Izvješće o provedenom savjetovanju - Savjetovanje s javnošću o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine
|
Redni broj
|
Komentar | Odgovor | |||
|---|---|---|---|---|---|
| 1 | Ana Paliska | 8Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, 8.5Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja na ciljne vrste, stanišne tipove i ciljeve očuvanja te cjelovitost područja ekološke mreže | Predlažem da se preporuke za ublažavanje negativnih utjecaja na ekološku mrežu upotpune: - Previše se naglašava izgradnja nove infrastrukture, a smatram da bi preporuke trebale upozoriti i na to da se izgradnja nove infrastrukture u ekološkim mrežama treba provoditi čim manje. Ako su zahvati nužni preporučuje se da se to čini u već izgrađenim dijelovima ekološke mreže i da se prednost daje infrastrukturi koja služi zaštiti okoliša, a ne dodatnom antropogenom utjecaju na okoliš. Mislim da nije dovoljno naglašeno da se ekološka mreža mora čuvati u čim izvornijem stanju. - S obzirom na to da se na razini EU preporučuje zaštita novih morskih područja Natura 2000, mislim da bi preporuka trebala biti i ta da se Ministarstvo turizma i sporta. pored drugih ministarstva, uključi u dodatnu zaštitu prirode i da se potiče suradnja sa znanstvenom zajednicom kao i s građanima u istraživanju i zaštiti prirode. - Što se tiče morskih ekoloških mreža, u zaštiti takvih ekoloških mreža u stvarnosti se javljaju problemi jer obala, tj. stijene i plaže nisu označene kao dio ekološke mreže pa su podložne nasipavanju jer je kao dio ekološke mreže označen samo morski dio. To se često događa u ekološkim mrežama koje se nalaze uz turističke zone. Prethodni su pravilnici omogućavali da se štiti područje koje je u neposrednom kontaktu s ekološkom mrežom, ali ta je zakonska regulativa onemogućena. Navedena zaštita nