radne terapije u slijedećem mjerilu: Radna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Nadalje, djeci s lakšim ili umjerenim intelektualnim teškoćama i djeci s težim ili teškim intelektualnim teškoćama potrebna je i fizikalna terapija, predlažemo uvođenje specifične aktivnosti fizikalne terapije u slijedećem mjerilu: Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Uvrstiti aktivnost socijalno-pedagoške podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem na smještaju i boravku. Uvrstiti aktivnost psihološke podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem u usluzi boravka. Aktivnost „pratnja i nošenje“ nužna je i za djecu s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra kao i za odrasle osobe s invaliditetom, budući da mnogi od njih imaju dodatne teškoće koje se očituju u npr. neurološkim ispadima, problemima u ponašanju i sl. U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. Briga o zdravlju i njega 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odgoj i edukacijska rehabilitacija Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl. 21. stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. U centre za odgoj i obrazovanje upućuju se gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama. Kvaliteta rada odgajatelja u ovako velikim skupinama ne može biti na odgovarajućoj razini i rad se svodi isključivo na čuvanje jer nije moguće zadovoljiti potrebe tolikog broja korisnika. Osim toga, neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u ovako velikim skupinama izrazito je iscrpljujuć, a često i opasan i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno bitno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. – odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni, 15.4.3.1.- odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 6, 15.4.4.1. - 1 na 6 korisnika i 15.4.7.1. na 4 korisnika s PAS. Organizirano stanovanje 14.4. – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku nužno je osigurati najmanje 5 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu da bi se posao mogao neometano obavljati zbog prava radnika na tjedni odmor, neradne dane u godini, godišnji odmor itd. Neurofeedback terapija U usluge za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom nužno je uvrstiti i neurofeedback terapiju koja se već više godina provodi u brojnim ustanovama i s obzirom na to da je sredstva za nabavku pojedinih neurofeedback uređaja osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usluga neurofeedback terapije pruža se u okviru psihosocijalne podrške i kao specifična aktivnost uz uslugu smještaja i boravka. Provodi se 30 minuta individualno u ciklusima od 20 tretmana po korisniku. Aktivnost provodi izvršitelj na radnom mjestu neurofeedback terapeuta koji zadovoljava sljedeće uvjete: - završeno srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru/tehničara - završen preddiplomski stručni studij sestrinstva, sveučilišni preddiplomski studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije - završen preddiplomski i diplomski stručni studij sestrinstva, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije 1 izvršitelj za 2420 usluga godišnje (izračun temeljen na prijedlogu satnice od 27,5 sati neposrednog rada tjedno). | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 7 | GRAD ZAGREB | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | MINIMALNI BROJ IZVRŠITELJA - Na temelju čega je određen minimalni broj izvršitelja u odnosu na broj korisnika/usluga pojedine socijalne usluge? Jesu li to određeni statistički podaci koji su prikupljeni o broju korisnika/usluga ili se odradila stvarna procjena potreba ili konkretan uvid u stanje na terenu kod pružatelja usluga? Pružatelj usluga možda uspije s određenim brojem izvršitelja pružiti uslugu za određeni broj korisnika, ali potreban je uvid je li isto onda dovoljno učinkovito? Često pružatelji usluga ističu da je preveliki broj korisnika/usluga na broj izvršitelja, osobito prema pojedinoj usluzi, ali i vrsti teškoća kod djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom. 4. Stručna procjena - Preveliki je broj usluga na 1 izvršitelja, a ne navodi se niti mogućnost Timske procjene 13.2.1. Socijalno-pedagoški rad - Treba uzeti u obzir specifičnosti korisnika prilikom određivanja ovog broja korisnika na 1 izvršitelja. Ovdje je određen socijalni rad i socijalnopedagoški rad – po 1 izvršitelj na 30 korisnika za korisnike djecu i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju, jednako kao i za boravak djece i mlađe punoljetne osobe bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi – po 1 izvršitelj na 30 korisnika. Smatramo da je broj korisnika prevelik i da je nemoguće da 1 izvršitelj učinkovito pruži uslugu cjelodnevnog ili poludnevnog boravka te sve predviđene aktivnosti s 30 korisnika djece i mladih s problemima u ponašanju koliko ovaj Pravilnik omogućava. Prilikom određivanja ovog broja korisnika na 1 izvršitelja treba svakako uzeti u obzir da je rad s korisnicima s problemima u ponašanju specifičniji, izazovniji i zahtjevniji te ovaj broj korisnika ne omogućava učinkovito provođenje navedene usluge. Psihološki rad -1 izvršitelj na 0 korisnika - Pretpostavljamo da je tu neka greška i da nedostaje broj korisnika pa molimo da se isti navede. 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja - 1 njegovatelj na 15 korisnika u poludnevnom boravku i 1 njegovatelj na 12 korisnika u cjelodnevnom boravku – nije isto radi li se o djeci s utjecajnim višestrukim teškoćama ili o djeci koja imaju višestruke teškoće, ali npr. nisu inkontinentna, kreću se samostalno, a ne u kolicima i sl. - kod usluge Odgoj i edukacijska rehabilitacija – potrebno odvojiti te je premalo 1 izvršitelj na 10 korisnika Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom - Nigdje nije naveden edukacijsko rehabilitacijski rad koji osim što je u osnovnom opsegu usluga, treba biti i u specifičnim uslugama. Prevelika je brojka svih korisnika u odnosu na broj izvršitelja. 15.5. Starije osobe i teško bolesne odrasle osobe - više nema aktivnosti fizikalne terapije u I. stupnju usluge, dok je broj izvršitelja aktivnosti fizikalne terapije u II. i III. stupnju smanjen u odnosu na aktualni Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga. Smatramo da je prevencija bolesti i ozljeda korisnika iznimno važna, i da je krucijalno održati funkcionalnu sposobnost korisnika što duže, stoga predlažemo uvrštavanje aktivnosti fizikalne terapije i u I. stupanj usluge. Predlažemo i povećavanje broja izvršitelja aktivnosti fizikalne terapije u II. i III. stupnju usluge radi nastavka obavljanja individualnog rada s teže pokretnim i nepokretnim korisnicima, aktivnog i pasivnog vježbanja, vertikalizacije i sl. - kako bi se održala kvaliteta usluge. Naveden je manji broj izvršitelja aktivnosti brige o zdravlju i aktivnosti njege u sva tri stupnja usluge u odnosu na aktualni Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga. Starije osobe (prvi stupanj usluge) Briga o zdravlju - 2 izvršitelj na 100 korisnika - Koja je uloga medicinske sestre u prvom stupnju usluge? Aktivno provođenje vremena - 1 izvršitelja na 200 korisnika - Previše korisnika na 1 izvršitelja, upravo ti korisnici zahtijevaju aktivno provođenje slobodnog vremena, prijedlog je 1 na 100 ili barem 150. Starije osobe (drugi stupanj usluge)i teško bolesne odrasle osobe (prvi stupanj usluge) – smanjeno medicinsko osoblje s 6 na 3 izvršitelja a njegovatelja s 10 na 8 izvršitelja! Kako na taj način pružiti minimalnu kvalitetu očekivane usluge kada već sada to nije moguće obzirom na sve veći broj funkcionalno ovisnih korisnika? A istovremeno je dodano medicinsko osoblje na 1 stupanj - prevelik broj korisnika na jednog fizioterapeuta, treba razmišljati o tome da se provode grupne i individualne vježbe te da je očuvanje postojećih funkcija primarni cilj, prijedlog je smanjiti na 100 Starije osobe (treći stupanj usluge) i teško bolesne odrasle osobe (drugi stupanj usluge) - medicinsko osoblje smanjeno sa 7 na 6 izvršitelja a njegovatelji s 13 na 12 - Aktivno provođenje vremena - ili smanjiti broj korisnika na 100 ili povećati broj izvršitelja, jer upravo zbog težine oštećenja otežan je grupni rad te korisnici zahtijevaju individualni pristup S obzirom na sve teže zdravstveno stanje korisnika, sve veću prosječnu dob korisnika i sve specifičnije potrebe za njegom korisnika, smatramo da je broj izvršitelja u navedenim aktivnostima primjereno ostaviti istim u odnosu na aktualni Pravilnik, nikako smanjiti. 15.5.5. Starije osobe – smještaj do 20 korisnika - smanjen broj potrebnih djelatnika u odnosu na dosadašnje obiteljske domove Prilog 2. KATALOG POMOĆNO-TEHNIČKIH POSLOVA Redni brojevi 1.1., 1.4. i 1.7., predlažemo da se broj izvršitelja određuje prema ukupnoj površini prostora - i vanjskom i unutarnjem dijelu - pošto je potrebno održavati i dvorišne prostore ustanove: kositi travu, održavati živicu, skupljati lišće, brinuti se o cvijeću, čistiti park i klupe u parku, prikupljati smeće i sl. Redni broj 3., predlažemo povećavanje broja pomoćnih radnika u kuhinji zbog veće potrebe za obavljanjem pomoćnih poslova – serviranje, pospremanje stolova, prikupljanje otpada, pranje posuđa, održavanje higijene prostora kuhinje i restorana. Nisu predviđeni izvršitelji (niti kuhari niti pomoćni radnici u kuhinji) za pripremu obroka za pružanje usluge pomoći u kući. | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 8 | IVANA VRLJAC | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se golema diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Predlažemo da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s tjelesnim oštećenjima najčešće imaju i teškoće u funkciji šake, a samim time i u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga je neophodno uz navedene terapijske aktivnosti uvrstiti i radnu terapiju. Predlažem uvođenje specifične aktivnosti radne terapije u slijedećem mjerilu: Radna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Nadalje, djeci s lakšim ili umjerenim intelektualnim teškoćama i djeci s težim ili teškim intelektualnim teškoćama potrebna je i fizikalna terapija, predlažemo uvođenje specifične aktivnosti fizikalne terapije u slijedećem mjerilu: Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Uvrstiti aktivnost socijalno-pedagoške podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem na smještaju i boravku. Uvrstiti aktivnost psihološke podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem u usluzi boravka. Aktivnost „pratnja i nošenje“ nužna je i za djecu s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra kao i za odrasle osobe s invaliditetom, budući da mnogi od njih imaju dodatne teškoće koje se očituju u npr. neurološkim ispadima, problemima u ponašanju i sl. U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. Briga o zdravlju i njega 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odgoj i edukacijska rehabilitacija Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl. 21. stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. U centre za odgoj i obrazovanje upućuju se gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama. Kvaliteta rada odgajatelja u ovako velikim skupinama ne može biti na odgovarajućoj razini i rad se svodi isključivo na čuvanje jer nije moguće zadovoljiti potrebe tolikog broja korisnika. Osim toga, neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u ovako velikim skupinama izrazito je iscrpljujuć, a često i opasan i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno bitno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. – odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni, 15.4.3.1.- odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 6, 15.4.4.1. - 1 na 6 korisnika i 15.4.7.1. na 4 korisnika s PAS. Organizirano stanovanje 14.4. – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku nužno je osigurati najmanje 5 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu da bi se posao mogao neometano obavljati zbog prava radnika na tjedni odmor, neradne dane u godini, godišnji odmor itd. Neurofeedback terapija U usluge za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom nužno je uvrstiti i neurofeedback terapiju koja se već više godina provodi u brojnim ustanovama i s obzirom na to da je sredstva za nabavku pojedinih neurofeedback uređaja osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usluga neurofeedback terapije pruža se u okviru psihosocijalne podrške i kao specifična aktivnost uz uslugu smještaja i boravka. Provodi se 30 minuta individualno u ciklusima od 20 tretmana po korisniku. Aktivnost provodi izvršitelj na radnom mjestu neurofeedback terapeuta koji zadovoljava sljedeće uvjete: - završeno srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru/tehničara - završen preddiplomski stručni studij sestrinstva, sveučilišni preddiplomski studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije - završen preddiplomski i diplomski stručni studij sestrinstva, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije 1 izvršitelj za 2420 usluga godišnje (izračun temeljen na prijedlogu satnice od 27,5 sati neposrednog rada tjedno). | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 9 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | U dijelu 13.3. i svim podskupinama dodati da odgoj i edukacijsku rehabilitaciju provodi edukacijski rehabilitator jer je u članku 21. točka 7. u opisu tko se smatra odgojiteljem naveden niz stručnjaka. U suprotnom ovu formulaciju treba razdvojiti kao što je učinjeno u dijelu 13.2. i kasnije u 14.3. i 15.3. 13.3.7. i 15.4.7. promijeniti u djeca s poremećajima iz spektra autizma, 13.3.14. i 15.4.14. odrasle osobe s poremećajima iz spektra autizma 13.3.7.1. i 13.3.7.2. odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 5 korisnika U dijelu 14.4. i svim podskupinama dodati da odgoj i edukacijsku rehabilitaciju ili socijalnu rehabilitaciju provodi edukacijski rehabilitator jer je u članku 21. točka 7. u opisu tko se smatra odgojiteljem naveden niz stručnjaka. U suprotnom ovu formulaciju treba razdvojiti. U dijelu 15.4. i svim podskupinama (15.4.1.-15.4.7.) dodati da odgoj i edukacijsku rehabilitaciju provodi edukacijski rehabilitator jer je u članku 21. točka 7. u opisu tko se smatra odgojiteljem naveden niz stručnjaka. U suprotnom ovu formulaciju treba razdvojiti 15.4.9. i osobama s mentalnim poremećajima treba omogućiti socijalnu rehabilitaciju U dijelu specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom u svim podskupinama pod specifične aktivnosti dodati edukacijska rehabilitacija, a umjesto broja izvršitelja samo na broj korisnika upotrebljavati i broj sati po korisniku/tjedno Termin intelektualno oštećenje zamijeniti intelektualnim teškoćama | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 10 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Podržavamo prijedlog Hrvatske komore socijalnih pedagoga da je važno definirati koji stručnjaci obavljaju aktivnosti odgoja s pojedinim kategorijama korisnika, tko može obavljati socijalnu rehabilitaciju, radnu terapiju (u pojedinim dijelovima navedeno kao radne aktivnosti). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 11 | Silvija Kancijan | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Predlažem da se u katalogu socijalnih usluga kod specifičnih aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom ( u dijelu koji se tiče djece s TUR-om) kao specifična aktivnost doda i terapije senzorne integracije. Svi centri za odgoj i obrazovanje nemaju zaposlene izvršitelje profila glazboterapeute, fizioterapeute, likovne terapeute i sl. Kako je zadnjih godina bio intenzivan proces transformacije ustanova soc.skrbi te su se otvarale senzorne sobe i educirali stručnjaci za provođenje istih predlažemo da se ostavi mogućnost ustanovama, a potreba je i djece s teškoćama u razvoju da se od najranije dobi stimulira njihov rast i razvoj, da gdje nema tog profila stručnjaka da provodi usluge navedene u katalogu da se može osigurati kao dodatna aktivnost terapije senzorne integracije. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. Razlog tome je što se u posljednje vrijeme srećemo sa velikim porastom broja djece kojima je dg. PAS te djecom koja su kasno detektirana i nisu obuhvaćena rehabiltacijom ili tretmanom. Kako je riječ o vrlo osjetljivoj korisničkoj skupini za kvalitetan rad s tom djecom potrebno im je osigurati sigurne i mirne uvjete u manjim skupinama. Treba napomenuti da jedan skupinu jednog razrednog odjela učenika s PAS-om čini 4 učenika. Na taj način podjednako opetrećujemo stručne radnike koji u istoj ustanovi obavljaju različite djelatnosti , a prije svega korisnicima osiguravamo kvalitetniju skrb, brigu, i socijalizaciju. Kod smještaja uzimajući u obzir činjenicu da su danas prisutne kombinirane teškoće i da dijete ne možete isključivo staviti pod samo jednu kategoriju jer je kombinacija i PUP-a sa intelektualnim, mentalnim i dr.teškoćama te sve većim brojem djece za koju se traži smještaj za izrazitim zdravstvenim teškoćama koja zahtjevu stalni nadzor smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. - 1 izvršitelj na 10, ( kao što je i bilo) 15.4.3. - odgoj i eduk.reh. 1 izvršitelj na 8, 15.4.4 - 1 na 7 korisnika i 15.4.7. 1 na 5. korisnika PASA | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 12 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Dostavljamo prijedlog izmjena broja izvršitelja iako bi se broj izvršitelja trebao odrediti na osnovu procjene potrebe za skrbi. Predlažemo prilikom navođenja osoblja koje će pružati zdravstvenu njegu definirati i razinu obrazovanja. 13. BORAVAK 13.1. Djeca i mlađe punoljetne osobe bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi 13.1.2. Cjelodnevni ili poludnevni boravak: Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika – predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.1.3. Cjelodnevni ili poludnevni boravak Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.2.Djeca i mlađe punoljetne osobe s problemima u ponašanju Dodati uslugu „Briga o zdravlju“- 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.8. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem 13.3.8.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 14 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.8.2.Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.9.Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem 13.3.9.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.9.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 35 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.15 Starije osobe i teško bolesne odrasle osobe Starije osobe i teško bolesne odrasle osobe (prvi stupanj usluge) – predlažemo dodati zdravstvenu njegu budući se radi o starijim i teško bolesnim osobama te predvidjeti medicinske sestre kao izvršitelje, njegovatelji nisu ovlašteni za procjenu stanja, samostalno provođenje zdravstvene njege, primjenu terapije. Sukladno Zakonu o sestrinstvu medicinska sestra – medicinski tehničar je ovlašten za provođenje zdravstvene njege. Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s tjelesnim oštećenjem Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 9 korisnika u jednoj smjeni Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem Njega predlažemo 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni – Briga o zdravlju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Odrasle osobe s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika- Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika- Skrb tijekom noći smjenski rad radnika koji pružaju usluge brige o zdravlju i njege – broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Starije osobe i teško bolesne odrasle osobe Starije osobe (drugi stupanj usluge)i teško bolesne odrasle osobe (prvi stupanj usluge) 15.5.2. Smještaj Briga o zdravlju 3 izvršitelja na 100 korisnika - predlaže se 4 izvršitelja na 100 korisnika Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 150 korisnika – predlaže se 1 izvršitelj na 100 korisnika Starije osobe (treći stupanj usluge) i teško bolesne odrasle osobe (drugi stupanj usluge) 15.5.3. Smještaj Briga o zdravlju 6 izvršitelja na 100 korisnika - predlaže se 10 izvršitelja na 100 korisnika (4 prvostupnice i 6 srednje stručne spreme) Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 150 korisnika – predlaže se 2 izvršitelja na 100 korisnika Starije osobe (četvrti stupanj usluge) 15.5.4. Smještaj Briga o zdravlju 6 izvršitelja na 100 korisnika - predlaže se 6 izvršitelja na 20 korisnika (1 prvostupnica i 5 srednje stručne spreme) Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 40 korisnika – predlaže se 1 izvršitelj na 20 korisnika Prilog 2. KATALOG POMOĆNO-TEHNIČKIH POSLOVA Predlažemo dodati domaćicu ustanove koja ima iznad 200 korisnika REDNI BROJ 1.7. Čišćenje prostora i opreme- Predlaže se 800 m2 za 1. stupanj usluge, II. stupanj usluge 700m2, III. stupanj usluge 500 m2 1.9. Tehničko održavanje zgrade i opreme- Budući da se radi o sigurnosti korisnika predlaže se određivati broj prema kvadraturi i broju objekata ustanove. 7. Osiguravanje prijevoza korisnika- Prijedlog je 1 izvršitelj (vozač) na 20 korisnika 8. Prihvat korisnika: Prijedlog je 5 izvršitelja po objektu (potrebni su 24 sata) | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja i razine obrazovanje izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika i potrebnu razinu obrazovanja u skladu s procjenom potrebe za skrbi urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova, Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 13 | Hrvatska komora fizioterapeuta | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Hrvatska komora fizioterapeuta je uočila da u točci 15.5.2 i 15.5.3 ovog kataloga je smanjen duplo broj Izvršitelja u fizikalnoj terapiji. I sa dosadašnjim brojem Izvršitelja nije se moglo kvalitetno pružiti usluga svim korisnicima koji imaju potrebu za fizikalnom terapijom. Stoga predlažemo da barem ostane broj Izvršitelja koji su propisani dosadašnjim Pravilnikom te predlažemo sljedeće: U točci 15.5.2 pod Fizikalna terapija umjesto jedan staviti "dva" Izvršitelja na 150 korisnika te u točci 15.5.3 pod Fizikalna terapija umjesto jedan, staviti "dva" Izvršitelja na 100 korisnika | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 14 | Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | 14.4.8.1.Odrasale osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem, organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku. Predviđen broj izvršitelja na jednu stambenu jedinicu je 3-4, što nikako nije dovoljno. U nastavku dostavljamo opis efeketivnog broja sati rada na godišnjoj razini. U jednoj stamenoj jedinci je tijekom 365 dana godišnje potrebno pokriti 8760 radnih sati (365x24=8760 sati). Jedna osoba tijekom godine treba odraditi 1784 sata. Do tog podatka dolazi se sljedećim izračunom. Broj radnih dana u npr. 2022. je 259 dana (2064 radna sata). Svaka osoba mora po Zakonu o radu tijekom godine iskorititi godišnji odmor. U najvećem broju slučajeva radnika broj dana godišnjeg odmora iznosi 35 dana (tj. 280 sati). Što znači da jedna osoba tijekom godine (ukoliko se ne dešavaju izostanci zbog bolovanja) maksimalno, uz poštivanje Zakona o radu; može odraditi 1784 sata. Kada se ukupan godišnji broj sati u stambenoj jedinici podijeli sa brojem sati rada po jednom izvršitelju: 8760:1784=4.910. Što znači da je po jednoj stambenoj jedinici sa sveobuhvatnom podrškom potrebno minimalno 5 izvršitelja. 14.4.7.1. Odrasale osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem, organizirano stanovanje uz svakodnevnu intenzivnu podršku. Predviđen broj izvršitelja na jednu stambenu jedinicu je 2, što nikako nije dovoljno. U nastavku dostavljamo opis efeketivnog broja sati rada na godišnjoj razini. U jednoj stamenoj jedinci je tijekom 365 dana godišnje potrebno pokriti 5840 radnih sati (365x16=5840 sati). Jedna osoba tijekom godine treba odraditi 1784 sata. Do tog podatka dolazi se sljedećim izračunom. Broj radnih dana u npr. 2022. je 259 dana (2064 radna sata). Svaka osoba mora po Zakonu o radu tijekom godine iskorititi godišnji odmor. U najvećem broju slučajeva radnika broj dana godišnjeg odmora iznosi 35 dana (tj. 280 sati). Što znači da jedna osoba tijekom godine (ukoliko se ne dešavaju izostanci zbog bolovanja) maksimalno, uz poštivanje Zakona o radu; može odraditi 1784 sata. Kada se ukupan godišnji broj sati u stambenoj jedinici podijeli sa brojem sati rada po jednom izvršitelju: 5840:1784=3,274. Što znači da je po jednoj stambenoj jedinici sa svakodnevnom intenzivnom podrškom potrebno minimalno 3-4 izvršitelja. 14.4.7.2. Odrasale osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem, organizirano stanovanje uz svakodnevnu kratkotrajnu podršku. Predviđen broj izvršitelja na tri stambene jedinice je 1, što nikako nije dovoljno. U nastavku dostavljamo opis efeketivnog broja sati rada na godišnjoj razini. U jednoj stamenoj jedinci je tijekom 365 dana godišnje potrebno pokriti 913 radnih sati (365x2,5=912,5 sati). Jedna osoba tijekom godine treba odraditi 1784 sata. Do tog podatka dolazi se sljedećim izračunom. Broj radnih dana u npr. 2022. je 259 dana (2064 radna sata). Svaka osoba mora po Zakonu o radu tijekom godine iskorititi godišnji odmor. U najvećem broju slučajeva radnika broj dana godišnjeg odmora iznosi 35 dana (tj. 280 sati). Što znači da jedna osoba tijekom godine (ukoliko se ne dešavaju izostanci zbog bolovanja) maksimalno, uz poštivanje Zakona o radu; može odraditi 1784 sata. Kada se ukupan godišnji broj sati u stambenoj jedinici podijeli sa brojem sati rada po jednom izvršitelju: 912,5:1784=0.511. Što znači da je po jednoj stambenoj jedinici sa svakodnevnom kratkotrajnom podrškom potrebno minimalno 0,5 izvršitelja, što znači da jedan izvršitelj može pokriti radom dvije stambene jedinice. Sljedeće usluge i korisnici prema katalogu za koje smatramo da pod njima treba biti uključen psihološki rad (izvršitelj psiholog) su: usluga boravka 13.3.10., 13.3.11., 13.3.12. i usluga organiziranog stanovanja: 14.4.7., 14.4.8. i 14.4.9. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova, na koje osnivač mora dati suglasnost. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 15 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Šifra 2.- sveobuhvatna procjena i planiranje - 1 izvršitelj na 80 korisnika (normativ i kriteriji/logika normiranja nije jasna, kao i na drugim mjestima u Prilogu 1). Misli se na 80 korisnika godišnje ili? Šifra 13.1. – Kao kategoriju staviti psihosocijalni rad (pa maknuti kategorije socijalni rad i psihološki rad, jer se tako onda obuhvaćaju sve tri struke- socijalna pedagogija, socijalni rad i psihologija) ILI uvesti ovdje kategoriju socijalnopedagoški rad (kao što je npr. ta kategorija postojeća i predviđena u šifri 13.2. 1) Šifra 13.2.1 - 1 stručnjak socijalni pedagog na 30 korisnika se čini previše korisnika da bi se pružila kvalitetna usluga. Predlažemo staviti na 8 ili 10. Nadalje, stoji ovako: „Psihološki rad- 1 izvršitelj na 0 korisnika?!“ Greška, pa korigirati. Uz to, čini nam se da za cjelodnevni boravak treba uvesti i kategoriju „briga o zdravlju“ jer često postoji potreba za medicinskim osobljem. Nadalje, za usluge vezane uz boravak djece i mladih s problemima u ponašanju i djece bez odgovarajuće roditeljske skrbi predlažemo dodati broj izvršitelja na broj korisnika u jednoj smjeni jer je ovako nejasno, svakako je potrebno povećati brojeve izvršitelja ili smanjiti broj korisnika po izvršitelju jer je ovo neodrživo, profesionalno upitno, a i neprovedivo kako je trenutno navedeno. Šifra 14.1. i sve potkategorije u njoj - 14.1.1. 14 1.2. i 14.1.3., nigdje ne navode stručnjaka za provođenje socijalnopedagoškog rada, potrebno dodati socijalnopedagoški rad. Uz to, kod ovih kategorija navedena i kategorija/usluga „ briga o zdravlju“, a niti boravak niti smještaj djece i mladih s problemima u ponašanju to nema - nelogično, a potrebna im je briga o zdravlju – potrebno dodati tu kategoriju i tamo. Šifra 14.3. 2. stoji „socijalnopedagoški rad - 1 izvršitelj na 130 korisnika". Nije jasno kako je to zamišljeno (npr. 1 socijalni pedagog radi sa 130 korisnika u više gradova ili radi razne usluge po katalogu dok ne dođe do svoje norme?). Jako teško će to biti sve u praksi provesti i izračunati i organizirati rad s ovako nejasnim kriterijima. Naime, čini nam se da nema toliko korisnika u jednom gradu (130 korisnika za ovu uslugu), međutim to je daleko previše korisnika za jednog izvršitelja. Predlažem to jasnije normirati i definirati u odnosu na smjene i „stambenu zajednicu“/kuću (kao što je na nekim drugim mjestima u Katalogu za istu uslugu, ali drugu populaciju definirano. Šifra 15. - 15.1. i 15.2. Predlažemo dodati socijalnopedagoški rad. Šifra 15.6. Predlažemo dodati socijalnopedagoški rad. Šifra 15.7. Predlažemo dodati socijalnopedagoški rad. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova, na koje osnivač mora dati suglasnost. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 16 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | 15.3.3. Timska procjena/dijagnostika - smještaj Na primjeru Centra za pružanje usluga koji imaju poseban odjel za timsku procjenu s kapacitetom 12 kreveta (4 Ž i 8 M), ovaj normativ nije moguće provesti, na bazi dva tima. Realno je za jedan tim: u odgoju 10-12, socijalni radnik i psiholog 5-6 slučajeva mjesečno, grupni socijalno pedagoški rad 10-12. Sve više od toga je matematički nemoguće s ovim brojem kreveta kao i brojem ljudi. Za predloženi normativ treba 6 socijalnih pedagoga u stacionaru, 3 socijalna radnika, 3 psihologa i noćni odgajatelj. Zaključno, jedan tim može napraviti do 55 obrada godišnje, dakle dva tima 110 obrada. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 17 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | 14. ORGANIZIRANO STANOVANJE Potrebno je predvidjeti period od 3-6 mjeseci (tzv period prilagodbe) jer se u početku pružanja usluge organiziranog stanovanja svima ista pruža 24/7. Za samo pružanje podrške u stanovanju 3-4 izvršitelja na 1 stambenu jedinicu s sveobuhvatnom podrškom i 2 izvršitelja na 1 stambenu jedinicu sa intenzivnom dnevnom podrškom (do 16 sati dnevno) nije dostatan broj niti je isti u skladu sa zakonom o radu, Prosječni zakonski mjesečni fond sati za radnika koji je zaposlen na puno radno vrijeme je 166 sati. Stambena zajednica koja ima sveobuhvatnu podršku 24h mora u prosjeku mjesečno biti pokrivena 720 sati. Kada 720 podijelimo sa prosječnom mjesečnom zakonskom satnicom (166) ispada da nam je za jednu stambenu zajednicu potrebno 4,3 asistenta. Svakom radniku pripada i godišnji odmor koji je u prosjeku 2-3 dana po mjesecu. Ako imamo minimalno 4 asistenta zaposlena po stambenoj zajednici znači da imamo 8 dana godišnjeg u mjesečnom prosjeku što znači da nam je za pružanje sveobuhvatne podrške u organiziranom stanovanju u jednoj stambenoj jedinici potrebno 5 izvršitelja (bez nepredvidivih izostanaka poput bolovanja koja u prosjeku iznose 1-2 dana mjesečno po zaposleniku). U odnosu na organizirano stanovanje uz svakodnevnu intenzivnu podršku (koja može iznositi do 16 sati podrške dnevno) također je potrebno povećati broj izvršitelja. Intenzivna dnevna podrška podrazumijeva dvije smjene (16 sati podrške dnevno bez noći) što je mjesečno 480 sati. Kada 480 podijelimo sa prosječnom mjesečnom zakonskom satnicom (166) ispada da nam je za jednu stambenu zajednicu potrebno 2.9 asistenta. Svakom radniku pripada i godišnji odmor koji je u prosjeku 2-3 dana po mjesecu. Za pružanje intenzivne svakodnevne podrške u organiziranom stanovanju potrebna su 2 do 3 izvršitelja (3 kada se radi o 16 sati podrške dnevno). Usluga Organiziranog stanovanja je u članku 58. opisana kao usluga kojom se osigurava stanovanje u stambenoj jedinici uz stalnu ili povremenu stručnu i drugu pomoć i potporu u osiguravanju osnovnih životnih potreba te socijalnih, radnih, kulturnih, obrazovnih, rekreacijskih i drugih potreba.... no ovim je pravilnikom obuhvaćen samo aspekt stanovanja čime su korisnici usluge uskraćeni za podršku u ostalim životnim područjima koja su specifično navedena u samoj definiciji. Stoga predlažemo da se jednako kao i korisnicima dnevnog boravka i usluge smještaja i osobama s intelektualnim teškoćama, autizmom i višestrukim oštećenjima koje ostvaruju pravo na uslugu organiziranog stanovanja omogući podrška za radne aktivnosti u omjeru 1 izvršitelj na 20 korisnika kao i radna terapija u omjeru 1 izvršitelj na 20 korisnika u odnosu na sve razine pružanja usluge organiziranog stanovanja. Istovremeno smatramo kako je praksa pokazala da je 1 izvršitelj na 20 korisnika (manje od 2 sata po korisniku tjedno) nedostatno kada se radi o pružanju socijalne rehabilitacije unutar usluge organiziranog stanovanja (zastupnici značajan dio radnog vremena provode u zdravstvenim aktivnostima sa korisnicima) te predlažemo da se omjer poveća na 1 izvršitelj (zastupnik) na 15 korisnika usluge organiziranog stanovanja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 18 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | 13. BORAVAK Nelogičnost određenog broja izvršitelja u odnosu na njegu i socijalnu rehabilitaciju dovodi u nepovoljan položaj osobe s intelektualnim teškoćama i osobe s višestrukim oštećenjima u odnosu na osobe s tjelesnim oštećenjima i osobe s poremećajima iz autističnog spektra. Npr. Osobe s tjelesnim oštećenjima ostvaruju pravo tokom boravka na socijalnu rehabilitaciju (1 izvršitelj na 20 korisnika, osobe s autizmom 1 izvršitelj na 40/30 korisnika) dok je kod osoba s lakšim i umjerenim ali i težim i teškim intelektualnim oštećenjem kao i osobama s više vrsta oštećenja omjer daleko niži (1 izvršitelj na 80/60 korisnika). Osobe s autizmom ostvaruju tokom boravka pravo na njegu (1 izvršitelj na 10 korisnika kada se radi o osobama potpuno ovisnim o tuđoj njezi i pomoći te 1 izvršitelj na 30 korisnika kada se radi o korisnicima kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju) Osobe s tjelesnim oštećenjima ostvaruju pravo tokom boravka na njegu (1 izvršitelj na 14 korisnika kada se radi o osobama potpuno ovisnim o tuđoj njezi i pomoći te 1 izvršitelj na 20 korisnika kada se radi o korisnicima kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju) dok odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjima imaju pravo na njegu u omjeru 1 izvršitelj na 40 korisnika. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kada su potpuno ovisne o njezi druge osobe imaju pravo na omjer 1 izvršitelj na 20 korisnika a kada im je potrebna pomoć u samozbrinjavanju na 1 izvršitelja na 30 korisnika. Osoba s lakšim i umjerenim intelektualnim oštećenjem ne ostvaruju pravo na njegu tokom boravka u sklopu osnovnog opsega usluge već kroz specifične aktivnosti u omjeru 1 izvršitelj na 40 korisnika. Tako npr osobe sa tjelesnim oštećenjem i osobe s autizmom u cjelodnevnom dnevnom programu osnovni opseg usluge i specifične aktivnosti (uključujući i specifične aktivnosti) imaju omjer osoblja od oko 5.5 izvršitelja na 20 korisnika, osobe s težim i teškim intelektualnim teškoćama u istom programu imaju omjer od oko 3.85 izvršitelja na 20 korisnika dok osobe s lakim i umjerenim intelektualnim teškoćama imaju omjer od samo 3 izvršitelja na 20 korisnika. Smatramo da osobe s intelektualnim teškoćama trebaju ostvarivati pravo na socijalnu rehabilitaciju u jednakom omjeru kao i osobe s tjelesnim invaliditetom ili osobe s autizmom te predlažemo da se u osnovni opseg usluge boravka za osobe s intelektualnim teškoćama uvrsti i socijalna rehabilitacija u omjeru 1 izvršitelj na 20 korisnika. Također smatramo da omjer osoblja za pružanje njege tokom boravka za sve skupine osoba s invaliditetom treba ujednačiti tj. diferencirati samo u odnosu na to da li se radi o korisnicima koji su u potpunosti ovisni o tuđoj njezi ili o korisnicima kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju te predlažemo da se u osnovni opseg usluge boravka za osobe s intelektualnim teškoćama uvrsti i njega u omjeru 1 izvršitelj na 10 korisnika kada se radi o osobama koje su u potpunosti ovisne o tuđoj njezi i 1 izvršitelj na 30 korisnika kada se radi o osobama kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 19 | DALIBORKA KUSIĆ-BELIĆ | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Treba uzeti u obzir da pojedine usluge obavljaju mobilni timovi na terenu zbog velike udaljenosti od središta koja raspolažu tim oblicima pomoći i lošeg socio-ekonomskog statusa korisnika koji nemaju sredstava za platiti put do pružatelja usluga. Udaljenosti mogu biti i do 100 km u jednom smjeru što iziskuje dodatno vrijeme na putovanje do korisnika i nazad. Stoga su navedeni normativi nerealni i preveliki odnosno nemoguće ih je ispuniti u tim okolnostima. Također treba imati na umu da pojedini djelatnici koji rade navedene usluge ujedno u sklopu svojih institucija obavljaju i druge poslove kao npr. rad u ustanovi za vrijeme školskih praznika, noćna dežurstva, dežurstva vikendima, blagdanima i praznicima, i sl. nakon čega koriste dane tjednog odmora u radnom tjednu radi čega ne mogu ispuniti navedene normative za usluge. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 20 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Važno je definirati koji stručnjaci obavljaju aktivnosti odgoja s pojedinim kategorijama korisnika, tko može obavljati socijalnu rehabilitaciju, radnu terapiju...Ako su nam u fokusu korisnici, onda je potrebno odrediti stručnjake koji imaju potrebne kompetencije za pojedino područje. Predlažemo dodati: 13.1.3. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 50 korisnika 13.2. odgoj – potrebno je definirati da izvršitelj mora biti socijalni pedagog, socijalni radnik ili psiholog 13.3.2. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 13.3.7.1. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 13.3.7.2. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 13.3.9.1. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 13.3.9.2. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 13.3.14.1. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 13.3.14.2. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 14.1.1. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 30 korisnika 14.1.2. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 20 korisnika 14.1.3.socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.3.1. definirati da odgoj obavlja socijalni pedagog ili socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 15 korisnika 14.3.2. definirati da odgoj obavlja socijalni pedagog ili socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.1. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 14.4.6.gdje je navedeno koji stručni radnici (prema čl.21) mogu obavljati podršku u organiziranom stanovanju, 14.4.11. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 15.1.2. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 30 korisnika 15.1.3. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 30 korisnika 15.3.1. definirati da odgoj obavlja socijalni pedagog 15.3.2. definirati da odgoj obavlja socijalni pedagog 15.4.7.1. socijalnopedagoški rad 1 izvršitelj na 100 korisnika 17.7.1.1. socijalnopedagoški rad 0.5 izvršitelja na objekt 15.7.2.1. socijalnopedagoški rad 5 sati tjedno na 1 korisnika 15.7.3.1. socijalnopedagoški rad 5 sati tjedno na 1 korisnika | Djelomično prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 21 | Osječko-baranjska županija | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | U tablici Kataloga pomoćno-tehničkih poslova, točka 2. Osiguravanje prehrane, održavanje higijene prostora, opreme, te odjeće i obuće korisnika je prazna. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 22 | LUCIJA ŠKUGOR | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl.21. Stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 23 | LUCIJA ŠKUGOR | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se ogromna diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Članak 43. stavak 7. Prijedlog : trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta Predlažem da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 24 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Rana razvojna podrška - previše usluga po izvršitelju Djeca s tjelesnim oštećenjem – prevelik broj korisnika po svim stavkama Djeca s težim ili teškim intelektualnim teškoćama – prevelik broj korisnika po svim stavkama Djeca s više vrsta oštećenja – prevelik broj korisnika po svim stavkama Djeca s poremećajima iz autističnog spektra – prevelik broj korisnika po svim stavkama Odrasle osobe s tjelesnim oštećenjem – prevelik broj korisnika po svim stavkama Odrasle osobe težim ili teškim intelektualnim oštećenjem – prevelik broj korisnika po svim stavkama Odrasle osobe s više vrsta oštećenja – prevelik broj korisnika po svim stavkama | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 25 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Psiholozi Članci i stavke za koje smatramo da pod njima trebaju biti uključeni psiholozi: za uslugu boravka to su: 13.3.2., 13.3.3.1., 13.3.3.2., 13.3.9.1., 13.3.9.2., 13.3.10., 13.3.11. za uslugu organiziranog stanovanja: 14.4.2., 14.4.3., 14.4.6., 14.4.7., 14.4.8., 14.4.9. za uslugu smještaja: 15.4.2.1., 15.4.10.1., 15.4.11.1., 15.4.12. Fizioterapeuti U skladu sa člankom 21,gdje je fizioterapeut nabrojen kao stručni radnik, smatramo da bi uslugu fizikalne terapije trebalo uvrstiti u poludnevni i cjelodnevni boravak ( osnovni opseg usluga ) kod djece s tjelesnim oštećenjima, lakšim ili umjerenim te s težim ili teškim oštećenjima- 1 izvršitelj na 20 korisnika(13.3.1.1 i 13.3.1.2,13.3.2.1i2, 13.3.3.1i 2) Radni terapeuti Prijedlozi za smanjenje broja korisnika na minimalan broj izvršitelja u katalogu socijalnih usluga. 13.3.1.1 - 1 izvršitelj na 40 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.1.2 - 1 izvršitelj na 40 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.8.1 - 1 izvršitelj na 50 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.1 - 1 izvršitelj na 20 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 10 korisnika 13.3.12.2 - 1 izvršitelj na 20 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 10 korisnika 15.4.1.1. - 1 izvršitelj na 50 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika 15.4.8.1. - 1 izvršitelj na 50 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika 15.4.9.1. - 1 izvršitelj na 100 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika 15.4.14.1. - 1 izvršitelj na 40 korisnika, prijedlog 1 izvršitelj na 20 korisnika | Djelomično prihvaćen | Ako psiholog ili fizioterapeut nije predviđen u okviru osnovnog opsega usluge, predviđen je u okviru specifičnih aktivnosti uz uslugu smještaja, boravka i organiziranog stanovanja. Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova, na koje osnivač mora dati suglasnost. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 26 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | 14.4.8.1. 14.4.9.1. 14.4.11.1. Predviđen broj radnika za sveobuhvatnu podršku Smatramo da je nedovoljno imati po stambenoj jedinici 3-4 izvršitelja u stanovima sa sveobuhvatnom podrškom, već bi bilo potrebno imati 4-5 izvršitelja. Neki od razloga su korištenje godišnjih odmora, stvaranje viška sati, nepredviđena bolovanja (poteškoće u nalaženju adekvatnih zamjena za kraći period – nedostatak zainteresiranih za kratke zamjene ali i nedovoljan broj osoba sa položenim tečajem za njegovatelje). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 27 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | U PRILOGU 2 KATALOG POMOĆNO-TEHNIČKIH POSLOVA, POD REDNIM BROJEM 4. FINANCIJSKO-RAČUNOVODSTVENI POSLOVI Treba uzeti u obzir ukupan broj izvršitelja pomoćno-tehničkih poslova na cijelu ustanovu, te novonastalu epidemiološku situaciju zbog Covid ugroze(učestale samoizolacije i izolacije) Na pomoćno-tehničkim poslovima osim ravnatelja i spremačice imamo samo voditeljicu računovodstva koja uz financijsko-računovodstvene poslove radi i sve ostale poslove po potrebi. Obzirom da se javljaju neizostavni poslovi i poslovi s određenim rokovima izvršenja, koje je neophodno odraditi, a padaju u period bolesti( (npr. obračun plaće, slanje faktura u MDOMSP, slanje JOPPD obrasca, itd.), te i svi ostali poslovi administracije, tajništva, evidencije korisnika, pošte, nabave, natječaja… nije moguća preraspodjela poslova. Stoga bi bilo poželjno omogućiti našoj ustanovi da u financijsko-računovodstvenoj službi budu 2 zaposlena kako bi se omogućila preraspodjela poslova. | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila broja izvršitelja. Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova, na koje osnivač mora dati suglasnost. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 28 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | 13.3.6. Djeca s oštećenjem sluha ili poremećaja glasa, jezika i govora Djeca oštećena sluha koja se rehabilitiraju po audioverbalnoj metodi, verbotonalnoj metodi i ostalim slušnim metodama usvajanja govorenoga hrvatskoga jezika su diskriminirana u odnosu na djecu oštećena sluha koja usvajaju hrvatski znakovni jezik jer njihova vrsta rehabilitacije nije navedena pod aktivnostima u usluzi poludnevnoga boravka. Molimo da se to ispravi dopunom stupca Naziv aktivnosti u ovom članku Priloga 1. 13.3.6., gdje se odgoju i edukacijskoj rehabilitaciji treba dodati rehabilitacija slušanja i govora. Shvaćamo da je rehabilitacija slušanja navedena pod specifične aktivnosti uz uslugu boravka, no u slučaju djece oštećena sluha ne radi se o povremenoj usluzi koja se pruža uz boravak, nego to i jest osnovna vrsta rehabilitacije radi koje traže uslugu poludnevnoga boravka u našoj Ustanovi. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 29 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | U katalogu socijalnih usluga pod šifrom 4. Financijsko - računovodstveni poslovi pod brojem potrebnih izvršitelja, uz broj korisnika, u obzir je potrebno uzeti i druge parametre koji utječu na obujam poslova kao što su broj radnika za obračun plaća i ostalih prava po TKU, obračun službenih putovanja (koji nije u istom opsegu u svakoj ustanovi - u Centru Vinko Bek zbog pružanja usluga u cijeloj RH mjesečno se obračuna oko 200 putnih naloga),vođenje troškova blagajne, obračun džeparca i prijevoza korisnicima, financijskog planiranja i praćenja realizacije i izvršenja te izrada raznih izvještaja i evidencija, provođenje sve većeg broja postupaka nabave i vođenje raznih projekata (od manjih projekata do EU projekata), knjiženja oko 2.100 ulaznih faktura godišnje, vođenje pomoćnih knjiga i obračun troškova voznog parka za 17 vozila, materijalno poslovanje koje uključuje 5 lokacija u RH, fakturiranje socijalnih usluga te zakupa sportske dvorane, svakodnevna komunikacija sa svim institucijama neophodna za redovno poslovanje Centra. S obzirom na različit obujam i složenost poslova administrativnih i računovodstvenih djelatnika u ustanovama socijalne skrbi u broj izvršitelja potrebno je u obzir uzeti i druge parametre koji utječu na obujam i kompleksnost poslova kao povećanje koeficijenata. | Nije prihvaćen | Pružatelji usluga će potreban broj radnika urediti svojim Pravilnikom o sistematizaciji poslova, na koje osnivač mora dati suglasnost. Svaki pružatelj usluga ima svoje specifičnosti, te najbolje zna koliko mu je radnika potrebno za koju vrstu poslova. |
| 30 | Gordana Sudec | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 31 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Normativi koji se iskazuju brojem usluga po izvršitelju (usluge 1. – 12.) Trenutni način iskazivanja potrebnih izvršitelja za određeni broj usluga nepraktičan je i uglavnom nejasan pa prema tome i nekoristan za organizaciju, planiranje i konačnu evaluaciju učinka provedbe aktivnosti unutar usluge. Bilo bi dobro razmisliti o mogućosti da se i ove usluge normiraju brojem korisnika ovisno o njihovo vremenskom trajanju i aktivnostima koje se pružaju. Normativi koji se iskazuju brojem korisnika po izvršitelju (usluge 13. – 15.) Kriterij normiranja rada izvršitelja po korisniku ostavlja nedorečeno je li normiranje planirano na ukupan broj korisnika ustanove ili broj korisnika kojima se svakodnevno pruža podrška/provodi stručna intervencija ali i procjenjuje potreba za intenzitetom intervencije. Posebno se tu treba naglasiti uloga psihološke podrške, socijalnog rada, socijalno-pedagoškog rada, odgoja, edukacijske rehabilitacije koje provode stručni radnici navedeni u čl. 21., st 2. koji realno rade ili bi trebali raditi sa svim uključenim korisnicima u okviru boravka, smještaja, psihosocijalne podrške, rane razvojne podrške, organiziranog stanovanja. Pri davanju prijedloga normativa po izvršitelju, rukovodili smo se kriterijem broja korisnika kojima se pruža ili treba pružiti aktivnost. To neće dovesti do značajnijeg povećanja broja izvršitelja kod većine stručnih radnika izvan već postavljenog potrebnog broja izvršitelja u trenutnom pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta koji je i rađen temeljem ovog kriterija. Rad psihologa u psihološkoj podršci uključuje savjetodavno-terapijski rad, praćenje i procjenu uz primjenu različitih instrumenata, prilagodbu i interpretaciju nalaza obzirom na oštećenje vida. Zbog navedenog stručnog iskustva psiholozi Centra redovito za sve korisnike u usluzi i one koji dolaze na timsku procjenu provode procjene i izdaju mišljenja za potrebe planiranja svakodnevnog rada, ali i određivanje primjerenih oblika obrazovanja kao i za potrebe vještačenja. Kao, ako ne jedini onda najveći, resursni centar za stručni rad s osobama s oštećenjem vida za cijelu državu, prepoznavanje potrebe i kvalitete svih postupaka koje provode psiholozi specijalizirani za oštećenje vida omogućuje povezivanje različiti resora radi što boljeg socijalnog uključivanja naših korisnika (osposobljavanje za samostalan život, obrazovanje, zdravstvena skrb, zapošljavanje…) izuzetno je važna. Kasnije oslijepljele i slabovidne osobe, proživljavaju svojevrsnu traumu, za njih je gubitak vida ili oštećenje vida traumatsko iskustvo u kojem je psihološka podrška nužna. Uz to što se nosi sa gubitkom, osoba mora usvojiti kompletno nove obrasce ponašanja i savladati velik broj prilagodbi u svakodnevnom funkcioniranju što je za nju izuzetno iscrpljujuće. Bilo da se radi o osobi na smještaju ili na boravku, osobi je nužna podrška i praćenje psihologa – u katalogu je naveden psiholog u specifičnim aktivnostima za odrasle korisnike boravka, dok je kod korisnika smještaja u osnovnom paketu. Također, kako se radi o iznimno složenim teškoćama predviđen broj korisnika na jednog psihologa je prevelik (1/100) jer za samu procjenu, a tako i savjetodavno-terapijski rad treba mnogo više vremena, prilagođavanje testnog materijala, dodatne komunikacijske i slične prilagodbe koje zahtijevaju iscrpnu pripremu i angažman koji nadilazi mogućnosti jedne osobe u trenutnom okviru Kataloga. U Katalogu u dijelu organiziranog stanovanja djece i odraslih osoba sa invaliditetom i raznim oštećenjima, nije uopće predviđena psihološka podrška. Potrebno je pratiti funkcioniranje i po potrebi intervenirati kada su u pitanju korisnici organiziranog stanovanja (bilo djeca, bilo odrasli) jer prisutne teškoće utječu na njihovo psihičko stanje. Također, ispušteno je predvidjeti organizirano stanovanje za djecu s oštećenjem vida. Potrebno je predvidjeti socijalno-pedagošku podršku u razdoblju intenzivnog rasta i razvoja – djetinjstva i adolescencije kako za djecu i mlade s oštećenjem vida tako i za ostale korisničke skupine. Adolescencija je sama po sebi bremenita izazovima stvaranja realne i zdrave slike o sebi, kvalitetnih vršnjačkih i socijalnih odnosa i usmjerenosti na osobne potencijale za daljnji razvoj i jačanje samostalnosti. Djeca i mladi s oštećenjem vida redovito su suočeni s izazovima u području razvoja socijalnih vještina, stjecanja iskustava, prihvaćanja ograničenja koja donosi njihova teškoća, socijalne uključenosti i prihvaćanja vršnjaka, a posebno su teške okolnosti koje prate progresivne dijagnoze gubitka vida u ovoj dobi. Nerijetko se pojavljuje potreba uključivanja liječnika specijalista dječje i adolescentne psihijatrije koje je nažalost, kad ga i uspijemo realizirati, intenzitetom nedovoljno (manjak je psihijatara ove specijalnosti). Aktivnost socijalno-pedagoške podrške ne smijemo vezati u uslugu već uz procijenjenu potrebu korisnika. Uz rehabilitacijske aktivnosti za osobe s oštećenjem vida (opismenjavanje na brajici, orijentacija i kretanje, tiflotehnička obuka, vježbe vida, svakodnevne vještine) za sve dobne skupine potrebno je ukloniti ograničenja aktivnosti za pojedine kategorije oštećenja vida (slabovidnost, sljepoća) budući da funkcionalno nisu presudne za određivanje potrebe korisnika za uključenjem u pojedine programe. 13. BORAVAK 13. 3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13. 3. 4. Djeca s više vrsta oštećenja 13. 3. 4.1. Poludnevni boravak Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju - 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno - pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika 13. 3. 4. 2. Cjelodnevni boravak Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju - 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno - pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika 13.3.5. Djeca s oštećenjem vida 13. 3. 5.1. Poludnevni boravak Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno - pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Tiflotehnička obuka - 1 izvršitelj na 20 korisnika Vježbe orijentacije i kretanja u prostoru - 1 izvršitelj na 10 korisnika Vježbe svakodnevnih vještina - 1 izvršitelj na 25 korisnika Obuka za brajicu (samo za slijepe) - 1 izvršitelj na 25 korisnika Vježbe vida (samo za slabovidne) - 1 izvršitelj na 20 korisnika 13. 3. 5. 2. Cjelodnevni boravak Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno - pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Tiflotehnička obuka - 1 izvršitelj na 20 korisnika Vježbe orijentacije i kretanja u prostoru - 1 izvršitelj na 10 korisnika Vježbe svakodnevnih vještina - 1 izvršitelj na 25 korisnika Obuka za brajicu (samo za slijepe) - 1 izvršitelj na 25 korisnika Vježbe vida (samo za slabovidne) - 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta teškoća 13.3.12.1 Poludnevni boravak Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 13.3.12.2.Cjelodnevni boravak Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika 13.3.13. Odrasle osobe s oštećenjem vida 13.3.13.1. Poludnevni boravak Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Tiflotehnička obuka - 1 izvršitelj na 20 korisnika Vježbe orijentacije i kretanja u prostoru - 1 izvršitelj na 10 korisnika Vježbe svakodnevnih vještina - 1 izvršitelj na 25 korisnika Obuka za brajicu (samo za slijepe) - 1 izvršitelj na 25 korisnika Vježbe vida (samo za slabovidne) - 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.13.2. Cjelodnevni boravak Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Tiflotehnička obuka - 1 izvršitelj na 20 korisnika Vježbe orijentacije i kretanja u prostoru - 1 izvršitelj na 10 korisnika Vježbe svakodnevnih vještina - 1 izvršitelj na 25 korisnika Obuka za brajicu (samo za slijepe) - 1 izvršitelj na 25 korisnika Vježbe vida (samo za slabovidne) - 1 izvršitelj na 20 korisnika 14. ORGANIZIRANO STANOVANJE 14.4. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom - organizirano stanovanje 14.4.4. Djeca s više vrsta oštećenje 14. 4.4.1. Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalnopedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika 14. 4. 4a Djeca s oštećenjem vida – uključiti u Katalog 14. 4. 4. 2.Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku Podrška u organiziranom stanovanju -3- 4 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno-pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.9. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 14.4.9.1.Organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.9.2.Organizirano stanovanje uz svakodnevnu intenzivnu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.9.3.Organizirano stanovanje uz svakodnevnu kratkotrajnu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.9.4.Organizirano stanovanje uz povremenu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.10. Odrasle osobe s oštećenjem vida Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.10.1.Organizirano stanovanje uz svakodnevnu intenzivnu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.10.2.Organizirano stanovanje uz svakodnevnu kratkotrajnu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 14.4.10.3.Organizirano stanovanje uz povremenu podršku Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad – 1 izvršitelj na 50 korisnika 15. SMJEŠTAJ 15. 4. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 15.4. 4. Djeca s više vrsta oštećenja Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno - pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika 15. 4. 5. Djeca s oštećenja vida Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalno - pedagoška podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Tiflotehnička obuka - 1 izvršitelj na 20 korisnika Vježbe orijentacije i kretanja u prostoru - 1 izvršitelj na 10 korisnika Vježbe svakodnevnih vještina - 1 izvršitelj na 25 korisnika Obuka za brajicu (samo za slijepe) - 1 izvršitelj na 25 korisnika Vježbe vida (samo za slabovidne) - 1 izvršitelj na 20 korisnika 15.4.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika 15.4.13. Odrasle osobe s oštećenjem vida 15. 4. 13. 1 Briga o zdravlju - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalni rad - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološka podrška - 1 izvršitelj na 50 korisnika Vježbe orijentacije i kretanja u prostoru - Vježbe svakodnevnih vještina (samo za slijepe) Obuka za brajicu (samo za slijepe) Vježbe vida (samo za slabovidne) Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s više vrsta oštećenja Kineziterapija i sportsko-rekreacijske aktivnosti - 1 izvršitelj na 50 korisnika Fizikalna terapija -1 izvršitelj na 20 korisnika Glazboterapija i glazbene aktivnosti - 1 izvršitelj na 50 korisnika Likovna terapija i likovne aktivnosti - 1 izvršitelj na 30 korisnika Logopedska terapija - 1 izvršitelj na 30 korisnika Socijalno-pedagoški rad - uvrstiti u osnovi paket usluga boravka i smještaja Djeca s oštećenjem vida Kineziterapija i sportsko-rekreacijske aktivnosti- 1 izvršitelj na 50 korisnika Fizikalna terapija - 1 izvršitelj na 20 korisnika Glazboterapija i glazbene aktivnosti - 1 izvršitelj na 50 korisnika Likovna terapija i likovne aktivnosti - 1 izvršitelj na 30 korisnika Logopedska terapija - 1 izvršitelj na 30 korisnika Poticanje senzorne integracija -1 izvršitelj na 20 korisnika Odrasle osobe s više vrsta oštećenja Kineziterapija i sportsko-rekreacijske aktivnosti- 1 izvršitelj na 50 korisnika Fizikalna terapija - 1 izvršitelj na 20 korisnika Glazboterapija i glazbene aktivnosti - 1 izvršitelj na 50 korisnika Likovna terapija i likovne aktivnosti - 1 izvršitelj na 30 korisnika Psihološki rad - uvrstiti u osnovni paket usluga boravka i smještaja Odrasle osobe s oštećenjem vida Kineziterapija i sportsko-rekreacijske aktivnosti- 1 izvršitelj na 50 korisnika Fizikalna terapija - 1 izvršitelj na 20 korisnika Glazboterapija i glazbene aktivnosti - 1 izvršitelj na 50 korisnika Psihološki rad - uvrstiti u osnovni paket usluga boravka i smještaja C) KATALOG POMOĆNO -TEHNIČKIH POSLOVA Unutar Kataloga nije predviđeno osiguravanje prijevoza za korisnike smještaja. Pod jednakim uvjetima koji su predloženi za Čl. 31., uvrstili bismo i korisnike usluge smještaja budući da u određenim okolnostima kada je to nužno (odlazak na liječnički pregled, prijevoz korisnika smještaja do kolodvora kod putovanja u obiteljski dom ako roditelji ne mogu osigurati i nije moguće ići javnim prijevozom, terenskog rada s grupom korisnika i sl.) i ova skupina korisnika koristi navedenu aktivnost. Tablica - Redni broj 7. Naziv poslova – osiguravanje prijevoza Naziv usluge - usluga Usluga boravka i smještaja Broj izvršitelja – 1 izvršitelj na 24 korisnika | Djelomično prihvaćen | Stručna procjena je usluga za koju je propisan zasebni normativ. Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja, što znači da se u slučaju potrebe može zaposliti i veći broj izvršitelja, što prethodno treba regulirati unutarnjim aktima pružatelja usluga. |
| 32 | Zdenko Radić | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA | Usluga poludnevnog boravka za djecu s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjima (13.3.2.1.) - za aktivnost odgoja i edukacijske rehabilitacije predviđen je jedan izvršitelj na 12 korisnika dok je za aktivnost odgoja za djecu i mlađe punoljetne osobe bez roditelja ili bez odgovarajuće roditeljske skrbi za uslugu poludnevnog boravka predviđen jednan izvršitelj na 10 korisnika (13.1.3.) . Po tome ispada da je teže raditi sa korisnicima bez odgovarajuće roditeljske skrbi starosti 7- 18 godina nego s korisnicima s LMR ili UMR starosti 7-21 godinu. Ista stvar vrijedi i za pružatelje drugih osnovnih usluga za navedene korisnike. Predlažem za odgoj djece i mlađih punoljetnih osoba s LMR ili UMR za aktivnost odgoja najviše 8 korisnika na jednog izvršitelja. | Nije prihvaćen | Uz odgajatelja predviđeni su i drugi radnici. |
| 33 | Istarska županija - Regione Istriana | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 89. | Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“. Predlažemo propisati koji će se odredbe primjenjivati na postupke koji budu započeti i budu u tijeku na dan stupanju na snagu ovog Pravilnika, hoće li se primjenjivati novi Pravilnik ili odredbe Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine br. 40/2014, 66/2015, 56/2020, 28/2021, 144/2021, 18/2022). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 34 | DANIJELA VARGA LJUBIĆ | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Smatramo da ustanove koje imaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje usluga sukladno propisima koji su u tom trenutku bili na snazi, ne bi trebale ponovno tražiti utvrđivanje ispunjavanja uvjeta prema novim pravilnicima jer bi se mogli dovesti u situaciju da ne mogu zadovoljiti trenutne propise, a zbog nemogućnosti prilagodbe građevinskim standardima i propisima. Posljedica bi mogla biti smanjivanje kapaciteta koji su i u ovom trenutku nedovoljni te smo svakodnevno suočeni sa zahtjevima i molbama centara za socijalnu skrb za hitne realizacije smještaja. Također, ovim člankom se domovi socijalne skrbi kojima nije osnivač Republika Hrvatska dovode u nepovoljniji položaj odnosu na domove kojima je osnivač Republika Hrvatska. Neprihvatljivo je da domovi čiji je osnivač Republika Hrvatska nemaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga, a pogotovo da im se daje duži rok za ispunjenje te obveze nego domovima drugih osnivača koji su morali imati rješenje o ispunjavanju uvjeta da bi uopće mogli početi s radom. | Primljeno na znanje | Navedeno je propisano člankom 324. Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 35 | ŽELJKA JAGETIĆ | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Članak 88. - ustanove u privatnom vlasništvu dužne su uskladiti se s mjerilima Pravilnika u roku od tri godine, dok za državne ustanove vrijedi rok od pet godina. Mislimo da to nije redu i stavlja nas u neravnopravan položaj u kakvom smo bili sve ove godine. | Primljeno na znanje | Navedeno je propisano člankom 324. Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 36 | GRAD ZAGREB | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Što je s onim domovima koji nikako neće moći zadovoljiti uvjete (dvorci, stare zgrade)? Gdje će se s korisnicima? Potrebe za smještajem nisu niti sada zadovoljene. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 37 | ANAMARIJA ŠUŠKOVIĆ | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Komentar je službeni stav Udruge obiteljskih domova, odnosno ponavljamo primjedbu Udruge koja nije usvojena tijekom sastanka radne skupine. Člankom 88. određen je prijelazni period od tri godine za prilagodbu novim uvjetima. Smatramo kako je to potrebno jasnije izraziti odnosno navesti koja će pravila do tada vrijediti. Naime, ovaj pravilnik stavlja van snage postojeći, a njegova primjena će započeti za tri godine. U tom smislu, potrebno je nomotehnički preciznije izraziti smisao odredbe, a taj je da će dosadašnja pravila vrijediti u sljedeće tri godine, a zatim će vrijediti odredbe novog pravilnika, i to samo one koje nameću nova i stroža mjerila. Novi pravilnik bi vrijedio u dijelu koji se dotiče povoljnijih mjerila za pružatelje od dosadašnjih. Također molimo da se javno pojasne razlozi za razliku za različit period prilagodbe ovisno o osnivaču . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 38 | Krapinsko-zagorska županija | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Smatramo važnim definirati prilagodbu pružatelja usluge smještaja u sadašnjim obiteljskim domovima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 39 | UDRUGA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA I USLUGA STRUČNIH RADNIKA SVI ZAJEDNO | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Svaki prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA podržavamo u cijelosti te se na isto pozivamo i apeliramo da se uvaži. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 40 | Udruga za promicanje inkluzije | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Pružatelji usluga koji sa danom stupanja na snagu novog zakona o socijalnoj skrbi ispunjavaju uvijete imaju rok od 3 godine podnijeti zahtjev za donošenje rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje usluga dok domovi čiji je osnivač RH koji nemaju rješenja o ispunjavanju uvjeta imaju rok od 5 godina – zašto se diferencira između državnih i drugih pružatelja usluge? | Primljeno na znanje | Navedeno je propisano člankom 324. Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 41 | Sanela Suljević | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | U potpunosti podržavamo prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA, također i u ime Udruge za pružanje socijalnih usluga Svi Zajedno koja ima 13 Obiteljskih Domova na području Brodsko- Posavske Županije . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 42 | Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Smatramo da je u prijelaznim i završnim odredbama važno istaći kako se prijelazne odredbe i zadani rokovi ne odnose na postojeće obiteljske domove budući da oni u svom obliku postoje do kraja 2026. (Zakon o socijalnoj skrbi, čl.322.) | Primljeno na znanje | Navedeno je propisano člankom 324. Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 43 | Osječko-baranjska županija | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | S obzirom da je člankom 331. Zakona određeno da je do stupanja na snagu ovog Pravilnika na snazi Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, prestankom važenja istog nestaju i minimalni uvjeti za pružanje usluge u obiteljskom domu. Što se tiče mogućnosti nastavka pružanja usluge u obiteljskim domovima (članak 322. Zakona o socijalnoj skrbi) do 31.12.2026. godine, na koji način bi se trebalo kontrolirati ispunjavanje mjerila za pružanje socijalnih usluga u obiteljskom domu? Što u slučaju kada u obiteljskom domu nastane promjena koja se tiče korisnika (povećanje kapaciteta) te je istu potrebno evidentirati novom licencijom? Po kojoj osnovi će inspekcija Ministarstva provesti nadzor nad obiteljskim domom nakon utvrđene potrebe uslijed provedene kontrole od strane županije? Također, otvara se pitanje načina provedbe kontrole svih pružatelja usluga iz članka 169. Zakona, odnosno pružatelja usluga kojima je jedinica područne samouprave izdala licenciju ali po odredbama prethodno važećeg Pravilnika, s obzirom da isti imaju pravo obavljati uslugu na način kako je uređeno prethodnim Pravilnikom do isteka roka iz članka 88. prijedloga Pravilnika? Odredbe koje uređuju minimalne uvjete po kojima su županije dodjeljivale licenciju u svojoj nadležnosti trebale bi ostati u primjeni do isteka roka od 3 godine od stupanja na snagu Zakona o socijalnoj skrbi, a odredbe o obiteljskim domovima do 31.12.2026. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 44 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 6. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE, Članak 88. | Članak 88.stavak2. Predlažemo da se propiše rok od 1 godine od dana stupanja na snagu ovog Pravilnika za podnošenje zahtjeva za donošenje rješenja o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga za dom socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska . Neprihvatljivo je da domovi socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska za razliku od drugih pružatelja socijalnih usluga još nemaju rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga, a pogotovo da tu obavezu trebaju ispuniti tek za 5 godina od stupanja na snagu ovog Pravilnika. Predložena odredba je potpuno neutemeljena i neprihvatljiva ako donošenjem novog Pravilnika o mjerama za pružanje socijalnih usluga želimo ujednačiti pristup i razinu standarda za pružanje socijalnih usluga . | Nije prihvaćen | Navedeno je propisano člankom 324. stavkom 2. Zakona o socijalnoj skrbi. |
| 45 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 85. | – ležajevi moraju biti postavljeni tako da omogućuju pristup s tri strane te moraju imati mogućnost podizanja zaštitne ograde - Nije li opasnije postaviti ogradu nego omogućiti slobodno kretanje. Osoba s demencijom nije fizički onemoćala pa će „penjanje“ po ogradi potencijalno izazvati ozljeđivanje. Ili propisati mogućnost spuštanja kreveta do visine npr 20 cm kako se uslijed eventualnog pada korisnik ne bi ozlijedio ukoliko je veća opasnost samoozljeđivanja ukoliko se penje preko ograde. – na ulazu u smještajnu jedinicu potrebno je ugraditi sigurnosna vrata, te elektroničke uređaje koji omogućavaju sigurnost kretanja korisnika .. - što su elektronički uređaji koji omogućavaju sigurnost kretanja? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 46 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 84. | (2) Ležajevi za korisnike trećeg stupnja usluge moraju biti s električnim mehanizmom..- Postoje i kreveti s ručnim mehanizmom pa se predlaže da se izostavi riječ električnim ... predlažemo dodati i zaštitnu ogradu (5) Spavaonice za korisnike trećeg stupnja potrebno je opremiti stolom i stolcem s rukohvatima te pomagalima za pomoć pri kretanju ovisno o stupnju pokretnosti korisnika. - Spavaonice za sve korisnike potrebno je opremiti noćnim ormarićem, stolom i stolcem s rukohvatima, a za korisnike trećeg stupnja i pomagalima za pomoć pri kretanju ovisno o stupnju pokretnosti korisnika. Smatramo nužnim propisati noćne ormariće. Osim što će korisniku biti dostupne osobne stvari, izuzetno je važno da imaju gdje odložiti npr. čašu vode. Bez propisivanja ove odredbe pružatelji usluga će doslovno u spavaonice postavljati samo krevete. (7) Pružatelj usluge mora osigurati kolica za prijevoz korisnika i dizalo za podizanje nepokretnih korisnika ili korisnika smanjene pokretljivosti . - Kada je potrebno imati dizalo za podizanje nepokretnih korisnika – prilikom licenciranja ili kasnije kada se zna zdravstveno stanje smještenih korisnika? I koliko dizala na koliko korisnika? (10) Za pružanje njege korisnicima, ovisno o vrsti usluge treba osigurati minimum opreme i pomagala za njegu korisnika. - Gdje je propisan minimum opreme? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 47 | MARIJA BREKALO TOKIĆ | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 80. | Ovaj članak sročen je vrlo konfuzno, kao i velik dio pravilnika. Potrebno je pravilnik dati na doradu jer ovakav tekst pravilnika je u potpunosti neupotrebljiv u praksi i samo može zbuniti one koji se trebaju držati njegovih odredbi. Potrebno je razjasniti što se ovom odredbom želi reći. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 48 | ANAMARIJA ŠUŠKOVIĆ | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 80. | Komentar je službeni stav Udruge obiteljskih domova, odnosno ponavljamo primjedbu Udruge koja nije usvojena tijekom sastanka radne skupine. U ovom članku, . st. 3., stoji kako „sve prostorije u kojima se priprema i uslužuje hrana moraju udovoljavati posebnim propisima o hrani, osim ako istima od te obveze nisu izuzeti“. Riječ je o odredbi koja je prilično zbunjujuća i neodređena. Smatramo kako je istu potrebno izostaviti te u pravilnik unijeti iste odredbe koje su i do sada vrijedile, a odgovarajućim „prevođenjem“ u mjerila za one koji pružaju uslugu za do 20 korisnika, trebalo bi ostaviti iste kriterije koji su i do sada vrijedili za obiteljske domove. Svako drugačije rješenje uvelo bi pravnu nesigurnost i mogući novi, veliki financijski trošak za pružatelje usluga. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 49 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 76. | - privremeni prihvat umrlih - Predlaže se ostaviti terminologiju kao i do sada – pohrana. | Nije prihvaćen | Prihvat umrlih je odgovarajući termin. |
| 50 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 75. | u spavaonici i blagovaonici - i/ili | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 51 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 74. | – unutarnji i vanjski prostor zgrade mora omogućiti nesmetano i sigurno kretanje smještenih korisnika - Što sve ulazi u vanjski prostor zgrade? Ukoliko nije privatan na njega se ne može utjecati – vrata u smještajnoj jedinici trebaju biti izrađena od materijala koji sprječava mogućnosti od ozljeđivanja. - Koji je to materijal? Kakva može biti ozljeda? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 52 | UDRUGA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA I USLUGA STRUČNIH RADNIKA SVI ZAJEDNO | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 74. | Svaki prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA podržavamo u cijelosti te se na isto pozivamo i apeliramo da se uvaži. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 53 | Sanela Suljević | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 74. | U potpunosti podržavamo prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA, također i u ime Udruge za pružanje socijalnih usluga Svi Zajedno koja ima 13 Obiteljskih Domova na području Brodsko- Posavske Županije . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 54 | Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 74. | Predlažemo da se prije donošenja konačnog Pravilnika još promisli o uvjetima za IV stupanj njege i iznađu prikladnija rješenja. Naime, velika je potražnja za takvim kapacitetima, sve je više oboljelih i za očekivati je da će potražnja stalno rasti. Ekonomska cijena smještaja po ovim uvjetima, uzimajući u obzir i broj izvršitelja po Katalogu, je od 12.000 – 15.000 kn. Ne bismo napamet procjenjivali koliki broj potrebitih si može priuštiti tu cijenu jer nema potrebe no imajmo na umu da kad nema kupca, nema ni investicija. Ovakvim setom mjera teško će se privući novi kapital i ulaganja u te neophodne kapacitete. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 55 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 73. | (1) Spavaonica za korisnike prvog stupnja usluge može imati najviše četiri ležaja - obzirom na dosadašnji standard od 3 kreveta u ustanovama mišljenja smo da tako treba i ovdje propisati obzirom više nema obiteljskih domova Ujedno smatramo dopušteno odstupanje od 5% toliko zanemarivim da ga je nepotrebno propisivati (to je cca 1m2 za trokrevetnu sobu) (5) Na svakih 50 korisnika potrebno je osigurati 1 čajnu kuhinju, osim za pružatelja usluga do 20 korisnika. - brisati dio rečenice iza zareza. | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila prostora, opreme i radnika. |
| 56 | ŽELJKA JAGETIĆ | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 72. | Članak 72. stavak 5. predlažemo da se u stavku (5) Osigurati prilagođeni sanitarni čvor na svakih 10 korisnika, doda koji koriste sanitarni čvor. Naime, s obzirom na korisničku skupinu koju smještavamo, većina naših korisnika (preko 90%) su inkontinentni. Izgradnja/dogradnja/prenamjena i sl. prostora za dodatne sanitarne čvorove je nepotrebna. Osim što je financijski zahtjevna, izgubiti će se i stambeni prostor namijenjen korisnicima., u našem slučaju izgubit ćemo sobe u kojima su korisnici, a nemamo dodatni prostor gdje bi oni mogli biti smješteni. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 57 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 69. | Predlažemo dodati: ambulanta u kojoj se čuvaju lijekovi i sav potreban sanitetski materijal i pribor za rad i prostorija s kartotekom u kojoj se čuvaju povjerljivi podaci- medicinska dokumentacija. Obrazloženje: djeca bez odgovarajuće roditeljske skrbi također mogu imati/imaju oštećenja i poteškoće u rastu i razvoju zbog čega su potrebne odgovarajuće prostorije za pružanje zdravstvene skrbi ). | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisana minimalna mjerila prostora, opreme i radnika. |
| 58 | ŽELJKA JAGETIĆ | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 68. | Članak 68. stavak 2. Pravilnika zahtijeva da se svakoj korisničkoj skupini, ako ih je više osiguraju zasebni prostori u zgradi. Pružatelji usluga u prostorima koji su građeni temeljem nekih prijašnjih prostornih uvjeta ovakav zahtjev teško mogu postići podjelom na zasebne prostore, ako to podrazumijeva pregrađivanje ili dograđivanje prostora i sl., a da te radnje ne poremete ili čak onemoguće prohodnost hodnika koji su evakuacijski putevi. Ono što u danim okolnostima možemo učiniti je grupirati korisnike po korisničkim skupinama, npr. dio objekta sa spavaonicama i sanitarnim čvorovima gdje god je moguće da bude namijenjen jednoj korisničkoj skupini, kao što je naše sadašnje rješenje, a zajednički prostori mogu biti na raspolaganju svima, po rasporedu unutarnjih događanja ili prema interesima korisničkih skupina, a interesi, radni prostori i potrebna oprema mogu biti zajednički objema skupinama. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 59 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 68. | Predlažemo: smanjenje broja korisnika koji koriste jedan WC, jednu kupaonicu (previđeno je 10 korisnika), dodavanje tuš kabina. Predlažemo dodati: ambulanta u kojoj se čuvaju lijekovi i sav potreban sanitetski materijal i pribor za rad, prostoriju za čisto i nečisto, prostoriju za odmor osoblja, prostoriju s kartotekom u kojoj se čuvaju povjerljivi podaci- medicinska dokumentacija. Obrazloženje: predviđen je velik broj korisnika na jednu kupaonu i wc, nisu previđeni tuševi, nedostaju prostorije za provođenje zdravstvene njege, ambulanta, prostorija za čisto i nečisto. | Nije prihvaćen | Pravilnikom su propisani minimalna mjerila prostora, opreme i radnika. |
| 60 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 68. | - mora imati potreban broj funkcionalno raspoređenih prostorija - koji je to broj? na koji način se to procjenjuje prilikom očevida? (2) Ako se u zgradi pružaju usluge smještaja za više korisničkih skupina, prostor u zgradi se mora podijeliti na način da se svakoj korisničkoj skupini osigurava zaseban prostor i to: blagovaonice, spavaonice, prostorije za dnevni odmor, kupaonice i sanitarni čvorovi. - Čl.11 st (2) propisuje "ako se u zgradi pružaju usluge za više korisničkih skupina, prostor u zgradi se mora podijeliti na način da se svakoj korisničkoj skupini osigurava zaseban prostor" – smatramo nužnim isto uskladiti ili negdje maknuti. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 61 | UDRUGA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA I USLUGA STRUČNIH RADNIKA SVI ZAJEDNO | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 68. | Svaki prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA podržavamo u cijelosti te se na isto pozivamo i apeliramo da se uvaži. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 62 | Sanela Suljević | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 68. | U potpunosti podržavamo prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA, također i u ime Udruge za pružanje socijalnih usluga Svi Zajedno koja ima 13 Obiteljskih Domova na području Brodsko- Posavske Županije . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 63 | Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 68. | „kuhinju za pripremu obroka te prostoriju i priručni prostor za čuvanje hrane i pića, osim ako pružatelj usluge nema sklopljen ugovor s ovlaštenim pružateljem usluga za tu namjenu“ Predlažemo da se izdvoji usluga smještaja do 20 korisnika te za nju umjesto kuhinje propiše „Prostor za pripremanje jela“ sukladno „Pravilniku o razvrstavanju i minimalnim uvjetima ugostiteljskih objekata iz skupina "Restorani", "Barovi", "Catering objekti" i "Objekti jednostavnih usluga" koji je daleko povoljnijih a opet više nego zadovoljavajućih uvjeta i ne utječe na kvalitetu usluge. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 64 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 67. | (3) Usluga smještaja za teško bolesne odrasle osobe pruža se u sljedećem intenzitetu: -prvi stupanj usluge pruža se djelomično ovisnom korisniku kojemu je potrebna pripomoć pri zadovoljenju osnovnih potreba -drugi stupanj usluge pruža se funkcionalno ovisnom korisniku kojem je potrebna pomoć druge osobe u zadovoljenju svih potreba u punom opsegu . Jako teško će se razlikovati starija osoba u 2 i 3 stupnju i teško bolesna odrasla osoba u 1 i 2 stupnju i kasnije problem pratiti djelatnike potrebne sukladno katalogu i nije jasno što sve podrazumijeva puni opseg? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 65 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 66. | Potrebno je definirati tko to može raditi. | Nije prihvaćen | Izvršitelji usluge smještaja definirani su u Katalogu. |
| 66 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 64. | Po čemu je to posebno mjerilo samo za organizirano stanovanje za starije osobe? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 67 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 61. | što znači u pravilu - da ili ne? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 68 | ĐURĐICA PAVEŠIĆ-HERKOV | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 60. | Predlažem da se u članku 60. stavku 1. doda tekst da se susreti i duženja roditelja s djetetom mogu odvijati i u adekvatnom prostoru koji se koristi za drugu namjenu. Razlog je nedostatak prostora u stanovima/kućama u kojima se pruža usluga organiziranog stanovanja. Iz članka se može tumačiti da se radi o posebnom prostoru isključivo za tu namjenu. Na ovaj način bi se posjet mogao organizirati npr. u dnevnom boravku ili prostoriji za učenje (ukoliko postoji) u vrijeme i na način sukladno organizaciji rada i kućnom redu ustanove. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 69 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 58. | Potrebno je definirati tko to može raditi. | Primljeno na znanje | Izvršitelji usluge organiziranog stanovanja definirani su u Katalogu. |
| 70 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 58. | stavak 2 - ... funkcionalno ovisnoj osobi starije životne dobi koja ne može samostalno zadovoljavati svoje potrebe - Svakako bi trebalo dodati i funkcionalno neovisne osobe starije životne dobi. Katalog socijalnih usluga je potpuno neusklađen – predviđena je samo svakodnevna kratkotrajna podrška (1 osoba na 3 stambene jedinice ili 24 osobe) i povremena podrška (1 osoba na 5 jedinica ili 40 osoba). Nema definiran broj izvršitelja, a trebao bi biti propisan i profil, za sveobuhvatnu podršku i svakodnevnu intenzivnu. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 71 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 57. | Prema članku 57., st.1. navedeno je da „Prostor za dnevni odmor korisnika treba biti opremljen s ležajevima za svakog korisnika usluge boravka“. Isto smatramo nepotrebnim obzirom je usluga Boravka namijenjena kako bi se korisnike što dulje održalo aktivnima i uključenima. Svrha usluge je održavanje preostalih vještina korisnika i postojećeg zdravstvenog stanja te smatramo nepotrebnim da svaki korisnik ima ležaj jer je cilj da se korisnike održi aktivnima tijekom dana. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 72 | Istarska županija - Regione Istriana | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 57. | 5.15.2.3. Posebna mjerila opreme za pružanje usluga boravka za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe (1) Prostor za dnevni odmor korisnika treba biti opremljen s ležajevima za svakog korisnika usluge boravka. (2) U sanitarnom čvoru i kupaonici trebaju se ugraditi rukohvati. (3) U kupaonice i sanitarne čvorove trebaju se ugraditi dojavni uređaji. (4) Za osobe oboljele od Alzheimerove demencije i drugih demencija prostorije trebaju biti opremljene: – namještajem koji treba biti ergonomski oblikovan i zaobljenih uglova – sigurnosnim vratima i prozorima sa sigurnosnim bravama za zatvaranje – zaštićenim utičnicama za struju. U kontekstu opreme boravka za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe poludnevni boravak izjednačava se s cjelodnevnim. Smatramo kako u poludnevnom boravku nije potrebno osigurati ležajeve za svakog korisnika usluge boravka nego npr. za 50% od ukupnog broja korisnika. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 73 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 54. | –jednu kupaonicu s tušem i jedan zahod za korisnike te jedan zahod za radnike i posjetitelje - smatramo nužnim odvojiti muške i ženske – po jedan zahod – prostor za odlaganje odjeće i obuće - pretpostavljamo da je to za korisnika pa je potrebno to i dodati - ukoliko boravak pruža uslugu beskućnicima potrebno je korisnicima omogućiti pranje i sušenje rublja | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom su propisani minimalna mjerila prostora, opreme i radnika. |
| 74 | Siniša Bosanac | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 53. | Nije definirano koliko stručnih radnika dolazi na određeni broj korisnika. Smatram da je potrebno prići fleksibilnom modelu koji bi uzimao u obzir vrste teškoća korisnika i potrebu potpore u boravku. Nije moguće da dvoje mogu raditi s grupama od 16 ili 20 korisnika. | Primljeno na znanje | Izvršitelji usluge boravka definirani su u Katalogu. |
| 75 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 53. | -drugi stupanj usluge pruža se funkcionalno ovisnom korisniku kojem je zbog starosti ili Alzheimerove demencije ili drugih demencija potrebna pomoć i nadzor druge osobe u zadovoljenju potreba. - navedeno je da je potreban kadar zaposlenih njega – 1 izvršitelj na 20 korisnika, bez zaposlenog medicinskog radnika. S obzirom na iskustvo u radu sa potpuno funkcionalno ovisnim osobama koje nemaju samo dijagnozu demencija, smatramo da je potreban barem jedan zaposlenik u smjeni na području zaštite zdravlja budući da korisnici boravka zahtijevaju podjelu i kontroliranje terapije, kontrolu šećera u krvi, kontrolu tlaka, davanje parenteralne terapije, zaštitu i saniranje ozljeda, dekubitusa i ulcusa crurisa. Primarna zaštita i reagiranje na sve kronične bolesti i poteškoće koje iz njih mogu u bilo kom trenutku proizići (npr. moždani i srčani udar, gušenje uslijed respiratornih problema i sl.). Nadalje, budući da radno vrijeme pokriva dvije smjene, predodređen jedan njegovatelj na 20 korisnika ne može pokrivati niti predviđeno radno vrijeme ni sve potrebe koje potpuno ovisni korisnici imaju (održavanje higijene, hranjenje, oblačenje i svlačenje, stalan nadzor, pomoć pri obavljanju fizioloških potreba...). Takav raspored zaposlenika značio bi da jedan njegovatelj u smjeni mora zadovoljiti sam sve obveze prema potrebama 20 korisnika, što je zapravo neizvedivo s obzirom na njihovu ovisnost o pomoći druge osobe. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 76 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 52. | Kako to da da nije navedeno kao i za sve druge ranije opisane usluge tko to može raditi? Jasno nam je da su izvršitelji raspisani u katalogu socijalnih usluga, no ne po profesijama. Predlažemo ovdje definirati soc. pedagoga za rad s djecom i mladima s problemima u ponašanju. | Nije prihvaćen | Izvršitelji usluge boravka definirani su u Katalogu. |
| 77 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 51. | Prijedlog je dopuniti, osim vozila, osigurati i odgovarajuće posude. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 78 | Istarska županija - Regione Istriana | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 51. | Posebna mjerila prostora i opreme za pružanje usluga pomoći u kući Za uslugu pomoći u kući pružatelj usluga treba ispunjavati sljedeće mjerila opreme: – za dostavu gotovih obroka korisniku pružatelj usluge mora osigurati vozilo. Mjerila opreme za pružanje usluga pomoći u kući potrebno je specificirati kako u praksi ne bi došlo do nejednakog tretmana korisnika, onih koji u svom domu imaju opremu i pomagala i onih koje je nemaju. Zbog toga predlažemo brisati predloženi tekst te uvrstiti novi: Za uslugu pomoći u kući pružatelj usluga treba ispunjavati sljedeće mjerila opreme: - za organiziranje prehrane: - za pripremu obroka pružatelj usluge mora osigurati: prostorije opremljene prema HACCP standardu, osoblje? termos posude sa hermetičkim zatvaranjem za dostavu obroka u kuću - dostavu gotovih obroka korisniku pružatelj usluge mora osigurati: vozilo - za obavljanje kućnih poslova: prikladne vrećice za nabavu živežnih namirnica, posude za pranje posuđa, sklopive daske za glačanje rublja i glačala, usisavače, metle, higijenske rukavice i drugi pribor i sredstva za održavanje higijene prostorija, pranje rublja i posuđa. - za održavanje osobne higijene: higijenske posude za održavanje osobne higijene korisnika i sredstva za pranje i kupanje, sušila za kosu, pribor za češljanje i manikuru, aparate za brijanje - za zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba - za aktivnosti navedene pod alinejom 1., 2., 3. i 4. odgovarajuću zaštitnu opremu i materijal (rukavice, maske za lice i sl.) U dogovoru s korisnikom, pružatelj usluge pomoći u kući koristi korisnikovu opremu i pomagala. Za pripremu i organizaciju usluge pomoći u kući pružatelj usluga treba osigurati prostor za odlaganje opreme navedene u stavku 1. alineje 1., 2., 3., 4. i 5. | Djelomično prihvaćen | Namjera donositelja ovoga Propisa bilo je pojednostaviti mjerila za pružanje socijalnih usluga kako bi sami pružatelji socijalnih usluga prema potrebama korisnika imali mogućnost organizirati rad i pružati usluge. |
| 79 | Sonja Juričić Cvitan | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 50. | U vezi s čl. 46. i čl. 50. ovog Pravilnika predlažemo da se, u okviru kategorije zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, propiše i uredi, kao socijalna usluga, usluga videćeg pratitelja za osobe oštećenog vida te usluga posredovanja u komunikaciji za osobe oštećenog sluha, odnosno oštećenog sluha i vida (gluhoslijepe). Temeljem članka 70. Zakona o socijalnoj skrbi socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici. Slijedom navedenog, predlažemo da se propiše i uredi, kao socijalna usluga, i usluga videćeg pratitelja za osobe oštećenog vida te usluga posredovanja u komunikaciji za osobe oštećenog sluha, odnosno oštećenog sluha i vida (gluhoslijepe), s obzirom na to da to sada nije moguće. Iznimno, uslugu videćeg pratitelja za osobe oštećenog vida moguće je podvesti pod kategoriju zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba - pratnja pri nužnim izlascima iz kuće, ali smatramo da nije dovoljno jasno uređeno jer je ista navedena zajedno s uređenjem okućnice i tehničkim poslovima, te su moguće različita tumačenja o tome može li ona postojati kao zasebna usluga i koje je uvjete pritom treba zadovoljiti pružatelj usluge (za razliku od ostalih usluga pomoći u kući, ove usluge se ne pružaju u obitelji korisnika, niti u prostoru pružatelja usluge). Uslugu posredovanja u komunikaciji za osobe oštećena sluha, odnosno sluha i vida, pak nije moguće podvesti niti pod jednu kategoriju. Mišljenja smo da ne treba dodatno obrazlagati koliko je usluga videćeg pratitelja za slijepe osobe i usluga posredovanja za gluhe i gluhoslijepe osobe opisuje definiciju socijalne usluge, odnosno koliko sprječava i rješava problem i poteškoće pojedinaca i obitelji te poboljšava kvalitetu njihovog života. | Nije prihvaćen | Socijalne usluge su propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, a usluga videćeg pratitelja i komunikacijskog posrednika regulirat će se posebnim zakonom koji je u izradi. |
| 80 | Zlatko Bukvić | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 50. | U stavku (2) dodati i druge osobe kojima je priznato pravo za navedenu aktivnost od nadležnog CZSS ili Ministarstva jer je moguće da na nekim područjima nema i neće biti traženih radnika, a uslugu može na neformalnoj razini pružati rodbina, prijatelji, susjedi... | Nije prihvaćen | Za pružanje socijalnih usluga moraju biti propisani izvršitelji. |
| 81 | Zlatko Bukvić | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 49. | U stavku (2) dodati i druge osobe kojima je priznato pravo za navedenu aktivnost od nadležnog CZSS ili Ministarstva jer je moguće da na nekim područjima nema i neće biti traženih radnika, a uslugu može na neformalnoj razini pružati rodbina, prijatelji, susjedi... Nadalje, uslugu održavanja osobne higijene i kupanja može se ostvariti unutar zdravstvenog sustava i djelatnosti zdravstvene njege u kući DTP NJ2 što je i opravdano kompetencijama medicinskih sestara za sigurno postupanje s korisnikom prilikom transfera s kreveta u kadu ili tuš, kupanje nepokretne osobe u krevetu. Potencijalni korisnici ove usluge su osobe s invaliditetom, osobe starije životne dobi i s kroničnim bolestima, samci, osobe čiji životni stil dovodi do rizika nepovoljnih zdravstvenih ishoda pa je za sve njih važno stručno postupanje adekvatno educirane osobe. Hoće li korisnik ovu uslugu koristiti i preko sustava socijalne skrbi i preko zdravstvenog osiguranja? Hoće li korištenje jednog prava isključivati drugo pravo? | Nije prihvaćen | Za pružanje socijalnih usluga moraju biti propisani izvršitelji. Nadalje, socijalna usluga pomoći u kući odobrit će se osobi kojoj se na taj način može pomoći u podmirenju svakodnevnih životnih potreba, a ukoliko je riječ o korisniku kojem je potrebno osigurati intenzivnu skrb koju nije moguće osigurati u obitelji, pružit će mu se druga odgovarajuća socijalna usluga. |
| 82 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 49. | (1) Održavanje osobne higijene u okviru usluge pomoći u kući obuhvaća: pomoć u oblačenju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih higijenskih potreba. (2) Aktivnost iz stavka 1. ovoga članka provodi radnik iz članka 23. točke 11. Predlažemo da se navede da poslove održavanja osobne higijene provodi gerontonjegovatelj. Obrazloženje: pomoćni radnik nije educiran za provođenje osobne higijene te se predlažu educirane osobe – gerontonjegovatelji. | Nije prihvaćen | Člankom 49. stavkom 1. definirano je održavanje osobne higijene, a ne obavljanje njege. |
| 83 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 49. | (2) Aktivnost iz stavka 1. ovoga članka provodi radnik iz članka 23. točke 11. - Njegovateljice su ovime isključene? Smiju li gerontodomaćice pomagati u kupanju? | Nije prihvaćen | Člankom 49. stavkom 1. definirano je održavanje osobne higijene, a ne obavljanje njege. |
| 84 | Zlatko Bukvić | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 48. | U stavku (2) dodati i druge osobe kojima je priznato pravo za navedenu aktivnost od nadležnog CZSS ili Ministarstva jer je moguće da na nekim područjima nema i neće biti traženih radnika, a uslugu može na neformalnoj razini pružati rodbina, prijatelji, susjedi... | Nije prihvaćen | Za pružanje socijalnih usluga moraju biti propisani izvršitelji. |
| 85 | Zlatko Bukvić | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 47. | U stavku (2) dodati i druge osobe kojima je priznato pravo za navedenu aktivnost od nadležnog CZSS ili Ministarstva jer je moguće da na nekim područjima nema i neće biti traženih radnika, a uslugu može na neformalnoj razini pružati rodbina, prijatelji, susjedi... | Nije prihvaćen | Za pružanje socijalnih usluga moraju biti propisani izvršitelji. |
| 86 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 47. | Prema Pravilniku uslugu pomoći u kući iz članka 47. stavka 1. „Organiziranje prehrane u okviru usluge pomoći u kući obuhvaća: pripremu ili nabavu i dostavu gotovih obroka u kuću. Aktivnost iz stavka 1. ovoga članka provodi radnik i z članka 23. stavka 21. Prema navedenome isključen je u potpunosti proces ostvarivanja prava, prikupljanje i obrada potrebne dokumentacije, suradnja s centrima za socijalnu skrb, kako za uslugu pomoći gerontodomaćice, tako i za uslugu organizirane prehrane. Redovni terenski izvidi i vođenje potrebne dokumentacije koja je propisana Pravilnikom o vođenju evidencije i dokumentacije pružatelja socijalnih usluga, a koju vodi socijalni radnik. Isto tako isključeno je kuhinjsko osoblje koje priprema i pakira obroke. Prema tablici 12 Pravilnika organiziranje prehrane u domu korisnika 1 izvršitelj za 7260 usluga, što bi značilo jedan dostavljač ili jedna gerontodomaćica na 1430 usluga, čime je isključen i socijalni radnik za organizaciju čitave usluge i kuhar i ostalo osoblje koje sudjeluje u nabavi namirnica. | Nije prihvaćen | Stavak 2. odnosi se isključivo na nabavu ili dostavu gotovih obroka. |
| 87 | Sonja Juričić Cvitan | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 46. | U vezi s čl. 46. i čl. 50. ovog Pravilnika predlažemo da se, u okviru kategorije zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba, propiše i uredi, kao socijalna usluga, usluga videćeg pratitelja za osobe oštećenog vida te usluga posredovanja u komunikaciji za osobe oštećenog sluha, odnosno oštećenog sluha i vida (gluhoslijepe). Temeljem članka 70. Zakona o socijalnoj skrbi socijalne usluge obuhvaćaju aktivnosti namijenjene prepoznavanju, sprječavanju i rješavanju problema i poteškoća pojedinaca i obitelji te poboljšanju kvalitete njihova života u zajednici. Slijedom navedenog, predlažemo da se propiše i uredi, kao socijalna usluga, i usluga videćeg pratitelja za osobe oštećenog vida te usluga posredovanja u komunikaciji za osobe oštećenog sluha, odnosno oštećenog sluha i vida (gluhoslijepe), s obzirom na to da to sada nije moguće. Iznimno, uslugu videćeg pratitelja za osobe oštećenog vida moguće je podvesti pod kategoriju zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba - pratnja pri nužnim izlascima iz kuće, ali smatramo da nije dovoljno jasno uređeno jer je ista navedena zajedno s uređenjem okućnice i tehničkim poslovima, te su moguće različita tumačenja o tome može li ona postojati kao zasebna usluga i koje je uvjete pritom treba zadovoljiti pružatelj usluge (za razliku od ostalih usluga pomoći u kući, ove usluge se ne pružaju u obitelji korisnika, niti u prostoru pružatelja usluge). Uslugu posredovanja u komunikaciji za osobe oštećena sluha, odnosno sluha i vida, pak nije moguće podvesti niti pod jednu kategoriju. Mišljenja smo da ne treba dodatno obrazlagati koliko je usluga videćeg pratitelja za slijepe osobe i usluga posredovanja za gluhe i gluhoslijepe osobe opisuje definiciju socijalne usluge, odnosno koliko sprječava i rješava problem i poteškoće pojedinaca i obitelji te poboljšava kvalitetu njihovog života. | Nije prihvaćen | Socijalne usluge su propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, a usluga videćeg pratitelja i komunikacijskog posrednika regulirat će se posebnim zakonom koji je u izradi. |
| 88 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 46. | 4. zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba - Pojam drugih svakodnevnih potreba je vrlo širok, prijedlog je da se isto izbaci ili definira uže. Usluga pomoći u kući odobrava se : - Zamijeniti s: pruža se (odobrava se samo u kontekstu Zakona o socijalnoj skrbi) | Djelomično prihvaćen | Zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba pobliže je definirano člankom 50. ovoga Pravilnika |
| 89 | Silvija Kancijan | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 45. | U čl st.2 dodati i točku 6. (logoped). Uvažavajući potrebe djece i kompetencije eduk.reh. smatram da i drugi profili stručnjaka posebice logopedi imaju kompetencije za provođenje navedene usluge tim više što je dio istih u procesu transformacije ustanova educiran iz tog područja. Situacije na terenu diljem RH sa profilima stručnjaka edukacijko-rehabilitacijskog profila nije ista te bi na taj način uslugu učinili dostupnijom. Smatramo da bi u navedenom čl. osim pomoći koja se primarno pruža učiteljima odgajteljima, asistetnima i sl. trebalo staviti i KORISNIKA (odnosno UČENIKA). Isto tako u katalogu se navodi broj usluga 176. Obzirom na broj radnih tjedna u godini umanjeno za godišnje odmore zanima nas kako se ista računa odnosno kako se došlo do brojke od 176 usluga godišnje. | Djelomično prihvaćen | Usluga je definirana Zakonom o socijalnoj skrbi |
| 90 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 45. | Ako se radi ciljano o djeci s teškoćama u razvoju ili mlađim punoljetnim osobama s invaliditetom onda je nadležan stručnjak iz članka 21. točke 5. (edukacijski rehabilitator) jer se radi o uključivanju u programe. Zakon o odgoju i obrazovanju ne prepoznaje redovite ili neredovite ustanove, definira ih kao odgojno-obrazovne ustanove u kojima se mogu provoditi ili se provode redoviti (uz individualizirani pristup te uz prilagodbu sadržaja) i/ili posebni programi. Bila bi bolja formulacija uključivanje djece s teškoćama kao općenitija skupina pa će prema potrebama i zahtjevima uključivanja djece i mladih uslugu pružati odgovarajući stručnjak. Uz učitelje, nastavnike i stručne suradnike podršku učenicima s teškoćama (ne samo učenicima s teškoćama u razvoju) pružaju i pomoćnici u nastavi i/ili stručni komunikacijski posrednici. U stavku (3) usluga će možda nekad biti potrebna u većem opsegu pa se predlaže povećanje do 10 sati tjedno. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 91 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 45. | U školama postoje preventivni programi, to stoji. No, provode ih osobe koje su zaposlene kao stručni suradnici, a nisu uvijek profil stručnjaka koji je potreban djeci u riziku za razvoj poremećaja u ponašanju/djeci i mladima s poremećajima u ponašanju. U većim urbanim područjima postoje stručnjaci i programi koji pomažu ovom profilu korisnika. No, u manjim su sredinama oni su prepušteni isključivo školskom sustavu, čime su u nepovoljnijem položaju u odnosu na ostale skupine djece u potrebi. Često se dešava stoga da ta djeca, neprimjećeno i/ili neadekvatno budu provučena kroz školski sustav “ispod radara”. Nužno je stoga omogućiti pružanje socijalne usluge pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja i za ovu populaciju. | Nije prihvaćen | Usluga je definirana Zakonom o socijalnoj skrbi |
| 92 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 45. | termin ASISTENT terba zamijeniti s POMOĆNIK jer je to naziv u sustavu odgoja i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Usluga je definirana Zakonom o socijalnoj skrbi |
| 93 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 45. | Dodati u stavku 2 da uslugu pruža i stručni suradnik članak 21. 6 (logoped) i nakon točke 1 i 3 do 5, članka 22. točka 9- stručni suradnik | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 94 | GRAD ZAGREB | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | (2) Rana razvojna podrška uključuje: poticanje kognitivnog, vizualnog, auditivnog, socio-emocionalnog razvoja, stimulaciju vida i sluha, poticanje vještina fine motorike, poticanje komunikacije i interakcije, poticanje jezično-govornih vještina, te osnaživanje roditelja za provođenje specifičnih stimulacija s djetetom. - Uvrstiti i poticanje motoričkog razvoja te poticanje senzorne integracije ili senzomotoričkog razvoja. (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka provode stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3.,5.,6., 8. do 10. - Uvrstiti i kineziterapeuta kao stručnog suradnika koji može provoditi RRP -kod pružatelja usluge za djecu u dobi od 3 do 7 godine pruža se 120 minuta. - Ovo je potrebno malo pojasniti jer djeca ne mogu toliko dugo izdržati odjednom (osim ako je grupno ili ako nije istovremeno). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 95 | Nevena Barišić | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | možete li objasniti zbog čega uslugu rane razvojne podrške ne bi mogao provoditi socijalni pedagog? Predlažem uvrstiti socijalnog pedagoga. | Nije prihvaćen | Socijalni pedagog nije predviđen za pružanje usluga rane razvojne podrške |
| 96 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | u st (3) potrebno je dodati socijalnog pedagoga koji ima kompetencije za rad, kako s obitelji koja se nalazi u riziku tako i pojedinačno s djetetom | Nije prihvaćen | Socijalni pedagog nije predviđen za pružanje usluga rane razvojne podrške |
| 97 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | Rana razvojna podrška- uključuje i poticanje grube motorike, senzorne integracije (sva osjetila, ne samo vid i sluh). | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 98 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | Korisnici naših usluga su djeca oštećena sluha kojoj se oštećenje zahvaljujući probiru u rodilištima uspješno dijagnosticira u najranijoj dobi, pri rođenju. Ranu rehabilitaciju slušanja provodimo s korisnicima od 5. mjeseca života. Za tu specifičnu vrstu rehabilitacije potrebni su nam stručnjaci koji rade s tim profilom korisnika, zbog toga nam je ograničavajuće da Pravilnik izostavlja fonetičare u provedbi rane razvojne podrške jer su oni usko specijalizirani baš za tu vrstu rehabilitacije. Zato molimo dodati u članak pod točku 3. da aktivnosti provode i stručni radnici iz članka 22. točke 3. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 99 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | Članak 44. stavak 3. - potrebno je dodati fonetičara kao stručnog radnika iz članka 22. točke 3. kako bi se mogla provoditi rana rehabilitacija slušanja | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 100 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 44. | Uključiti u Ranu razvojnu podršku socijalnog pedagoga kao preventivno-terapijsku intervenciju poticanja komunikacije, osnaživanja, procjenjivanja funkcioniranja djeteta i edukacije roditelja u postavljanju realnih odgojnih granica i stilova s ciljem eliminiranja prezaštićivanja (prevencija „bespomoćnosti) ili postavljanja nerealnih očekivanja posebno kad su u obitelji prisutni rizici za nepovoljan socio-emocionalni razvoja djeteta (malodobno roditeljstvo, roditeljstvo osoba s intelektualnim teškoćama, ovisnosti, siromaštvo i sl). | Nije prihvaćen | Socijalni pedagog nije predviđen za pružanje usluga rane razvojne podrške |
| 101 | ANTONIJA BARIŠIĆ | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. Članak 43. stavak 7. Prijedlog: trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 102 | DORIA DUSPARA | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. stavak 7. Prijedlog: trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 103 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. stavak 7. Prijedlog: trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 104 | Nada Vulinović-Zlatan | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. stavak 7. Prijedlog: trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 105 | IVANA VRLJAC | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. stavak 7. Prijedlog: trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 106 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Potrebno je dodati razvoj socioemocionalnih vještina. | Nije prihvaćen | Psihosocijalna podrška definirana je Zakonom o socijalnoj skrbi |
| 107 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Stavak 3. predlažemo dodati Obiteljskog suradnika | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 108 | LUCIJA ŠKUGOR | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. stavak 7. Prijedlog : trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge 90 minuta | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 109 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Psihosocijalna podrška uključuje i poticanje emocionalnih vještina (socioemocionalnih kao što je navedeno kod rane razvojne podrške). | Nije prihvaćen | Psihosocijalna podrška definirana je Zakonom o socijalnoj skrbi |
| 110 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Prema Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga i Katalogu socijalnih usluga i pomoćno-tehničkih poslova (aktualno na e-savjetovanju), članak 43., stavka 7, trajanje usluge psihosocijalne podrške definira se uniformno na 60 minuta. Prema Pravilniku o Metodologiji za utvrđivanje cijena soc. usluga, u Prilogu 1 (vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga) pod točkom 3- Psihosocijalna podrška, navodi se 10 podstavki sa označenim različitim vremenima trajanja. npr. Individualna psihosocijalna podrška u obitelji – psiholog – 45 minuta Individualna psihosocijalna podrška u obitelji – logoped – 30 minuta. Ako je godišnja kvota usluga po izvršitelju psihosocijalne podrške 800 usluga godišnje, kako se tretiraju ove razlike u trajanju s obzirom na podvrstu usluge koja se pruža? Znači li to da psiholog u godini dana treba pružiti 1066.66 usluga, a logoped 1600, da bi oba djelatnika realizira potrebnu godišnju normu od 800 usluga normiranih na 1 sat? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 111 | Gordana Sudec | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 43. | Članak 43. stavak 7. Prijedlog : trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. Time je utvrđena gornja granica trajanja aktivnosti i zadržano je mjerilo trajanja aktivnosti za slijepe i slabovidne prema važećem Pravilniku. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 112 | Jasenka Požega | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 41. | Provođenje obiteljske medijacije određeno je posebnim pravilnikom te bi odredbe navedene u ovom Pravilniku trebale biti usklađene. S obzirom da se u nekim uslugama jasno precizira tko ih može prvoditi uz navođenje potrebnog obrazovanja i edukacije, ostaje nejasno zašto se isto ne primjenjuje u odredbi članka 41. stavka 3. ili da se navede da je isto uređeno posebnim propisom. U članku 41. stavku 4. potrebno izmjeniti trajanje jednog susreta na mogućnost do 120 min. jer se na ovaj način korisnicima omogućuje bolje i svrsishodnije korištenje vremena, a i daje se mogućnost da se prevladaju neki zastoji i prijepori u medijaciji. Svaki medijator s korisnicima može dogovoriti opciju kraćeg trajanja do 90 min ili opciju dužeg trajanja od 120 min. Iz mog praktičnog iskustva korisnici su najčešće do sada koristili 120 minuta i manji broj susreta zbog teškoća vezanih uz izostajanje s posla ili organizaciju radnog vremena, a neki zbog rada u inozemstvu nisu mogli višekratno dolaziti. Fleksibilnost prižanja usluge omogućuje bolju dostupnost usluge samim korisnicima. | Djelomično prihvaćen | Neće se prihvatiti korekcija jediničnog trajanja usluge obiteljske medijacije, jer će se dopustiti određeno odstupanje od propisanog trajanja. |
| 113 | Silvija Kancijan | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 41. | Predlažem da se članak uskladi sa Pravilnikom o obiteljskoj medijaciji te da se kao i kod drugih vrsta usluga navede tko je ovlaštena osoba za provođenje obiteljske medijacije | Nije prihvaćen | Obiteljsku medijaciju mogu provoditi obiteljski medijatori sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obiteljska medijacija. |
| 114 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 41. | Predlažemo razmotriti uvrštavanje stručnjaka iz čl. 21. 1. do 4. koji imaju drugu edukaciju iz medijacije. | Nije prihvaćen | Obiteljsku medijaciju mogu provoditi obiteljski medijatori sukladno posebnom propisu kojim se uređuje obiteljska medijacija. |
| 115 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 41. | Članak nije usklađen s pravilnikom o obiteljskoj medijaciji. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 116 | Sonja Juričić Cvitan | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 40. | U članku 40. predlaže se dopuna stavka 2., kako slijedi: "(2) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka prema procjeni voditelja slučaja provode stručni radnici iz članka 21. stavka 2. točke 1.do 5. s dodatnom izobrazbom iz područja socijalnog mentorstva." U svakom slučaju, došlo je do nekog lapsusa u navođenju članaka "članka 21. točke 1.3. do 5.". Prije svega potrebno je kod navođenja navesti i stavak 2. (pretpostavljam), a ne samo točku, i očito između točke 1. i točke 3. nedostaje zarez, pa je to svakako potrebno popraviti. Nije jasno iz kojeg razloga se pravnika iz točke 2. izbacilo (ako je to bila namjera), kao stručnog radnika koji bi mogao pružati usluge socijalnog mentorstva. Ako pravnik s dodatnom izobrazbom iz znakovnog jezika može biti instruktor znakovnog jezika, zašto onda ne bi mogao, uz dodatnu izobrazbu iz područja socijalnog mentorstva, obavljati aktivnosti socijalnog mentorstva. Socijalno mentorstvo uključuje: stručnu pomoć dugotrajno nezaposlenoj osobi koja je korisnik zajamčene minimalne naknade, djetetu korisnika zajamčene minimalne naknade, osobi s invaliditetom, korisniku kojem prestaje pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja, korisniku koji je žrtva trgovanja ljudima te korisniku nakon izvršenja kazne zatvora, usmjerenu na njihovo osnaživanje za radnu aktivaciju i aktivno sudjelovanje u društvu u skladu s vlastitim mogućnostima i/ili potrebama u cilju jačanju snaga i sposobnosti korisnika za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu u kojoj živi. S tim u vezi, poznavanje, razumijevanje i tumačenje propisa koji se odnosi na navedena područja (Zakon o socijalnoj skrbi, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o tržištu rada, Zakon o radu) odnosno prava i mogućnosti koje proizlaze iz tih propisa za korisnike sasvim sigurno doprinosi cilju socijalnog mentorstva, odnosno rješavanja nepovoljnih životnih prilika i bolju integraciju u zajednicu. Stoga je potpuno nelogično da pravnik uz dodatnu izobrazbu iz socijalnog mentorstva ne bi mogao obavljati ove aktivnosti | Djelomično prihvaćen | Pravnici tijekom svog studija ne stječu kompetencije koje bi se mogle nadograditi dodatnom izobrazbom iz područja socijalnog mentorstva. |
| 117 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 40. | St. 2: Potrebno je jasnije napisati tko može biti socijalni mentor, dakle stručni radnici iz čl. 21., točke 1, 3, 4 i 5). Uz to , sada stoji: „…aktivnosti prema procjeni voditelja slučaja provodi…“ - nejasno je tko je, odnosno gdje radi „voditelj slučaja“ Misli li se na stručnog radnika Zavoda ili? Tako bar stoji u ZSS -čl 86. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 118 | Mirela Stanić-Popović | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | KOMENTAR U IME UDRUGE KRIJESNICA, ČLANICE MREŽE Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2 članka 39 je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao “ bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao “stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu slične usluge, te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2, članka 39 preoblikuje: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više psihosocijalnih savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3, članka 39 navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3, članka 39 preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja te da se formulira kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 119 | SILVIJA STANIC | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao „bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao „stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu usluge slične te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2., članka 39. preoblikuje kako slijedi: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3., članka 39. navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3., članka 39. preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: • stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja • drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Silvija Stanić Udruga roditelja Korak po korak članica neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 120 | Hrvatska komora psihoterapeuta | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Pozdravljamo uključivanje psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta u Pravilnik, i slažemo se s većinom komentara da isključivost u stavku 3. dovodi do zaključka da je aktivnost psihosocijalnog savjetovanja izjednačena s psihoterapijom. Predlažemo da se stavka 3. redefinira na način da psihosocijalno savjetovanje mogu pružati stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja i drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 121 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | St. 3.: stoji «psihosocijalno savjetovanje» - nije jasno mora li stručni radnik zadovoljavati oba uvjeta navedena u tom članku ili samo jedan pa predlažemo precizirati. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 122 | Nevena Barišić | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | u stavku 3 nije naveden socijalni pedagog. Molim uvrstiti socijalnog pedagoga. | Nije prihvaćen | Polje edukacijsko-rehabilitacijske znanosti obuhvaća i socijalnu pedagogiju. |
| 123 | UDRUŽENJE "DJECA PRVA" | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao „bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao „stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu usluge slične te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2., članka 39. preoblikuje kako slijedi: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3., članka 39. navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3., članka 39. preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: • stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja • drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Udruženje „Djeca prva“, članica neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 124 | Iskra - Centar za edukaciju i savjetovanje | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2 članka 39 je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao “ bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao “stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu slične usluge, te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2, članka 39 preoblikuje: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više psihosocijalnih savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3, članka 39 navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3, članka 39 preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja te da se formulira kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Iskra - Centar za edukaciju i savjetovanje, član neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 125 | Ambidekster Klub | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2 članka 39 je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao “ bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao “stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu slične usluge, te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2, članka 39 preoblikuje: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više psihosocijalnih savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3, članka 39 navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3, članka 39 preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja te da se formulira kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Ambidekster Klub, član neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku Zaposlenici i članovi Ambidekster Kluba (psihologinje, socijalne pedagoginje i socijalni radnici) članovi su i strukovnih udruga unutar kojih su raspravili i dostavili prijedloge. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 126 | Hrabri telefon | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao „bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao „stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu usluge slične te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2., članka 39. preoblikuje kako slijedi: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3., članka 39. navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3., članka 39. preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: • stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja • drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Hrabri telefon, članica neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 127 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati stručni radnici koji zadovoljavaju sljedeće uvjete: - ima završen preddiplomski stručni i specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij u polju temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti, zdravstvene zaštite, psihologije, socijalnog rada, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, pedagogije i logopedije u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije – psihoterapeut u Republici Hrvatskoj- Ovdje bi svakako trebalo navesti i socijalnu pedagogiju s obzirom na to da su brojni socijalni pedagozi ujedno i psihoterapeuti. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 128 | DALIBORKA KUSIĆ-BELIĆ | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Potrebno je uzeti u obzir da uz plaćanje članstva i edukacija u strukovnim komorama, psihoterapeuti moraju plaćati članstvo i u Hrvatskoj komori pt koje trenutno iznosi godišnje 1.200,00 kn, te moraju sakupiti 250 bodova u petogodišnjem razdoblju na edukacije za produžetak dopusnice (uz 120 bodova za npr. socijalne radnike). Napominjem da su psihoterapijske edukacije veoma skupe i nisu obuhvaćene edukacijama potrebnim za produženje dozvole za osnovne struke npr. socijalni rad, pedagogija i sl. što znači da bi si psihoterapeut u tom slučaju morao sam plaćati i te edukacije. Nije ispravno da djelatnici u sustavu socijalne skrbi koji su i psihoterapeuti (u odnosu na kolege koji nisu psihoterapeuti) budu u lošijem financijskom položaju ukoliko rade uslugu psihosocijalnog savjetovanja kao što nije ispravno da tu uslugu ne rade upravo radi gore navedenih razloga čime bi se uskratila pomoć krajnjim korisnicima odnosno klijentima. Stoga predlažem da se psihoterapeutima osiguraju edukacije kroz sustav socijalne skrbi kao i za primarne struke, te da im se prizna dodatak na plaću po uzoru na magisterije i sl. | Primljeno na znanje | Navedena materija iz komentara nije predmet ovoga Pravilnika |
| 129 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | u st. (2) "psihoterapeuta ili savjetodavnih terapeuta" zamijeniti sa "stručnjaka" U sustavu socijalne skrbi ne postoji radno mjesto psihoterapeuta, a postoje struke osposobljene za psihosocijalno savjetovanje i mišljenja smo da je potrebno prvo se na njih oslanjati. u st. (3) predlažemo postaviti kao uvjet završen studij socijalnog rada, socijalne pedagogije, psihologije ili psihoterapije prema standardima Hrvatske komore psihotaerapeuta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 130 | Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. izjednačena je s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao „bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao „stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu usluge slične te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2., članka 39. preoblikuje kako slijedi: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3., članka 39. navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3., članka 39. preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: • stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja • drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Udruga žena oboljelih i liječenih od raka SVE za NJU, članica neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 131 | Društvo za psihološku pomoć | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao „bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao „stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu usluge slične te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2., članka 39. preoblikuje kako slijedi: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3., članka 39. navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3., članka 39. preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: • stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja • drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Društvo za psihološku pomoć, članica neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 132 | Sirius - Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao „bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao „stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu usluge slične te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2., članka 39. preoblikuje kako slijedi: Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja. U stavku 3., članka 39. navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenjem nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. Dodatno, s obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, ostaje nejasno kako učiniti ovu uslugu dostupnom svim korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Također, ovakvim definiranjem obrazovnih kvalifikacija pružatelja usluge psihosocijalnog savjetovanja navedena usluga dodatno se centralizira – odnosno bit će dostupna uglavnom u većim regionalnim sredinama u kojima se okuplja veći broj stručnjaka s navedenim kvalifikacijama. Naime, nalazi nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) zaključuju da je psihosocijalno savjetovanje usluga koja nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale u istraživanju. Nadalje, uz ovako postavljene uvjete stručnog kadra koji navedenu uslugu može pružati postavlja se i pitanje cijene. Naime usluga psihoterapije sasvim sigurno premašuje cijenu usluge psihosocijalnog savjetovanja ukoliko se iziskuje od savjetovatelja da imaju završeno psihoterapijsko školovanje koje financiraju uglavnom vlastitim sredstvima. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Zaključno, na ovaj način postavljeni uvjeti impliciraju da svi stručnjaci koji pružaju javnu socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja mogu postati pružateljima samo uz osigurano privatno školovanje. Mišljenja smo da naše javne obrazovne ustanove koje obrazuju stručnjake pomagačkih zanimanja osposobljene za psihološko savjetovanje, sociopedagoško savjetovanje, savjetovanje u domeni socijalnog rada i sl. pružaju dovoljno kvalitetne generičke vještine za pružanje psihosocijalnog savjetovanja korisnicima u potrebi, a komore nadležne za reguliranje navedenih profesija prate i aspekt dodatnog usavršavanja njihovih članova. Prepoznajemo važnost psihoterapijskih edukacija i važnost uvođenja socijalne usluge psihoterapije, ali ona nikako ne može biti izjednačena po svim aspektima s psihosocijalnim savjetovanjem. Stoga predlažemo da se stavak 3., članka 39. preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja kako slijedi: (3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: • stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja • drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. Sirius – Centar za psihološko savjetovanje, edukaciju i istraživanje, članica neformalne Mreže psihosocijalnih savjetovališta za korisnike u riziku | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 133 | Rehabilitacijski centar za stres i traumu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 39. | Usluga koja je Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim nacrtom Pravilnika nazvana psihosocijalno savjetovanje, stavkom 2. članka 39. je izjednačena s uslugom psihoterapije. Iako smatramo pozitivnim iskorakom uslugu psihoterapije osigurati kao javnu uslugu, smatramo neopravdanim izjednačavati ju, osobito u kriterijima za stručnjake/kinje koji uslugu pružaju, s uslugom psihosocijalnog savjetovanja. U Rječniku Američkog udruženja psihologa (APA) psihoterapija se definira kao “ bilo koja psihološka usluga koju pruža obučeni stručnjak koji prvenstveno koristi oblike komunikacije i interakcije za procjenu, dijagnosticiranje i tretman disfunkcionalnih emocionalnih reakcija, načina razmišljanja i obrazaca ponašanja”. Savjetovanje se definira kao “stručna pomoć u suočavanju s osobnim problemima, uključujući emocionalne, ponašajne, profesionalne, bračne, obrazovne, rehabilitacijske probleme i one koji su vezani za životne faze”. Iako su po opisu slične usluge, te ni u stručnoj i znanstvenoj literaturi nema konsenzusa o definicijama i specifičnim razlikama, psihoterapija se, kada se pruža u okviru javnih sustava, najčešće vezuje za sustav zdravstva te u slučaju dijagnosticiranih poremećaja mentalnog zdravlja. Smatramo da je u ovom kontekstu izjednačavanje psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapije neopravdano, osobito sa stajališta dostupnosti usluge. Stoga predlažemo da se stavak 2, članka 39. preoblikuje na sljedeći način: "Temelji se na savjetodavnom odnosu jedne ili više osoba i jednog ili više psihosocijalnih savjetovatelja i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženju, za korisnika/cu najboljeg rješenja ili prevladavanju kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja i drugih mehanizama prevladavanja te promicanje promjene ponašanja." U stavku 3, članka 39 navode se stručni radnici koji mogu pružati socijalnu uslugu psihosocijalnog savjetovanja. Prema navedenom samo stručnjaci s dodatno završenim psihoterapijskim školovanjem u trajanju od najmanje dvije, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta mogu pružati ovu socijalnu uslugu. Na ovaj način definirani uvjeti impliciraju da se radi o usluzi psihoterapije, a ne psihosocijalnog savjetovanja ukoliko je mogu pružati samo savjetodavni terapeuti i psihoterapeuti. S obzirom da je trenutno 271 član Hrvatske komore psihoterapeuta, a posve je izvjesno da ne rade svi u sustavu socijalne skrbi, upitna je dostupnost usluge, s ovako definiranim mjerilima, korisnicima u potrebi na nacionalnoj razini. Naime, prema nalazimw nedavno provedenog istraživanja (Opačić, A. i Knezić, D. (2022.) Univerzalno dostupne temeljne socijalne usluge u Republici Hrvatskoj: model izvedivosti. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) psihosocijalno savjetovanje je usluga oko koje postoji stručni konsenzus da nužno treba biti uključena u temeljni paket socijalnih usluga koje trebaju biti javne i široko dostupne svim građanima u riziku, te da se ujedno radi o usluzi koja nije zadovoljavajuće dostupna u smislu stručnog kadra i adekvatnih financijskih izdvajanja (Knezić, D. & Opačić, A. (2021). Dostupnost socijalnih usluga u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Rehabilitacijski centar za stres i traumu / Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu). Istraživanje Instituta za razvoj tržišta rada u okviru projekta financiranom od Fonda za aktivno građanstvo također pokazuje da je nedovoljno stručnjaka (i bez navedenih uvjeta postavljenih ovim Pravilnikom) u okviru organizacija civilnog društva koje ovu uslugu pružaju u sinergiji sa sustavom socijalne skrbi u okviru projektnog financiranja te da u potpunosti zadovoljava potreba za uslugom psihosocijalnog savjetovanja samo petina organizacija civilnog društva koje su sudjelovale istraživanju. Zakonom o psihološkoj djelatnosti propisano je da ta djelatnost uključuje, pored ostalog i “psihološko savjetovanje, kao postupak namijenjen zaštiti, održavanju i poboljšanju mentalnog zdravlja korisnika psiholoških usluga te poboljšanju kvalitete života i rada, optimalnom iskorištavanju osobnih potencijala i poboljšanju skupne i organizacijske djelotvornosti”. Iz opisa cilja i sadržaja ove usluge u ovom nacrtu Pravilnika nije jasno po čemu se ona razlikuje od djelatnosti opisane u Zakonu o psihološkoj djelatnosti, koju mogu obavljati ovlašteni psiholozi. Drugi strukovni zakoni (Zakon o djelatnosti socijalnog rada, Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) također definiraju djelatnost savjetovanja, sa sličnim sadržajem i ciljevima. Stoga predlažemo da se stavak 3, članka 39 preoblikuje na način da je moguće imati jedan od dva navedena uvjeta i biti pružatelj socijalne usluge psihosocijalnog savjetovanja te da se formulira kako slijedi: "(3) Aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati: - stručni radnici iz članka 21. točke 1., 3, 4 i 5., koji imaju dodatno usavršavanje u području psihosocijalnog savjetovanja - drugi stručni radnici koji imaju završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri, odnosno četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca ili ECP-a i odobrenje nadležne komore za samostalan rad prema posebnim propisima kojima se regulira djelatnost savjetodavnog terapeuta i psihoterapeuta. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 134 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 38. | U članku 38. stavak 2. potrebno je razdijeliti što iz stavka (1) i tko od navedenih stručnjaka iz članka 21., a sukladno zakonima o reguliranim profesijama i ciljanom populacijom "djeteta s odstupanjem u razvoju" može raditi. | Nije prihvaćen | Stručnu procjenu obavlja svaki stručnjak iz svog djelokruga rada. |
| 135 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 38. | Vezano uz stručnu potrebu djeteta s odstupanjem u razvoju, razvojnim rizikom ili teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom predlažemo dodati i: procjenu potreba djeteta za intervencijama zdravstvene njege i brige o zdravlju. Predlažemo dopuniti da potrebe procjenjuje medicinska sestra s minimalno završenom prvostupničkkom razinom obrazovanja. Obrazloženje: U stručnu procjenu treba uključiti medicinsku sestru kao stručnog djelatnika kako bi procjena bila cjelovita jer zdravstvena njega i briga o zdravlju ključni su elementi u zbrinjavanju djeteta s poteškoćama u rastu i razvoju. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 136 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 38. | Fonetičari su u našoj Ustanovi ravnopravni stručnjaci u području rehabilitacije slušanja i govora za djecu oštećena sluha. Trebalo bi dodati pod točku 2. Aktivnost provodi i stručni djelatnik iz članka 22. točka 3. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 137 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 38. | Članak 38. stavak 2. potrebno dodati fonetičara na popis stručnog tima kao stručnog radnika iz članka 22. točka 3. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 138 | Jasenka Požega | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 37. | Potrebno je uslugu savjetovanja proširiti ne samo na individualni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelj, već i na grupno savjetovanje, partnersko, obiteljsko, roditeljsko savjetovanje. Također potrebno je proširiti obim trajanja usluga u odnosu na broj susreta (5 susreta nedovoljno), kao i proširiti trajanje jedne usluge kada se radi o grupnom savjetovanju do 120 min, partnerskom, obiteljskom i roditeljskom na 90 min. | Nije prihvaćen | Usluga savjetovanja definirana je Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 139 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 37. | U stavku (3) trebalo bi dodati na kraju formulaciju: "po potrebi u suradnji s vanjskim suradnicima (npr. patronažna sestra) kad to zahtijevaju pridružene zdravstvene teškoće korisnika | Nije prihvaćen | Usluga savjetovanja definirana je Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 140 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 37. | (1)Usluga savjetovanja uključuje: stručnu pomoć korisniku da jasnije sagleda vlastitu životnu situaciju, poticanje na promjenu u skladu s vlastitim mogućnostima i potrebama s ciljem osnaživanja za samostalno rješavanje problema, stvaranja uvjeta za očuvanje i razvoj osobnih mogućnosti te odgovornog odnosa pojedinca prema samom sebi, obitelji i društvu. Predlažemo dopunu članka 37, stavka 1: … pružanje stručne pomoći u percepciji korisnika u odnosu na vlastito zdravlje, okolinu, zdravstvene potrebe, na pravovremeno prepoznavanje bolesti i mogućnosti liječenja. Obrazloženje: Korisnici usluga socijalne skrbi imaju uz prethodno navedene poteškoće i izrazite zdravstvene poteškoće s kojima se ne mogu i ne znaju nositi, zbog toga je potrebno dopuniti popis usluga savjetovanja, te pružatelj usluge savjetovanja treba biti medicinska sestra. Uz dopunu opisa usluga savjetovanja predlažemo u stavci 3 članka 37. dodati točke 11. i 12. (odnosno medicinske sestre). Obrazloženje: Zbog potreba korisnika za zdravstvenom skrbi potrebno upisati radnika iz čl. 21 točke 11. i 12. (odnosno medicinske sestre). | Nije prihvaćen | Usluga savjetovanja definirana je Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 141 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 37. | Za psihosocijalno savjetovanje educirani su socijalni radnici, socijalni pedagozi i psiholozi. Svakako je potrebno predvidjeti i pravno savjetovanje koje je korisnicima često nužno, kao i savjetovanje iz područja edukacijske rehabilitacije za osobe s teškoćama u razvoju ili invaliditetom. | Nije prihvaćen | Socijalne usluge definirane su Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 142 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 36. | U stavku (4) dodati u suradnji s drugim stručnim radnicima | Nije prihvaćen | U članku 36. stavku jedan predviđena je suradnja s drugim stručnjacima. Drugi stručni radnici definirani su člankom 22. ovoga Pravilnika. |
| 143 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 36. | St. 1.: stoji: „….stručnu pomoć i podršku usmjerene na zaštitu sigurnosti korisnika…“. Predlažemo staviti „…usmjerene na zaštitu NAJBOLJEG INTERESA korisnika…“ jer je to širi pojam od sigurnosti korisnika. Uz to, „zaštita najboljeg interesa korisnika“ je u skladu s Zakonom o socijalnoj skrbi - članak 80. koji i definira ovu uslugu. U istom stavku stoji: „…i izradu individualnog plana…“- nije jasno individualnog plana ČEGA? Predlažemo dodati: mjere (i/ili usluge). St. 2.: «….procjenjivanje obuhvaća: prikupljanje, analizu…», predlažemo dodati: SINTEZU I INTERPRETACIJU podataka o…“. St. 3.: stoji: „Planiranje-…izrada individualnog plana….uz suradnju korisnika i NJIHOVIH OBITELJI“ Što ako korisnik nema obitelji ili nemaju kapacitet za suradnju, ovako se to čini kao obveza, a ne može biti. Predlažemo dodati: ako je to moguće ili neku drugu riječ od obitelji. St. 4.: stoji: „ aktivnosti iz stavka 1 provode stručni radnici iz čl. 21 st/TOČKA 1.“ misli li se na stavak 1 ili stavak 2 točku 1 u čl.21.? Ovu aktivnost mogu provoditi samo visoko educirani stručnjaci i to pomagačkih profesija, pa predlažem staviti : IZ ČL 21.-STAVAK 2., točke 1 DO 6. St. 6.: Navedeno, s obzirom na kompetencije, mogu raditi isključivo socijalni pedagog, psiholog, socijalni radnik, rehabilitator, i/ili logoped (ovisno o problematici i obilježjima korisnika). | Djelomično prihvaćen | Uslugu sveobuhvatne procjene i planiranja provode socijalni radnici, a mogu je provoditi i pravnici, psiholozi i socijalni pedagozi, jer su to stručni radnici Zavoda za socijalni rad koji pruža uslugu sveobuhvatne procjene i planiranja. |
| 144 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 36. | normativnom dijelu u kojem se propisuje količina usluge po stručnom radniku (Prilog 1 Katalog socijalnih usluga) navodi se 1 izvršitelj na 80 korisnika i time se podrazumijeva da jedan stručni radnik ima 1600 sati rada godišnje samo za tu uslugu. Uzima se u obzir vrijeme potrebno za pisanje na razini 2 sata po korisniku no ne uzima se u obzir vrijeme za terenski rad u smislu utrošenog vremena za putovanje. | Nije prihvaćen | Člankom 36. stavkom 6. propisano je da se usluga sveobuhvatne procjene i planiranja tijekom jednog mjeseca provodi u trajanju od 10 do 20 sati, što znači da neće svaka usluga trajati maksimalnih 20 sati. |
| 145 | LUCIJA ŠKUGOR | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 35. | Članak 35, točka 1. Prva socijalna usluga - obzirom na djelatnost socijalne skrbi, treba dodati edukacijskog rehabilitatora | Nije prihvaćen | Prvu socijalnu uslugu pružaju isključivo stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad. |
| 146 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 35. | Obzirom na populaciju korisnika kojima je namijenjena ova usluga (a podrazumijeva i osobe s invaliditetom i njihove obitelji) u stavku (3) potrebno je dodati edukacijskog rehabilitatora. | Nije prihvaćen | Prvu socijalnu uslugu pružaju isključivo stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad. |
| 147 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 35. | Članak 35, točka 1. Prva socijalna usluga - obzirom na djelatnost socijalne skrbi, treba dodati edukacijskog rehabilitatora | Nije prihvaćen | Prvu socijalnu uslugu pružaju isključivo stručni radnici Hrvatskog zavoda za socijalni rad. |
| 148 | Jasenka Požega | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Potrebno je pojasniti pojam mjerila za pružanje socijalnih usluga te isto povezati s nomenklaturom svake pojedine socijalne usluge. Pojedine usluge navedene u Pavilniku pojašnjavaju pojam neke socijalne usluge, no ne i sve aktivnosti koja ona obuhvaća, temeljem čega bi se u konačnici dobilo i vremensko trajanje usluga. Tako primjerica usluga savjetovanja ili obiteljske medijacije zahtjeva pripremu, vođenje evidencije i dokumentacije, kontakte s korisnikom, pisanje izvješća i sl. Kod određivanja trajanja usluga nisu uključene sve potrebne aktivnosti za provođenje određenih usluga. | Primljeno na znanje | U poglavlju 5. Mjerila za pružanje socijalnih usluga definirano je jedinično trajanje usluge koja se neposredno pruža korisniku, a normativ broja pruženih usluga u odnosu na broj izvršitelja definiran je u Katalogu socijalnih usluga. |
| 149 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 5. MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | U normativnom dijelu u kojem se propisuje količina usluge po stručnom radniku (Prilog 1 Katalog socijalnih usluga) navodi se 1 izvršitelj za 1840 usluga godišnje i time se podrazumijeva da jedan osoba radi samo tu uslugu u trajanju od jednog sata cijele godine. Ne uzima se u obzir vrijeme potrebno za dokumentaciju, čak ni dodatno vrijeme ako je potreban drugi susret što je predviđeno pravilnikom. Predviđen broj usluga po izvršitelju čak je i veći od radnog vremena na godišnjoj razini ukoliko stručni radnik ima 30 dana godišnjeg odmora, a nije uračunato ni vrijeme koje je predviđeno za dnevni odmor. | Primljeno na znanje | Jedan izvršitelj na 1840 usluga godišnje odnosi se na prvu socijalnu uslugu čije je jedinično trajanje do 60 minuta po usluzi, što znači da može trajati i znatno kraće, ali ne više od 60 minuta. |
| 150 | Mirela Stanić-Popović | 4.OPSEG I NAČIN PRUŽANJA USLUGA, Članak 34. | Dodati definiciju opsega pružene usluge roditeljima teško oboljele djece | Nije prihvaćen | Opseg pružene usluge vezan je za opseg pružene usluge za dijete s teškoćama u razvoju |
| 151 | Silvija Kancijan | 4.OPSEG I NAČIN PRUŽANJA USLUGA, Članak 34. | U dijelu kojim je definiran opseg i način pružanja usluge, smatramo da je ranijim pravilnikom to bilo jasnije definirano. Predlažemo da se uz osnovni opseg aktivnosti definiraju i dodaju specifične dodatne aktivnosti ovisno o vrsti usluge npr. logopedska terapija, psihološka podrška i dr. te jasno odredi njihovo trajanje. Primjer ranije je logoterapija trajala 30 min. znači li sada da je ta jedinica sada 60 min npr. u psihosocijalnoj podršci te logoterapija više ne traje 30 min već 60. Isto tako predlažemo da se kao i u ranijem pravilniku utvrdi broj sati neposrednog rada s korisnikom ( 32,5 ili 22,5 ) te jasno definiraju ostali poslovi što znatno olakšava organizaciju rada . | Nije prihvaćen | Namjera donositelja ovoga Propisa bilo je pojednostaviti mjerila za pružanje socijalnih usluga kako bi sami pružatelji socijalnih usluga prema potrebama korisnika imali mogućnost organizirati rad i pružati usluge. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 152 | GRAD ZAGREB | 4.OPSEG I NAČIN PRUŽANJA USLUGA, Članak 34. | predlaže se točke 5. i 6. konkretizirati – navesti stupanj usluge, pojasniti za koje korisnike i u kojem obimu se usluga pruža na način: – čišćenje i održavanje prostora i opreme jednom tjedno, pranje i glačanje posteljnog rublja jednom u dva tjedna, pranje i glačanje osobnog rublja jednom tjedno, za korisnike prvog stupnja usluge – čišćenje i održavanje prostora jednom tjedno, pranje i glačanje posteljnog rublja jednom tjedno, pranje osobnog rublja jednom tjedno, za korisnike drugog stupnja usluge – čišćenje i održavanje prostora svakodnevno, pranje i glačanje osobnog i posteljnog rublja prema potrebi i do nekoliko puta tjedno, za korisnike trećeg i četvrtog stupnja usluge | Nije prihvaćen | Namjera donositelja ovoga Propisa bilo je pojednostaviti mjerila za pružanje socijalnih usluga kako bi sami pružatelji socijalnih usluga prema potrebama korisnika imali mogućnost organizirati rad i pružati usluge. |
| 153 | Udruga za promicanje inkluzije | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 4.OPSEG I NAČIN PRUŽANJA USLUGA | U potpunosti se slažemo te smatramo kako je nužno uvesti sustav praćenja kvalitete usluge koji se temelji na iskodima za korisnike usluge. Procjenu kvalitete usluge bi trebalo provoditi neovisno tijelo. | Nije prihvaćen | Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da se ovim pravilnikom uređuju mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluga. |
| 154 | hrvatska udruga socijalnih radnika | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 4.OPSEG I NAČIN PRUŽANJA USLUGA | U definiranju socijalnih usluga propuštena je obaveza pružatelja na praćenje i procjenu učinaka socijalnih usluga. Sustav socijalne skrbi usmjeren je na praćenje opsega usluga, obuhvata korisnika i iskazivanje podataka o izvršiteljima, ali podaci o učincima socijalnih usluga nisu dostupni niti se mogu dobiti uvidom u statistička izvješća ministarstva, a i sami pružatelji socijalnih usluga ne mogu o tome dati relevantne informacije. Ovim Pravilnikom treba učiniti zaokret i obvezati pružatelje usluge da evaluiraju njihove učinke. Time bi se u određenoj mjeri dugoročno mogla poboljšati precepcija djelatnosti socijalne skrbi u našem društvu. | Nije prihvaćen | Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je da se ovim pravilnikom uređuju mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika, sadržaj, opseg i način pružanja usluga, a evaluacija učinaka socijalnih usluga nije predmet ovoga Pravilnika. |
| 155 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 32. | (2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka pod uvjetom iz stavka 2. ovoga članka može pružati radnik iz članka 23. točke 18. - Postavlja se pitanje kompetencija portira za prihvat korisnika? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 156 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 32. | Članak 32. potrebno je dopuniti na način da se omogući zapošljavanje portira i u domovima za strije i nemoćne osobe i njihov rad u smjenama. Praksa pokazuje da se u ustanovama u kojima je smješten veliki broj korisnika starije životne dobi, kronično bolesnih i ovisnih o tuđoj pomoći i njezi , te osoba s problemima demencije nameće potreba određene kontrole i nadzora kretanja korisnika i posjetitelja što nije moguće osigurati od strane stručnih radnika, osobito u popodnevnoj i noćnoj smjeni kada je smanjen broj radnika u njezi. Ulasci Hitne medicinske službe, javnih bilježnika, odvjetnika i drugih posjetitelja mogu biti rizik za sigurnost korisnika jer medicinske sestre na stacionaru ne mogu istovremeno obavljati i ove poslove. Također je u ovim ustanovama važno zapošljavanjem portira prevenirati moguće rizike za sigurnost korisnika, ali i objekta . | Nije prihvaćen | U članku 23. točki 24. predviđeno je zapošljavanje ostalih radnika s minimalno završenim osnovnoškolskim obrazovanjem koji obavljaju druge pomoćno-tehničke poslove |
| 157 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 31. | Obzirom da većina ustanova pruža uslugu prijevoza, a novim zakonom o socijalnoj skrbi usluga psihosocijalne podrške može trajati najduže do godinu dana, povećava se broj zahtjeva i korisnika usluge boravka koji traže aktivnost prijevoza. S obzirom da ustanove ne mogu zadovoljiti sve zahtjeve nužno je nadopuniti čl. 31 kako je u prijašnjem pravilniku bilo navedeno te da glasi: Ako pružatelj usluge u okviru usluge korisniku osigurava aktivnosti prijevoza, te poslove može pružati radnik iz članka 23 točke 14., sukladno mogućnostima ustanove. | Nije prihvaćen | Osiguravanje prijevoza regulirano je člankom 18. Pravilnika. |
| 158 | Sonja Juričić Cvitan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 28. | S obzirom na to da se radi o operativnim/pomoćnim poslovima/poslovima podrške, a ne stručnim poslovima, te izvršitelji na ovim poslovima ne rade izravno s korisnicima, ovim Pravilnikm se ne bi trebalo regulirati koji radnici i s kojim uvjetima obavljaju vođenje financijsko-računovodstvenih poslova, pogotovo jer se navode dva izvršitelja, što za neke pružatelje socijalnih usluga zbog manjeg opseg poslova nije potrebno, pa čak niti jedan izvršitelj. Dovoljno je utrditi da se ti poslovi obavljaju u skladu sa zakonom/ima iz st. 1. Predlaže se stoga brisati stavak 2. i 3. Osim toga, u stavku 2. je lapsus jer se poziva na uvjet iz stavka 2. Donositelj propisa vjerojatno misli na uvjeti iz stavka 1. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 159 | ANTONIJA BARIŠIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Članak 26. Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. | Nije prihvaćen | Prehrana učenika regulirana je propisima iz područja odgoja i obrazovanja |
| 160 | DORIA DUSPARA | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. | Nije prihvaćen | Prehrana učenika regulirana je propisima iz područja odgoja i obrazovanja |
| 161 | LUCIJA ŠKUGOR | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. | Nije prihvaćen | Prehrana učenika regulirana je propisima iz područja odgoja i obrazovanja |
| 162 | Mirela Stanić-Popović | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Udruge koje osiguravaju kratkoročni i dugoročni smještaj roditeljima djece koja se liječe ne mogu se obvezati da će osiguravati primjerenu prehranu korisnicima, jer se ona financira iključivo iz donacija, a ne sustavno i kontinuirano. Ista je stvar s najmom, režijama i održavanjem roditeljskih stanova za što nam je prioritet osigurati donacije jer je to veliko olakšanje za roditelje bolesne djece čija su primanja smanjena. Hranu osiguramo kad god je moguće, ali to zaista nije redovna niti primjerena prehrana. | Primljeno na znanje | Pružatelji socijalnih usluga dužni su osigurati sve uvjete sukladno pravilniku. |
| 163 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. | Nije prihvaćen | Prehrana učenika regulirana je propisima iz područja odgoja i obrazovanja |
| 164 | Nada Vulinović-Zlatan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. | Nije prihvaćen | Prehrana učenika regulirana je propisima iz područja odgoja i obrazovanja |
| 165 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | (3) U okviru usluga smještaja i organiziranog stanovanja za odrasle osobe i starije osobe osigurava se tri obroka dnevno (doručak, ručak, večera). - Sukladno Hrvatskim smjernicama za prehranu osoba starije dobi preporučeno je uvesti najmanje tri međuobroka zbog nemogućnosti starijih osoba da unesu dovoljne količine energije osnovnim obrocima. (5) U okviru usluge cjelodnevnog boravka za djecu i mlađe punoljetne osobe osigurava se tri obroka dnevno (doručak, ručak, užina) - Međuobroci su nužni i trebalo bi ih osigurati u okviru cjelodnevnog boravka pogotovo djece (7) U okviru usluge poludnevnog boravka osigurava se jedan obrok dnevno (doručak ili ručak ili užina) - Pri poludnevnom boravku koji traje 6 sati jedan obrok je premalo | Nije prihvaćen | Pravilnikom je uređen minimalni broj obroka, ukoliko pružatelj usluge ili njegov osnivač prepoznaje potrebu povećanja broja obroka, nema zapreke da uvede isto. |
| 166 | IVANA VRLJAC | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. | Nije prihvaćen | Prehrana učenika regulirana je propisima iz područja odgoja i obrazovanja |
| 167 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 26. | Članak 26.st.4 . predlažemo da se u okviru usluge smještaja u prenoćištu korisnicima osiguraju i večera i doručak. | Nije prihvaćen | U prihvatilištu, u kojem prihvat korisnika traje 24 sata, osiguravaju se dva obroka, pa se za razliku od toga u prenoćištu osigurava jedan obrok, jer se prihvat korisnika osigurava isključivo tijekom noći |
| 168 | LUCIJA ŠKUGOR | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Članak 23. Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 169 | ANTONIJA BARIŠIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Članak 23. Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 170 | DORIA DUSPARA | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 171 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 172 | Nada Vulinović-Zlatan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 173 | ŽELJKA JAGETIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Primjedba na članak 23. točka 3. u kojoj su fizioterapeutski tehničari razvrstani u kategoriju ostalih radnika za razliku od medicinskih sestra sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za med. sestru / tehničara u stručne radnike. Za nas su fizioterapeutski tehničari stručni radnici, koji također imaju srednjoškolsko obrazovanje, polažu stručne ispite i trebaju odobrenje nadležne komore, kao i medicinske sestre. Stoga predlažemo da ih se razvrsta u stručne radnike kao u članku 21. Pravilnika. | Nije prihvaćen | Stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi propisani su Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 174 | IVANA VRLJAC | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 175 | Silvija Kancijan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Predlažem da u čl.23 t.16. da se doda i/ili radnik sa završenim obrazovanjem za pomoćnog kuhara. Na taj način pokazujemo da nismo socijalno isključivi te da možemo uposliti radnike koji su se kod nas školovali i osposobili za rad u pomoćnom zanimanju. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 176 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Predlažemo uvrstiti gerontonjegovateljice Obrazloženje: U prijedlog Pravilnika uvrštene su njegovateljice, te se predlaže uvrstiti i gerontonjegovateljice radnike sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za njegu starijih osoba. Prijedlog programa za izobrazbu gerontonjegovatelja prihvaćen je od strane Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih i Ministarstva znanosti i obrazovanja. Tijekom edukacije polaznici stječu širi raspon znanja i vještina u odnosu na njegovatelje i specifično su educirane za skrb za starije osobe. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 177 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Uz točke 11. (gerontodomaćica) i 12. (asistent) važno je dodati uvjet dopunske edukacije kad su u pitanju specifične skupine (osobe različitih vrsta i stupnjeva invaliditeta) i zahtijevaju individualizirani pristup. Minimalna razina srednjoškolskog obrazovanja. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 178 | Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Smatramo da je potrebno u popis radnika uvrstiti, uz asistenta u organiziranom stanovanju, i višeg asistenta u organiziranom stanovanju sa sljedećim uvjetima: SSS, tečaj za njegovatelja i završeno osposobljavanje za asistenta u organiziranom stanovanju za osobe s intelektualnim teškoćama. U slučaju da je SSS medicinskog smjera, tečaj za njegovatelja nije nužan uvjet. Isključivanjem višeg asistenta dovodi se u pitanje kvaliteta usluge organiziranog stanovanja za osobe s intelektualnim teškoćama, budući da viši asistent, osim što radi sve poslove asistenta, obavlja i ostale poslove veće složenosti: briga o zdravstevnoj skrbi, medicisnkoj terapiji i podizanju lijekova, uputnica i dogovoru termina za liječničke preglede; vodi brigu o tehničkim uvjetima stanovanja; odgovoran je za budžet zajednice i namjensko trošenje sredstava; vodi brigu o cjelokupnoj službenoj i osobnoj dokumentaciji u stambenoj zajednici; supervizira rad asistenata (prati provođenje aktivne podrške i primjenu osobno usmjerenog pristupa). Iz navedenog je vidljivo da zbog složenosti poslova koje obavalja viši asistent u odnosu na asistenta je nužno da viši asistent ima SSS. CPUZ Ozalj u pružanju usluge organiziranog stanovanja ima sedmogodišnje iskustvo. Trenutno pruža uslugu organiziranog stanovanja za 85 korisnika u 21 stambenoj jedinici. Uslugu pruža 15 viših asistenata i 44 asistenta u organiziranom stanovanju. Smatramo da je takva struktura podrše, koja uključuje višeg asistenta, kvalitetna i primjerena, posebno kod pružanja organiziranog stanovanja uz sveobuhvatnu podršku. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 179 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | 10.njegovatelj – radnik sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za njegu - Temeljem odluke Ministarstva znanosti obrazovanja i športa o donošenju Nastavnog plana i programa za stjecanje kvalifikacije njegovatelj/njegovateljica starih i nemoćnih osoba- TES od školske godine 2009/2010 primjenjuje se program za učenike s teškoćama u razvoju. Navedeno zanimanje nije nigdje sistematizirano te bi svakako trebalo lobirati da se isto sistematizira, posebice i zbog nedostatka njegovatelja na tržištu rada. Radi se o završenoj srednjoj školi za stjecanje navedenog zanimanja – u praksi to znači da imaju SSS a nemaju položen tečaj te ih domovi za starije osobe ne zapošljavaju jer nisu sistematizirani. Ujedno bi se njihovim zapošljavanjem ispunjavala obveza kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom 12.asistent u organiziranom stanovanju – radnik s minimalno završenim osnovnoškolskim obrazovanjem i izobrazbom za njegu ili izobrazbom za asistenta - Viši asistent u organiziranom stanovanju za koji je bilo određeno srednjoškolsko obrazovanje i tečaj za njegu ili osposobljavanje za poslove asistenta u organiziranom stanovanju je sada ovim novim Pravilnikom izostavljen? Zašto nije i viši asistent već samo asistent? •za stručne radnike i strukovna obrazovanja potrebno je navesti da je potrebno odobrenje za rad nadležnih komora (npr. za fizioterapeutskog tehničara nije navedeno) | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 180 | Blaženka Filić Vulin, voditeljica DJ organizirano stanovanje Centra za rehabilitaciju Zagreb | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Kao dugogodišnji pružatelj izvaninstitucijske usluge organiziranog stanovanja za odrasle osobe s intelektualnim teškoćama, Centar za rehabilitaciju Zagreb ulaže prigovor na tekst Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga kako slijedi u nastavku. Naime, u članku 23. Pravilnika o mjerilima za pružanje socijalnih usluga koji se odnosi na „Ostale radnike“ isključen je viši asistent koji pored asistenta unutar usluge organiziranog stanovanja ima vrlo važnu ulogu. Viši asistent radi sve poslove asistenta što uključuje: pruža podršku osobama s intelektualnim teškoćama u svakodnevnim aktivnostima u stanu i u zajednici s ciljem ostvarenja ciljeva osobno-usmjerenog plana po principima aktivne podrške, pruža podršku u razvijanju i održavanju krugova podrške, osobnom razvoju, razvijanju praktičnih vještina, zadržavanju radnih aktivnosti, u provođenju osobne higijene i zdravstvene skrbi, u svrsishodnom provođenju aktivnosti slobodnog vremena, a u skladu s potrebnom/dogovorenom podrškom. Uz sve navedeno pruža podršku prilikom odlazaka na određene aktivnosti, brine o osobnim dokumentima korisnika, zajedno s korisnikom uređuje životni prostor stambene zajednice te nabavlja materijal i opremu za svakodnevni život korisnika u zajednici. Nadalje, kroz dnevnik rada vodi evidenciju o svim događanjima unutar stambene zajednice te vodi evidenciju prehrane korisnika. U svom radu surađuje sa zastupnikom i drugim stručnjacima u timu podrške korisniku, obvezno se osposobljava i stručno usavršava kako bi unaprijedio kvalitetu svog rada i u konačnici i kvalitetu usluge koju pruža. U svom radu i asistent i viši asistent odgovaraju voditelju službe. Asistent izvještaj o radu podnosi višem asistentu dok viši asistent svoj izvještaj o radu podnosi voditelju službe. Pored navedenih sličnosti uloga višeg asistenta je vrlo specifična i razlikuje se od uloge asistenta u sljedećem: vodi računa o zdravstvenoj skrbi (naručivanje na specijalističke i druge preglede), vodi brigu o medicinskoj terapiji, podizanju uputnica, organizira i osigurava pratnju pri odlasku liječniku, komunicira s liječnikom, vodi računa o inventaru zajednice, vodi računa o tehničkim uvjetima stanovanja (popravci kvarova, održavanje kućanskih aparata i samog stana), komunicira s najmodavcem, odgovaran je za budžet zajednice i namjensko trošenje sredstava, vodi evidenciju o svim pripadajućim dokumentima važnih za život korisnika u zajednici (medicinska dokumentacija i osobni dokumenti), supervizira rad asistenata (dosljedno provođenje aktivne podrške i primjena osobno-usmjerenog pristupa) te obavještava zastupnika i voditelja o potrebama dodatne edukacije/stručnog usavršavanja svih asistenata u pojedinoj stambenoj zajednici (tematski). Jedna od najznačajnijih uloga višeg asistenta u odnosu na asistenta je središnja uloga unutar stambene zajednice u odnosu na protok informacija između asistenata u stambenoj zajednici prema zastupniku i voditelju službe. Viši asistent mora biti osoba koja može u relativno kratkom vremenskom roku odrediti prioritete, sumirati informacije te izdvojiti one bitne, pronaći odgovarajuće komunikacijske kanale i proslijediti bitnu informaciju zastupniku/voditelju službe. Iz svega navedenog vidljivo je da postoje očite razlike u složenosti poslova između asistenta i višeg asistenta što se očituje i u propisanim uvjetima koje mora ispunjavati asistent (NKV/NSS/KV/SSS i tečaj za njegovatelja ili završeno osposobljavanje za asistenta u organiziranom stanovanju za osobe s intelektualnim teškoćama) odnosno viši asistent (SSS i tečaj za njegovatelja ili završeno osposobljavanje za asistenta u organiziranom stanovanju za osobe s intelektualnim teškoćama). Ukidanjem ovog radnog mjesta rad s osobama s intelektualnim teškoćama se banalizira u odnosu na opću populaciju, te nije jasno tko je tijekom 24 sata odgovaran za sve radne procese budući da ne postoji poslovni hijerarhijski ustroj unutar stambene zajednice. Uloga zastupnika odnosi se prvenstveno na zastupanje interesa korisnika dok sve gore navedeno kao spona između zastupnika, asistenta i korisnika jest upravo viši asistent. Centar za rehabilitaciju Zagreb ima desetogodišnje iskustvo u pružanju usluge organiziranog stanovanja te u ovom trenutku pruža uslugu za 110 korisnika u 26 stambenih zajednica s 23 viša asistenta. Sukladno iskustvima Centra za rehabilitaciju Zagreb poslovna hijerarhijska struktura koja uključuje ulogu višeg asistenta je učinkovita i djelotvorna, osobito kada se radi o izvaninstitucijskoj usluzi koja se osigurava tijekom 24 sata . Uloga višeg asistenta specifična je i drukčija u odnosu na ulogu asistenta i zastupnika te će eliminacija višeg asistenta posljedično rezultirati smanjenom kvalitetom usluge organiziranog stanovanja na uštrb korisnika kao i smanjenjem radnog zadovoljstva osoblja koje pruža podršku. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 181 | Goran Sajić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Smatram nužnim da se Pravilnikom pod ostalim radnicima napokon uvrsti i radno mjesto tajnika. Naime, u centrima za odgoj i obrazovanje (domovima socijalne skrbi) koji uz socijalne usluge obavljaju i poslove iz područja odgoja i obrazovanja, postoje sistematizirana radna mjesta tajnika sukladno Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. U praksi zaposleni na radnim mjestima tajnika izvršavaju sve normativno-pravne, kadrovske i dijelom administrativne poslove za centre/domove u cjelini, te u svom djelokrugu rada naravno da nisu ograničeni samo za poslove vezane uz djelatnost odgoja i obrazovanja. Nažalost, iz ne znam kojeg razloga ovaj Pravilnik kao i prethodni ponovno kod ostalih radnika nigdje ne navodi npr. radno mjesto tajnik u domu socijalne skrbi. Na taj način može se pretpostaviti da tu vrstu poslova obavlja voditelj računovodstva, fin.-računovodstveni referent, netko treći ili da se možda niti ne izvršavaju. Dakle, iako tajnici izvršavaju poslove koji su važni za funkcioniranje centara/domova u cjelini i nadalje se neopravdano ne navode pod ostalim radnicima u ustanovi. Istodobno, sukladno Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama trenutno ostvaruju koeficijent tajnika ustanove, koji je posljednje dvije i pol godine manji od koeficijenta tajnika školske ustanove, a radi se o istovrsnoj vrsti posla u javnoj službi pa je time povrijeđeno i načelo jednake place za jednaki rad. Zaključak: - u članku 23. Pravilnika pod ostalim radnicima navesti: tajnik ustanove i odgovarajuću stručnu spremu, - nadolazećim izmjenama i dopunama Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama, napokon izjednačiti koeficijent tajnika u sustavu socijalne skbri s koeficijentom tajnika u sustavu znanosti i obrazovanja. | Nije prihvaćen | Poslovi tajnika škole regulirani su propisima iz područja odgoja i obrazovanja. Određivanje koeficijenta složenosti poslova nije predmet ovoga pravilnika. |
| 182 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Predlažemo da se u okviru Usluge psihosocijalne podrške ( Psihosocijalna podrška obitelji ) pobliže odrede aktivnosti/poslovi Obiteljskog suradnika te da se standardizira dodatna edukacija koju treba imati obiteljski suradnik. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 183 | Dom za odrasle osobe Turnić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Mišljenja smo da je nužno uvrstiti mjesto višeg asistenta u organziranom stanovanju. Prvo, jer postoji značajna razlika u opisu poslova (opisi u nastavku). Drugo, već postoje zaposleni radnici na mjestima asistenata i viših asistenata te se njima plaće isplaćuju te su zaposleni na temelju stručne spreme (oš i tečaj za njegu, ili srednja škola i tečaj). U praksi će ukidanje mjesta višeg asistenta izazvati velike probleme, naročito ako to znači i mijenjanje koeficijenta? Također, mišljenja smo da za kategoriju osoba s mentalnim teškoćama treba uzeti u obzir da su korisnici često osobe višeg stupnja obrazovanja od asistenata i često intelektualno jake osobe pa je u praksi izuzetno teško naći radnika s osnovnom školom i tečajem za njegu koji na odgovarajući način pruža podršku korisnicima u organiziranom stanovanju. Opisi poslova: ASISTENT U ORGANIZIRANOM STANOVANJU • Poučavanje vještinama svakodnevnog života (kupovina, kuhanje, strojno i ručno pranje rublja, rukovanje kućanskim aparatima, čišćenje i održavanje stambenog prostora, pospremanje ormara itd.) • Pomoć i poticanje na samostalno obavljanje aktivnosti svakodnevnog života (briga o osobnom izgledu i urednosti, osobna higijena, higijena usne šupljine, kupanje/tuširanje, briga o osobnim pomagalima, odijevanje, hranjenje, medicinska rutina) • Razvijanje vještina za organiziranje osobnih stvari (slaganje odjeće, toaletnog pribora, obiteljskih uspomena i sl.) • Podsjećanje korisnika i briga da se uključe u aktivnosti svakodnevnog rada, da se dogovorene aktivnosti obave, da korisnik na vrijeme započne ili na vrijeme krene van radi određene aktivnosti • Briga da svaki korisnik konzumira dovoljno tekućine i hrane • Nadzor nad redovitim uzimanjem te pomoć kod uzimanja lijekova • Razvoj i održavanje zdravih navika te prevencije bolesti tjelesnom aktivnošću i prehranom • Praćenje općeg stanja korisnika te izvještavanje glavne sestre o svim promjenama • Nadzor nad pušenjem (zabranjeno u prostorijama, dopušteno na otvorenome – balkon, dvorište) VIŠI ASISTENT U ORGANIZIRANOM STANOVANJU • Potiče i pomaže korisnicima u instrumentalnim aktivnostima svakodnevnog života i treningu životnih vještina: održavanju socijalnih kontakata, organizaciji slobodnog vremena, raspolaganju novcem. • Pomoć i poticanje korisnika na samostalno obavljanje složenijih aktivnosti svakodnevnog života: održavanje zdravlja, socijalizacija, komunikacija, kretanje u zajednici itd. • Radi na usvajanju spoznaja o važnosti održavanja zdravlja i načelima zdrave prehrane • Radi na usvajanju znanja o osobnom zdravstvenom stanju i ponašanje u skladu s njim • Održava kod korisnika spoznaju o vrijednosti novca o konkretnoj situaciji kod kupovine • Pružanje usmjerene podrške i pomoći u cilju postizanje višeg stupnja psihosocijalne rehabilitacije • Sudjeluje u izradi, provođenju i evaluaciji osobno usmjerenog plana • • Obavlja noćna dežurstva u pripremnoj kući, te obilazi druge zajednice (da provjeri da li se noću puši u zatvorenom prostoru, je li netko u neprijavljenom noćnom izlasku, kakvo je zdravstveno stanje korisnika koji su po danu bili lošije isl.) | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 184 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Iz popisa radnika izostavljeno je mjesto viši asistent u organiziranom stanovanju. Smatramo da se radno mjesto viši asistent u organiziranom stanovanju razlikuje od poslova asistenta u organiziranom stanovanju. Dostavljamo dio aktivnosti koje treba obavljati jedna osoba, a koje su i predviđene po našem pravilniku o sistematizaciji radnih mjesta: • odgovara za budžet zajednice i namjensko trošenje sredstava te o istom podnosi izvješće računovodstvenoj službi Centra; • brine o tehničkim uvjetima stanovanja (popravci u stanu, kvarovi kućanskih aparata.. ) • prati rad asistenata (dosljedno provođnje aktivne podrške i primjenu osobno usmjerenog pristupa); • vodi dnevnik rada i izrađuje mjesečnu evaluaciju rada s korisnicima • vodi evidenciju o životu stambene zajednice te brine o dokumentima korisnika • surađuje sa zastupnikom i drugim stručnjacima u timu podrške korisniku; • brine o osobnim dokumentima korisnika; • zajedno s korisnikom uređuje životni prostor stambene zajednice u skladu s potrebama korisnika; • zajedno s korisnikom nabavlja materijal, namirnice i opremu za svakodnevni život korisnika u zajednici; • brine o inventaru stana; • obavlja i ostale poslove po nalogu voditelja i ravnatelja u opravdanim izvanrednim okolnostima Prema dosadašnjoj organizaciji rada pokazalo se ispravnim i potrebnim da jedna osoba uz predviđene poslove asistenta bude zadužena za gore navedene poslove. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 185 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 23. | Komentar na članak 23. (43. i 45.) U ovom prijedlogu nisu prepoznate aktivnosti niti radna mjesta u Odjelu za izdavačku djelatnost na brajici i uvećanom tisku. Digitalni i tiskani sadržaji u pristupačnom (prilagođenom) formatu važan su dio odgoja, obrazovanja i rehabilitacije korisnika s oštećenjem vida. Izrađuje ih tim stručnjaka sa specifičnim znanjima i vještinama. Nove i raznolikije potrebe korisnika (bilo u pismu ili tehnologiji) ujedno diktiraju kompetencije radnika Odjela koje podrazumijevaju i viši stupanj naobrazbe. Predlažemo da se u Pravilnik uvrste sljedeća radna mjesta: Korektor za brajicu/ suradnik za digitalnu pristupačnost - radnik sa minimalno završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem. U pravilu je slijepa osoba kojoj je brajica primarno pismo, a asistivne tehnologije temeljni način korištenja računalne tehnologije te su ujedno najbolji mentori svojim kolegama. Radnik provodi prilagodbu sadržaja za osobe s oštećenjem vida, kontrolira njihovu pristupačnost, prati i izvještava o svim promjenama iz područja asistivnih tehnologija i standarda vezenih uz brajevo pismo, radi na unapređenju obrazovanja i rehabilitacije te položaja osoba s oštećenjem vida s ciljem veće socijalne uključenosti, aktivno sudjeluje u radu brojnih skupina, tijela i institucija. Brajografičar, Birografičar/ Digitalni dizajner - radnik sa minimalno završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem Radnik obavlja pretvorbu digitalnih dokumenata u oblik prikladan asistivnim tehnologijama, izrađuje digitalni tisak u skladu s brajičnim standardom, kreira pristupačan dizajn (prilagođava i opisuje slikovne prikaze i grafičke elemente), zajedno sa ostatkom tima radi plan izrade crteža za taktilnu percepciju, daje smjernice grafičkom dizajneru. Radnik za izradu reljefnih crteža /Grafički dizajner - radnik sa minimalno završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem Radnik grafički priprema i oblikuje materijale prema individualnim potrebama korisnika - obavlja digitalnu pripremu, izrađuje i umnaža taktilne prikaze, programski razvija alate za crtanje i obradu teksta te po potrebi savjetuje stručne radnike ustanove. Referent za pripremu i distribuciju radnik sa završenim četverogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem Radnik digitalizira tiskane sadržaje, radi na poslovima tehničke pripreme, ispisne prilagodbe i distribucije prilagođenih sadržaja. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je u članku 23. točki 24. predviđena mogućnost obavljanja drugih pomoćno tehničkih poslova s minimalno završenim osnovnoškolskim obrazovanjem (ili višim stupnjem obrazovanja), što pružatelj usluge mora sistematizirati unutarnjim aktom kojim se uređuje sistematizacija radnih mjesta. |
| 186 | ANTONIJA BARIŠIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Članak 22. U čl. 22. st. 1. potrebno je dodati stručnjake iz čl. 21. točke 5.6. jer se određene ustanove bave isključivo radom s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima bi stručni savjetnik trebao biti edukacijski rehabilitator kao primarni stručnjak koji se školovao za rad s ovom populacijom. Isto vrijedi i za logopede u ustanovama koje se bave komunikacijskim i jezično govornim teškoćama | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 187 | DORIA DUSPARA | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U čl. 22. st. 1. potrebno je dodati stručnjake iz čl. 21. točke 5.6. jer se određene ustanove bave isključivo radom s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima bi stručni savjetnik trebao biti edukacijski rehabilitator kao primarni stručnjak koji se školovao za rad s ovom populacijom. Isto vrijedi i za logopede u ustanovama koje se bave komunikacijskim i jezično govornim teškoćama. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 188 | Sonja Juričić Cvitan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U članku 22. stavku 1. točki 4. nije jasno iz kojeg razloga se dopušta studij kojim je stečena "viša" stručne sprema u skladu s ranijim propisima, a ne i "visoka". Ispada da to može biti bilo koji studij više stručna sprema, pa zašto onda ne i visoke. Ako to nije bila namjera, već je bila namjera samo odgovarajući studiji, onda se to predlaže jasno navesti "studij kojim je stečena viša stručna sprema iz navedenih područja u skladu s ranijim propisima", kako se ne bi dogodila različita tumačenja u praksi. Nadalje odredba točke 8. je potpuno nejasna i podložna različitim tumačenjima, jer nije jasno trebaju li radnici iz točke 1. – 6., 8.-10. isto tako imati dodatnu izobrazbu iz znakovnog jezika ili to treba samo radnik iz točke 7. S tim u vezi predlaže se riječi: "znakovni jezik" izmijeniti u riječi "hrvatski znakovni jezik", u skladu sa Zakonom o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba. Također, s tim u vezi predlaže na kraju teksta brisati točki i dodati riječi „ ili stručni radnik koji ima dodatnu izobrazbu iz hrvatskog znakovnog jezika i iskustvo u korištenju hrvatskog znakovnog jezika i prenošenju znanja hrvatskog znakovnog jezika drugim osobama.“ Obrazloženje: Ovom odredbom se ograničava određenom krugu osoba pristup tržištu rada, odnosno ograničava se pristup osobi koja ima razvijene vještine, znanja i sposobnosti stečene na temelju iskustva u korištenju hrvatskog znakovnog jezika, a ne samo dodatnu izobrazbu, te iskustvo u prenošenju znanja hrvatskog znakovnog jezika, ali nažalost nema završen neki od navedenih studija. Što to socijalnog radnika ili pravnika, s prvim stupnjem znakovnog jezika (npr. 6 mjeseci tečaja) više kvalificira da bude instruktor znakovnog jezika, za razliku od nekih iskusnih, stručnih korisnika HZJ-a, koji su učili HZJ više godina, koriste HZJ i bave se prevođenjem HZJ-a (kao komunikacijski posrednici osobama s oštećenjem sluha i sl.) te imaju i iskustvo o prenošenju znanja (instruktori na tečajevima HZJ-a u udrugama i sl.), ali nisu završili neke od ovih studija koji nemaju veze ni sa znakovnim jezikom niti s poučavanjem (Pravni fakultet). Slijedom navedenog, radi jednakog pristupa i položaja na tržištu rada svim stručnim osobama, te omogućavanja stručnog i kvalitetnog prenošenja znanja hrvatskog znakovnog jezika korisnicima predlažu se navedene izmjene i dopuna. | Djelomično prihvaćen | Dodatna izobrazba i hrvatskog znakovnog jezika odnosi se na sve navedene stručne radnike iz članka 22. točke 8., a za stečene kompetencije moraju posjedovati odgovarajući certifikat ili potvrdu. |
| 189 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U čl. 22. st. 1. potrebno je dodati stručnjake iz čl. 21. točke 5.6. jer se određene ustanove bave isključivo radom s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima bi stručni savjetnik trebao biti edukacijski rehabilitator kao primarni stručnjak koji se školovao za rad s ovom populacijom. Isto vrijedi i za logopede u ustanovama koje se bave komunikacijskim i jezično govornim teškoćama. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 190 | Nada Vulinović-Zlatan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U čl. 22. st. 1. potrebno je dodati stručnjake iz čl. 21. točke 5.6. jer se određene ustanove bave isključivo radom s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima bi stručni savjetnik trebao biti edukacijski rehabilitator kao primarni stručnjak koji se školovao za rad s ovom populacijom. Isto vrijedi i za logopede u ustanovama koje se bave komunikacijskim i jezično govornim teškoćama. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 191 | IVANA VRLJAC | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U čl. 22. st. 1. potrebno je dodati stručnjake iz čl. 21. točke 5.6. jer se određene ustanove bave isključivo radom s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima bi stručni savjetnik trebao biti edukacijski rehabilitator kao primarni stručnjak koji se školovao za rad s ovom populacijom. Isto vrijedi i za logopede u ustanovama koje se bave komunikacijskim i jezično govornim teškoćama. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 192 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Pod točkom 7 je naveden „zastupnik“ , između ostalih to može biti osoba sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem Sestrinstvo – promicanje i zaštita mentalnog zdravlja. Predlažemo dodati i osoba sa završenim specijalističkim diplomskim stručnim studijem Psihijatrijsko sestrinstvo jer edukacija obuhvaća i promicanje i zaštitu mentalnog zdravlja. Predlažemo definirati što podrazumijeva naziv „zastupnik“ pa molimo da se obrazloži i definira uloga zastupnika te opis poslova. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 193 | Centar za pružanje usluga u zajednici Ozalj | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Dodati točke 5. i 6. iz Članka 21 ovoga Pravilnika. Smatramo da je s obzirom na djelatnost i specifičnost pojedinih ustanova socijalne skrbi potrebno i opravdano dodati edukacijskog rehabilitatora i logopeda kao stručnog radnika koji može biti stručni savjetnik. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 194 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Potrebno je definirati pojam «odgojitelj za djecu i mlade s problemima u ponašanju» pa definirati obrazovanje i prof. kompetencije kao što je u točci 4. definiran odgojitelj za djecu do tri godine. Uz to, odgojitelj za djecu do 3 godine može biti i socijalni pedagog, potrebno dodati s obzirom na Zakon o izmjenama i dopunama zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju koji definira stručnjake u predškolskim ustanovama. | Nije prihvaćen | Socijalni pedagog u dječjem vrtiću može biti stručni suradnik sukladno Zakonu o predškolskom odgoj i obrazovanju |
| 195 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U ovom članku stavak 1. potrebno dodati točku 5. edukacijskog rehabilitatora. Stavke 5 (glazbeni terapeut) i 6 (likovni terapeut) ovog članka dopuniti jer se glazbenim i/ili likovnim terapeutom može postati i kroz dodatno obrazovanje u terapijskom pravcu, a trenutno navedene osobe ne moraju i nisu terapeuti po stečenoj diplomi i završetku studija. Vezano na točku 4. odgojitelj ponavljamo dio komentara iz prethodnog članka. Po kojoj osnovi i kriteriju se pobrojane struke mogu izjednačiti na poslovima odgojitelja, ako se studijski programi značajno razlikuju i postoji nesrazmjer u poznavanju (i uopće poznavanju) razvojnih osobitosti i potreba te odgovarajućih pristupa i metoda odgoja i poučavanja, poticanja adaptivnih vještina. Na ovaj način ne uvažavaju se niti osobitosti profesija osposobljenih za rad na poslovima odgojitelja, a niti su korisnici izjednačeni u standardu i kvaliteti pruženih usluga. Ukoliko nadležno Ministarstvo ostane pri ovakvoj formulaciji, predlažemo da se regulira način pod kojim uvjetima (dodatno obrazovanje pri Akademiji, odgovarajući diplomski ili poslijediplomski specijalistički studiji, broj ECTS-a) mogu osobe zatečene na radnim mjestima i oni koji se tek zapošljavaju raditi na ovim poslovima. U Hrvatskoj imamo mogućnost izobrazbe odgovarajućih stručnjaka za rad na poslovima odgojitelja, npr. Učiteljski fakultet u Zagrebu izvodi izvanredni diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji se može povremeno i usmjereno na zaposlene u sustavu socijalne skrbi izvoditi u suradnji s nadležnim Ministarstvom. Na taj način bi oni koji trenutno ne udovoljavaju niti minimalnim uvjetima za obavljanje ovog posla i na mjestu odgojitelja mogli steći potrebne kompetencije za rad, a u sustavu osigurali uvjete za ujednačavanje standarda rada neovisno o geografskom području u cijeloj RH. Uz poštovanje prema navedenim profesijama i međusobno uvažavanje, ako je dijete u središtu skrbi i zaštite onda se ove profesije ne mogu međusobno izjednačavati. Vezano na točku 7. zastupnik., predlažemo uvjetovati dodatnim usavršavanjem preko Akademije i imenovanjem od nadležnog Ministarstva | Djelomično prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 196 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | 9. stručni suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim i diplomskim stručnim ili preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem ili integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem. 10. suradnik – stručni radnik sa završenim preddiplomskim stručnim ili sveučilišnim studijem. - Označuje li ovo zapravo bilo koju struku odnosno može li stručni suradnik biti onda primjerice i diplomirani inženjer građevinarstva, geologije ili ne? Ako ne, smatramo da bi tu trebali biti precizniji u definiranju. 12. primalja – stručni radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za primalje - Primalja pruža zdravstvenu njegu trudnicama, rodiljama, skrbi za novorođenčad i dojenčad…pa pretpostavljamo da je za skrb u npr. domu poput Nazorove, gdje se smještavaju trudnice i novorođenčad. Obzirom nigdje nije posebno istaknuto tko radi gdje, može li onda primalja (imajući na umu deficit zdravstvenih djelatnika) raditi u domovima za starije osobe? | Primljeno na znanje | U članku 22. točki 9. i 10. propisani su uvjeti za obavljanje poslova stručnog suradnika i suradnika. Poslovi primalje mogu se obavljati ili biti sistematizirani unutarnjim aktom pružatelja usluga u skladu s potrebama korisnika. |
| 197 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Glazbeni terapeut je zvanje koje se stječe dodatnim edukacijama iz muzikoterapije. Predlažemo da se osobe opisane u ovom članku nazove glazbenim odgojiteljem, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 198 | Dom za odrasle osobe Turnić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Čl.22. zastupnik - predlažemo da se umjesto "sveučilišnim diplomskim studijem Sestrinstvo – promicanje i zaštita mentalnog zdravlja" ostavi i mogućnost drugih diplomskih studija za medicinske sestre, budući da je na tržištu još uvijek malen broj magistara mentalnog zdravlja . | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 199 | Antonija Vukelić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Poštovani, Žao nam je da niste uvažili naše prijedloge putem prijašnjih e-savjetovanja niti putem radnih skupina. Opet ćemo istaknuti da je područje muzikoterapije znanstvena disciplina utemeljena na dokazima, te da je to drugo područje u odnosu na glazbenu umjetnost. Svjesni smo da su uglavnom glazbeni umjetnici zaposleni na 30ak radnih mjesta u sustavu socijalnih skrbi, ali sada imamo skoro 20 stručnjaka iz područja muzikoterapije koji su kvalificirani raditi posao muzikoterapeuta. Iako se zbog administracije možda još ne može uvrstiti sveučilišnog specijalista kreativne terapije (univ.spec.art.therap.), sa završenim smjerom muzikoterapija u zakon, smatramo da je nužno staviti obaveznu završenu edukaciju/studij u području muzikoterapije. Isto tako, s obzirom na to da je muzikoterapija interdisciplinarno područje, kolege stručnjaci muzikoterapeuti također dolaze iz društvenog, humanističkog i zdravstvenog područja. U ovom trenutku, u Hrvatskoj, jedni studij iz područja muzikoterapije i drugih kreativnih terapija se provodi na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na poslijediplomskoj razini. Stručnjaci koji su završili ovaj studij jedini su koji mogu provoditi muzikoterapiju zbog stečenog znanja, kompetencija, prakse i supervizije te su dobili znanja iz širokog područja od medicine, rehabilitacije, psihologije, psihoterapije te drugih povezanih područja. Čitajući brojnu dokumentaciju kolega zaposlenih na mjestu glazbenih terapeuta, uvidjela sam da je naglasak na učenju pjesama, sviranju instrumenata, karaokama, isticanju ima li korisnik dobar sluh, smisao za ritam i sl. Podsjetimo, u muzikoterapiji koristimo muziku i muzičke aktivnosti kako bismo se susreli sa snagama i potrebama korisnika te radili na području motorike, emocija, kognicije, govoru i jeziku te duhovnosti. Pitamo se je li potreba djeteta s cerebralnom paralizom da uči nove pjesme ili instrument (iako to zbog motoričkih teškoća možda nije u mogućnosti), ili je njegova potreba rad na motoričkim vještinama, na samopouzdanju i samopoštovanju ili kogniciji putem pomno osmišljenih muzikoterapijskih intervencija? Možda ćete se zapitati zašto govorimo o muzikoterapiji a ne o glazboterapiji. Naime, kako bismo uključili korisnika u muzikoterapijsku aktivnost potreban je pokret, govor, riječ, a na kraju i glazba. Kada sve to skupimo u jednu riječ, onda dobijemo riječ muzika, odnosno uključivši terapijske ciljeve - muzikoterapiju. Ne zaboravimo, riječ muzika dolazi od grčke riječi musike, što nam označava sve umjetnosti muza, stoga je muzika puno širi pojam nego što je glazba. U muzikoterapiji pjevamo, plešemo, koristimo likovnost, stvaramo muziku, pišemo pjesme, slušamo pomno odabranu glazbu, a sve to u svrhu poboljšanja života naših korisnika. Muzikoterapija, prisutna u sustavu socijalne skrbi više od 50 godina, nije ostvarila nikakav pomak, dok je u Europi kroz taj period postala priznato područje, samostalna disciplina te dobila svoje mjesto kao profesija. Stoga Vas pozivamo da još jednom razmislite o prijedlogu zakona, jer je nama, muzikoterapeutima, u interesu pružiti što bolju uslugu našim korisnicima. Dopustite nam da svojim znanjem i kompetencijama budemo na usluzi onima koji su u potrebi te da im omogućimo što bolju re/habilitaciju. Prijedlog izmjene zakona: glazbeni terapeut (muzikoterapeut) - stručni radnik sa završenim diplomskim sveučilišnim studijem odnosno integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem društvenog, humanističkog, umjetničkog ili zdravstvenog područja: 1. studij glazbene umjetnosti (svi smjerovi) dodatan uvjet - završen studij muzikoterapije (u Hrvatskoj ili inozemstvu) ili edukacija iz područja muzikoterapije 2. studij društvenog, humanističkog, ili zdravstvenog područja, završena srednja glazbena škola dodatan uvjet - završen studij muzikoterapije (u Hrvatskoj ili inozemstvu) ili edukacija iz područja muzikoterapije Prema novom katalogu usluga, sljedeći korisnici nemaju uslugu muzikoterapije: • Odrasle osobe s mentalnim oštećenjem • Osobe ovisne o alkoholu, drogama, kockanju i drugim oblicima ovisnosti • Žrtve nasilja u obitelji i žrtve trgovanja ljudima • Beskućnici i odrasle osobe koje se zateknu izvan mjesta prebivališta i boravišta • Starije osobe i teško bolesne odrasle osobe Tijekom studija, osim rada s djecom s teškoćama i odraslim osobama s invaliditetom, pripremaju nas na rad i s gore navedenim populacijama. Upravo zato prolazimo kolegije iz područja medicine (grana psihijatrije), psihologije i psihoterapije te su mnoge kolege kroz svoju praksu radile s ovim populacijama. Ovo se znanje ne stječe na glazbenim akademijama, stoga je posebno važno za ove korisnike da stručnjaci provode muzikoterapiju. S poštovanjem, Antonija Vukelić, mag.mus.,univ.spec.art.therap Dajana Miloš, mag.psych., univ.spec.art.therap Tena Duran, mag.prim.educ., univ.spec.art.therap Marina Hojsak, prof. glazbene kulture, univ. spec. art. therap Mirta Romštajn, dipl. theol., univ.spec.art.therap. Dragomila Mateljan, univ.spec.art.therap. Martina Novosel, mag.psych., student muzikoterapije Ela Boj, mag.physioth., student muzikoterapije Svjetlana Gvozdenović Glavaš, mag.mus., student muzikoterapije Katarina Baotić Labaš, mag.mus., student muzikoterapije Katarina Jurić, prof.klavira, student muzikoterapije Kristijan Palčec, mag.mus., student muzikoterapije Dr.sc.Ana Katušić | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 200 | Centar za rehabilitaciju Stančić, Stručno vijeće | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Članak 22, točka 1. Stručni savjetnik - obzirom na djelatnost socijalne skrbi, treba dodati edukacijskog rehabilitatora | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 201 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | ČLANAK 22, točka 3. ovoga Pravilnika Molim dodati na popis stručnih radnika stručnoga radnika iz članka 21,točka 5. ovoga Pravilnika, a koji ima i završeni program rehabilitacije slušanja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 202 | LUCIJA ŠKUGOR | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U točku 1. - stručni savjetnik - dodati i točke 5. i 6. članka 21-. s obzirom da se određene ustanove socijalne skrbi bave isključivo djecom s teškoćama u razvoju i/ili odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima edukacijski rehabilitator treba biti stručni savjetnik (profesija koja je primarno educirana za rad s ovom populacijom), kao i logopedi u ustanovama koje se primarno bave populacijom s komunikacijskim, govorno-jezičnim teškoćama. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 203 | RAFAELA PLENTAJ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | Prijedlog da se u čl. 22 "Drugi stručni radnici" uvrsti terapeut senzorne integracije - stručni radnik društvenog usmjerenja, sa završenim sveučilišnim diplomskim studijem edukacijske rehabilitacije ili logopedije ili socijalne pedagogije ili pedagogije ili psihologije ili socijalnog rada ili sa završenim stručnim studijem fizioterapije ili radne terapije uz uvjet da ima završenu edukaciju iz senzorne integracije | Nije prihvaćen | Poticanje senzorne integracije može provoditi stručni radnik sa završenom dodatnom edukacijom iz područja senzorne integracije, u skladu s unutarnjim aktom kojim se uređuje sistematizacija radnih mjesta |
| 204 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 22. | U točku 1. - stručni savjetnik - dodati i točke 5. i 6. članka 21-. s obzirom na djetanost socijalne skrbi nužno je uključiti iedukacijske rehabilitatore i logopede Uz pravnog savjetnika uvrstiti i ekonomskog savjetnika - posebno s obzirom na sve veći broj projkata i zahtjevnost financijskog funkcioniranja ustanove | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 205 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Vijeće studija edukacijske rehabilitacije podržava / suglasno je s nizom konkretnih prijedloga: - primjerice kolegice Škugor u odnosu na normiranje / satnicu u u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije odnosno različitih vidova rada edukacijskih rehabilitatora i ostalih stručnjaka u ovim područjima / vrstama socijalnih usluga - razvidno je prema nizu komentara da iskustva "realnih praktičara" govore u prilog važnosti individualizacije/ osobnog planiranja podrške - - ekološki pristup i autentičnost pojedine obitelji podrazumijevaju "osobno planiranje usluge" , a neuvažavanje zahtjevnosti pružanja iste i neosiguravanje ljudskih, vremenskih i ostalih resursa također je podloženo preispitivanju odgovornosti - podržavamo i zahtjeve tj. propitivanje iz prijedloga kolega socijalnih pedagoga: "Budući da su za rad u sustavu socijalne skrbi educirani stručnjaci koji su unutar reguliranih profesija, nameće se pitanje na koji način su donosioci ovog Prijedloga pravilnika planirali pratiti stručnost odgojitelja iz neke od nereguliranih profesija (koji nema bazična znanja ni kompetencije). Uz navedeno, upitno je i je li stručnjak iz kategorije neke od reguliranih profesija, zaposlen na radnom mjestu odgojitelja, pod nadležnosti komore, odnosno je li u tom slučaju u nepovoljnijem položaju u odnosu na stručnjaka iz neke od nereguliranih profesija. Budući da se u ovom pravilniku odgojitelj odnosi na sve vrste ustanova socijalne skrbi, u okviru kojih postoje različite skupine korisnika sa specifičnim potrebama smatramo potrebnim dodatno definirati tko sve može raditi na mjestu odgojitelja uzevši u obzir vrstu ustanove i populaciju s kojom se radi." | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 206 | LUCIJA ŠKUGOR | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 207 | ANTONIJA BARIŠIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Članak 21. Organizacija ustanove Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Trajanje neposrednog rada rehabilitatora/terapeuta/odgajatelja Nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika ni drugih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. Fizioterapeut Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 208 | Sonja Juričić Cvitan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | U članku 21. predlaže se, radi preglednosti, navesti koje sve vrste stručnih radnika postoje, pa nakon nakon toga definirati uvjete. | Prihvaćen | Primljeno na znanje |
| 209 | Hrvatska komora socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Podržavamo sljedeće navode Hrvatske komore socijalnih pedagoga: Budući da su za rad u sustavu socijalne skrbi educirani stručnjaci koji su unutar reguliranih profesija, nameće se pitanje na koji način su donosioci ovog Prijedloga pravilnika planirali pratiti stručnost odgojitelja iz neke od nereguliranih profesija (koji nema bazična znanja ni kompetencije). Uz navedeno, upitno je i je li stručnjak iz kategorije neke od reguliranih profesija, zaposlen na radnom mjestu odgojitelja, pod nadležnosti komore, odnosno je li u tom slučaju u nepovoljnijem položaju u odnosu na stručnjaka iz neke od nereguliranih profesija. Budući da se u ovom pravilniku odgojitelj odnosi na sve vrste ustanova socijalne skrbi, u okviru kojih postoje različite skupine korisnika sa specifičnim potrebama smatramo potrebnim dodatno definirati tko sve može raditi na mjestu odgojitelja uzevši u obzir vrstu ustanove i populaciju s kojom se radi. U ustanovama za osobe u riziku ili s razvijenim problemima u ponašanju, ako su nam korisnici važni, na mjestu odgojitelja mogu raditi socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi. U suprotnom se urušava razina usluge i zanemaruje potrebe korisnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 210 | DORIA DUSPARA | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Organizacija ustanove Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Trajanje neposrednog rada rehabilitatora/terapeuta/odgajatelja Nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika ni drugih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 211 | DORIA DUSPARA | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran. | Nije prihvaćen | Članak 21. stavak 2. točka 9. u ovom Prijedlogu Pravilnika je točno formuliran sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti |
| 212 | Hrvatska komora fizioterapeuta | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Ne slažemo se s prijedlogom Centra za odgoj i obrazovanje "Šubičevac" glede teksta u komentaru koji se odnosi na Fizioterapeuta. Stavak 2. točka 9. u ovom Prijedlogu Pravilnika je točno formuliran sukladno Zakonu o fizioterapeutskoj djelatnosti i sasvim razumljiv, a poglavito što nisu naveli sve formulacije visoke razine jer postoje fizioterapeuti koji su završili preddiplomski stručni studij a diplomski sveučilišni i obrnuto ima ih koji završe preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije a specijalistički diplomski studij fizioterapije. Stoga prijedlog od strane Centra za odgoj i obrazovanje "Šubičevac" bi bio zbunjujući i ograničavajući za ustanove socijalne skrbi kod izrade propisa o sistematizaciji radnih mjesta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 213 | Centar za odgoj i obrazovanje "Šubićevac" | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Organizacija ustanove Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Trajanje neposrednog rada rehabilitatora/terapeuta/odgajatelja Nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika ni drugih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. Fizioterapeut Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran. | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 214 | Nada Vulinović-Zlatan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Organizacija ustanove Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Trajanje neposrednog rada rehabilitatora/terapeuta/odgajatelja Nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika ni drugih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. Fizioterapeut Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 215 | IVANA VRLJAC | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Organizacija ustanove Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Trajanje neposrednog rada rehabilitatora/terapeuta/odgajatelja Nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika ni drugih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. Fizioterapeut Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran. | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 216 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Budući da su za rad u sustavu socijalne skrbi educirani stručnjaci koji su unutar reguliranih profesija, nameće se pitanje na koji način su donosioci ovog Prijedloga pravilnika planirali pratiti stručnost odgojitelja iz neke od nereguliranih profesija (koji nema bazična znanja ni kompetencije). Uz navedeno, upitno je i je li stručnjak iz kategorije neke od reguliranih profesija, zaposlen na radnom mjestu odgojitelja, pod nadležnosti komore, odnosno je li u tom slučaju u nepovoljnijem položaju u odnosu na stručnjaka iz neke od nereguliranih profesija. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 217 | Silvija Kancijan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Predlažem da zbog jasnijeg razumijevanja stručnih profila koji mogu obavljati poslove odgojitelja u čl. st.2.t.7. Pravilnika umjesto teksta završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja stoji tekst UČITELJSKI STUDIJ. | Nije prihvaćen | Završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja je širi pojam od učiteljskog studija sukladno propisima iz područja obrazovanja |
| 218 | Hrvatska komora socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | U stavku 2. točci 1. tekst bi trebao glasiti: "socijalni radnik - završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada ili preddiplomski sveučilišni studij socijalnog rada i diplomski sveučilišni studij socijalne politike ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij socijalnog rada u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije-socijalni radnik u skladu s propisima kojima se regulira djelatnosti socijalnog rada; i odobrenje za rad nadležne komore" OBRAZLOŽENJE Iz teksta koji je sada naveden u Prijedlogu Pravilnika proizlazi da osobe kojima je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik ne moraju imati odobrenje za rad nadležne komore već samo one koje su prethodno taksativno navedene jer iza njih piše da moraju imati odobrenje za rad nadležne komore što je netočno pa molimo ispravak navedenog teksta na način da bude jasno napisano da sve navedene osobe moraju imati i odobrenje za rad nadležne komore | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 219 | Silvija Kancijan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Poštovani, Predlažem da se u čl.22 uz gore već navedena radna mjesta navedu i radna mjesta: terapeut senzorne integracije (gdje je u primarno obrazovanje t potrebno da osoba ima i završenu edukaciju senzorne terapije sa certifikatom . te radno mjesto rehabilitator u ranoj intervenciji ( koje može obavljati osoba sa završen poslijediplomski specijalistički studij rane intervencije) | Nije prihvaćen | Poslove poticanja senzorne integracije provode stručnjaci sa završenom dodatnom edukacijom iz senzorne integracije, a uslugu rane razvojne podrške provode stručni radnici iz članka 21. stavka 2. točke 1., 3., 5., 6., 8. do 10. |
| 220 | Hrvatska komora medicinskih sestara | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Predlaže se u stavku 2 pri navođenju stručnih radnika dodati: prvostupnica sestrinstva te magistra sestrinstva/diplomirana medicinska sestara za mjesto glavne sestre ustanove, te dodati i nutricionista. Trenutno je navedeno: 11. medicinska sestra - minimalno završeno strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odobrenje za rad nadležne komore. Obrazloženje: Svaka ustanova socijalne skrbi koja ima na smještaju 15 i više od 15 korisnika, bez obzira koju kategoriju štićenika zbrinjava (iz usluga socijalne skrbi) mora imati zaposlenu medicinsku sestru s visokom stručnom spremom na radnom mjestu Glavne medicinske sestre ustanove. Korisnici socijalnih usluga su osobe s vrlo specifičnim potrebama, problematikom, oštećenjima od maloljetne trudnice do maloljetne majke-babinjače- novorođenčeta-bebe-dojenčeta- djeteta s poteškoćama u rastu i razvoju- s višesustavnim oštećenjima- bez odgovarajuće roditeljske skrbi- odrasle osobe s invaliditetom- stare i nemoćne osobe itd… kojima je potrebno pružati i omogućiti odgovarajuću zdravstvenu skrb. Zbog prirode njihovog stanja nisu u mogućnosti sami tražiti i ostvariti osnovne potrebe zdravstvene skrbi iz koje proizlazi i zadovoljavanje osnovnih ljudskih životnih potreba, glavna medicinska sestra će sa svojim timom upravo procijeniti potrebe određene skupine korisnika za zdravstvenom skrbi i zadovoljenju životnih potreba. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 221 | Hrvatska komora fizioterapeuta | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Hrvatska komora fizioterapeuta je stajališta da nema potrebe dodatno dodavati i pojašnjavati stručne nazive za fizioterapeuta a kako je to predložio Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek u komentaru ovoga članka. Dovoljno je jasno citiran opis zanimanja iz Zakona o fizioterapeutskoj djelatnosti. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 222 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | U odnosu na zaista široki spektar stručnih radnika koji se definira u članku 21. ovog Pravilnika, posebno u odnosu na posao odgajatelja (stavak 2., točka 7.) protivimo se i apeliramo da se posebno razmotri navedena širina u odnosu na skrb i tretman djece i mladih s problemima u ponašanju. Iz pozicije korisnika, prava djeteta (npr. Konvencija o pravima djeteta, UN, 1989) kao i međunarodnih smjernica (npr. Smjernice za alternativnu skrb o djeci, UN, 2010, Poglavlje VII., članak 71.) Standardi skrbi izvan vlastite obitelji za djecu u Europi- Quality4Children, 2010, standard 9) smatramo kako je iznimno važno da u radu s populacijom djece i mladih s problemima u ponašanju u svim oblicima socijalnih usluga rade za to educirani stručnjaci, prvenstveno socijalni pedagozi. Kvaliteta usluge ovisi u velikoj mjeri o educiranosti i kompetentnosti stručnjaka i u tom smislu nije uputno propisivati mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji te kompetencije nisu stekli u svom obrazovanju. Napominjemo kako se socijalni pedagozi u Hrvatskoj obrazuju isključivo na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, i to na razini preddiplomskog i diplomskog studija. Na obje razine studija budući stručnjaci stječu kompetencije iz sljedećih područja: etiologije i fenomenologije problema u ponašanju, procjene problema u ponašanju, prevencije problema u ponašanju, pravne okvire intervencija, kao i specifične kompetencije usmjerene na tretmanski rad s ovom populacijom (npr. izvanobiteljska skrb i tretman djece i mladih, individualni pristup, grupni pristup, trening socijalnih vještina, savjetovanje, tretman ovisnika, posttretmanska zaštita i dr.). U cjelini preddiplomskog i diplomskog studija koji traje ukupno 10 semestara (5 godina), s 300 ECTS-a, studenti stječu niz znanja, konkretnih vještina, ali i vrijednosti koje promiču kvalitetnu skrb o djeci i mladima s problemima u ponašanju. Osim toga, uz predavanja i seminare, studenti Socijalne pedagogije, obavljaju veliki broj vježbi, kao i prakse. Više o preddiplomskom i diplomskom studiju Socijalne pedagogije na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu moguće je vidjeti na https://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/preddiplomski-socijalna-pedagogija; https://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-socijalna-pedagogija. Sve navedeno govori o tome kako je apsolutno neprihvatljivo propisivati zapošljavanje ovako educiranih i kompetentnih stručnjaka u istoj razini, na isti način i s istim uvjetima i opisom poslova, kao i niz drugih stručnjaka koji su educirani za neke posve različite poslove, odnosno područja (npr. kako se u prijedlogu Pravilnika propisuje sociologija, filozofija, kineziologija, pedagogija, teologija itd.). Omogućavanjem zapošljavanja tako širokog spektra stručnjaka na poslovima odgajatelja negira se pravo na kvalitetnu skrb i stručnu pomoć djeci i mladima s problemima u ponašanju, što smatramo neprihvatljivim i poticanjem neadekvatne prakse u radu s vrlo rizičnom i ranjivom populacijom. Recentna znanstvena literatura o čimbenicima učinkovitosti tretmana djece i mladih s problemima u ponašanju u odgojnim ustanovama ukazuje da je za kvalitetnu psihosocijalnu i organizacijsku klimu ustanova jedan od najvažnijih čimbenika odabir upravo adekvatnih, kompetentnih i kvalificiranih stručnjaka (Izzo i sur. 2020; Leipoldt i sur, 2019). Nadalje, niz je pokazatelja hrvatskih (Gazilj, Borić, Ćosić, 2021; Herceg Babić, 2014; Žižak, Koller-Trbović, 1999) i inozemnih istraživanja (Farmer i sur.2017; James i sur., 2021; Steels, Simpson, 2017; Parry, Williams, Oldfield, 2021) ali i primjera iz svakodnevne prakse koji ukazuju kako je nužna specijalizacija i kontinuirano stručno usavršavanje stručnjaka koji neposredno rade s djecom i mladima s problemima u ponašanju, posebno u radu odgojnih ustanova. Prethodno spomenuta istraživanja ističu i činjenicu da je posao odgajatelja jedan od najizazovnih oblika stručnog rada s djecom i mladima jer nastoji odgovoriti na vrlo složene potrebe vezane uz probleme u ponašanju, psihosocijalni razvoj i prethodna traumatska iskustva djece i mladih. Stoga je važno u okviru ovog Pravilnika uvažiti specifične kompetencije i odgovornosti odgajatelja u odgojnim ustanovama (posebice vezano uz uspostavu profesionalno-pomažućeg odnosa, individualnog i grupnog rada, razvoja socijalno-emocionalnih kompetencija te poznavanja sustava skrbi djece i mladih izvan vlastite obitelji) što navedena širina stručnih radnika u stavku 2., točci 7. ne uvažava. Osim toga, trenutno se odgojne ustanove u Hrvatskoj suočavaju s izazovima deinstitucionalizacije i transformacije ustanova pri čemu svakako jedan od najvažnijih aspekata upravo zapošljavanje kompetentnih stručnjaka. Širenje spektra i mogućnosti zapošljavanja niza drugih struka na radnom mjestu odgajatelja, posredno se urušava kvaliteta skrbi o djeci i mladima s problemima u ponašanju, u dijelu osiguravanja educiranih i kompetentnih stručnjaka koji rade na poslovima odgoja i tretmana. Čl. 21. st. 2. točka 7. Predlažemo da se, kao u sektoru odgoja i obrazovanja, uvede pojam “nestručne zamjene” (osoba koja ne ispunjava formalne uvjete radnog mjesta, ali je zaposlena zbog toga što se na natječaj nije javila niti jedna osoba koja ispunjava uvjete- a to se nerijetko, nažalost, u domovima događa u praksi) te da se maknu sljedeće struke, koje nisu educirane za stručni rad kao odgajatelji: “...završen studij: sociologije, filozofije, kineziologije, teologije, ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika”. S obzirom na sve složenije potrebe djece i mladih s problemima u ponašanju (posebno u institucijama-usluga smještaja), valjalo bi razmisliti o potrebi zapošljavanja stručnjaka specijalista iz područja dječje i adolescentne psihijatrije. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 223 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Stavak (2), točka 7. Po kojoj osnovi i kriteriju se pobrojane struke mogu izjednačiti na poslovima odgojitelja, ako se studijski programi većine značajno razlikuju i postoji nesrazmjer u poznavanju (i uopće poznavanju) razvojnih osobitosti i potreba te odgovarajućih pristupa i metoda odgoja i poučavanja. Na ovaj način ne uvažavaju se niti osobitosti profesija osposobljenih za rad na ovim poslovima, a niti su korisnici izjednačeni u standardu i kvaliteti pruženih usluga. Ukoliko nadležno Ministarstvo ostane pri ovakvoj formulaciji, predlažemo da se regulira način pod kojim uvjetima (dodatno obrazovanje pri Akademiji, odgovarajući diplomski ili poslijediplomski specijalistički studiji, broj ECTS-a) mogu osobe zatečene na radnim mjestima i oni koji se tek zapošljavaju raditi na ovim poslovima. U Hrvatskoj imamo mogućnost izobrazbe odgovarajućih stručnjaka za rad na poslovima odgojitelja, npr. Učiteljski fakultet u Zagrebu izvodi izvanredni diplomski studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja koji se može usmjereno izvoditi u suradnji s Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i strukovnim komorama edukacijskih rehabilitatora i socijalnih pedagoga za odgojitelja djece i mladih s teškoćama u razvoju, problemima u ponašanju.... Na taj način bi oni koji trenutno ne udovoljavaju niti minimalnim uvjetima za obavljanje ovog posla i na mjestu odgojitelja mogli steći potrebne kompetencije za rad, a u sustavu osigurali uvjete za ujednačavanje standarda rada neovisno o geografskom području u cijeloj RH. Uz poštovanje prema svim profesijama i stručnjacima i međusobno uvažavanje, ne mogu svi raditi sve niti biti odgojitelji djece s poremećajima iz spektra autizma, slijepim i slabovidnim, djeci i mladima s motoričkim teškoćama i kroničnim bolestima, ADHD-om, djeci i mladima s intelektualnim teškoćama, višestrukim teškoćama. | Primljeno na znanje | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 224 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | 11. medicinska sestra - minimalno završeno strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra u skladu s važećim propisima Republike Hrvatske i odobrenje za rad nadležne komore. - Za medicinske sestre predviđeno je samo srednjoškolsko obrazovanje te predlažemo uvrstiti i medicinske sestre prvostupnike. Predlažemo dodati i glavnu medicinsku sestru – stručni prvostupnik/ca sestrinstva (baccalaureus). Trebalo bi ih onda navesti i u Katalogu. To će značiti i nužnost dopune u Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (koja će se ionako morati mijenjati zbog Hrvatskog zavoda za socijalni rad). | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 225 | Ivan Pušćenik | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Podržavam proširenje struke za obavljanje odgajateljskog posla. Činjenica je da socijalnih radnika, psihologa ili pedagoga, a da ne spominjem rehabilitatore i logopede, nema dovoljno i teško ih je naći, posebno za poslove odgajatelja. Nadalje, molim neka se razmotri broj radnika medicinske sestre na broj korisnika DBORS, 1 izvršitelj na 60 djece nije realna skrb niti pokriva stanje potreba. Jedna (1) medicinska sestra na 30 korisnika 3-21 bi bilo potrebno i realno. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 226 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Smatramo nedopustivim da se za tretman djece i mladih s problemima u ponašanju kao "stručnjaci" koji rade u odgoju i direktnom grupnom radu s njima navode stručnjaci iz područja: edukacijske rehabilitacije, logopedije, sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, teologije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, radne terapije ili završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika. Isti ni na koji način nemaju usvojena čak niti bazična znanja a kamoli posebne vještine koje socijalni pedagozi uče, vježbaju i treniraju kroz 5 godina studiranja, a socijalni radnici i psiholozi slušaju predmete vezane za PUP no bez odrađivanja stručne prakse ili vježbi u ustanovama socijalne skrbi. Svi drugi navedeni apsolutno nemaju kompetencije za rad s ovom najsloženijom populacijom. Ukoliko se na terenu u nekim područjima Hrvatske ne može dobiti stručnjaka (socijalnog pedagoga, socijalnog radnika ili psihologa) za rad s djecom i mladima s PUP, onda treba inzistirati minimalno na tome da osoba upiše i završi diplomski studij socijalne pedagogije/socijalnog rada/psihologije. Nikako ne bismo željeli da nam promakne fokus, a to je najbolji interes djeteta - pravo i mogućnost da dobije najbolji mogući tretman na bazi vlastitih eksternaliziranih i internaliziranih problema u ponašanju koji su verificirana dijagnoza i kao takvi zahtijevaju primarno socijalno-pedagoški i/ili multimodalni tretman, uz potporu psihologa, psihoterapeuta ili psihijatra. To su jedini stručnjaci koji mogu adekvatno odgovoriti na potrebe te djece. U sklopu slobodnih aktivnosti moguće je angažirati kineziologa, muzikoteraputa, radnog terapeuta ili slično, ali samo kao voditelja slobodnih aktivnosti a nikako ne kao grupnog odgajatelja. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 227 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Svaka skupina korisnika ima svoje posebnosti. Stoga je za svaku skupinu korisnika važno da odgajatelj bude osoba koja u svakoj situaciji može odreagirati ispravno, poštujući sve osobitosti svakog korisnika temeljem stručnog znanja, a ne prema vlastitom nahođenju ili prema osobnom stavu. To je osnovna razlika između profesionalnog odgojitelja/odgajatelja i laika, primjerice dobrog roditelja. Socijalne usluge pružaju se ciljano - one su stručna pomoć i podrška osobama u potrebi i njihovim obiteljima. Svi smo svjesni kako osobnost i specifične vještine mogu napraviti jako puno za pojedine korisnike. Stoga su stručni radnici, pomagači i osobe s posebnim vještinama izrazito dobrodošle. (Primjerice, u jednom odgojnom domu u kojem su smještene osobe muškog spola izrazito su dobrodošli treneri, kineziterapeuti i sl. - osobito ako vole nogomet ili borilačke vještine koje zagovaraju disciplinu, odgovornost, ali oni ipak ne mogu biti odgajatelji u smislu da rješavaju složene odnose između korisnika s poremećajima u ponašanju). Stoga odgajatelji trebaju biti osobe sa dovoljno stručnog znanja da pretpostave moguće poteškoće i pokušaju ih prevenirati, a ako ipak dođe do problema reagiraju brzo, stručno i prikladno. To se odnosi na sve grupe korisnika, iako je u primjeru naveden odgojni dom. Potrebno je preformulirati/doraditi članak na način da se jasno navede kako se odgovarajuća stručnost traži za pojedinu grupu korisnika. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 228 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Ministarstvo je u razdoblju 2012-2013 provelo dva IPA 2009 EU twinning projekt „Unaprjeđenje kapaciteta stručnjaka za zaštitu prava i interesa djece i mladih smještenih u domove za djecu i mlade s poremećajima u ponašanju“ u suradnji s Ministarstvom zdravstva, socijalne skrbi i javne sigurnosti Sjeverne Irske i Northern Ireland Cooperation Overseas (NICO). (U većini zemalja zapadne Europe, neposredni rad s djecom s problemima u ponašanju mogu provoditi isključivo socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi). Početne aktivnosti projekta odnosile su se na detaljnu analizu stanja u domovima za djecu i mlade s problemima u ponašanju, a u prvom redu analizu strukture ljudskih resursa i njihovih kompetencija. Već tada su rezultati bili najblaže rečeno porazni te su pokazali kako je u nekim domovima zaposleno i manje od 1/3 stručnih radnika odgovarajućeg profila: socijalnih pedagoga, socijalnih radnika i psihologa. Također, ukupan broj stručnih radnika je i tada kao i danas daleko ispod propisanih mjerila (tadašnjih minimalnih uvjeta za izvršavanje socijalnih usluga) i po broju i po odgovarajućem stručnom profilu. Prije spomenutog IPA twinning projekta, nisu javno dostupni podaci o profilu stručnjaka zaposlenih u domovima za odgoj djece i mladih s problemima u ponašanju. Niti posljednjih 8 godina nisu javno dostupni navedeni podaci, kao niti strategija unapređenja kvalitete usluga za populaciju djece s problemima u ponašanju, koja bi svoje uporište imala u znanstvenim dokazima, strukovnim standardima, profesionalnim kompetencijama stručnjaka koje više od 65 godina stječu zvanje socijalnog pedagoga, primarno osposobljenih za rad u području problema u ponašanju korisnika. (Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti, NN 98/19, 18/22). U ranijim razdobljima je i samim završetkom studija stručni naziv glasio: socijalni pedagog- smjer poremećaji u ponašanju. Može li jasnije? Godinama je zabrinjavajuće stanje u domovima i kvalitete zaštite prava djece i mladih s problemima u ponašanju. Tijekom 30 godina postojanja naše države, samo je za razdoblje 2009-2012 donesena Nacionalna strategija prevencije poremećaja u ponašanju djece i mladih, koja je konačno probudila nadu u sustavan pristup i konkretne mjere u području zaštite i promicanja prava djece i mladih s problemima u ponašanju, kao posebno ranjive skupine djece. Iako se ovu populaciju u društvu često stigmatizira, marginalizira i oduzimaju im se šanse za adekvatno socijalno uključivanje, nikako se ne smije izgubiti iz vida kako je riječ o posebno ranjivoj skupini djece, koja u osnovi djeca koja nisu imala adekvatnu roditeljsku skrb. Već desetljećima se Zakonom o socijalnoj skrbi i pravilnicima koji uređuju mjerila/normative/minimalne uvjete propisuje kako u ovoj kategoriji domova mogu biti zaposleni na poslovima odgajatelja socijalni pedagozi, socijalni radnici te drugi stručnjaci društvenog i humanističkog smjera. Također desetljećima (barem zadnjih 30 godina), provlači se „mantra“/neslužbeni pokušaji argumentacije za zapošljavanje najrazličitijih mogućih struka, kako je: - „teško pronaći socijalne pedagoge (ili socijalne radnike i psihologe) za poslove odgajatelja u domovima za djecu i mlade s problemima u ponašanju“. U Zakonu o socijalnoj skrbi i pravilnicima koji normiraju broj i vrstu stručnih radnika redovito se ostavlja prostor za „i druge društvene i humanističke djelatnosti“ - „nema dovoljno radne snage“, - „ljudi nisu motivirani za tako zahtjevan posao“, - „odgajatelj može biti svatko tko voli djecu“, - „dovoljno je da si roditelj, pa zašto onda ne bi mogao raditi kao odgajatelj“… Drugim riječima, iz prethodno navedenog, kao i iz popisa struka u ovom članku koje mogu raditi kao odgojitelji u domu za odgoj djece i mladih s problemima u ponašanju – odgajatelj može biti gotovo svatko, tko god poželi, ili po „starinski“ tko god ima „nagnuća“ za rad s djecom. Odgoj u domovima za djecu i mlade s problemima u ponašanju nije čuvalište djece! Danas kada imamo regulirane profesije, koje su regulirane s razlogom – apsurdno je da smo uopće dovedeni u poziciju objašnjavati zašto bi posao socijalnog pedagoga trebao obavljati upravo socijalni pedagog! Ako primjerice, u Babinoj Gredi netko poželi otvoriti Kliniku za neurologiju i neurokirurgiju, a nema „dovoljno radne snage“ i ne može zaposliti neurologa i neurokirurga, sigurno neće zaposliti socijalnog pedagoga, psihologa ili socijalnog radnika, teologa, kineziologa, filozofa itd. Ako škola raspiše natječaj za zapošljavanje profesora kroatistike, hrvatskog jezika i književnosti, također neće primiti na posao socijalnog pedagoga i sve nabrojane, već će teškom mukom osigurati nestručnu zamjenu i osigurati uvjete za zapošljavanje traženog profila učitelja. Konvencija o pravima djeteta naglašava kako svako dijete ima pravo na primjeren tretman te u članku 3. stavak 2. ističe: „Države stranke obvezuju se da će odgovarajućim zakonodavnim i upravnim mjerama djetetu osigurati zaštitu i skrb kakva je prijeko potrebna za njegovu dobrobit, uzimajući u obzir prava i dužnosti njegovih roditelja, zakonskih skrbnika ili drugih osoba koje su za nj zakonski odgovorne.“ Socijalni pedagog je stručnjak koji je stekao znanja u različitim područjima tijekom studija: humana genetika, teorija odgoja, teorije prevencije, sociologija, sociologija marginalnih grupa, psihologija djetinjstva i adolescencije, socijalna pedagogija, statistika, biologijske osnove ponašanja, osnove neurologije, psihološke osnove poremećaja u ponašanju, fenomenologija poremećaja u ponašanju, osnove kaznenog prava i kaznenog postupka, psihopatologija, forenzična psihijatrija, trening socijalnih vještina, penologija, penološka rehabilitacija, penološka psihologija, kriminologija, kriminologija delinkvencije mladih, , kazneno izvršno pravo i penologija, institucionalni tretman u penološkoj rehabilitaciji teorijske osnove i pravni aspekti socijalnopedagoških intervencija, grupni i individualni pristup u socijalnopedagoškim intervencijama te različiti povezani praktikumi kroz koje se primjenjuju i stječu vještine u radu s populacijom s problemima u ponašanju već tijekom studija. Odgojitelj je osoba koja pred dijete staje svojim cjelokupnim habitusom. Svoje odgojno djelovanje i usmjeravanje djeteta pa i svaku pojedinu reakciju u datom trenutku, socijalni pedagog zasniva i crpi iz ukupnog znanja iz navedenih područja, odnosno profesionalnih kompetencija utemeljenih „na ranijim edukacijama, (superviziranom) praktičnom iskustvu i strukovnim standardima. Primjenjuje samo one metode procjene potreba, preveniranja, interveniranja, discipliniranja, kontrole i nadzora, zaustavljanja ekstremnih i ugrožavajućih ponašanja korisnika te druge stručne postupke za čiju je primjenu prethodno educiran.“ (Etički kodeks socijalnih pedagoga, 2004). Suštinsko (retoričko) pitanje: u kojim od navedenih područja su prethodno educirani te su mogli steći kompetencije, profesionalno iskustvo i doseći strukovne standarde za neposredan odgojni rad s djecom i mladima s problemima u ponašanju osobe koje su završile: sociologiju, kineziologiju, filozofiju, teologiju, pravo itd. Nadalje, postavlja se pitanje njihove vlastite profesionalne savjesti i odgovornosti, ako su se spremni javiti na natječaj za radno mjesto za koje nisu stekli potrebne stručne kvalifikacije i kompetencije. S obzirom da je jasno kao bijeli dan da sve struke koje se u Prijedlogu Pravilnika nude kao alternativa socijalnom pedagogu nemaju stečene neophodne kompetencije u skladu sa strukovnim standardima, jasno je i kako ovakvim odredbama neće moći ispuniti obveze iz Konvencije o pravima djeteta da osigura zaštitu i skrb kakva je prijeko potrebna za njegovu dobrobit (članak 3. stavak 2.). Uvažavajući sve navedeno, predlažemo da Ministarstvo nakon provedenog javnog savjetovanja: - temeljito analizira sve primjedbe, - povuče Prijedlog Pravilnika iz procedure donošenja, - da promijeni pristup te da u cilju osiguravanja potrebnog broja stručnjaka odgovarajućeg profila unaprijedi uvjete rada, stanovanja za mlade stručnjake, putnih troškova, beneficija koja će potaknuti mobilnost mladih stručnjaka unutar države, odnosno učini radno mjesto atraktivnijim za razliku od trenutnog stanja, - da ministar svojom odlukom osnuje prošireni sastav radne skupine koja će doraditi Pravilnik na način da bude usklađen sa svim propisima, pravilima struke i etičkim kodeksom svake pojedine struke. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 229 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | S obzirom da je socijalna pedagogija regulirana profesija, čija je djelatnost jasno opisana i propisana Zakonom o socijalnopedagoškoj djelatnosti, predlažemo: - propisati da poslove odgajatelja u domu za djecu i mlade s problemima u ponašanju (boravak, organizirano stanovanje, smještaj) provodi socijalni pedagog (socijalni radni, psiholog?), - uvrstiti institut „nestručne zamjene“ po uzoru na sustav odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, s mogućnošću trajanja radnog odnosa do zapošljavanja socijalnog pedagoga, - uz institut „nestručne zamjene“, predlažemo razmotriti uvođenje modela stupnjevanja/razina obrazovanja, na način da se na radnom mjestu odgojitelja može zaposliti socijalni pedagog (socijalni radnik, psiholog?) sa završenim preddiplomskim studijem socijalne pedagogije, - u prijelazne i završne odredbe Prijedloga Pravilnika uvrstiti rokove i oblik stjecanja kompetencija i zvanja neophodnih za rad s populacijom djece i mladih s problemima u ponašanju, za sve druge stručne profile: sociologije, filozofije, kineziologije, pedagogije, teologije, ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, radne terapije ili završenog studija odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili nastavnika te stručnjake tehničkih struka (elektrotehničari, strojarski inženjeri, inženjeri brodogradnje itd.), koji su (eventualno) trenutno zaposleni u domovima za djecu i mlade s problemima u ponašanju. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 230 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Budući da se u ovom pravilniku odgojitelj odnosi na sve vrste ustanova socijalne skrbi, u okviru kojih postoje različite skupine korisnika sa specifičnim potrebama smatramo potrebnim dodatno definirati tko sve može raditi na mjestu odgojitelja uzevši u obzir vrstu ustanove i populaciju s kojom se radi. U ustanovama za osob u riziku ili s razvijenim problemima u ponašanju, ako su nam korisnici važni, na mjestu odgojitelja mogu raditi socijalni pedagozi, socijalni radnici i psiholozi. U suprotnom se urušava razina usluge i zanemaruje potrebe korisnika. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 231 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Predlažemo zamijeniti mjesto socijalnog pedagoga i pravnika jer su struke socijalnoga rada, socijalne pedagogije i psihologije međusobno srodnije. | Nije prihvaćen | Stručni radnici nisu taksativno nabrojani prema srodnosti struka. |
| 232 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Nomotehnički se u pravilniku navodi struke na različite načine. Predlažemo ujednačiti nomotehniku tako da se primjenjuje samo jedan oblik navođenja struka. Time bi se olakšalo tumačenje. Jasnije je ako se taksativno navedu brojevi struka umjesto raspona, ali svakako je potrebno ujednačiti nomotehniku kroz cijeli pravilnik bez obzir koja je. umjesto: Aktivnost iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati stručni radnici iz članka 21., točke 1., 3 do 4. napisati: Aktivnost iz stavka 1. ovoga članka mogu pružati stručni radnici iz članka 21. točke 1., 2.,3.,4. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 233 | Dom za odrasle osobe Turnić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Čl.21. st.2.toč.11. Kako bismo bili konkurentni pred zdravstvenim ustanovama i povećali vjerojatnost zapošljavanja medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi, mišljenja smo da trebastaviti všs i vss. Usluge u zajednici treba provoditi multidisciplinarni tim koji uključuje medicinsku sestru s odgovarajućim stupnjem obrazovanja: • dipl. medicinska sestra/tehničar, magistar/magistra sestrinstva; Školovanje koje daje idealna znanja za provođenje usluga u zajednici je sveučilišni diplomski studij Sestrinstvo- promicanje i zaštita mentalnog zdravlja (http://www.fzsri.uniri.hr/hr/studenti/studijiski-programi/72-veucilisni-diplomski-studiji/sestrinstvo-promicanje-i-zastita-mentalnog-zdravlja.html) Predlažemo dva nova radna mjesta za kojima postoji potreba u provođenju usluga u zajednici jer inače ionako opterećeno i deficitarno sestrinsko osoblje dodatno opterećujemo: Voditelj zdravstvene skrbi u organiziranom stanovanju Radni zadaci • Izrada i provođenje plana zdravstvene skrbi za svakog pojedinog korisnika • Praćenje i evidentiranje parametara duševnog i tjelesnog zdravlja (mjerenje krvnog tlaka, glukometrija, nutritivni status, promjene ponašanja itd.) • Suradnja i komunikacija s izabranim doktorom obiteljske medicine • Suradnja i komunikacija s pacijentovom obitelji o pitanjima iz zdravstvene domene • Nadzor i provođenje terapije (naručivanje lijekova, punjenje tjednih dozatora, briga za uredno uzimanje terapije, praćenje zdravstvenih nalaza i prilagođavanje terapije prema napisanim uputama) • Njegovanje zdravih životnih navika kod korisnika • Nadzor nad prehranom u stambenoj zajednici • Suradnja s djelatnicima drugih zdravstvenih ustanova u vezi pojedinog korisnika (npr. kod planiranog otpusta iz bolnice, dogovaranje pregleda isl.) • Komunikacija i suradnja sa službama i profesionalcima prema unaprijed dogovorenim procedurama • Posjet korisniku za vrijeme hospitalizacije Koordinator za mentalno zdravlje u zajednici Radni zadaci • Suradnja s drugim ustanovama u regiji, koje su dionici u skrbi za mentalno zdravlje • Edukacija članova tima koji skrbe o stambenim zajednicama • Organizacija supervizije za članove tima koji skrbe o stambenim zajednicama • Sudjelovanje u izradi edukativnih materijala o mentalnom zdravlju u zajednici • Organizacija i provedba edukacije za profesionalce, volontere i laike, iz područja mentalnog zdravlja u zajednici • Izrada procedura suradnje, smjernica i hodograma za pružanje zdravstvene skrbi u stambenim zajednicama • Organizacija skupnih i individualnih sastanaka s profesionalcima i službama o pitanjima zdravstvene skrbi u stambenim zajednicama | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. Radna mjesta i opis poslova uređuju se unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 234 | SANDA LUTMAN-POROPAT | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Kao magistra ekonomije s 30 godina rada u sustavu socijalne skrbi, dvije godine volonerskog rada s prognanicima i izbjeglicama (osobama teškog psihofizičkog stanja) i kao osoba s diplomskim radom "Upravljanje kvalitetom u sustavu socijalne skrbi", zaposlena na poslovima voditeljice računovodstva ali i s povremenim kontaktima (radom) s korisnicima koji je ranijih godina bio više izražen, kao osoba koja je upravo zbog empatije prema korisnicima ostala u ovom sustavu dugi niz godina, molim da se razmotri mogućnost napredovanja ekonomista i ulazak u kategoriju stručnih radnika sustava. U tako ranjivom sustavu poput socijalne skrbi, mišljenja sam da su ekonomisti kvalitetni i odgovorni radnici širokog spektra znanja čija bi se znanja i vještine mogle uključiti u sam sustav kroz mogućnost stručnog rada i napredovanja, pogotovo na odjelu ostvarivanja prava na novčane naknade ili u radu na upravljanju kvalitetom samog sustava. | Nije prihvaćen | Zakonom o socijalnoj skrbi propisano je tko su stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi. |
| 235 | Osječko-baranjska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | U odredbama Pravilnika gdje se navode stručni radnici iz članka 21., ispred navedenih točaka nedostaje riječ stavak 2., (čl. 22., čl. 35., čl. 36., 37., čl. 38., 40., čl. 41., 42., čl. 43., čl. 44. , čl.45.) | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 236 | LUCIJA ŠKUGOR | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran. | Nije prihvaćen | Uvjeti stručnih radnika iz članka 21., među kojima je i fizioterapeut, ujednačeni su s propisima za regulirane djelatnosti |
| 237 | Dnevni centar za rehabilitaciju "Slava Raškaj" Rijeka | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | U planu i programu našega Centra je pružanje usluge poludnevnog boravka djeci oštećena sluha i predškolske dobi koja se pruža kroz aktivnosti rehabilitacije slušanja i usvajanja govorenoga hrvatskoga jezika. Tu vrstu rehabilitacije mogu pružati samo stručnjaci iz područja fonetike i logopedije, te stoga na popis struka koje mogu obavljati poslove odgojitelja za uslugu boravka treba dodati završen preddiplomski i/ili diplomski sveučilišni studij fonetike. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 238 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Članak 21. točka 11. medicinska sestra- predlažem dodati završen prediplomski studij sestrinstva ili minimalno završeno strukovno obrazovanje za zanimanje medicinska sestra u skladu s važećim propisima RH i odobrenje za rad nadležne komore. Imajući u vidu značaj i odgovornost medicinske sestre u određenim vrstama socijalnih ustanova, činjenicu da rade bez neposrednog nadzora liječnika, te da moraju imati specifična znanja i sposobnost prepoznavanja simptoma bolesti i pravovremenog reagiranja potrebno je podići razinu obrazovanja medicinskih sestara u ustanovama socijalne skrbi . | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 239 | LUCIJA ŠKUGOR | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Sustav socijalne skrbi treba uvesti pojam nestručne zamjene- osoba koja ne ispunjava formalne uvjete radnog mjesta, ali je zaposlena zbog toga što se na natječaj nije javila niti jedna osoba koja ispunjava uvjete. Čl.21. točka 7. nejasno je kakve dodirne točke ima formalno obrazovanje filozofa, socijologa, teologa npr. s populacijom s teškoćama u razvoju, poremećajem u ponašanju i sl. Ukoliko stupi na snagu širok okvir kvalifikacija stručnih radnika potrebno je omogućiti ustanovama da svojim pravilnikom o sistematizaciji propišu ograničenja koja smatraju nužnim da bi se osigurala kvaliteta rada. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 240 | Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Članak 21. točka 7. odgojitelj - članku treba dodati i fonetičara osposobljenog za rad u grupi što je u skladu su sa standardom zanimanja i kvalifikacijskim okvirom (HKO) | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 241 | ĐURĐICA PAVEŠIĆ-HERKOV | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Podržavam prijedlog za navedene struke iz razloga koje je prethodno navela kolegica Nataša Horvat. Predlažem da se iza teksta socijalnog rada ubaci tekst " diplomski studij socijalne politike". | Djelomično prihvaćen | Radnik sa završenim preddiplomskim stručnim studijem može biti zaposlen kao suradnik (članak 22. točka 10), a radnik sa završenim specijalističkim diplomskim studijem kao stručni suradnik (članak 22. točka 9.). |
| 242 | Nataša Horvat | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Podržavam proširenje struke za obavljanje odgajateljskog posla. Svjedoci smo stanja na tržištu rada i teškog pronalaska adekvatnih radnika. Vrlo često se ne radi uvijek o kvaliteti i adekvatnosti struke već samog čovjeka-radnika. Izbor i odgovornost je na ravnatelju pri odabiru budućeg zaposlenika. Svakako predlažem da se uvrsti i Izobrazba za trenera-preddiplomski stručni studij i specijalistički diplomski studij, koji su po principima rada poput kineziologa a koji su uvršteni. Konkretno, u radu s djecom su izrazito pozitivni u postizanju ciljeva. Također ukoliko nisu uvršteni, onemogućava im daljnje javljanje na natječaj u ustanove a ako su prethodno radili u istima i imaju iskustva. Obzirom na struke koje nisu "primarne" predlažem adekvatne edukacije u fazama koje bi dodatno pridonijele kvaliteti rada u odnosu na skupinu s kojom se radi. Navedene edukacije očekujemo u organizaciji akademije. | Primljeno na znanje | Radnik sa završenim preddiplomskim stručnim studijem može biti zaposlen kao suradnik (članak 22. točka 10), a radnik sa završenim specijalističkim diplomskim studijem kao stručni suradnik (članak 22. točka 9.). |
| 243 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | U slučaju da je za većinu ustanova potrebno postavljanje šireg okvira kvalifikacija stručnih radnika u Pravilniku (npr. na radnom mjestu odgajatelj), potrebno je ustanovama koje u tome procjenjuju rizik po kvalitetu rada (npr. s poremećajima u ponašanja i sl.) ostaviti mogućnost da unutar svojih pravilnika o sistematizaciji radnih mjesta propišu ograničenja koja smatraju nužnim. | Primljeno na znanje | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja i minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja ili izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 244 | Centar za odgoj i obrazovanje Vinko Bek | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran. | Nije prihvaćen | Uvjeti stručnih radnika iz članka 21., među kojima je i fizioterapeut, ujednačeni su s propisima za regulirane djelatnosti |
| 245 | Zdenko Radić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 21. | Stavak 2, točka 7. - odgajitelj Ne shvaćam potrebu uključivanja toliko profesija za obavljanje poslova odgojitelja. Iz navedenog proizlazi da taj posao može obavljati gotovo bilo koja VSS struka.Može li pojašnjenje što s odgojem ima jedan teolog, filozof, sociolog, a da to isto nema i ekonomist, pravnik, politolog, itsl. To što iste struke rade u sustavu ne znači da tako i treba ostati budući da je populacija korisnika s kojima se radi pt+rezahtijervna i za nas koji smo završili studije koji se bave upravo takvom populacijom (ERF). Možda bi trerbali razmotriti da se navedene struke mogu zaposšljavati samo u nekim domovima soc. skrbi , a ne u bilo kojima. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 246 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | (2) Opremu u prostoru u kojem se pruža usluga pomoći u kući ..u pravilu osigurava pružatelj usluga - na koji način i što sve podrazumijeva ta oprema? | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 247 | Osječko-baranjska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 19. | Pravilnikom nisu određena minimalna mjerila opreme za usluge koje se pružaju na drugim mjestima, s obzirom na činjenicu da je u pravilu opremu dužan osigurati pružatelj usluge. Navedeno bi moglo dovesti do problema prilikom utvrđivanja ispunjavanja mjerila za obavljanje ovih socijalnih usluga, primjerice kod rane razvojne podrške koja uključuje specijaliziranu opremu za rad s korisnicima. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 248 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 18. | Ukoliko osigurava aktivnost prijevoza onda mora osigurati vozilo ILI aktivnost prijevoza povjeriti ovlaštenim pravnim ili fizičkim osobama. | Nije prihvaćen | Intencija odredbe odnosi se na obvezu osiguranja (nabave) vozila ukoliko pružatelj nije usluge prijevoza povjerio drugim ovlaštenim osobama. |
| 249 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | –instalacije koje služe za pranje moraju biti opremljene slavinom za toplu i hladnu vodu - nejasno je što znače instalacije koje služe za pranje? –osigurati odgovarajući broj stolaca, stolova i polica ili ormara za čuvanje dokumentacije i arhive. - Za koga su stolovi, stolci i police ukoliko je u nastavku čuvanje dokumentacije i arhive – to je pretpostavljamo od djelatnika pa ostaje nejasan odgovarajući broj | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 250 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 17. | Što će se dogoditi s licenciranjem ili relicenciranjem ustanova koje imaju opremu staru više od 30 godina ( namještaj , podovi i sl. ) a nemaju sredstava za nabavku nove opreme i uređenje ( državni i decentralizirani domovi ) ? | Nije prihvaćen | Ako je oprema funkcionalna i sigurna za uporabu, nije važna starost opreme |
| 251 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 16. | (1) Stambeni prostor u kojem se pružaju usluge mora biti u vlasništvu, suvlasništvu ili najmu pružatelja usluga. - Druge opcije niti nema tako da smatramo kako je ovo nepotrebno isticati. (2) Za pružanje usluga organiziranog stanovanja u obiteljskoj kući ili stanu u obiteljskoj kući ili zgradi u lokalnoj zajednici ugovor o najmu iz stavka 1. ovoga članka mora biti sklopljen u trajanju od najmanje 2 godine. - budući praksa dokazuje da definiranje trajanja ugovora nije garancija „trajanju“ usluge, smatramo nepotrebno isticati ovu odredbu. | Nije prihvaćen | Pružatelj usluge mora dati na uvid dokaz o legalnom korištenju prostora, a trajanje ugovora o najmu od najmanje dvije godine predstavlja namjeru dugotrajnijeg korištenja prostora za pružanje socijalnih usluga. |
| 252 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | –mora imati jedan zahod za najviše 6 korisnika i jedna kupaonica za najviše 8 korisnika. Zahod može biti u sklopu kupaonice. - S obzirom da je u organiziranom stanovanju moguće imati najviše 8 korisnika, predlažemo da se ova alineja zamijeni s: mora imati jedan zahod i jednu kupaonicu. Zahod može biti u sklopu kupaonice | Nije prihvaćen | Za više od 6 korisnika može biti jedna kupaonica, ali više od 1 zahoda. |
| 253 | Istarska županija - Regione Istriana | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Članak 15. st. 1. alineja 10. - u spavaonicama i prostorijama u kojima se zadržavaju korisnici i radnici temperatura prostora mora biti primjereno kontrolirana Izraz „primjereno kontrolirana“ potpuno je nejasan i kao takav podložan interpretacijama koje se mogu kositi s interesima pa čak i uvjetima potrebnim za održavanjem zdravlja korisnika. Predlažemo zadržati formulaciju iz važećeg Pravilnika tj. da tekst glasi „u spavaonicama i prostorijama u kojima se zadržavaju korisnici i radnici temperatura prostora mora biti od 20 - 28 °C“ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 254 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Temperatura prostora mjeri se Celzijevim stupnjevima, a ne opisno i neodređeno s „primjereno“ i „neprimjereno“. Temperatura bi trebala biti primjereno kontrolirana. Tko će je kontrolirati i tko će odrediti što je primjereno? U vremenu globalne energetske krize, kada vlasti pozivaju građane na uštede, za očekivati je restrikcije i kod pružatelja usluga, koje su se i do sada događale kada bi neki ravnatelj samovoljno odlučio da će u zimsko doba, noću potpuno isključiti grijanje, bez razmišljanja o posljedicama da će se korisnici i radnici razboljeti (naročito u loše izoliranim zgradama). U pojedinim domovima socijalne skrbi, neki odjeli ni danas nemaju uvedenu klimatizaciju prostora, u kojima ljeti temperature dosižu i do 45°C (provjerljivo provedbom inspekcijskog nadzora). Dakle, neophodno je brojčano odrediti minimalnu i maksimalnu temperaturu prostorija izraženu u Celzijevim stupnjevima, za zimsko i ljetno razdoblje, sukladno propisima o zaštiti na radu. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 255 | Udruga za promicanje inkluzije | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 15. | Potrebno definirati kakvi su to iznimni slučajevi, ovisno o stupnju podrške kada je potrebno osigurati prostoriju za potrebe radnika. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 256 | ŽELJKA JAGETIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 14. | Članak 14. stavak 3. Smatramo potrebnim da se članak 6. st. 6 koji se odnosi na zaštitu od požara primjeni i na pružanje usluge organiziranog stanovanja. Naime, stambeni prostori koji su namijenjeni za pružanje usluge organiziranog stanovanja trebaju isto tako biti obuhvaćeni propisima iz zaštite od požara. | Djelomično prihvaćen | Izveden sustav za dojavu požara moraju imati pružatelji usluge smještaja. |
| 257 | Udruga za promicanje inkluzije | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 14. | Pružatelj usluge Organiziranog stanovanja ne može ishodovati naljepnicu/parkirnu dozvolu za invalide pa stoga ne može niti parkirati na mjestu za osobe s invaliditetom, same osobe ne posjeduju vozilo niti su najmoprimci stambenog prostora u kojem se pruža usluga organiziranog stanovanja. Također je u odnosu na stavak 2 potrebno specificirati koje su to potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima | Djelomično prihvaćen | Na građevinu u pogledu valjane uporabe i održavanja primjenjuju se posebni propisi. |
| 258 | Osječko-baranjska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 14. | Iz kojeg razloga se u članku 14. stavak 3. isključila primjena članka 6. stavak 6. (zaštita od požara)? Člankom 6. stavkom 6. je uređeno da se zaštita od požara provodi sukladno posebnim propisima, a zgrada u kojoj se pružaju usluge smještaja mora imati izveden sustav za dojavu požara. Isključenjem primjene ovog stavka na organizirano stanovanje dovodi se u pitanje primjena ikakvih propisa o zaštiti od požara, odnosno proizlazi da nije potrebno primijeniti ni minimalne mjere zaštite od požara. | Djelomično prihvaćen | Izveden sustav za dojavu požara moraju imati pružatelji usluge smještaja. |
| 259 | Sonja Juričić Cvitan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 13. | Usluga pomoći u kući može se pružati izvan obitelji korisnika kao, primjerice, zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba - pratnja pri nužnim izlascima iz kuće iz članka 50. Pravilnika, ukoliko pružatelj pruža isključivo tu socijalnu uslugu. Kako se ova usluga ne pruža niti u prostoru pružatelja usluge, niti u prostoru obitelji korisnika, potrebno je predvidjeti mjerila za ovakve i slične slučajeve koje se pružaju na drugim mjestima, koji nisu obitelj korisnika (niti prostor pružatelja usluge). Time bi se izbjegla različita tumačenje , primjerice, da se za odobravanje socijalne usluge pratnje pri nužnim izlascima iz kuće, ispituje stanje prostora pružatelja usluge u kojem se uopće ne pruža usluge odnosno u koji korisnik niti ne pristupa (zdravstvena ispravnost vode i sl.). Stoga se predlaže sljedeće izmjena članaka 13. stavka 3.: "(3) Za pružanje usluga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, te ostale usluge pomoći u kući koje se ne pružaju u prostoru pružatelja usluge ili u obitelji korisnika, pružatelj usluga u svrhu organizacije rada za stručne ili druge radnike mora osigurati prostoriju za pripremu i vođenje evidencije, čuvanje dokumentacije i arhive te sredstava za rad, s time da prostoriju istovremeno može koristiti jedan ili više radnika." | Nije prihvaćen | Sve aktivnosti u okviru usluge pomoći u kući obuhvaćene su člankom 13. stavkom 2. ovoga Pravilnika. |
| 260 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 13. | (2) "Prostor u kojem se pruža usluga pomoći u kući, usluga psihosocijalne podrške i usluga rane razvojne podrške ako se pruža u obitelji korisnika , osigurava korisnik." - usluga pomoći u kući se isključivo pruža u prostoru korisnika pa smatramo to nepotrebnim posebno isticati. (3)"Za pružanje usluga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka, pružatelj usluga u svrhu organizacije rada za stručne ili druge radnike mora osigurati prostoriju za pripremu i vođenje evidencije, čuvanje dokumentacije i arhive te sredstava za rad, s time da prostoriju istovremeno može koristiti jedan ili više radnika." - Treba li ispunjavati ijedan uvjet propisan čl. 5. i 6.? Za prostor pružanja pomoći u kući, obzirom na razna tumačenja privatnih pružatelja usluge i problema sa prostorom predlažemo propisati da je potrebno osigurati – prostoriju za organizaciju rada i pohranu dokumentacije korisnika od najmanje 12 m2 (sukladno Pravilniku o normativima i standardima za obavljanje zdravstvene djelatnosti NN 52/2020 - djelatnost zdravstvene njege u kući i djelatnost fizikalne terapije u kući) | Nije prihvaćen | Za pružanje usluga na drugim mjestima primjenjuju se zajednička mjerila prostora iz članka 13. ovoga Pravilnika. |
| 261 | Osječko-baranjska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 13. | S obzirom da člankom 13. stavkom 1. i 2. nisu obuhvaćene sve socijalne usluge koje se mogu pružati na drugim mjestima te da za pružanje socijalnih usluga iz članka 4. stavak 1. točka 3. - 11. nisu utvrđeni posebni uvjeti prostora niti opreme, trebalo bi definirati koje uvjete prostora i/ili opreme moraju zadovoljiti pružatelji usluga iz članka 4. stavak 1. točka 3. – 8., u slučaju kada se pružaju izvan prostora pružatelja, odnosno kada neće doći do primjene članka 6.? U slučaju pružanja usluga iz članka 13. stavka 1. nadležno tijelo provjerava samo ispunjenost mjerila iz stavka 3. iz čega proizlazi da se tada u postupku ne provjeravaju mjerila prostora za pružanje usluge boravka iz članka 54. S polazišta utvrđivanja ispunjenosti mjerila proizlazi da pružatelj usluge boravka nije u obvezi osigurati sve potrebno za pružanje usluge, odnosno nadležno tijelo u upravnom postupku ne provjerava ispunjenost mjerila u prostoru koji osigurava treća strana koja nije stranka u postupku licenciranja. | Nije prihvaćen | Člankom 13. stavkom 1. i 2. obuhvaćene su sve usluge koje se mogu pružati na drugim mjestima. U slučaju pružanja usluga iz članka 13. stavka 1. nadležno tijelo provjerava samo ispunjenost mjerila iz stavka 3. i 4. ovoga Pravilnika. |
| 262 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 11. | Ukoliko isti pružatelj ima uslugu namijenjenu za više korisničkih skupina, npr. savjetovanje, mogao bi koristiti isti prostor ako bi korisnici dolazili prema određenom rasporedu | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 263 | Krapinsko-zagorska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. | U stavku 3. smatramo potrebnim definirati najnižu visinu ograde, kako je to bilo i ranije, a radi čestih odstupanja u praksi i koja kao takva ugrožavaju sigurnost korisnika. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 264 | Istarska županija - Regione Istriana | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. | (3) Ako građevina ili dio građevine u kojoj se pružaju usluge ima balkon ili terasu, oni moraju biti ograđeni ogradom U cilju zaštite korisnika ali i ujednačenog postupanja na području cijele RH predlažemo zadržati postojeći uvjet visine te na kraju rečenice dodati: „od najmanje 120 cm“ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 265 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 10. | (6)"Za pripremu i vođenje evidencije te čuvanje dokumentacije i arhive u pravilu se osigurava zasebna prostorija, a iznimno se može koristiti i drugi primjereni prostor. " - U pravilu i drugi primjereni prostor ne definiraju ništa te omogućuju prostor za manipulaciju – potrebno je propisati što je točno potrebno jer na ovaj način se može npr postaviti ormar u hodnik i izjaviti da služi tome | Nije prihvaćen | Priprema i vođenje evidencije ne može se voditi u ormaru, dok je za čuvanje dokumentacije i arhive ormar primjeren, ako se nalazi u prostoru koji je tome namijenjen. |
| 266 | Sonja Juričić Cvitan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 7. | Predlaže se brisati članak 7. stavak 2. Naime, nije prihvatljivo smanjivati obvezu pristupačnosti u odnosu na definiranje broja korisnika jer se time praktički izuzima pružatelje socijalne usluge od obveze prilagodbe čak i u slučaju prelaska tog broja do sljedećeg obnavljanja statusa. Ujedno se time stvara dojam da država potiče nepristupačnost i stvara se neprihvatljiv presedan. | Nije prihvaćen | Člankom 163. stavkom 2. Zakona o socijalnoj skrbi propisano je da će se mjerila razraditi različito, ovisno o kapacitetu pružatelja usluge. |
| 267 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 7. | "za najviše 20 osoba smanjene pokretljivosti" - da li je to 20 osoba smanjene pokretljivosti neovisno od ukupnog kapaciteta? Znači li to da se može licencirati prostor za cca 50 korisnika ukoliko podnositelj zahtjeva kaže da će biti pokretni korisnici a prostor je na više etaža bez dizala ili platforme? | Primljeno na znanje | Iznimka se odnosi na ukupni kapacitet pružatelja usluga, što znači da za kapacitet veći od 20 vrijede drugačiji uvjeti. |
| 268 | Dom za starije i nemoćne osobe Andraši | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 7. | molim pojašnjenje članka 7. , tj. detaljan opis što to znaći "sukladno posebnom propisu". U pravilniku treba nedvojbeno pisati što se točno traži te smatram da i ovdje treba navesti o čemu se točno radi i koje to točno uvjete zgrada mora zadovoljavati. | Nije prihvaćen | Člankom 7. propisano je da je pružatelj usluge dužan osobama smanjene pokretljivosti osigurati nesmetan pristup, kretanje, boravak i rad na jednakoj razini kao i ostalim osobama. |
| 269 | Anja Aničić | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Ovim člankom se uvodi i obveza uređivanja posebnih parkirnih mjesta za osobe s invaliditetom. Nisam siguran zašto se to uvodi i koja je to potreba, smještaj za obiteljske domove se pruža u obiteljskim kućama koje često imaju samo ulaz i dvorište te nemaju prostor za parkirališna mjesta. Totalno bespotrebna i neživotna odredba, znajući da u tim domovima ima do 20 korisnika... To ima smisla u domovima s više stotina korisnika, ali ovo su mali domovi i osobe s invaliditetom uvijek mogu parkirati vrlo blizu ulaza. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 270 | MARIJA BREKALO TOKIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Jednom bespotrebnom i ničim obrazloženom administrativnom odredbom gase se pružatelji smještaja koji imaju do 20 korisnika, a oni su glavni pružatelja tih usluga u ruralnim sredinama. Tisuće korisnika će izgubiti smještaj jer, eto, ministarstvo traži da se smještaj pruža u zgradama javne namjene s visinom stropa od 240 cm. Obiteljske kuće u kojima se pruža smještaj ne mogu ni na koji način udovoljiti ovim mjerilima. Jednako tako ispada da su svi pružatelji koji su do sada ugradili vatrodojavu bacili novac (između 50 000 kn i 120 000 kn koje su uložili ovisno o objektu) sad tu vatrodojavu mogu potpuno razmonitrati kako bi eventualno, ako to konstrukcija zgrade dopušta, podizali stropove i proširivali hodnike. Kome da se oni obrate za novčanu štetu koja im je načinjena pravilnikom ? | Djelomično prihvaćen | Djelomično se prihvaća |
| 271 | ANAMARIJA ŠUŠKOVIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Komentar je službeni stav Udruge obiteljskih domova, odnosno ponavljamo primjedbu Udruge koja nije usvojena tijekom sastanka radne skupine. U čl. 6. st. 3. navodi se kako „pješački prilazni put noću mora biti osvijetljen i udovoljavati propisima o sigurnosti u prometu“. Udruga je kontaktirala Ministarstvo unutarnjih poslova vezano uz navedene propise i proizlazi da je uređivanje prometa u svom mjestu (u kontekstu pješačkih prilaznih puteva) u nadležnosti jedinica lokalne i područne samoupravne pa u tom smislu postoji raznolikost konkretnih rješenja. Ovu odredbu smatramo izlišnom jer se kao takva određuje drugim pravnim propisima te nije potrebno dodatno ovo navoditi i opterećivati tekst pravilnika. Nadalje, st. 4 ovog članka propisuje osiguravanje parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom. Budući da je to uređeno odredbama Pravilnika o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjenje nepokretljivosti (NN78/2013), te ovisi o namjeni objekta (čl. 44 tog Pravilnika), smatramo nepotrebnim navoditi to u ovom Pravilniku, osobito iz razloga, što se obveza osiguranja parkirališnih mjesta za osobe s invaliditetom odnose na javna parkirališta te ostale poslovne i stambene objekte gdje je pristup osiguran svim građanima. Parkirališna mjesta u sklopu javnih domova za starije nisu za javno korištenje u njegovom potpunom smislu, već su rezervirana samo za potrebe radnika, posjeta i obitelji korisnika. Npr, nitko se neće parkirati unutar doma Sveta Ana, Islandska 2, Zagreb i otići u Konzum preko puta. Isto je i s svim privatnim i manjim domovima, gdje se parkirališna mjesta nalaze u dvorištima, odnosno u prostoru neposredno oko objekta. Molimo također pojasniti kako će npr. Dom za starije Centar, Klaićeva 10 ili na adresi Trg Drage Iblera 8 osigurati ta mjesta i u kojem broju? Kako će ovaj uvjet zadovoljiti pružatelji usluge organiziranog stanovanja, a koje se može pružati u stambenoj zgradi? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 272 | Krapinsko-zagorska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Nastavno na stavak 1. i 6. , smatramo potrebnim definirati posebne propise, odnosno što se točno traži i koje uvjete treba zgrada zadovoljiti iz područja graditeljstva i zaštite od požara. Također, u stavku 2. smatramo potrebnim definirati što znači primjereno kontrolirana temperatura, kao što je to u važećem Pravilniku (20-28C) | Djelomično prihvaćen | Na građevinu u pogledu valjane uporabe i održavanja te zaštite od požara primjenjuju se posebni propisi. |
| 273 | Istarska županija - Regione Istriana | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Članak 6. st. 1. (1) Zgrada u kojima se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora ispunjavati uvjete sukladno posebnim propisima iz područja graditeljstva te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta. Zakonima iz područja graditeljstva propisano je da se djelatnost socijalne skrbi obavlja u zgradi javne namjene. U dosadašnjim verzijama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga ta se odredba nije dosljedno primjenjivala, pa se uvjet javne namjene neko vrijeme primjenjivao a zatim je brisan. To je dovelo do nezadovoljstva pružatelja socijalnih usluga, postojećih i potencijalnih. Kako bi se spriječile slične situacije, predlažemo da je pitanje namjene zgrade u kojoj se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge potrebno izrijekom definirati. Članak 6. st. 2. alineja 4. - u spavaonicama i prostorijama u kojima se zadržavaju korisnici i radnici temperatura prostora mora biti primjereno kontrolirana Izraz „primjereno kontrolirana“ potpuno je nejasan i kao takav podložan interpretacijama koje se mogu kositi s interesima pa čak i uvjetima potrebnim za održavanjem zdravlja korisnika. Predlažemo zadržati formulaciju iz važećeg Pravilnika, tj. da tekst glasi „u spavaonicama i prostorijama u kojima se zadržavaju korisnici i radnici temperatura prostora mora biti od 20 - 28 °C“ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 274 | GRAD ZAGREB | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | (1) "Zgrada u kojima se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora ispunjavati uvjete sukladno posebnim propisima iz područja graditeljstva te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta." - Obzirom na iskustva s terena, predlaže se da se u ovom članku doda stavak u kojem se navodi da se usluga smještaja NE SMIJE pružati u zgradi koja je (pretežito?) namijenjena za stanovanje. Predlaže se da se Pravilnikom jasno definiraju uvjeti zgrade u kojoj se pružaju socijalne usluge (što je prihvatljivo od dokumentacije – stambena zgrada, poslovna zgrada, stambeno-poslovna). Što znači valjana uporaba? Ukoliko zgrada ima uporabnu dozvolu za stanovanje, smije li se u njoj pružati usluga smještaja? Kakva je uporabna dozvola primjerice za zgradu u kojoj se pruža usluga boravka? Što podrazumijeva pojam „održavanje“ građevine? – "u spavaonicama i prostorijama u kojima se zadržavaju korisnici i radnici temperatura prostora mora biti primjereno kontrolirana" - smatramo da je to preopćenita formulacija te se predlaže navesti raspon - od 20 do 28°C. - "instalaciju za dovod vode i odvodnju otpadnih voda, električnu instalaciju, gromobransku instalaciju , pristup fiksnoj ili mobilnoj telefonskoj mreži i internetu" - predlažemo dodati ispred stavka: mora imati. Gromobranska instalacija će predstavljati problem kod stambenih zgrada u kojima će se pružati usluga organiziranog stanovanja npr. u samo jednom stanu jer će podrazumijevati investiciju pružatelja usluge za cijelu zgradu. (4) "Zgrada mora imati osigurana parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom." - Na koji način zadovoljiti ovaj uvjet kod organiziranog stanovanja u stambenoj zgradi koja nema mogućnost osiguravanja parkirališnog mjesta? (6) "Zaštita od požara provodi se sukladno posebnim propisima, a zgrada u kojoj se pružaju socijalne usluge smještaja mora imati izveden sustav za dojavu požara." - kakvi su uvjeti zaštite od požara za smještaj i boravak starijih osoba i osoba smanjene pokretljivosti? Kako ćemo utvrđivati ispunjavanje uvjeta? Odnosi li se sustav za dojavu požara i na boravak? I znači li to da će svi privatni stanovi koje koriste državni pružatelji usluge smještaja za organizirano stanovanje (i imaju veći broj stambenih jedinica) morati investirati u zaštitu od požara u stanove u najmu koji nekada nisu dugoročno unajmljeni? Ukoliko DA tko snosi trošak sustava za dojavu požara? | Djelomično prihvaćen | Uporaba i održavanje građevine propisani su posebnim propisima. Usluga organiziranog stanovanja ne može se pružati u zgradi koja ne ispunjava mjerila propisana ovim pravilnikom. Na uslugu organiziranog stanovanja i boravka ne primjenjuje se članak 6. stavak 6. ovoga Pravilnika. |
| 275 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Koji broj parkirališnih mjesta? Predlažemo odrediti minimalni broj osiguranih parkirališnih mjesta, ovisno o vrsti pružatelja usluge. Ne može se univerzalno određivati za pružatelja čije će usluge koristiti većinom/ isključivo osobe s invaliditetom (OSI) i pružatelja koji s tim područjem rada nema veze, već mora udovoljavati pravilima pristupačnosti pa osigurati najmanje 1 ili 2 parkirališna mjesta za OSI. | Nije prihvaćen | Neovisno o korisničkoj skupini moraju biti osigurana parkirališna mjesta za osobe s invaliditetom. |
| 276 | Osječko-baranjska županija | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | S obzirom da je u prethodnom Pravilniku u članku 6. brisan termin „zgrada javne namjene“ a da je posebnim propisima iz područja graditeljstva (članak 3. točka 40. Zakona o gradnji, članak 3. točka 7. Zakona o prostornom uređenju i članak 3. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama) propisano da se djelatnost socijalne skrbi obavlja u zgradi javne namjene, i dalje ostaje otvoreno pitanje mogu li se i sukladno novom Pravilniku sve socijalne usluge (osim organiziranog stanovanja) obavljati isključivo u prostorima koji zadovoljavaju uvjet zgrade javne namjene? Primjena posebnih propisa iz područja graditeljstva će u tom slučaju dovesti do nemogućnosti nastavka obavljanja socijalnih usluga od strane licenciranih pružatelja koji su usluge do sada obavljali u objektima koji ne ispunjavaju uvjet zgrade javne namjene. S obzirom na intenciju da se kroz naredne 3 godine uredi zatečeno stanje na terenu, odnosno da svi zatečeni pružatelji usluga novim licencijama nastave obavljati usluge u zgradama javne namjene, smatramo kako je potrebno isto izrijekom definirati, a radi stvaranja ujednačene prakse na području cijele RH. S obzirom na navedeno, razmotriti da se iskoristi članak 163. stavak 2. Zakona o socijalnoj skrbi koji uređuje da će se mjerila razraditi ovisno o kapacitetu pružatelja usluge te propisati da pružatelj do 20 korisnika može obavljati socijalnu uslugu u objektu stambene namjene, dok oni kapaciteta od 20 korisnika moraju uslugu obavljati u zgradi javne namjene kako i određuju propisi iz područja graditeljstva. Time bi postojeći obiteljski domovi promijenili svoj organizacijski oblik no nastavili obavljati uslugu u sadašnjim objektima. U protivnom, većini će biti nemoguće udovoljiti traženome zbog prostornih planova, dodatnog financijskog opterećenja i sl. što će dovesti do prestanka pružanja usluge i ostavljanja zatečenih korisnika bez adekvatnog smještaja a i onog alternativnog. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 277 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 6. | Pravilnik definira prostorne standarde koje ne mogu zadovoljiti pojedine postojeće ustanove pa se nameće pitanje mogućeg smanjenja kapaciteta za pružanje socijalnih usluga nakon njegovog stupanja na snagu. Predlažem da se ponovno razmotri potreba tako detaljnog propisivanja uvjeta. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 278 | Martina Kelek | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Poštovani, uvođenjem zgrade javne namjene pod jedan od uvjeta za bavljenje smještajem i skrbi za starije osobe ponovno gasite 80% smještaja trenutnih Obiteljskih domova. Jedna petina je već odustala. Što ćete sa time dobiti? Pozivate se na Ministarstvo graditeljstva. No, naše stručne osobe u Udruzi obiteljskih domova ne nalaze u Zakonu tog ministarstva ni jedan zakon koji to propisuje. Gašenjem obiteljskih domova direktno gasite radna mjesta i direktno onemogućavate novčano prihvatljiv smještaj za nekoliko tisuća korisnika koji tu uslugu koriste iz nužde. Korak su iznad socijale i nekoliko koraka ispod mogućnosti smještaja u puno skuplje ustanove, a ne mogu sami. Zar smo doista došli do trenutka gdje više čovjek nije nikome važan? Bilo nosioc obiteljskog doma ili korisnik. Naša Udruga navela vam je novčane i prostorno-građevinsko-papirnate probleme koji se javljaju u transformaciji obiteljske kuće u zgradu javne namjene. Neki su ne izvedivi. Medijski potičete obitelji i obiteljska okruženja, a ovim člankom to u isto vrijeme svjesno idete uništiti. Može li netko shvatiti od vas koji ovo čitate i donosite ovakve odluke da time nećete riješiti ilegalni smještaj, samo ćete još više živih ljudi u potrebi usmjeriti na socijalne službe i udomiteljske obitelji koje pucaju po šavovima, te na ilegalni smještaj. Zatvaranjem smještaja do 20 korisnika u vidu dosadašnjih obiteljskih domova neće nestati korisnici iz njih. Oni će tražiti alternativu. Socijalni smještaj-država i ilegalni smještaj. Smještaj do 20 korisnika, starijih i nemoćnih osoba u obiteljskim kućama funkcionira godinama. Da je nepotreban i loš, sam po sebi bi se ugasio jer ne bi bilo zainteresiranih za njega. Obitelji su godinama ulagale i ulažu u objekt, opremu, način života i prilagodbu starijim osobama. I sad ćete to samo izbrisati. Ugodna soba, namještaj u njoj, zajednički prostori, ljudska pomoć u higijeni i prehrani, sigurnost, prihvatljiva cijena s obzirom na visinu mirovina i radničkih plaća, društvo, razgovor, domicilna liječnička pomoć, posjete obitelji, prihodi državi, manji pritisak na premali broj udomitelja i državnih domova, zapošljavanje radnika u ruralnim sredinama - to sve pruža Obiteljski dom. I još više. Koji problem ili probleme u Hrvatskoj ćete riješiti gašenjem takvih kolektiva? Stvoriti ćete samo nove probleme. Vi koji ovo pročitate, vjerojatno ćete samo napisati "PRIMLJENO NA ZNANJE". A hoćete li se samo na trenutak zapitati koju lavinu posljedica će ovo donijeti? Hoćete li se samo na trenutak zapitati kako biste vi na vašem mjestu pretvorili obiteljsku kuću u zgradu javne namjene? Prošetajte jedan dan neslužbeno do općine ili grada, do ureda koji su potrebni da bi se to napravilo. Nazovite projektante i građevinske firme. Saznajte što je sve potrebno papirnato, vremenski i novčano da se to napravi. Probajte saznati koliko bi to povećalo cijenu smještaja za korisnike usluga obiteljskog doma. Poznajete li bar jednu osobu koja ima mirovinu između 1000 do 3000 Kn, nema vezu u državnom domu za smještaj, treba pomoć druge osobe jer nema obitelj ili obitelj nije u mogućnosti da joj pruži pomoć koja joj je potrebna? U obiteljskom domu će za 3-4000 Kn dobiti sve potrebno. I to će jedva platiti. Uz pomoć obitelji ili ušteđevine. Što njoj znači zgrada javne namjene i još skuplji smještaj 2-3000 Kn? I postavite si pitanje zašto vlasnicima i korisnicima Obiteljskog doma treba to sve napraviti i kako ćete sa zgradom javne namjene pomoći svojim građanima bilo vlasnicima ili korisnicima?! Stvaran život se događa direktno u radu sa korisnicima obiteljskih domova i njihovim obiteljima. Imam dojam da osobe u radnim skupinama koje donose odluke koje uvjetuju način rada i prostor u kojem se rad odvija žive neki drugi život, bez doticaja sa stvarnošću. Razgovarajte sa našim predstavnicima. Poslušajte što imaju za reći. Oni su upoznati sa radom i problemima koje imamo. Srdačan pozdrav! Obiteljski dom Kelek, Martina Kelek | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 279 | Sonja Juričić Cvitan | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | U Pravilniku je potrebno jasno definirati da se zajednička mjerila prostora ne bi trebala odnositi na socijalnu usluga iz članka 4. stavka 1. točke 12. Pomoć u kući. S obzirom na to da se ta socijalna usluga pruža kod korisnika ili na drugim mjestima (npr. pratnja pri nužnim izlascima iz kuće), smatramo da se zajednička mjerila prostora ne bi trebala odnositi na tu uslugu. Unatoč tome što je to neizravno definirano jer ne ispunjava uvjet "...onom zgradom u čijim se prostorima usluga provodi u cijelosti..." smatramo da se to treba i napomenuti kako bi se izbjegla neusklađenost tumačenja koja je vidljiva na terenu. | Nije prihvaćen | Iz odredbe članka 5. nesporno proizlazi da se radi o „zgradi za pružanje usluga u prostoru pružatelja usluga“, odnosno „zgradi u čijim se prostorima usluga provodi u cijelosti“, što se nikako ne može odnositi na pružanje usluge pomoći u kući koja se pruža isključivo u zgradi u kojoj korisnik živi. |
| 280 | LUKA ŽIVKOVIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Poštovani, ovim člankom ponovno uvodite zgradu javne namjene. Obiteljski domovi nisu u mogućnosti zadovoljiti te uvjete. Takvom odlukom nas direktno gasite. Ugradio sam dizalo u obiteljsku kuću i postavio vatrodojavu. Ovim člankom ste sva moja ulaganja bacili u vjetar. Otvaranje doma nije mala investicija i ljudi godinama podižu kredite i poboljšavaju uslove svojim korisnicima. Svi smo otvorili domove po nekakvom zakonu. Dobili rješenja. Ovakvim nasilnim gašenjem će te nam svima prouzročiti velike štete. I dalje mislim da mali obiteljskih domovi imaju najkvalitetniju uslugu smještaja. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 281 | ANAMARIJA ŠUŠKOVIĆ | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Komentar je službeni stav Udruge obiteljskih domova, odnosno ponavljamo primjedbu Udruge koja nije usvojena tijekom sastanka radne skupine. Ovaj pravilnik ne predviđa da se usluga smještaja doma do 20 korisnika može pružati u stambenom objektu odnosno obiteljskoj kući kao što je to do sada bilo moguće, a niti u poslovnom prostoru, već bi prema tekstu pravilnika trebala biti riječ o zgradi javne namjene. Zgrada javne namjene u sebi sadrži brojne arhitektonske i građevinske zahtjeve koji su takve prirode da bi se već od samog projektiranja i gradnje takve zgrade trebali usvojiti navedeni standardi. Nije moguće već postojeće prostore u kojima se pruža usluga smještaja prenamijeniti u zgradu javne namjene odnosno zadovoljiti uvjete nametnute pravilnikom. Iz naše komunikacije, ovakva odredba vezana uz zgradu javne namjene prolazi iz navodnih ingerencija propisa o gradnji u pitanju mjerila za prostore u kojima se pružaju socijalne usluge. Naša udruga pretražila je sve relevantne pravne propise (Zakon o gradnji, Zakon o prostornom uređenju) i ni iz jednog propisa u području gradnje ne proizlazi da bi oni na bilo koji način određivali navedena mjerila u području socijalne skrbi. Dakle, upravo je ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi to u čijem je djelokrugu, među ostalim, i određivanje mjerila prostora i opreme, kao što je to bilo i do sada Predlažemo da se stoga članak 5. prepravi na način da se iza riječi „stanovanje“ doda „ i smještaj do 20 korisnika“ | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 282 | UDRUGA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA I USLUGA STRUČNIH RADNIKA SVI ZAJEDNO | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Svaki prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA podržavamo u cijelosti te se na isto pozivamo i apeliramo da se uvaži. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 283 | Sanela Suljević | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | U potpunosti podržavamo prijedlog i komentar Udruge za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA, također i u ime Udruge za pružanje socijalnih usluga Svi Zajedno koja ima 13 Obiteljskih Domova na području Brodsko- Posavske Županije . | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 284 | Udruga za informiranje, širenje i razvoj socijalnih usluga za starije starKA | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Predlažemo da se članci 5 i 6. Pravilnika preformuliraju na način da se u Članku 5. iza riječi „stanovanje“ doda „i smještaj do 20 korisnika“ a u Članku 6. još jedan stavak koji precizira da se postojeći stavci 1.,2.,3, 5., i 6. istog članka primjenjuju i na smještaj do 20 korisnika te u dijelu 15.5 „Smještaj“ doda članak Posebna mjerila prostora za pružanje usluga smještaja za starije osobe i teško bolesne odrasle osobe do 20 korisnika koji će jasno propisati da se socijalna djelatnost malog doma može obavljati u obiteljskoj kući, koja je po samoj definiciji također zgrada. Upozoravamo da je bez tako izvršene izmjene ovaj članak potencijalna tempirana bomba i izazvati će neželjene, teške i vrlo skore promjene u kapacitetima za pružanje socijalne usluga smještaja, ali i još veći porast ilegalnih djelatnosti i kaos socijalne skrbi. S tom izmjenom pak, poštujući sve druge propise o legalnosti građevine (ishođena uporabna dozvola, građevinska i sl.), propise iz područja Zaštite na radu (ateste na električne instalacije i uređaje, gromobrane i sl.), izvedenim sustavom za dojavu požara i ostale uvjete za uslugu smještaja propisane ovim Pravilnikom koji konceptualno zaslužuje vrlo visoku ocjenu, sigurnost i zaštita korisnika ostaje iste razine. Bez takove izmjene i mali domovi do 20 korisnika (postojeći obiteljski domovi) podliježu obavljanju djelatnosti u zgradi javne namjene a znamo, iz rasprava i analiza kod donošenja Zakona o socijalnoj skrbi, zašto to nije moguće i što to znači po smještajni kapacitet RH za starije – gubitak 1/2 do 2/3 smještajnog kapaciteta za starije osobe i zatvaranje obiteljskih domova. Prema prikupljenim informacijama kod donošenja Zakona o socijalnoj skrbi, toliko postojećih obiteljskih domova neće moći ishoditi uporabnu dozvolu za zgradu javne namjene jer njeno ishođenje ovisi o GUP-u. Urbanistički plan je prva i najbitnija stavka. (Čak i Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama omogućuje ozakonjuje nezakonito izgrađenih zgrada samo ako su u pogledu namjene, veličine i smještaja na čestici izgrađeni u skladu s prostornim planom koji važi na dan stupanja zakona na snagu.) Ako plan dozvoljava gradnju zgrade javne namjene, vlasnik obiteljske kuće u kojoj se obavlja djelatnost obiteljskog doma, mora prvo zatražiti lokacijsku dozvolu, izmjenu i dopunu građevinske dozvole, a nakon toga će moći dobiti uporabnu. Tek nakon toga pružatelj može podnijeti zahtjev za dobivanje licencije i utvrđivanje minimalnih tehničkih uvjeta te legalno registrirati djelatnost. Takav postupak ne samo da je nemoguć za više od polovice sadašnjih obiteljskih domova, to je ujedno vrlo dugotrajan i financijski skup proces što će sigurno utjecati na odluku o nastavku pružanja usluge i na način na koji će se u budućnosti obavljati. Imajući u vidu da dio obiteljskih domova još nije uveo vatrodojavu, ne zato što to ne žele već jer je skupa i čekaju rasplet upravo ove situacije donošenjem ovog Pravilnika, u zatvaranje legalnog obiteljskog doma će se ići ubrzo, bez čekanja kraja 2026. godine. Alternative tim uslugama u praksi jednostavno nema, neće ih i ne može biti čak ni do kraja 2026. Nisu predviđene ni Nacionalnim planom razvoja socijalnih usluga. Plan da će ti obiteljski domovi sa smještaja prijeći na socijalnu uslugu organiziranog stanovanja ili uslugu boravka nije utemeljen, čak ni teorijski. Riječ je o usluzi drugačijem stupnju korisnika usluge, s drugačijim potrebama izvršitelja ali i drugom izvoru financiranja. Podsjećamo, jedan od najvažnijih benefita postojećih obiteljskih domova je da se oni otvaraju tamo gdje za njima ima potrebe i zbrinjavanju uglavnom drugi a u zadnje vrijeme sve više treći stupanj korisnika te se najveći dio korisnika financira sam iz svojih sredstava i/ili uz pomoć obitelji. Kategorija starijih osoba koje trebaju dugotrajne socijalne usluge smještaja a da pritom nisu korisnici Centra za socijalnu skrb ne smije biti zanemarena. Jedan od razloga zašto do prelaska na organizirano stanovanje neće doći jest što prelazak znači opet financijska ulaganja, preinake, nove dozvole.. a postojeći pružatelji nemaju povjerenja u sustav. Ako moraju ulagati i dizati kredite, ulagati će u sigurnije, stabilnije i na kraju krajeva u financijski isplativiju djelatnost. Napominjemo da jedan dio predstavnika s obitelji živi u legalnim obiteljskim domovima, istim u kojima se usluga pruža, te prenamjenom obiteljske kuće u zgradu javne namjene, ako je moguća, ostaju bez svog stambenog prostora. Postaviti si pitanja kuda će te obitelji preseliti i gdje živjeti je sasvim legitimno. 2. Smatramo da tumačenje definicija posebnih propisa iz područja graditeljstva odnosno Zakona o gradnji, i Zakona o prostornom uređenju nije primjenjivo iz više razloga. Naime, definicije građevina javnih i društvenih namjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju 15. travnja 2019., NN39/2019 Članak 3., stavak 1., točka 7 7. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica identičan je njihovoj definiciji u Zakonu o prostornom uređenju 12. prosinca 2013. NN 153/2013, Članak 3., stavak 1. točka 5 5. građevine javne i društvene namjene su građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području društvenih djelatnosti (odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi), radu državnih tijela i organizacija, tijela i organizacija lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba s javnim ovlastima i udruga građana i vjerskih zajednica Također, ni definicija zgrade javne namjene nije se kroz godine promijenila. Definiciji u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o gradnji od 17. prosinca 2019., 125/2019, čl. 2 40. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi jednaka je definiciji u Zakonu o gradnji od 12. prosinca 2013., NN153/2013 , čl. 3 28. zgrada javne namjene je zgrada ili dio zgrade koju koristi tijelo javne vlasti za obavljanje svojih poslova, zgrada ili dio zgrade za stanovanje zajednice te zgrada ili dio zgrade koja nije stambena u kojoj boravi više ljudi ili u kojoj se pruža usluga većem broju ljudi. Unatoč tome, resorno ministarstvo donijelo je novi Zakon o socijalnoj skrbi, 18. prosinca 2013. NN157/2013. te zatim niz izmjena i dopuna istog ( NN 138/2020, (2630), zakon, 11.12.2020.; NN 98/2019, (1943), zakon, 16.10.2019.; NN 130/2017, (2986), zakon, 27.12.2017.; NN 16/2017, (366), zakon, 22.2.2017.; NN 52/2016, (1377), zakon, 6.6.2016.; NN 99/2015, (1914), zakon, 16.9.2015.; NN 152/2014, (2866), zakon, 22.12.2014.. Resorno ministarstvo donijelo je i Pravilnik o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika nn 92/2004, 7.7.2004, Pravilnike o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/2014, 28.3.2014.) te četiri izmjene i dopuna istog ( NN 66/2015, (1277), 15.6.2015., NN 56/2020, (1125), 13.5.2020., NN 28/2021, (607), 19.3.2021., NN 144/2021, (2467), 27.12.2021.. ). Godina 2004: Pravilnik o načinu pružanja usluga obiteljskog doma te uvjetima glede prostora, opreme, stručnih i drugih radnika nn 92/2004, 7.7.2004., Članak 5. (1) Usluge obiteljskog doma pružaju se u objektu u kojem živi predstavnik obitelji i članovi njegove obitelji iz članka 3. ovoga Pravilnika. (2) Iznimno se usluge obiteljskog doma mogu pružati u drugom objektu, ako je objekt udaljen od objekta u kojem živi predstavnik obitelji i članovi njegove obitelji iz članka 3. ovoga Pravilnika najviše 100 metara. Godina 2014: Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga, NN 40/2014, 28.3.2014., Članak 5. Zgrada za pružanje usluga u prostoru pružatelja usluga, smatra se onom zgradom u čijim se prostorima usluga provodi u cijelosti, odnosno u kojoj korisnici borave u svrhu korištenja socijalne usluge, osim za organizirano stanovanje i obiteljski dom. Članak 15. 3) Usluge smještaja u obiteljskom domu u pravilu se pružaju u obiteljskoj kući gdje živi predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji. Godina 2020. – Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 56/2020-1125) Članak 3. U članku 16. stavak 1. i 2. mijenjaju se i glase: »(1) Usluge smještaja u obiteljskom domu pružaju se u obiteljskoj kući gdje živi predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji. (2) Obiteljska kuća mora imati dovoljan broj spavaonica za sve korisnike i članove obitelji predstavnika obiteljskog doma, a koje su dovoljno velike da osiguravaju adekvatan prostor korisnicima u svrhu njihove sigurnosti, privatnosti i udobnosti.« Tek se s Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 28/2021) od 19.3.2021. člankom 1. bila definira javna namjena »(1) Zgrada u kojima se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge mora ispunjavati uvjete sukladno posebnim propisima iz područja graditeljstva kao zgrada javne namjene te mora imati potrebne isprave za valjanu uporabu i održavanje građevine sukladno posebnim propisima i to dokaz o legalnosti objekta (uporabna dozvola, rješenje o legalizaciji, rješenje o izvedenom stanju). , donosi se nova izmjena već 27.12.2021 s odredbom koja briše zgradu javne namjene kako je navedeno u Članku 1. „U Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (»Narodne novine«, br. 40/14, 66/15, 56/20 i 28/21) u članku 6. stavku 1. brišu se riječi: »kao zgrada javne namjene«, a u stavku 5. iza riječi: »pružatelja usluge« briše se zarez i riječi: »odnosno predstavnika obiteljskog doma ili člana njegove obitelji“. Svim dosadašnjim pravnim aktima nesigurnost o tome kako se i gdje se može pružati usluga smještaja u obiteljskom domu nikad nije dovođena u pitanje a svi su definirali uvjete prostora unatoč posebnim propisima iz područja graditeljstva. Štoviše, Zakon o socijalnoj skrbi iz 2013. i oni prije njega definiraju pružanje usluga smještaja u obiteljskoj kući. Usluge obiteljskog doma pružaju se u objektu u kojem živi predstavnik obiteljskog doma i članovi njegove obitelji, odnosno da se usluge obiteljskog doma mogu pružati u najviše dva objekta, uključujući i objekt u kojem živi predstavnik obitelji i članovi njegove obitelji uz uvjet da udaljenost između objekata nije veća od 100 metara (Pravilnik iz 2010.!) i da je predstavnik obiteljskog doma osigurao skrb o korisnicima na smještaju u svakom objektu 24 sata dnevno kroz sve dane u godini. Ukoliko su prijašnji Zakoni o socijalnoj skrbi te Pravilnici o minimalnim tehničkim uvjetima za pružanje socijalnih usluga doneseni u suprotnosti sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju, utoliko je došlo do teškog propusta Ministarstva te je jedino rješenje da netko preuzme odgovornost i da se postojeći obiteljski domovi obeštete, računajući i oportunitetni trošak. U te obiteljske kuće, prilagodbu korisnicima i opremanje uložena su znatna financijska sredstva koja sigurno ne bi bila da je uvjet pružanja usluge bio u zgradi javne namjene. Nadalje, posebni propisi iz područja graditeljstva, osim socijalne djelatnosti kao građevine javne i društvene namjene definiraju i građevine namijenjene obavljanju djelatnosti u području ostalih društvenih djelatnosti - odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta i zdravstva. Unatoč tome, znamo da se dio tih djelatnosti obavlja u stambenim zgradama i obiteljskim kućama (dijagnostičke i specijalističke zdravstvene ustanove, vrtići, škole stranih jezika, teretane..) pa možemo zaključiti da se definicija odnosi na ustanove s većim brojem korisnika kako i sama definicija precizira a da uvjete djelatnostima manjeg obujma donose nadležna ministarstva. Kao što je to do sada radilo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelj i socijalne politike. 3. Upozoravamo da novi Zakon o socijalnoj skrbi (čl. 230 ) propisuje da fizička osoba može samostalno, kao profesionalnu djelatnost ili kao obrtnik, pružati samo socijalne usluge savjetovanja u savjetovalištu i usluge pomoći u kući. Ne i organizirano stanovanje. Ipak, u istom Pravilniku o mjerilima za pružanje usluga u čl. 5, socijalna usluga „organiziranog stanovanja“ izuzeta je iz zajedničkih mjerila prostora te se kasnije u čl. 14 dodatno definiraju uvjeti pružanja usluge organiziranog stanovanja „ Usluga organiziranog stanovanja može se pružati u stambenim jedinicama koje mogu biti: obiteljska kuća ili stan u obiteljskoj kući ili zgradi u lokalnoj zajednici namijenjenoj stanovanju.“ Budući da je usluga organiziranog stanovanja također djelatnost socijalne skrbi, ne može je obavljati fizička osoba kao samostalnu djelatnost ili obrt, pitamo se zašto i kako je u ovom istom ovom Pravilniku mogla bit izuzeta ako Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike uistinu smatra da se socijalna djelatnost zbog posebnih propisa iz područja graditeljstva ne može obavljati u stambenom prostoru. 4. Podsjetili bismo da smo kod donošenja zakona kao jedan od razloga za ovakvu prenamjenu čuli od dužnosnika ministarstva da pružatelji usluga u obiteljske kuće ne puste inspekcijski nadzor. Budući da do tad nismo imali informacije s terena o takvim događanjima, a razlog jest bio zabrinjavajući, iskoristili smo kasnije Zakon o pravu na pristup informacijama i poslali ministarstvu zahtjev za informacijama o učestalosti takvih djela. Dobili smo odgovor da u cijeloj 2020. niti jedan legalan obiteljski dom nije odbio pustiti nadzor u privatni prostor obiteljske kuće, a u razdoblju od 1.1.2021. do 30.9.2021. imali smo jedan slučaj. Čak i kod ilegalnih smještaja nije bilo većih odstupanja. Složit će te se da je uvidom u činjenično stanje taj ozbiljan i donekle prihvatljiv razlog postao ništavan. Poznajući situaciju stvarnog stanja i trenutne probleme te imajući dobru sliku u način razmišljanja pružatelja i korisnika usluga, odgovorno tvrdimo da se navedenim predloženim rješenjem nikako neće očistiti ili urediti trenutno stanje socijalne djelatnosti (kojem će i udruga starKA rado pridonijeti)) te će ono sigurno izazvati još veći kaos. Obzirom na sve navedeno, možemo zaključiti da ćlanci 5. i 6 . ovog Pravilnika znači promjene s velikim i dalekosežnim posljedicama na trenutno stanje te takva promjena prethodno zahtjeva temeljitu analizu i procjenu koja, nažalost, nije provedena. Budući da trenutno ne postoje alternativna i adekvatna rješenja koja bi mogla sanirati i ublažiti posljedice, utemeljeno predlažemo i tražimo promjenu članaka 5. i 6. na opisan ili neki sličan način koji će malom domu i dalje omogućiti obavljanje djelatnosti u stambenoj zgradi obiteljske kuće. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 285 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Potrebno je Pravilnikom definirati drugačiji broj izvršitelja, odjela i odsjeka u slučaju kada se usluge korisnicima iste ustanove pružaju na više različitih lokacija. To se prije svega odnosi na usluge dugotrajnog smještaja koje zahtijevaju stalnu prisutnost radnika u njezi i prehrani, te čišćenju i održavanju prostora. Takva ustanova treba značajno veći broj pružatelja nego u slučaju kada je ukupan broj korisnika smješten u jednom objektu. Npr: Dom za starije osobe Centar u Zagrebu pruža usluge za 340 korisnika na dvije lokacije (240+100 ) na način da su kuhinja i praonica u centralnom objektu te se hrana i roba dostavljaju tijekom cijelog dana u drugi objekt, a za organiziranje poslova njege i brige o zdravlju potreban je znatno veći broj radnika nego u istoj kući ( osobito u dežurstvima ).Bilo bi dobro kada bi Pravilnik prepoznao ovakve situacije. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. |
| 286 | Boris Suver | 3.ZAJEDNIČKA MJERILA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 5. | Poticali ste nas da otvaramo obiteljske domove u obiteljskim kućama.Obećali ste da će se naći rješenje za skoro 600 domova i sad ste nas potpuno izostavili iz pravilnika. Lagali ste i prevarili ste nas! U čijem interesu radite? Ako mislite da ćemo mi šutjeti prevarili ste se. Naši korisnici i obitelji naših korisnika su upoznati sa ovim i svi Vam imaju što reći i doći će i njihovo vrijeme da Vam kažu što misle. Nas kao poduzetnike ćete potpuno upropastiti a mnogi od nas imaju kredite i po 30 godina no Vas to nije briga. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 287 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 2.VRSTE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. | Nije jasno u koju socijalnu uslugu spada timska procjena/dijagnostika koja se odvija u stacionarnim uvjetima kroz 4 tjedna, a koja se nikako ne može mjeriti kvalitetom i rezultatima koji su na tragu procjene, projekcije i predikcije uspješnosti tretmana i najboljeg interesa djeteta s ambulantnim procjenama koje se rade u CZSS. Timska procjena/dijagnostika kao multidisciplinarni sustav stručnih postupaka, mjera i aktivnosti primjenom diferencijalno dijagnostičkih postupaka, mjera i aktivnosti prikuplja, analizira i interpretira podatke o relevantnim obilježjima, rizicima i snagama te naročito potrebama korisnika sa svrhom predlaganja i planiranja daljnjih intervencija, uz postupak procjene i izrade stručnih nalaza, mišljenja i prijedloga koji se sintetiziraju u Mišljenje i prijedlog tima za procjenu. Bez takve dijagnostike korisniku se uskraćuju čak i Konvencijom o pravima djeteta zajamčena prava: članak 3. 1. U svim akcijama koje u svezi s djecom poduzimaju javne ili privatne ustanove socijalne skrbi, sudovi, državna uprava ili zakonodavna tijela, mora se prvenstveno voditi računa o interesima djeteta. Ako timsku procjenu shvaćamo kao smještaj, onda ona mora biti uključena u Čl. 66, alinea 2: (2) Usluga smještaja pruža se kao: smještaj u kriznim situacijama, smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih programa, smještaj radi provođenja psihosocijalnih tretmana i smještaj u drugim slučajevima. | Primljeno na znanje | Smještaj radi multidisciplinarne procjene predviđen je u članku 66. stavku 5. ovoga Pravilnika. |
| 288 | hrvatska udruga socijalnih radnika | 2.VRSTE SOCIJALNIH USLUGA, Članak 4. | Sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi (NN 18/22 ) Prva socijalna usluga i Usluga sveobuhvatne procjene i planiranja su isključivo u nadležnosti Zavoda za socijalnih rad sa svrhom informiranja , trijaže i inicijalne procjene potreba korisnika, te procjenjivanja i planiranja rada s korisnikom u okviru postupka Vođenja slučaja u Zavodu za socijalni rad. Procjenjivanje potreba i preispitivanje plana / planiranje odvija se tijekom cijelog postupka vođenja slučaja u Zavodu za socijalni rad pri čemu voditelj slučaja koordinira sudjelovanje svih drugih dionika . Stoga predlažemo da se navedene usluge brišu iz ovog Pravilnika. | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom uređuju mjerila za sve socijalne usluge propisane Zakonom o socijalnoj skrbi, neovisno o tome tko ih pruža. |
| 289 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | 1.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažemo preispitati uvažavanje etičkih načela i pravila svake struke, s obzirom da su pojedine odredbe ovog Prijedloga Pravilnika u suprotnosti s propisima reguliranih profesija u sustavu socijalne skrbi. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 290 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | 1.OPĆE ODREDBE, Članak 3. | Predlažemo preispitati uvažavanje etičkih načela i pravila svake struke, s obzirom da su pojedine odredbe ovog Prijedloga Pravilnika u suprotnosti s propisima reguliranih profesija (Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti, Etički kodeks socijalnih pedagoga). | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 291 | ŽELJKA JAGETIĆ | 1.OPĆE ODREDBE, Članak 1. | U članku 1. stoji da se prema vrsti usluga određuju mjerila prostora, opreme, potrebnih stručnih i drugih radnika te sadržaj, opseg i način pružanja usluga. Obzirom da je Pravilnik o metodologiji za utvrđivanje cijena socijalnih usluga na snazi potrebno je da vrste i trajanje jedinica socijalnih usluga odgovaraju nazivom (i trajanjem ) uslugama navedenim u katalogu usluga kako ne bi bilo nedoumica. | Nije prihvaćen | Donijet će se novi pravilnik o metodologiji za izračun cijena socijalnih usluga koji će biti usklađen sa Zakonom o socijalnoj skrbi i ovim pravilnikom. |
| 292 | Istarska županija - Regione Istriana | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 1.OPĆE ODREDBE | Istarska županija pozdravlja pokušaj da se Pravilnik učini jednostavnijim za primjenu tako da su mjerila, osim zajedničkih, propisani po vrsti usluga, a ne po vrsti korisnika kao u dosadašnjem Pravilniku o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (Narodne novine br. 40/2014, 66/2015, 56/2020, 28/2021, 144/2021, 18/2022). Međutim smatramo da je kvaliteta predloženog Pravilnika neujednačena, naime Pravilni sadrži: - dijelovi koji su nepotrebno opširni (npr. prepisuje se u odredbama opis usluga koji je već određen Zakonom o socijalnoj skrbi) - dijelovi koji su nedovoljno precizni (npr. propisivanje da u u spavaonicama i prostorijama u kojima se zadržavaju korisnici i radnici „temperatura prostora mora biti primjereno kontrolirana“). - određena mjerila su po našem mišljenju potpuno izostavljena (npr. propisivanje visine ograde na balkonu ili terasi na građevini u kojoj se pružaju socijalne usluge ili potrebne opreme za pružanje usluge pomoći u kući). Prijedlog Pravilnika sadrži i velik broj pozivanja na druge propise. Navedena nepreciznost, nepropisivanje određenih mjerila kao i velik broj pozivanja na druge propise dovesti će do velika neusklađenosti postupanja jedinica područne (regionalne) samouprave i grada Zagreba, koje su nadležne u postupanju i donošenju rješenja o ispunjavanju mjerila za pružanje socijalnih usluga i kontroli pružatelja. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 293 | Hrvatska udruga socijalnih pedagoga | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 1.OPĆE ODREDBE | Upućivanje Prijedloga Pravilnika u javno savjetovanje usred ljeta i sezone korištenja godišnjih odmora ne pridonosi ravnopravnim mogućnostima za uključivanje u savjetovanje zainteresirane stručne javnosti. Radi se o suštinski važnom dokumentu za osiguranje kvalitetnih i dostupnih usluga svim skupinama korisnika. Stoga bi svim dionicima u sustavu socijalne skrbi trebalo biti podjednako važno da pridonesu izradi najboljeg mogućeg dokumenta, što u ovim okolnostima svakako nije izvedivo. Tekst Prijedloga Pravilnika, naročito u pogledu mjerila za stručne radnike koji mogu pružati socijalne usluge, otvara niz pitanja: 1. Je li prije izrade Prijedloga Pravilnika provedena i pripremljena analitička podloga iz koje su proizašli kriteriji za određivanje mjerila za stručne radnike? 2. Koji cilj/ciljevi su postavljeni ili su se željeli postići ovako nekonzistentnim i proizvoljnim određivanjem mjerila za stručne radnike, naročito na radnom mjestu odgojitelja u domovima za djecu s problemima u ponašanju? S obzirom na izostanak holističkog i analitičkog pristupa te povezanosti s ostalim relevantnim strategijama, zakonima i podzakonskim aktima, može se zaključiti da se ovim Prijedlogom Pravilnika nastoji „legalizirati“ postojeće stanje u domovima za djecu i mlade s problemima u ponašanju i naprosto izjednačiti stručnjake-socijalne pedagoge koji su svoje generičke kompetencije za rad s populacijom s problemima i poremećajima u ponašanju stekli na studiju socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, koje godinama nadograđuju u procesu cjeloživotnog obrazovanja i primjene u praksi. 3. Kad je riječ o populaciji djece u skrbi, a posebno djece s problemima u ponašanju, u kojoj mjeri je tekst Prijedloga Pravilnika usklađen s: - Konvencijom o pravima djeteta, - Zakonom o socijalnopedagoškoj djelatnosti, - Etičkim kodeksom socijalnih pedagoga, - Zakonom o sudovima za mladež (izvršenje sudskih odgojnih mjera u nadležnosti sustava socijalne skrbi, kao što su: pojačana briga i nadzor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u disciplinski centar, upućivanje u odgojnu ustanovu i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu) – ovo je ujedno prilika za postavljanje pitanja: Koji su razlozi zbog kojih nadležno ministarstvo nije donijelo Pravilnik o načinu izvršavanja odgojnih mjera posebne obveze, upućivanje u disciplinski centar, pojačana briga i nadzor, pojačana briga i nazor uz dnevni boravak u odgojnoj ustanovi, upućivanje u odgojnu ustanovu i upućivanje u posebnu odgojnu ustanovu, protekom punih 6 godina od kada je radna skupina završila izradu Prijedloga ovog Pravilnika? - Pravilnikom o standardima kvalitete socijalnih usluga? Slijedeći Zakon o socijalnoj skrbi (NN 18/22, 46/22), i Prijedlog Pravilnika u popisu socijalnih usluga sadrži izmiješane nazive za stručne intervencije (prvih 12 socijalnih usluga) i nazive za vremensko- prostorni oblik skrbi (zadnje tri: boravak, organizirano stanovanje, smještaj). Uzimajući u obzir pravila struke, nejasno je na kojem se pristupu temelji ova klasifikacija socijalnih usluga. Kad je riječ o uslugama za djecu i mlade s problemima u ponašanju, u cilju definiranja usluga koje će biti u skladu sa specifičnim potrebama populacije, bilo bi preporučljivo uključiti stručnjake Studija socijalne pedagogije Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, predstavnike Hrvatske udruge socijalnih pedagoga i Hrvatske komore socijalnih pedagoga te socijalne pedagoge s iskustvom u neposrednom socijalnopedagoškom tretmanu u domovima za odgoj djece i mladih s problemima u ponašanju. Takav uključiv pristup u izradi Pravilnika sigurno bi, na osnovi pravila i etike socijalnopedagoške struke, pridonio adekvatnom definiranju usluga i programa te njihovom pravilnom pozicioniranju na kontinuumu intervencija (npr. Razvojni kontinuum intervencija, Kontinuum intervencija prema područjima bio-psiho-socijalnog funkcioniranja, Kontinuum intervencija prema razinama rizika, Kontinuum intervencija utemeljen na zakonu (za mlt. Počinitelje prekršaja i kaznenih djela. Navedene kontinuume opisuje Žižak (2010) u Žižak, 2010) u udžbeniku „Teorijske osnove intervencija – socijalnopedagoška perspektiva“ te ističe kako se pojam kontinuum i koristi kako bi ukazao na međusobni odnos i nužan logički slijed intervencija. U skladu sa Zakonom o socijalnopedagoškoj djelatnosti, u cijelom tekstu Prijedloga Pravilnika riječi „socijalno-pedagoški“ zamijeniti sa „socijalnopedagoški“. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 294 | LUCIJA ŠKUGOR | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 1.OPĆE ODREDBE | Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. |
| 295 | hrvatska udruga socijalnih radnika | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA , 1.OPĆE ODREDBE | Potrebno je uskladiti Pravilnik s Katalogom socijalnih usluga vezano uz broj izvršitelja , opseg usluga , način pružanja i satnicu pojedine usluge ( individualni rad, grupni rad, broj susreta, rokovi provedbe i sl. ) Predlažemo dopunu Pravilnika definiranjem načina i uvjeta za organiziranje odjela i odsjeka kojima se povezuju srodni poslovi u ustanovi. Važeći Pravilnik ne daje mogućnost ustrojavanja odsjeka što se u praksi pokazalo kao značajna prepreka u učinkovitom radu ustanove. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Ovim se pravilnikom također ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. |
| 296 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Vijeće studija Edukacijske rehabilitacije kao jedan od tri studijska programa s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta (https://www.erf.unizg.hr/hr/studiji) izražava poštovanje prema naporu kojeg je radna skupina uložila u izradi prijedloga ovog pravilnika. Uključeni u e -savjetovanje, kako kolege pojedinci, organizacije/ustanove, odnosno "su stručnjaci", uključili su se u velikom broju s nizom komentara i konkretnih prijedloga što će u uređenijem i uvažavajućem okruženju krajnjih donositelja vjerujemo u neko, po vremenskom okviru, racionalnije vrijeme (izvan godišnjih odmora recimo) rezultirati poboljšanim sustavom. Jer, svima nama on je, ili će, biti potreban. Skloni smo u ovom općem komentaru "posuditi" i podržati nekoliko osvrta : - slažemo se primjerice s gospodinom Bosancem u vezi potrebe "razvoja ili ustroja jasne Mreže socijalnih usluga te socijalnog planiranja i širenja mreže " - podržavamo i suglasni smo s ocjenom kolega socijalnih pedagoga u odnosu na utvrđeno nedostatke u tekstu: "da su socijalni pedagozi (stručnjaci u području preventivnog rada i tretmana osoba u riziku ili s izraženim problemima u ponašanju) te edukacijski rehabilitatori (stručnjaci u području rada s osobama s teškoćama i osobama s invaliditetom) kao regulirane profesije na više mjesta u ovom prijedlogu Pravilnika izjednačeni s drugim profesijama ili izostavljeni iz usluga za koje posjeduju potrebno znanje i kompetencije" - suglasni smo sa sljedećim tvrdnjama Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, odnosno zabrinuti, ogorčeni i svjesni ozbiljnih posljedica u odnosu na: "Iz sadržaja ovog dokumenta primjećuje se da su edukacijski rehabilitatori (po prijašnjem nazivlju defektolozi) kao regulirana profesija, a posebno kao stručnjaci u području procjene i dijagnostike, planiranja sveobuhvatne podrške, koordiniranja, neposrednog provođenja aktivnosti i intervencija, evaluacije, specijalizirane edukacije... u ovom Prijedlogu na više mjesta izjednačeni ili izostavljeni iz usluga za koje imaju (više od drugih navedenih) potrebne kompetencije. Pretpostavljamo da se to može ispraviti na dobrobit korisnika usluga, ali i uvažavanja regulirane profesije od interesa za Republiku Hrvatsku. Iskustva iz prakse pokazuju da izostavljanje edukacijskih rehabilitatora iz rane intervencije i podrške djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom (bilo urođenim ili stečenim) povećavaju nastanak dodatnih teškoća funkcioniranja i ponašanja u socijalno okruženju, a koje su pravovremenim i stručnim intervencijama mogle biti umanjene ili izbjegnute. Neuvažavanje struke i edukacijsko-rehabilitacijske profesije izostavljanjem ili nadomještanjem stručnjacima drugih profila je kršenje prava i uskraćivanje primjerene podrške korisnicima sustava te zadiranje u djelatnost." Ne sasvim prikladna usporedba "gradnje sustava za pružanje socijalnih usluga" - bi bila ona s gradnjom kuće, zgrade i sl. : prije "gradnje" nužno je vjerojatno istražiti i uskladiti "novi objekt" s postojećim "urbanističkim planom"; provjeriti infrastrukuturu; planirati i dokazati da postoje preduvjeti za izvedbu svih faza - kako građevina ne bi ostala nedovršena na vjetrometini ..urbane ili manje urbane sredine, odabrati izvođače ? - rijetko se naime u tim poslovima događa da se za radove vodoinstalacija odaberu keramičari i.. tako bismo mogli uspoređivati do u detalje. Socijalne usluge, pružatelji i ustanove dio su konteksta u koji ulažemo određena sredstva: - svako ulaganje u primjereni pristup, transdiciplinarnost u osiguranju usluge za podršku obitelji, djeteta, pojedinca koji je korisnik ovih usluga - uvijek se i uvijek višestruko vraća na dobrobit zajednice; a onda i obrnuto - najskuplje je "štedjeti" na broju, "profilima stručnjaka", satima i uvjetima u kojim se usluga pruža. Ne počne li pružanje usluge na vrijeme, rano i preventivno - sveobuhvatno i s primjerenim brojem stručnjaka i to "primjerenih" stručnjaka - u svojoj inicijalnoj fazi pružanja usluge, a kasnije i svih ostalih - potreba za podrškom, korekcijom, nadogradnjom se produljava i poskupljuje, a time i ovisnost pojedinca i obitelji o onima "izvan njih". Argumenti koje prilažemo i za koje ćemo tražiti da se analiziraju i usporede za svako pružanje usluga regulirane profesije edukacijske rehabilitacije navedeni su na https://www.erf.unizg.hr/hr/studiji/diplomski-edukacijska-rehabilitacija: "U okviru studijskog programa Edukacijska rehabilitacije studenti stječu znanja o dijagnostičkim, edukacijskim i terapijskim postupcima, timskom radu, profesionalnoj etici i interdisciplinarnoj komunikaciji u područjima: oštećenja vida, motorički poremećaji, kronične bolesti i art terapije, te inkluzivna edukacija i rehabilitacija. Magistri edukacijske rehabilitacije imaju usvojena znanja i vještine potrebne za: • profesionalnu interdisciplinarnu suradnju (u edukaciji, rehabilitaciji i kliničkoj praksi) • neposredni odgojno-obrazovni rad • savjetovanje drugih stručnjaka i roditelja, kao i za superviziju rada prvostupnika koji je završio preddiplomski studij edukacijske – rehabilitacije • Osposobljeni su za pretraživanje literature, baza podataka i drugih izvora informacija • Sposobni su planirati i provoditi znanstvena istraživanja • Imaju razvijenu svijest o provođenju profesionalne etike i odgovornosti u edukacijsko-rehabilitacijskoj praksi te prepoznaju potrebu i spremnost za uključivanje u cjeloživotno učenje. Nositelj ove kvalifikacije ovlašten je izvršavati stručni posao u području za koje je stekao / stekla naziv. Studij je zasnovan na znanjima iz interdisciplinarnog područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti pod kojima se podrazumijevaju različiti dijagnostički, edukacijski i rehabilitacijski postupci koji su povezani s oštećenjima vida, teškoćama učenja, deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD), intelektualnim teškoćama, poremećajima iz autističnog spektra, višestrukim teškoćama, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima, kreativnim i art/ekspresivnim terapijama. Završetkom ovoga studija student stječe kompetencije koje mu omogućavaju zapošljavanje na poslove visoke složenosti, regulirane Zakonom o edukacijsko rehabilitacijskoj djelatnosti (Narodne novine NN 124/11, 16/19) ." Tražit ćemo zajedno s kolegama socijalnim pedagozima i logopedima - argumente / temelje na kojima se utvrđuju stečene kompetencije svih "profila stručnih radnika" koji su uvršteni kao "stručni radnici" u području rada s djecom i osobama, primjerice: s oštećenjima vida, teškoćama učenja, deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem (ADHD), intelektualnim teškoćama, poremećajima iz autističnog spektra, višestrukim teškoćama, motoričkim poremećajima, kroničnim bolestima.. Argumenti za silabuse, ciljeve kolegija i kompetencije stručnjaka s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta nalaze se, recimo i u popisu/ izboru znanstvenih projekata: Znanstveno-istraživački projekti 2021 - 2025 2016 - 2020 2010 - 2015 Znanstveni projekti - Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (unizg.hr) Što nam djeca govore o vlastitoj participaciji u školi? Trajanje projekta: 2015 – 2022 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Nivex Koller Trbović Roditeljska percepcija kockanja mladih Trajanje projekta: 2015 – 2020 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Neven Ricijaš Specifična obilježja obitelji u riziku: doprinos planiranju kompleksnih intervencija (FamResPLan) Trajanje projekta: 2015 – 2019 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Antonija Žižak Jezična obrada u odraslih govornika hrvatskoga Trajanje projekta: 2015 – 2019 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Marijan Palmović Equity and social inclusion thorugh positive parenting (ESIPP) Trajanje projekta: 2015 – 2018 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Jasmina Stošić Web: esipp.eu Profili komunikacijskih i adaptivnih vještina u različitim kliničkim skupinama Trajanje projekta: 2015 – 2018 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Maja Cepanec Rehabilitation and recovery of peopLEe with Aphasia after StrokE (RELEASE): Utilizing secondary dana to enhance speech and language speech and therapy interventions for people with aphasia after stroke Trajanje projekta: 11/2015 – 2017 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Tatjana Prizl Jakovac Vizualno funkcioniranje u djece osnovnoškolske dobi s intelektualnim teškoćama i s teškoćama u učenju Trajanje projekta: 2015 – 2017 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Sonja Alimović Interdisciplinarni pristup u razvoju jezično-kognitivnog modela disleksije kod odraslih Trajanje projekta: 07/2015 – 10/2016 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević Iskustvo vršnjačkog nasilja kod djece s ADHD poremećajem III Trajanje projekta: 2015 – 2016 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Anamarija Žic Ralić Istraživanje otpornosti obiteljskog sustava Trajanje projekta: 2015 – 2016 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Antonija Žižak Criminal Justice Students' Attitudes Toward Lesbians and Gay Men Trajanje projekta: 03/2015 – 12/2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Irma Kovčo Vukadin Zastupljenost nasilja i nesportskog ponašanja u nogometu mladih na području Grada Zagreba Trajanje projekta: 2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Neven Ricijaš Jezična obrada u odraslih govornika Adult language processing Trajanje projekta: 9/2014 – 9/2017 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević Evidence-based education: European strategic model for school inclusion (EBE-EUSMOSI) Trajanje projekta: 2014 – 2017 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Anamarija Žic Ralić Web: http://inclusive-education.net/ Računalni asistent za podršku pri unosu teksta osobama s jezičnim poremećajima (RAPUT projekt) Trajanje projekta: 10/2014 – 02/2016 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Jelena Kuvač Kraljević Ispitivanje socijalne uključenosti i kvalitete podrške u sustavima predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja za djecu i učenike s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) i deficitom pažnje i hiperaktivnim poremećajem (ADHD) Trajanje projekta: 08/2013 – 02/2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Snježana Sekušak-Galešev Communities That Care (CTC) European Network: Making CTC work at the European level Trajanje projekta: 01/2013 – 12/2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Josipa Bašić ICT Competence Network for Innovative Services for Persons with Complex Communication Needs/ Kompetencijska mreža zasnovana na informacijsko-komunikacijskim tehnologijama za inovativne usluge namijenjene osobama sa složenim komunikacijskim potrebama Trajanje projekta: 03/2013 – 03/2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Jasmina Ivšac Pavliša SPAN – Science for Prevention Academic Network Trajanje projekta: 10/2012 – 09/2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Martina Ferić European Assessment Protocol for Children’s SEL skills EAP_SEL Trajanje projekta: 2012 – 2015 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Josipa Bašić Potom stručnih projekata: Stručni projekti 2021 - 2025 2016 - 2020 2010 - 2015 ARHIVA BITI SVOJ – Biti u ravnoteži u virtualnom i medijskom okruženju Trajanje projekta: 03/2022 – 12/2022 Voditelj/koordinator projekta za ERF: Sanja Radić Bursać, prof. soc. ped. Sagorijevanje stručnjaka i roditelja djece s teškoćama u razvoju: prevencija, izazovi i metode osnaživanja u ranoj intervenciji Trajanje projekta: 01/2022 – 01/2025 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Sonja Alimović Znanstveno utemeljena prevencija korištenja sredstava ovisnosti i kriminaliteta_FRONTLINE POLITEA Trajanje projekta: 01/2022 – 12/2023 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Martina Ferić Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju Trajanje projekta: 07/2021 – 04/2024 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Renata Pinjatela Further ENhancing the Implementation of Quality Standards in drug demand reduction across Europe_FENIQS-EU Trajanje projekta: 04/2021 – 03/2023 Voditelj/koordinator projekta za ERF: prof. dr. sc. Martina Ferić ISKORAK - Program za unapređenje procjene i intervencija za djecu i mlade s problemima u ponašanju Trajanje projekta: 2021 – 2023 Voditelj/koordinator projekta za ERF: izv. prof. dr. sc. Ivana Borić Podrška službenicima zatvorskog sustava i probacije kroz superviziju Trajanje projekta: 2021 – 2022 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Tihana Novak Pukotine.hr Trajanje projekta: 2021 Voditelj/koordinator projekta za ERF: doc. dr. sc. Miranda Novak | Primljeno na znanje | Edukacijski rehabilitatori i socijalni pedagozi predviđeni su kao stručni radnici u pružanju gotovo svih socijalnih usluga. |
| 297 | Hrvatska komora fizioterapeuta | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Hrvatska komora fizioterapeuta se protivi prijedlogu u komentaru od NERA KRNIĆ da se uvede "Neurofeedback terapija" kao posebna usluga s posebnim uvođenjem novog Izvršitelja za istu. "Neurofeedback terapija" je sastavni dio usluge fizikalne terapije i može je provoditi isključivo fizioterapeut. Na ovaj način bi se za svaki novi oblik terapije mogao izmisliti novi Izvršitelj a za što nema regulirane osnove, Izvršitelji poslova u socijalnoj skrbi su regulirana zanimanja koja imaju svoje regulirane kompetencije i miješati kruške i jabuke u pružanju usluga u socijalnoj skrbi ne može nadilaziti kompetencije koje se dobiju svojim obrazovanjem kao regulirano zanimanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 298 | Nera Krnic | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Članak 21. Organizacija ustanove Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Trajanje neposrednog rada rehabilitatora/terapeuta/odgajatelja Nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika ni drugih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. Predlažemo da se stručnjacima koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Naime, dosadašnje iskustvo i jednostavan izračun pokazali su da osmosatno dnevno radno vrijeme koje čini 6,5 sati neposrednog rada, Zakonom o radu zajamčena stanka od 30 minuta koja se koristi izvan neposrednog rada i jedan sat predviđen za ostale poslove nije dostatno za obavljanje, a posebno za kvalitetno obavljanje posla. Svaki edukacijski rehabilitator kao i ostali stručnjaci koji pružaju usluge u sklopu psihosocijalne podrške i rane intervencije nakon završetka terapije izdvajaju vrijeme za pripremu prostora i poticaja i savjetovanje obitelji (barem 10 minuta po korisniku), dakle za suradnju i savjetodavni rad s roditeljima troše do 80 minuta dnevno, što ukupno s trajanjem neposrednog rada iznosi najmanje 7,5 sati dnevno. Nakon korištenja stanke od 30 minuta jasno je da za planiranje, programiranje i vrednovanje rada, suradnju s drugim stručnjacima, poslove stručnog usavršavanja i druge poslove uopće nije osigurano vrijeme. Nadalje, 6,5 sati izravnog rada koje edukacijski rehabilitator i drugi stručnjaci trebaju provesti u rehabilitacijskim postupcima nisu u skladu s mogućnošću osobe da toliko vremena održava tjelesnu i kognitivnu budnost na optimalnoj razini za rad. Rehabilitacijski/terapijski postupci zahtijevaju intenzivne i stalne kognitivne, emocionalne i tjelesne napore osobe te neprekinutu pozornost. Nemoguće je prosječnom pojedincu toliki broj sati održavati sve navedno na zadovoljavajućoj razini. Inzistiranje na ovolikoj satnici nužno dovodi do tjelesnog i mentalnog „sagorijevanja“ rehabilitatora nakon kratkog perioda rada i smanjenja kvalitete rada što je u konačnici u suprotnosti s interesom korisnika. Nadalje, sve što rehabilitator radi s djetetom besmisleno je ako se u kabinetu savladane vještine neće poticati i generalizirati kod kuće u krugu obitelji i prijatelja te u vrtiću. Pojedinci koji u tim sredinama susreću dijete usmjereni su prema rehabilitatoru s upitima i molbama za podrškom. Inzistiranje na isključivo kabinetskom pristupu s tek nešto vremena predviđenim za rad s obiteljima ukazuje na nepoznavanje zakonodavca potreba djece s teškoćama u razvoju i njihovih obitelji. Pristup koji je Pravilnik dosad podrazumijevao nikako ne može zadovoljiti njihove potrebe posebno u ovako raštrkanom, nepovezanom sustavu u kojem se roditelji često oslanjaju na rehabilitatora kao jedinu osobu u sustavu. Zatim, zbog tendencija u odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju zbog kojih se u centre za odgoj i obrazovanje upućuju gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama te neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u neposrednom radnom vremenu od 6,5 sati dnevno je izrazito iscrpljujuć i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Nadalje, s obzirom da je zakonska dnevna stanka 30 minuta, ostaje samo jedan sat dnevno za ostale poslove što je zaista nedostatno. Predlažemo da se odgajateljima smanji satnica neposrednog rada sa 32,5 sata tjedno na 27,5 sati tjedno (5,5 sati dnevno). Učitelji i nastavnici – stručni radnici Uklanjanje učitelja i nastavnika iz kategorije stručnih radnika izrazito je štetno kako za navedene radnike tako i za ustanove u kojima se uz pružanje usluga socijalne skrbi obavlja i djelatnost odgoja i obrazovanja, a osim toga i u neskladu je s trenutnim propisima. Zakon o socijalnoj skrbi NN 18/22, 46/22, Članak 253. (2) STRUČNE POSLOVE U DOMU SOCIJALNE SKRBI i kod drugih pružatelja socijalnih usluga MOGU OBAVLJATI I DRUGI STRUČNI RADNICI S ODGOVARAJUĆOM KVALIFIKACIJOM, OVISNO O DJELATNOSTI DOMA SOCIJALNE SKRBI ili drugog pružatelja socijalnih usluga. Kolektivni ugovor za djelatnost socijalne skrbi NN 61/2018,Prava zaposlenika na poslovima odgoja i obrazovanja, Članak 59. 2. Zaposlenici iz stavka 1. obavljaju i druge poslove KAO I OSTALI STRUČNI ZAPOSLENICI u ustanovama socijalne skrbi uključujući rad po pripravnosti, rad vikendom, rad po pozivu i sl. Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama NN 57/2018, Članak 1. »Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenata složenosti poslova u ustanovama socijalne skrbi su: d) Radna mjesta I. vrste 3. STRUČNI RADNIK I. VRSTE (ODREĐENE STRUKE ILI ZA ODREĐENE POSLOVE) 1,400 Dakle, u svim navedenim dokumentima učitelji i nastavnici su prepoznati kao stručni radnici u domu socijalne skrbi i obavljaju i poslove iz djelatnosti socijalne skrbi. Osim dežurstava s korisnicima, učitelji i nastavnici nazočni su s korisnicima na obrocima, sudjeluju u svim aktivnostima centra za odgoj i obrazovanje, a mnoge od tih aktivnosti i sami organiziraju u suradnji s ostalim stručnim i drugim radnicima ustanove. Izbacivanje ovih radnika iz kategorije stručnih radnika predstavlja diskriminaciju kao i onemogućavanje napredovanja prema Pravilniku o razini, odgovarajućem zvanju, uvjetima i načinu napredovanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi. Naime, učitelji i nastavnici zadovoljavaju kriterije u svih sedam navedenih kategorija aktivnosti navedenog Pravilnika i sve to rade kao zaposlenici ustanove socijalne skrbi i u svrhu unaprjeđivanja i promidžbe ustanove socijalne skrbi! Stoga nije jasno kako je npr. medicinska sestra u ustanovi socijalne skrbi stručni radnik a osnovna joj je djelatnost briga o zdravlju, a učitelj/nastavnik u ustanovi socijalne skrbi nije stručni radnik?! Također, u centrima za odgoj i obrazovanje izrazito je važna suradnja među svim stručnim radnicima zbog zajedničkog rada na unaprjeđenju kvalitete usluga i obrazovanja. Naime, učenici su korisnici socijalnih usluga (smještaj, boravak, psihosocijalna podrška), dio učenika po završetku školovanja koristi usluge za odrasle korisnike, stoga je radi održavanja, a posebno radi unapređenja kvalitete stručnog rada, nužan cjelovit pristup koji je onemogućen ako su stručni radnici članovi različitih stručnih tijela i ne postoji tijelo koje okuplja sve stručne radnike. Fizioterapeut Stavak 2., točka 9. - umjesto „završen studij fizioterapije kojim se osigurava visoka razina obrazovanja i odobrenje za rad nadležne komore“ staviti „završen preddiplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski stručni studij fizioterapije ili preddiplomski sveučilišni studij fizioterapije ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij fizioterapije“. Izraz „visoka razina obrazovanja“ nije jasno definiran Članak 22. U čl. 22. st. 1. potrebno je dodati stručnjake iz čl. 21. točke 5.6. jer se određene ustanove bave isključivo radom s djecom s teškoćama u razvoju i odraslim osobama s intelektualnim teškoćama u kojima bi stručni savjetnik trebao biti edukacijski rehabilitator kao primarni stručnjak koji se školovao za rad s ovom populacijom. Isto vrijedi i za logopede u ustanovama koje se bave komunikacijskim i jezično govornim teškoćama. Članak 23. Točka 16. – pomoćni radnik u kuhinji – dodati: radnik sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem za pomoćnog kuhara i slastičara Članak 26. Nužno je predvidjeti odgovarajući broj obroka za učenike koji koriste uslugu boravka. Učenik u centru za odgoj i obrazovanje koji koristi uslugu poludnevnog boravka može u ustanovi provesti i do 12 sati dnevno (nastava i boravak), stoga je nužno stavkom osigurati za takve korisnike četiri obroka dnevno (doručak, ručak, užina, večera), budući da je riječ o djeci u razvoju opterećenoj nastavom i brojnim aktivnostima predviđenima u usluzi boravka. Članak 43. Članak 43. stavak 7. Prijedlog: trajanje aktivnosti u vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge do 90 minuta. Prilog 1. KATALOG SOCIJALNIH USLUGA Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Šifra 9. Psihosocijalna podrška i šifra 10. Rana razvojna podrška Uočava se golema diskrepancija u broju usluga i vremenskom mjerilu po jedinici pružene usluge, a samim time i satnici radnika koji pružaju uslugu pod šifrom 9. Psihosocijalna podrška ( 1 na 800 usluga u trajanju od 60 minuta) i šifrom 10. Rana razvojna podrška ( 1 na 880 usluga u trajanju od 90 minuta – kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0-3 godine). Prema izračunu ispada da stručni radnici koji pružaju uslugu psihosocijalne podrške iz članka 21. točke 1., 3. do 6., 8. do 10. i članka 22. točke 3., 5., 6. 8, i 11. na tjednoj bazi pružaju 18 usluga u trajanju od 60 minuta, dok isti stručni radnici koji pružaju uslugu rane razvojne podrške za djecu od 0-3 godine kod pružatelja usluge na tjednoj bazi imaju 20 usluga u trajanju od 90 minuta. Nejasno je kako je pružateljima usluge psihosocijalne podrške smanjena satnica neposrednog rada dok je pružateljima usluge rane razvojne podrške satnica ostala ista. Predlažemo da se pod šifrom 10. Rana razvojna podrška izmijeni broj usluga pod stavkom minimalan broj izvršitelja na slijedeći način: U domu korisnika za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga U domu korisnika za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 600 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 0 do 3 godine 1 izvršitelj na 800 usluga Kod pružatelja usluga za djecu u dobi od 3 do 7 godine 1 izvršitelj na 550 usluga Specifične aktivnosti uz uslugu smještaja i boravka - djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Djeca s tjelesnim oštećenjima najčešće imaju i teškoće u funkciji šake, a samim time i u obavljanju svakodnevnih životnih aktivnosti, stoga je neophodno uz navedene terapijske aktivnosti uvrstiti i radnu terapiju. Predlažem uvođenje specifične aktivnosti radne terapije u slijedećem mjerilu: Radna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Nadalje, djeci s lakšim ili umjerenim intelektualnim teškoćama i djeci s težim ili teškim intelektualnim teškoćama potrebna je i fizikalna terapija, predlažemo uvođenje specifične aktivnosti fizikalne terapije u slijedećem mjerilu: Fizikalna terapija 1 izvršitelj na 50 korisnika Uvrstiti aktivnost socijalno-pedagoške podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem na smještaju i boravku. Uvrstiti aktivnost psihološke podrške za djecu s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem u usluzi boravka. Aktivnost „pratnja i nošenje“ nužna je i za djecu s intelektualnim teškoćama i poremećajem iz autističnog spektra kao i za odrasle osobe s invaliditetom, budući da mnogi od njih imaju dodatne teškoće koje se očituju u npr. neurološkim ispadima, problemima u ponašanju i sl. U Katalogu socijalnih usluga pod šifrom 13.3.12 Odrasle osobe s više vrsta oštećenja kod usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka u osnovnom opsegu usluge treba uključiti aktivnost socijalnog rada (nije predviđena za ovu kategoriju korisnika niti se navodi u specifičnim aktivnostima uz uslugu boravka. Briga o zdravlju i njega 13.3. Djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom 13.3.1. Djeca s tjelesnim oštećenjem Poludnevni boravak: Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.1.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju izvršitelj na 100 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2. Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem 13.3.2.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.2.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 50 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3. Djeca s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.3.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.3.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 40 korisnika 13.3.4. Djeca s više vrsta oštećenja 13.3.4.1.Poludnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.4.2.Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.7.Djeca s poremećajima iz autističnog spektra (PAS) 13.3.7.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 12 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.7.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe 1 izvršitelj na 10 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 6 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.10. Odrasle osobe s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem predlažemo dodati uslugu „briga o zdravlju“ i „zdravstvena njega“ u poludnevni i cjelodnevni boravak: Njega (1) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega (2) - 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju- 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11. Odrasle osobe s težim ili teškim intelektualnim oštećenjem 13.3.11.1. Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 80 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.11.2. Cjelodnevni boravak(osnovni opseg usluge)* Njega 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 60 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 15 korisnika 13.3.12. Odrasle osobe s više vrsta oštećenja 13.3.12.1.Poludnevni boravak (osnovni opseg usluge) Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 20 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika 13.3.12.2. Cjelodnevni boravak (osnovni opseg usluge)* Njega 1 - samo za korisnike potpuno ovisne o njezi druge osobe 1 izvršitelj na 15 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 9 korisnika Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju 1 izvršitelj na 30 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Briga o zdravlju 1 izvršitelj na 40 korisnika predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika Članak 15. SMJEŠTAJ Djeca s lakšim ili umjerenim intelektualnim oštećenjem Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 20 korisnika- Briga o zdravlju predlažemo1 izvršitelj na 20 korisnika- Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Djeca s više vrsta oštećenja Njega 2 - samo za korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Njega i briga o zdravlju - za korisnike potpuno ovisne o pomoći i njezi druge osobe i korisnike kojima je potrebna pomoć u samozbrinjavanju predlažemo 1 izvršitelj na 10 korisnika Skrb tijekom noći 1 izvršitelj na svaku odvojenu smještajnu cjelinu do 15 korisnika– broj djelatnika se određuje sukladno procjeni za potrebom zdravstvene skrbi. Odgoj i edukacijska rehabilitacija Edukacijsku rehabilitaciju potrebno je uvrstiti kao zasebnu aktivnost za djecu s teškoćama u razvoju u osnovnom opsegu usluge poludnevnog i cjelodnevnog boravka točka 13.3.1 do 13.3.7. U osnovnom opsegu usluge potrebno odvojiti odgoj od edukacijske rehabilitacije budući da odgojitelj nije nužno edukacijski rehabilitator što je jasno definirano u pravilniku čl. 21. stavak 2. točka 5. i 7., kao što je socijalno-pedagoški rad odvojen od odgoja u točki 13.2.1. 13.3.4.1. predlaže se kod odgoja i eduk.reha - 1 izvršitelj na 8 korisnika kao što je i kod 13.3.4.1. 13.3.7.1. predlaže se kod odgoja i eudk.reha. ( PAS) 1 izvršitelj na 5 korisnika tako i kod 13.3.7.2. U centre za odgoj i obrazovanje upućuju se gotovo isključivo učenici koji uz intelektualne teškoće imaju i dodatne teškoće, neophodno je shvatiti i prihvatiti da samo neznatan dio naših korisnika ima isključivo intelektualne teškoće. Nužno je, stoga, upozoriti na podatke o sastavu korisnika usluge organiziranog stanovanja, smještaja i boravka u ustanovama socijalne skrbi, naime, prema podacima za 2022. godinu za našu ustanovu (dostupni u Godišnjem planu i programu rada objavljenom na internetskoj stranici ustanove), samo trećina korisnika ima isključivo intelektualne teškoće, dok čak dvije trećine korisnika uz intelektualne teškoće ima i dodatnih teškoća, od čega su u najvećem broju mentalne teškoće i poremećaj iz spektra autizma! Čak ni ta brojka ne prikazuje pravo stanje, budući da je nekim korisnicima npr. umjesto poremećaja iz spektra autizma dijagnosticiran poremećaj komunikacije i sl., što znatno ublažava pravu sliku korisnika. Iz brojčanih pokazatelja teškoća korisnika očito je da u sastavu svake odgojne skupine ima nekoliko korisnika s više teškoća ili su svi korisnici u skupini s dodatnim teškoćama. Kvaliteta rada odgajatelja u ovako velikim skupinama ne može biti na odgovarajućoj razini i rad se svodi isključivo na čuvanje jer nije moguće zadovoljiti potrebe tolikog broja korisnika. Osim toga, neurološki ili agresivni ispadi u kojima je korisnik opasan za sebe, druge korisnike, radnike i treće osobe nisu rijetki, a rad odgajatelja u ovako velikim skupinama izrazito je iscrpljujuć, a često i opasan i u takvim uvjetima ne može se osigurati kvaliteta usluge na nužnoj razini. Smatramo da je zbog tih razloga broj djece po odgojnim skupinama potrebno bitno smanjiti. Predlažemo sljedeće: 15.4.2.1. – odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 8 korisnika u jednoj smjeni, 15.4.3.1.- odgoj i edukacijska rehabilitacija 1 izvršitelj na 6, 15.4.4.1. - 1 na 6 korisnika i 15.4.7.1. na 4 korisnika s PAS. Organizirano stanovanje 14.4. – djeca s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom Za organizirano stanovanje uz sveobuhvatnu podršku nužno je osigurati najmanje 5 izvršitelja na jednu stambenu jedinicu da bi se posao mogao neometano obavljati zbog prava radnika na tjedni odmor, neradne dane u godini, godišnji odmor itd. Neurofeedback terapija U usluge za djecu s teškoćama u razvoju i odrasle osobe s invaliditetom nužno je uvrstiti i neurofeedback terapiju koja se već više godina provodi u brojnim ustanovama i s obzirom na to da je sredstva za nabavku pojedinih neurofeedback uređaja osiguralo Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku. Usluga neurofeedback terapije pruža se u okviru psihosocijalne podrške i kao specifična aktivnost uz uslugu smještaja i boravka. Provodi se 30 minuta individualno u ciklusima od 20 tretmana po korisniku. Aktivnost provodi izvršitelj na radnom mjestu neurofeedback terapeuta koji zadovoljava sljedeće uvjete: - završeno srednjoškolsko obrazovanje za medicinsku sestru/tehničara - završen preddiplomski stručni studij sestrinstva, sveučilišni preddiplomski studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije - završen preddiplomski i diplomski stručni studij sestrinstva, preddiplomski i diplomski sveučilišni studij iz područja odgojnih znanosti, obrazovnih znanosti, edukacijsko rehabilitacijskih znanosti, socijalnog rada, pedagogije ili psihologije 1 izvršitelj za 2420 usluga godišnje (izračun temeljen na prijedlogu satnice od 27,5 sati neposrednog rada tjedno). | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja i minimalni stupanj obrazovanja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja ili izvršitelj s većim stupnjem obrazovanja od propisanog, ako je tako sistematizirano unutarnjim aktom pružatelja usluge. Ovim se pravilnikom također ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Radna mjesta učitelja i nastavnika kao i prehrana učenika regulirani su propisima iz područja odgoja i obrazovanja. Uvjeti stručnih radnika iz članka 21., među kojima je i fizioterapeut, ujednačeni su s propisima za regulirane djelatnosti Neurofeedback terapija nije socijalna usluga propisana Zakonom o socijalnoj skrbi, već jedna od terapijskih metoda. |
| 299 | Ured pučke pravobraniteljice | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | U odnosu na mjerila za socijalne usluge koje se pružaju starijim i nemoćnim osobama: Prijedlog Pravilnika pružateljima socijalnih usluga za starije i nemoćne osobe postavlja niže standarde u odnosu na važeći Pravilnik o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN br. 40/14, 66/15, 56/20, 28/21, 144/21, dalje u tekstu: važeći Pravilnik) te regulira manji obujam materije, pri čemu treba imati na umu da sve što prijedlogom Pravilnika nije regulirano ostaje na dispoziciju pružateljima usluge smještaja, koji će, posebno u uvjetima rasta cijena ulaznih troškova, odluke donositi i motivirani uštedama, što je zabrinjavajuće s obzirom da se radi o iznimno ranjivim korisnicima. Nadalje, prijedlog Pravilnika ne sadrži posebne odredbe koje bi se odnosile na obiteljske domove, iako su takve odredbe predviđene važećim Pravilnikom te usprkos tome što temeljem čl. 322. Zakona o socijalnoj skrbi (NN br. 18/22, 46/22, dalje u tekstu: ZSS) obiteljski domovi osnovani prema odredbama starog Zakona o socijalnoj skrbi nastavljaju pružati socijalne usluge kao obiteljski domovi najkasnije do 31. prosinca 2026. Kako je za očekivati da će značajan dio obiteljskih domova još nekoliko godina pružati usluge u postojećem obliku, važno je da iz prijedloga Pravilnika i dalje budu jasni kriteriji prostora, opreme i stručnih radnika za obiteljske domove, uključujući obvezu predstavnika obiteljskog doma da on i članovi njegove obitelji žive u istom objektu u kojem su smješteni korisnici. Nadalje, prijedlog Pravilnika ne sadrži odredbe kojima bi se mjerila prostora i opreme razradili različito za pružatelje usluge smještaja do 20 mjesta za starije osobe te za pružatelje usluge smještaja sa više od 20 mjesta za starije osobe (iako je čl. 163. st. 2. ZSS-a predviđeno da će se navedeno učiniti) – u Katalogu socijalnih usluga vidljiva je jedino razlika u predviđenim aktivnostima i broju izvršitelja (tablice 15.5. i 15.5.5. Kataloga). Za pružatelje usluge smještaja za manje od 20 korisnika, u koju kategoriju bi de facto spadali i postojeći obiteljski domovi, ne predviđa se različit broj izvršitelja ovisno o broju korisnika određenog stupnja usluge (tablica 15.5.5. Kataloga) kao što je to predviđeno važećim Pravilnikom, pa će tako primjerice pružatelj usluge smještaja kod kojeg je smješteno 19 nepokretnih ili teško pokretnih korisnika biti u obvezi osigurati ukupno jednog njegovatelja/icu, jednog medicinskog brata/jednu medicinsku sestru i jednu osobu nespecificirane struke i kvalifikacija za „skrb tijekom noći“. Do dodatnog mogućeg pada kvalitete usluge za pružatelje smještaja za do 20 osoba doći će i zbog toga što se prijedlogom Pravilnika za ove korisnike ne predviđa pružanje usluge socijalnog rada, niti fizikalna terapija, iako su važećim Pravilnikom za korisnike usluge smještaja u obiteljskom domu bili predviđeni i fizikalna terapija i socijalni rad. Kod pružatelja usluge smještaja sa više od 20 korisnika predviđen je, ovisno o stupnju usluge, različit broj izvršitelja, no pritom je usporedbom sa važećim Pravilnikom za korisnike drugog i trećeg stupnja usluge predloženim Pravilnikom dodatno smanjen broj izvršitelja u segmentu njege i brige o zdravlju (tablice 15.5.2. i 15.5.3.), i to usprkos tome što je u praksi i postojeći broj izvršitelja nedostatan za pravovremeno i kvalitetno pružanje usluge funkcionalno ovisnim korisnicima. Prijedlog pravilnika uz to ne sadrži odredbe kojima bi se detaljnije definiralo što sve podrazumijevaju njega i briga o zdravlju korisnika za svaki pojedini stupanj usluge, a kako je to pojašnjeno u člancima 173. i 174. važećeg Pravilnika, radi čega bi oko pojedinih stupnjeva usluge moglo doći do nedoumica i različitih očekivanja i tumačenja od strane pružatelja usluge smještaja, korisnika i članova njihovih obitelji. Prijedlogom Pravilnika, ne predviđa se obveza osiguravanja okućnice ili prostora za boravak na otvorenom, koji je ujedno iznimno važan za posjete korisnicima, usprkos iskustvima iz pandemije bolesti COVID-19, iako je važećim Pravilnikom propisano da oko zgrade treba osigurati površinu neizgrađenog zemljišta prema posebnim propisima, za prilaz objektu, te dvorište, park, parkiralište i slično, ovisno o potrebama korisnika. Konačno, prijedlog Pravilnika ne sadrži odredbe o održavanju i higijeni prostora, opreme, odjeće i obuće, odnosno učestalosti čišćenja i mijenjanja posteljine, što navedeno ostavlja u potpunosti na prosudbu pružatelju usluge smještaja, pa isto predlažemo Pravilnikom detaljnije propisati. U odnosu na mjerila za socijalne usluge za ostale korisničke skupine: Prijedlog Pravilnika ne sadrži odredbe o temperaturi koju je potrebno održavati – važeći Pravilnik propisuje temperaturu između 20 i 28 celzijevih stupnjeva, a prijedlogom Pravilnika propisuje se da temperatura mora biti “primjereno kontrolirana”, no ne i njen raspon, što bi moglo dovesti i do reguliranja temperature na uštrb zdravlja korisnika. U cilju osiguravanja dostupnosti informacija te povezanosti s bliskim osobama i zajednicom, predlažemo da se Pravilnikom jasnije propiše obveza osiguravanja dostupnosti telefonske i internetske veze korisnicima usluga. Naime, prijedlogom Pravilnika propisano je da zgrade u kojima se nalaze prostorije u kojima se pružaju usluge, među ostalim, moraju imati pristup fiksnoj ili mobilnoj telefonskoj mreži i Internetu (čl. 6. st. 2). No, s obzirom da sam pristup telefonskom mreži i Internetu za zgradu ne znači ujedno i da je telefonska mreža postavljena u prostorije u kojima borave korisnici, niti da je postavljen i dostupan telefonski uređaj koji mogu koristiti, niti da je u prostorijama u kojima korisnici borave dostupna internetska veza, predlažemo ovo dodati među zajednička mjerila opreme za pružanje usluga u prostoru pružatelja usluga te u stambenom prostoru u kojemu se pruža usluga organiziranog stanovanja (članci 17. i 20. Pravilnika). Kako bi se za korisnike socijalnih usluga omogućila komunikacija izvan ustanova u kojima se usluge pružaju (a što se pokazalo bitnim i u okolnostima epidemije kada nisu bile moguće fizičke posjete) te dostupnost informacija, predlažemo pružateljima usluga propisati obvezu da u svojim prostorijama/stambenom prostoru kod organiziranog stanovanja, osiguraju telefonsku vezu i telefonski uređaj u barem jednoj prostoriji te besplatnu internetsku vezu u prostorijama u kojima korisnici borave. Osim toga, predlažemo da se, ovisno o potrebama korisnika, a uzimajući u obzir kako svi nemaju računalo ili pametni telefon s kojim mogu pristupiti Internetu, osigura i dostupnost uređaja koji omogućuju komunikaciju korisnicima. U odnosu na članak 25. st. 2. prijedloga Pravilnika kojim je propisano da pružatelj usluge osigurava održavanje unutarnjeg i vanjskog prostora, a korisnici se uključuju sukladno mogućnostima, kako bi bilo jasno da je ovo primarna odgovornost pružatelja usluga te kako ne bi došlo do zlouporaba ili diskriminacije, predlažemo jasnije definirati u kojim slučajevima se u održavanje uključuju korisnici te osigurati da sudjelovanje korisnika u održavanju bude uvijek dobrovoljno. U odnosu na članak 27. prijedloga Pravilnika predlažemo dodati obvezu pružateljima usluga da jelovnik prilagode prehrambenim potrebama korisnika koje su u skladu s njihovim vjerskim uvjerenjem. U slučaju kada korisnik ne bi mogao konzumirati jedini dostupni obrok, a zbog svojeg vjerskog uvjerenja, osoba bi time bila dovedena u nepovoljniji položaj, u usporedbi s drugim korisnicima, a temeljem svog vjerskog uvjerenja. Budući da je RH diskriminacija, odnosno stavljanje u nepovoljniji položaj, zabranjena temeljem 17 diskriminacijskih osnova, a među kojima je i vjera (čl. 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije, NN, br. 85/08, 112/12) potrebno je propisati obvezu pružateljima usluga da osiguraju prehranu prilagođenu vjerskim uvjerenjima korisnika. U odnosu na opseg usluge pomoć u kući koji je propisan člancima 44. do 51. prijedloga Pravilnika, predlažemo da se u opseg ove usluge, kao dio zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba, odnosno u članak 50., uključi i prijevoz korisnika u svrhu zadovoljavanja zdravstvenih potreba, obavljanje administrativnih poslova i sličnih potreba koje osoba mora obaviti osobno, a izvan mjesta svog prebivališta. Na ovaj način bi se i sustavno osigurala usluga, a koja je očigledno potrebna, budući da je to jedna od aktivnosti koje su se u proteklom financijskom razdoblju financirale iz Europskog socijalnog fonda u okviru OP-a Učinkoviti ljudski potencijali, temeljem poziva Širenje mreže socijalnih usluga u zajednici. Predlažemo da se za korisničku skupinu – beskućnike propišu „posebna mjerila opreme za pružanje usluga smještaja „ u poglavlju 5.15.2. prijedloga Pravilnika, posebice u odnosu na broj ležajeva u spavaonici. Nadalje, predlažemo da se u prilogu 1. Katalogu socijalnih usluga u točki 13. Boravak i točki 14. Organizirano stanovanje propišu nazivi aktivnosti i broj izvršitelja za beskućnike. Naime, člankom 104. stavkom 2. ZSS-a propisano je da se usluga boravka odobrava i beskućniku koji nije smješten u prihvatilištu. Također je propisano člankom 107. točkom 11. ZSS-a da se pravo na uslugu organiziranog stanovanja priznaje i beskućniku. Sukladno tome, trebalo bi dopuniti Katalog socijalnih usluga kako je predloženo. Konačno, predlažemo da se u prijelaznim i završnim odredbama prijedloga Pravilnika jasno navede prestaju li njegovim stupanjem na snagu važiti odredbe važećeg Pravilnika o minimalnim uvjetima za pružanje socijalnih usluga (NN 40/14, 66/15, 56/20, 28/21, 144/21), a kako bi se time otklonile moguće nedoumice oko njegove primjene te kako bi se povećala pravna sigurnost. | Djelomično prihvaćen | Namjera donositelja ovoga Propisa bilo je pojednostaviti mjerila za pružanje socijalnih usluga kako bi sami pružatelji socijalnih usluga prema potrebama korisnika imali mogućnost organizirati rad i pružati usluge. |
| 300 | Tanja K | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Prijedlogom Pravilnika nije predviđen socijalni radnik koji bi pripremao sve za obavljanje usluge pomoći u kući pa ostaje nejasno tko bi to trebao raditi? U slučaju realizacije usluge pomoći u kući socijalni radnik izlazi na teren, komunicira s korisnicima, piše ugovore i slično, što je sve dodatni posao socijalnom radniku koji obavlja poslove smještaja. Tu treba imati na umu da odlazak na teren oduzima puno više vremena od rada s korisnicima u domu. Predlažem 1 socijalnog radnika na 200 korisnika usluge pomoći u kući.Također, kad u pitanju broj socijalnih radnika, on se određuje u odnosu na broj korisnika, a zaboravlja se činjenica da treba jedan socijalni radnik koji će pružati informacije zainteresiranim kandidatima, kao i pronalaziti kandidate za smještaj, dakle obavljati sve prije nego što postanu korisnici. Mišljenja sam da bi se trebao uvesti dodatni socijalni radnik u odnosu na broj zahtjeva (npr. 1 na 7500 zahtjeva). | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. To znači da se u slučaju potrebe može zaposliti veći broj radnika odgovarajućeg profila, uz prethodno propisivanje unutarnjim aktima pružatelja usluga. |
| 301 | Siniša Bosanac | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Obzirom da ministarstvo nema običaj ugovaranja novih socijalnih usluga bez jasne Mreže socijalni usluga te socijalnog planiranja i planiranja širenja mreže svi ovi pravilnici nemaju nekog velikog smisla. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 302 | Mirela Stanić-Popović | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Propušteno je definirati usluge podrške koju pružaju zaposlenici i voonteri udruga koji su i sami prošli iskustvo liječenja (pacijenti, roditelji, mladi koji su se izliječili i sl). | Nije prihvaćen | Usluge su definirane Zakonom o socijalnoj skrbi. |
| 303 | DOLORES VOLARIĆ | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | 1. Predloženi Pravilnik smanjuje broj medicinskih sestara/tehničara, njegovateljica, fizioterapeuta, smanjuje broj pomoćno-tehničkog i administrativnog osoblja. U našem slučaju gubimo 4 medicinske sestre, 2 njegovateljice i 1 fizioterapeuta. Spletom okolnosti mi već neko vrijeme imamo broj navedenih zaposlenih radnika približno jednako ovom predloženom Pravilniku. Naši stanari su najvećim djelom visoke životne dobi, stariji od 85 godina pa su i njihove potrebe značajno povećane. Takvo stanje je dugoročno jednostavno neodrživo, kvaliteta usluge je značajno smanjena te zaista molimo da preispitate opravdanost smanjenja potrebnog broja radnika. Na ovaj način umjesto da se približavamo standardima EU mi se još više udaljavamo od njih. Što se tiče pomoćno-tehničkih poslova, odnosno radnika zaposlenih na tehničkom održavanju zgrade i opreme, zajedno s nabavom potrebnih namirnica i preuzimanjem, skladištenjem i izdavanjem robe (kućni majstor, ekonom i skladištar) kriterij za određivanje broja izvršitelja osim broja stanara trebao bi biti i veličina zgrade i okoliša. Sukladno članku 6. stavak 3. okoliš i vanjski izgled zgrade moraju biti uređeni, a to je u našem slučaju zajednički posao kućnog majstora, ekonoma i skladištara. 2. Predloženi Pravilnik omogućava uvođenje potpunog outsourcinga, odnosno povjeravanje svih poslova drugim ovlaštenim pravnim ili fizičkim osobama (čl.24. st.4, čl.28.st.3 i čl.33). To po nama nikako nije opravdano jer znamo iz iskustva da je usluga koju pružaju zaposlenici daleko kvalitetnija i povoljnija od vanjskih servisa. Osim toga, tako puno radnika mogu ostati bez zaposlenja te se na mala vrata uvodi privatizacija javnog sektora. 3. U slučaju kada dom za starije osobe radi na dvije različite lokacije (u našem slučaju dva različita otoka) te posebno ako je između njih velika udaljenost (nama put traje oko 2 sata) potrebno je Pravilnikom nedvosmisleno definirati različiti, odnosno veći broj izvršitelja. 4. Mislimo da bi se Pravilnikom trebalo uvrstiti i radno mjesto tajnika/administratora. U domovima za starije osobe s kapacitetom preko 150 stanara zaista su potrebni. Oni organiziraju i obavljaju administrativne uredske poslove, kadrovske poslove, pišu dopise, vode poslovnu dokumentaciju, komuniciraju sa strankama i ostalim zaposlenicima, preuzimaju i prenose poruke, pišu zapisnike, primaju poštu, razvrstavaju je, odašilju i vode evidenciju o tome. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Nadalje, člankom 23. točkom 24. propisano je da pružatelj usluge može zaposliti ostale radnike koji obavljaju pomoćno tehničke poslove, s minimalno završenim osnovno školskim obrazovanjem, dakle pružatelj usluge može zaposliti i ostale radnike koji nisu izrijekom navedeni u članku 23., a njihova stručna sprema može biti viša od osnovnoškolskog obrazovanja, što predstavlja minimum razine obrazovanja. Općenito, pravilnikom je propisana minimalna razina obrazovanja koja se zahtijeva za pojedino radno mjesto, što znači da se u slučaju potrebe može zaposliti i osoba s višim stupnjem obrazovanja, što prethodno treba regulirati unutarnjim aktima pružatelja usluga. |
| 304 | Anja Aničić | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Pravilnik treba vratiti na doradu. Nije u skladu s odredbama Zakona o socijalnoj skrbi, posebice u dijelu gdje zakon nalaže da se jasno razgraniče pravila za pružatelje smještaja do 20 i za više od 20 korisnika. Bez te sustavne promjene pravilnika zapravo nema smisla komentirati pojedinačne odredbe. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 305 | Hrvatska komora medicinskih sestara | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Predlažemo da se u Pravilniku o mjerilima za pružanje socijalnih usluga umjesto termina briga o zdravlju koristi termin zdravstvena njega. Obrazloženje: Medicinske sestre na svim razinama obrazovanja stječu kompetencije i licencu za rad na području zdravstvene njege a ne iz discipline „brige o zdravlju“ | Nije prihvaćen | Termin “briga o zdravlju” je širi pojam od pojma “zdravstvene njege” te se odnosi na sve korisničke skupine na koje se primjenjuje ovaj Pravilnik, a nije svima potrebna isključivo zdravstvena njega. |
| 306 | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu pozdravlja donošenje ovog Pravilnika te u komentarima prilažemo prijedloge za koje vjerujemo da mogu doprinijeti unaprjeđenju ovog dokumenta te kvaliteti usluga koje se pružaju korisnicima. Naime, primijetili smo da su socijalni pedagozi (stručnjaci u području preventivnog rada i tretmana osoba u riziku ili s izraženim problemima u ponašanju) te edukacijski rehabilitatori (stručnjaci u području rada s osobama s teškoćama i osobama s invaliditetom) kao regulirane profesije na više mjesta u ovom prijedlogu Pravilnika izjednačeni s drugim profesijama ili izostavljeni iz usluga za koje posjeduju potrebno znanje i kompetencije. U odnosu na zaista široki spektar stručnih radnika koji se definira u članku 21. ovog Pravilnika, posebno u odnosu na posao odgajatelja (stavak 2., točka 7.) protivimo se i apeliramo da se posebno razmotri navedena širina u odnosu na skrb i tretman djece i mladih s problemima u ponašanju. Iz pozicije korisnika, prava djeteta (npr. Konvencija o pravima djeteta, UN, 1989) kao i međunarodnih smjernica (npr. Smjernice za alternativnu skrb o djeci, UN, 2010, Poglavlje VII., članak 71.) Standardi skrbi izvan vlastite obitelji za djecu u Europi- Quality4Children, 2010, standard 9) smatramo kako je iznimno važno da u radu s populacijom djece i mladih s problemima u ponašanju u svim oblicima socijalnih usluga rade za to educirani stručnjaci, prvenstveno socijalni pedagozi. Kvaliteta usluge ovisi u velikoj mjeri o educiranosti i kompetentnosti stručnjaka i u tom smislu nije uputno propisivati mogućnost zapošljavanja stručnjaka koji te kompetencije nisu stekli u svom obrazovanju. Nadamo se da se navedeno može ispraviti na dobrobit korisnika usluga, ali i uvažavanja reguliranih profesija za pružanje ove vrste usluga. | Nije prihvaćen | Za radno mjesto odgojitelja propisan je široki spektar zanimanja iz razloga što na tržištu rada nema dostatnih stručnjaka edukacijsko-rehabilitacijskog profila. Također se predviđa održavanje dodatnih edukacija stručnjaka radi stjecanja dodatnih kompetencija i poboljšanja kvalitete rada. |
| 307 | MARIJA BREKALO TOKIĆ | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Obiteljski domovi će postojati do kraja 2026., a ovaj pravilnik ih uopće ne spominje i ne uređuje. Otkad je moguće pravilnikom nadjačati zakonsku odredbu? Može li ministarstvo objasniti zašto predloženi pravilnik ne prati odredbe Zakona o socijalnoj skrbi čiji su oni također predlagatelji? Zakon jasno nalaže jasno diferencirati uvjete za pružatelje do 20 i za više od 20 korisnika. Te nam nije jasno pošto prema ovom pravilniku obiteljski dom više ne postoji, niti je igdje navedeno prema čemu će dotični inskepcijski nadzor i kontrolni nadzor županija vršiti nadzor? Jednako tako prema našim saznanjima nomotehnička razina pravilnika je vrlo loša. Pravni aspekt je bojim se napravio probleme ne samo kolegama u inspekcijskom nadzoru, kolegama u županiji, te kolegama koji će otvarati domove i vršiti transformaciju, nego su bojim se ovim pravilnikom otvorili mnoštvo mogućnosti za rad ilegalnih "domova" čime se otvara i veliko pitanje zaštite prava straijih osoba i njihovog dostojanstvenog starenja. Jer svima nama bi trebao biti bitan korisnik i njegova dobrobit! Ovim pravilnikom su ukinuti obiteljski domovi, a pošto sama država nema kapaciteta za primanje dodatnih korisnika nego isključivo ovisi o privatnim pružateljima usluge, kako to da se sektoru obiteljskih domova koji rade vrlo težak posao skrbi za starije osobe, nije pomoglo tako da oni koji odlično rade svoj posao mogu nastaviti raditi jednakom intezitetom uz pomoć i podršku ministarstva, te im se omogućilo da svoju kvalitetu još više podignu, a poradilo se na onima koji jako loše pružaju usluge u svojim objektima i njih se počelo sustavno zatvarati? | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 308 | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora pozdravlja napore nadležnog Ministarstva da se za ciljane skupine korisnika osiguraju usluge i način njihovog provođenja, a što bi u konačnici trebalo rezultirati kvalitetnijim sustavom podrške pojedincima i osobama iz njihovog okruženja. Podržavamo donošenje ovog Pravilnika te dajemo prijedloge za koje smatramo da mogu doprinijeti unapređivanju usluga i poboljšanju predloženog dokumenta. Iz sadržaja ovog dokumenta primjećuje se da su edukacijski rehabilitatori (po prijašnjem nazivlju defektolozi) kao regulirana profesija, a posebno kao stručnjaci u području procjene i dijagnostike, planiranja sveobuhvatne podrške, koordiniranja, neposrednog provođenja aktivnosti i intervencija, evaluacije, specijalizirane edukacije... u ovom Prijedlogu na više mjesta izjednačeni ili izostavljeni iz usluga za koje imaju (više od drugih navedenih) potrebne kompetencije. Pretpostavljamo da se to može ispraviti na dobrobit korisnika usluga, ali i uvažavanja regulirane profesije od interesa za Republiku Hrvatsku. Izražavamo žaljenje što predstavnik strukovne komore nije bio uključen u aktivnosti izrade ovog Prijedloga pa koristimo priliku ukazati na moguće korekcije i dopune. Iskustva iz prakse pokazuju da izostavljanje edukacijskih rehabilitatora iz rane intervencije i podrške djeci s teškoćama i osobama s invaliditetom (bilo urođenim ili stečenim) povećavaju nastanak dodatnih teškoća funkcioniranja i ponašanja u socijalno okruženju, a koje su pravovremenim i stručnim intervencijama mogle biti umanjene ili izbjegnute. Neuvažavanje struke i edukacijsko-rehabilitacijske profesije izostavljanjem ili nadomještanjem stručnjacima drugih profila je kršenje prava i uskraćivanje primjerene podrške korisnicima sustava te zadiranje u djelatnost. Vjerujemo da se komentari s prijedlozima mogu interpretirati kao doprinos poboljšanju Prijedloga, usluga i sustava u interesu korisnika te da će kao takvi biti uvaženi. | Primljeno na znanje | Edukacijski rehabilitatori nisu izostavljeni iz rane razvojne podrške, što je vidljivo iz članka 44. stavka 3., a predviđeni su i kao stručni radnici u pružanju drugih socijalnih usluga. |
| 309 | ANAMARIJA ŠUŠKOVIĆ | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Komentar je službeni stav Udruge obiteljskih domova, odnosno ponavljamo primjedbu Udruge koja nije usvojena tijekom sastanka radne skupine. Ovaj Pravilnik ne prati odredbe višeg pravnog propisa, točnije Zakona o socijalnoj skrbi. U čl. 163. st. 2. tog zakona jasno stoji kako ovaj pravilnik treba urediti mjerila za socijalnu uslugu smještaja na način da se diferenciraju mjerila za dom do 20 i za više od 20 mjesta za odrasle i starije osobe. Takva diferencijacija nije napravljena, odnosno postoje možda tek 1-2 minimalne razlike odnosno blaži uvjeti za manje pružatelje pa su stoga svi pružatelji socijalne usluge smještaja u potpunosti izjednačeni u mjerilima koja moraju zadovoljiti. Upravo iz razloga što pravilnik ne razrađuje i uređuje odredbe onako kako to zakon nalaže, ovakav bi se pravilnik smatrao nezakonitim. Ako bi se pravilnik u ovom obliku usvojio, doveo bi do zatvaranja svih postojećih obiteljskih domova i ostalih manjih pružatelja socijalne usluge smještaja, te u potpunosti onemogućio osnivanje novih domova do 20 korisnika. Brojni pružatelji usluga, su uložili značajna novčana sredstva kako bi mogli pružati uslugu smještaja, a često je izvor financiranja bilo zaduženje kod poslovnih banaka. Ovaj pravilnik drastično mijenja uvjete prostora i opreme te pružatelje stavlja u poziciju da više neće moći pružati svoju uslugu zbog mjerila koja nije moguće ispuniti, a koja su postavljena nelogično i nisu u skladu s realnim potrebama korisnika smještaja. Smatramo kako ovakav narativ pravilnika nije u skladu s ustavom zaštićenih poduzetničkih i tržišnih sloboda te je pravilnik u tom smislu neustavan. Tekst pravilnika potrebno je izmijeniti tako da se jasno diferenciraju mjerila kako to zakon nalaže. Pružatelji socijalne usluge smještaja za do 20 korisnika ne mogu imati ista mjerila kao veliki pružatelji koji skrbe i za više stotina korisnika. Takva diferencijacija je moguća i ona postoji i u trenutno važećem pravilniku gdje se posebne odredbe odnose na obiteljske domove, a u ovom bi se pravilniku dodatno uredila posebne mjerila i za druge pružatelje smještaja za do 20 korisnika koji posluju kao pravne osobe obrti, j.d.o.o., d.o.o. i sl.). Pravilnik je nezakonit i u smislu da predviđa ukidanje obiteljskih domova prije samog Zakona o socijalnoj skrbi. Naime, prema odredbama zakona, nakon 31. prosinca 2026. godine, obiteljski domovi će, ako žele nastaviti djelovati, trebati proći transformaciju u drugi poslovni oblik. Odredbama ovog pravilnika i izostavljanjem naziva „obiteljski domovi“ iz pratećih odredbi (pr. da se usluga smještaja može pružati u obiteljskom domu, mogućnost rada članova obitelji i sl.), može se zaključiti kako pravilnik de facto ukida obiteljske domove. Izvjesno je da bi prilikom ocjene zakonitosti i ovaj dio pravilnika bio ocijenjen kao nezakonit. | Prihvaćen | Prihvaća se |
| 310 | ANTONIO ŠĆUKANEC | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Pozdrav, ja bih se ovdje osvrnuo na OSOBE S INVALIDITETOM I INVALIDE RADA ! Radi se o diskriminaciji svjesnom zanemarivanju takvih radnika jer ispada da Invalidi rada imaju veća prava nego li ZAPOSLENE osobe s invaliditetom. A tvrtke su sufinancirane od DRŽAVE po raznim područjima... npr, sufinancira se plaća, nabava stolova, stolica, kompjutera i ostale uredske opreme i ostalih stvari materijalnih i nematerijalnih! - Treba nas uključiti u radne skupine poslodavaca kod pregovora o kolektivnim ugovorima i u tripartitivnim tjelima! -Posebna skupina su i HRVATSKI VOJNI RATNI INVALIDI I ZAPOSLENE OSOBE S INVALIDITETOM koje mogu i žele raditi. Primjerice (SRČANE) OSOBE S INVALIDITETOM mogu raditi mnoge UREDSKE POSLOVE pa i u MUP-u i ostalim Ministarstvima. No MI TAKVE OSOBE koji smo operirali srce ne možemo biti niti: Vojnik,Policajac,Vatrogasac,Vozač teretnih vozila,Vozač Autrobusa,Vozač tramvaja u Zetu znači ništa što se smatra PROFESIONALNIM POSLOM ,a shvatite tako su nam srušeni snovi u ranom djetinjstvu! Po materijalnim stvarima i po pravima pa vas molim da u ovom zakonu BALANSIRATE PRAVA kako u KOLEKTIVNIM UGOVORIMA JAVNIH TVRTKI I LOKALNOJ I PODRUČNOJ SAMOUPRAVI . Prijedlog: Osobama s invaliditetom kod zapošljavanja bi trebale dobiti dvojni status! To je da im se da status i INVALIDA RADA što je nekada prije i bilo, ali uz posebnu definiciju da se ne bih dogodilo da Zavod za vještačenje odredi da ta osoba nije sposobna za rad , a u stvarnosti je ! - Beneficirani radni staž za vrijeme trajanja zaposlenja jer je pitanje tko će od nas doživjeti MIROVINU zbog skraćenog životnog vijeka, pa timme i radnog! - U metodologiju kod vještaćenja uvesti da je SRCE GLAVNI ORGAN za preživljavanje u ovom ludom svijetu! Jer mnoge navedene osobe ne mogu raditi razne poslove, mogu samo određene i definirane primjerice u RAZNIM UREDIMA I SL. ! Mislim da treba POD HITNO RIJEŠAVATI OVAKVE INDIVIDUALNE PRIČE ! Primjer: Ja sam osoba s invaliditetom općeg stanja 80% invalidnosti i imam trajno oštećenje srca jer se logično izvodila ZAHTJEVNA I KOMPLICIRANA OPERACIJA SRCA .10.08.1994. godine sam operirao srce u SAD-u u Memphisu gdje me je operirao doktror William Novick koji je kasnije dolazio u RH operirati i druge malene pacijente. Bilo je RATNO STANJE ! Moj otac Mladen Šćukanec bio je u ratu preko 1800 dana u kojima je prošao od Pričuvnog sastava MUP-a na Zagrebačkom Velesajmu . Nadam se da će ovaj tekst do razumnih ljudi doći i da će samim time biti USVOJEN! Na kraju ispričavam se što naglašavam neke bitne stvari u tekstu iznad. S poštovanjem, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |
| 311 | Hrvatska komora socijalnih pedagoga | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Hrvatska komora socijalnih pedagoga pozdravlja donošenje ovog Pravilnika te dajemo prijedloge za njegovo poboljšanje. Naime, primijetili smo da su socijalni pedagozi kao regulirana profesija, a posebno kao stručnjaci u području preventivnog rada i tretmana, u ovom Prijedlogu na više mjesta izostavljeni. Pretpostavljamo da je to napravljeno omaškom. Žao nam je što Komora nije bila pozvana dati predstavnika u izradu ovog Prijedloga pa koristimo priliku ukazati na propuste u e-komentarima. Iskustva iz prakse nam govore da sve veći broj ustanova koje nisu primarno usmjerene osobama s problemima u ponašanju, traži socijalnopedagoške usluge zbog toga što i druge teškoće predstavljaju rizik za razvoj sekundarnih problema u ponašanju s kojima se mnogi stručnjaci teško nose. Vjerujemo da će naši prijedlozi biti prepoznati kao oni koji daju doprinos poboljšanju Prijedloga, a u interesu korisnika te da će kao takvi biti uvaženi. Ujedno molimo da na svim mjestima u tekstu socijalno-pedagoški zamijenite sa socijalnopedagoški. | Djelomično prihvaćen | Socijalni pedagozi predviđeni su kao stručni radnici u pružanju gotovo svih socijalnih usluga. |
| 312 | Dom za starije osobe "Domenico Pergolis" Rovinj - Casa per anziani "Domenico Pergolis" Rovigno | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | KOMENTAR NA PRIJEDLOG PRAVILNIKA O VRSTI …. Dom za starije osobe „Domenico Pergolis“ Rovinj – Casa per anziani „Domenico Pergolis“ Rovigno Iščitavajući Prijedlog Pravilnika o vrsti Doma ….. imamo potrebu ukazati na poprilično puno nelogičnosti koje su predložene u Prijedlogu Pravilnika. 1. Radnici – prema prijedlogu Pravilnika uočili smo da se smanjuje broj stručnog, pomoćno-tehničkog i administrativnog osoblja. Smatramo da je to nedopustivo jer se obim poslova svakodnevno povećava (korisnici su sve zahtjevniji sa sve težim dijagnozama, te je briga i njega oko tih korisnika sve veća), npr. prema Prijedlogu pravilnika u odnosu na trenutno važećeg gubimo 4 medicinske sestre, 3 njegovateljice, 1 fizioterapeuta (trenutno imamo 2). Isto tako što se tiče pomoćno-tehničkog osoblja, smanjuje se broj čistačica, dok se broj pralja prepolovio u odnosu na prethodni pravilnik što dovodi u pitanje adekvatno održavanje higijene prostora i odjeće, pogotovo u trenutku kada smo bili svjedoci pojave pandemije COVID-19 i kada su mjere pojačane i zahtijevale dodatni angažman kompletnog osoblja. Po ne znamo koji put ni ovim, a ni u prethodnim Pravilnicima nije predviđen administrativni referent koji je itekako potreban obzirom da obavlja sve kadrovske poslove, poslove javne nabave, poslove po nalogu ravnatelja doma, poslove pisarnice (dostave i otpreme pošte), poslove arhiviranja predmeta, vodi brigu o slanju radnika na zdravstvene preglede…. S pravom se pitamo dali je radna skupina koja je radila na Prijedlogu Pravilnika upoznata sa radom na terenu i dali su ikad bili na terenu, budući da je ovakvim prijedlogom Pravilnika nemoguće profesionalno obavljati posao. Ovaj Prijedlog pravilnika ne prepoznaje pravo korištenja godišnjih odmora, slobodnih dana i bolovanja. Prijedlogom Pravilnika ne predviđaju se voditelji odjela?! Na broj radnika smatramo da su kao i do sada nužno potrebni voditelji koji vode brigu o rasporedu rada radnika i organizaciji rada u Domu, održavanju higijene prostora, održavanju opreme i zgrade, brigu o pravilnoj prehrani i obrocima za korisnike. Također zahtijevamo da se voditeljima računovodstva osim minimalno više doda i visoka stručna sprema obzirom na sve zahtjevniji opseg posla, poznavanje propisa, zakona….. Isto tako kod voditelja zdravstvene brige i njege – glavne sestre koja nije ni predviđena prijedlogom Pravilnika smatramo da istu treba uvrstiti i dodati uz minimalno višu i visoku stručnu spremu budući da znamo da je zdravstveno stanje korisnika sve teže, provode se zahtjevniji medicinski postupci (sonda, PEG, kateteri…), te činjenicu da rade bez nadzora liječnika i kada je itekako važno da se pravovremeno prepoznaju simptomi i stručno djeluje. Na koji način je radna skupina planirala organizaciju rada Doma bez voditelja odjela?! Smatramo da bi se kvaliteta usluge i efikasnost radnika drastično smanjila. Godinama smo radili na tome da se usluga korisnicima poboljša i postigli smo standard s kojim smo zadovoljni ne samo mi radnici već i korisnici i njihove obitelji (uvijek ima prostora za poboljšanje), a s ovim prijedlogom Pravilnika smatramo da će kvaliteta usluge znatno pasti i da ćemo se vratiti u razdoblje iz kojeg smo se trudili izaći. 2. Stupnjevi usluge – Prijedlogom Pravilnika nisu definirane usluge koje se pružaju u stupnjevima (I,II, III i IV) što će dodatno otežati rad stručnih timova koji moraju korisniku i obitelji objasniti zbog čega je korisnik u određenom stupnju o kojem naravno ovisi cijena usluge. Smatramo da je potrebno jasno definirati što se u kojem stupnju pruža. | Nije prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Nadalje, člankom 23. točkom 24. propisano je da pružatelj usluge može zaposliti ostale radnike koji obavljaju pomoćno tehničke poslove, s minimalno završenim osnovno školskim obrazovanjem, dakle pružatelj usluge može zaposliti i ostale radnike koji nisu izrijekom navedeni u članku 23., a njihova stručna sprema može biti viša od osnovnoškolskog obrazovanja, što predstavlja minimum razine obrazovanja. Općenito, pravilnikom je propisana minimalna razina obrazovanja koja se zahtijeva za pojedino radno mjesto, što znači da se u slučaju potrebe može zaposliti i osoba s višim stupnjem obrazovanja, što prethodno treba regulirati unutarnjim aktima pružatelja usluga. Ovim se pravilnikom također ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice te njihove voditelje, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Stupnjevi usluge za starije osobe definirani su člankom 53. stavkom 4. te člankom 67. Stavkom 2. Pravilnika. |
| 313 | LUCIJA ŠKUGOR | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Pod stavkom 3.3. nije definirana organizacija ustanova vezano uz uspostavu ustrojbenih jedinica (odjela i odsjeka). Potrebno je definirati broj radnika i broj korisnika za organizaciju ustrojbenih jedinica i imenovanje voditelja istih. Također, nigdje nije definirana satnica neposrednog rada stručnih radnika kao u pravilniku koji je trenutno na snazi. | Nije prihvaćen | Ovim se pravilnikom ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Također, pravilnikom se ne uređuje satnica neposrednog rada izvršitelja, već navedeno ovisi o vrsti pružatelja usluga, korisničkim skupinama, vrstama usluga i drugom, što isto pripada unutarnjoj organizaciji rada pružatelja usluga. |
| 314 | Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Polazišna točka predlagatelja je sadašnje stanje zaposlenika i korisnika u sustavu koji je podkapacitiran i na rubu "pucanja. To znači da se niti ovim Pravilnikom nećemo približiti zemljama EU. Pravilnik nije usklađen sa Katalogom socijalnih usluga. Katalog predviđa nedovoljan broj izvršitelja u odnosu na predviđeni broj socijalnih usluga i korisnika te satnicu koja je predviđena za pojedinu uslugu. Prijedlozi nacrta doneseni su paušalno i stječe se dojam da ljudi koji su radili na ova dva dokumenta nisu bili međusobno koordinirani. Matematički gledano neprovedivo je primjerice da jedan izvršitelj ima 600 usluga psihosocijalnog savjetovanja godišnje ili 800 usluga obiteljske medijacija ,a za što je istovremeno predviđeno 60 minuta po usluzi. Treba napraviti projekciju koliko ima radnih dana godišnje kada se oduzmu vikendi, blagdani i 35 dana godišnjeg odmora u CZSS i tako će se dobiti realno radno vrijeme u okviru kojeg bi jedan izvršitelj trebao obavljati predviđene socijalne usluge. Mišljenja smo da su ova oba dokumenta prevažna za budućnost sustava socijalne skrbi i treba im ozbiljno i odgovorno pristupiti kako se ne bi doveli u situaciju neprovedivosti nametnutih obveza stručnjacima u praksi . Predlažemo da se o oba nacrta izjasne svi pružatelji usluga i da se primjedbe objedine ,a za početak treba tražiti vrijeme za ozbiljnu analizu i projekciju i uključivanje stručnjaka sa terena koji najbolje znaju koliko je jednom izvršitelji potrebno vremena za pojedinu socijalnu uslugu. Nismo sigurni da su kreatori ovih nacrta bili svjesni svih naprijed navedenih činjenica. Isto tako ovim Pravilnikom se ne uređuje organizacija ustanova vezano uz odjele i odsjeke te broj radnika koji mogu raditi u odjelu /odsjeku kao niti voditelji istih (osim voditelja računovodstva samo spomenutog u Katalogu). Upozoravamo na činjenicu kod radnog mjesta čistačica odnosno normativ vezan uz određenu "kvadraturu" za koji smatramo da je previsok ,posebice u odnosu na normativ radnog mjesta čistačice u prosvjeti te u odnosu na specifičnost prostora čišćenja npr. sanitarinih čvorova, spavaonica kupaonica i dr. Također vezano uz odredbu norme radnog mjesta čistace kojom je uređeno da korisnici čiste zajedno s njom držimo nedopustivim jer oni ne zadovljavaju higijenske uvjete za to radno mjesto , a čišćenje prostora može biti samo u sklopu eventualne njihove radne terapije. | Djelomično prihvaćen | Pravilnikom je propisan minimalni broj izvršitelja za pružanje socijalnih usluga ispod kojeg se usluga ne smije pružati, a nema zapreke da se zaposli veći broj izvršitelja od propisanog. Nadalje, broj usluga na godišnjoj razini izračunat je upravo na način da je uzeto u obzir jedinično trajanje usluge, broj radnih dana godišnje umanjen za 35 dana godišnjeg odmora, također je uzeto u obzir da dnevno jedan radnik ima pravo na stanku od 30 minuta te vrijeme potrebno za dokumentaciju i ostale poslove. Ovim se pravilnikom također ne uređuje organizacija rada pružatelja usluga vezano uz unutarnje ustrojstvene jedinice, jer se ovim pravilnikom propisuju mjerila za pružanje socijalnih usluga, a ne mjerila za organizaciju rada pružatelja usluga. Nadalje, korisnici koji u okviru usluge u potpunosti ili djelomično samostalno obavljaju poslove čišćenja, nisu zaposleni na radnom mjestu čistačice, a te aktivnosti obavljaju u sklopu pojedinog programa. |
| 315 | Gordana Sudec | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | U poglavlju Mjerila za pružanje socijalnih usluga potrebno je u odredbama terminološki ujednačiti trajanje pojedinih usluga odnosno kod aktivnosti vremensko mjerilo po jedinici pružene usluge. Tako se kod nekih usluga primjerice navodi "do 60 min", kod pojedinih aktivnosti "od 60 min", negdje se navodi fiksno 60 min. Takva mjerila trajanja su zbunjujuća jer je nejasno radi li se o donjoj ili gornjoj granici trajanja aktivnosti. Ukoliko je od 60 min donja granica, znači li to da sami određujemo gornju granicu trajanja aktivnosti, ovisno o potrebama i mogućnostima korisnika da sudjeluje u pojedinoj aktivnosti. Takav način određenja trajanja usluge odrazit će se na planiranje zaduženja pojedinih stručnih radnika. Ukoliko je termin od 60 min gornja granica trajanja usluge odnosno aktivnosti, nije dovoljno za pojedine aktivnosti za korisničku skupinu slijepih i slabovidnih. Za aktivnosti vježbe orijentacije i kretanja, vježbe svakodnevnih vještina, vježbe vida, tiflotehnička obuka, obuka za brajicu potrebno je zadržati trajanje do 90 min kao i do sada. Nije jasno koji su opravdani stručni razlozi za smanjenje trajanja aktivnosti. | Djelomično prihvaćen | Ne prihvaća se terminološko ujednačavanje trajanja pojedinih usluga, jer formulacija “do 60 minuta” podrazumijeva da usluga može trajati i kraće od 60 minuta, a formulacija “od 60 minuta” znači da usluga traje 60 minuta. |
| 316 | CPUZ "Kuća sretnih ciglica" | PRAVILNIK O MJERILIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA | Podržavamo proširenje struka prema čl. 21 jer se i do sada u praksi pokazalo da navedene struke imaju dovoljno osnovnih psiholoških i pedagaških kompetencija da mogu uspješno obavljati poslove odgajatelja uz konstantno stručno usavršavanje. | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje |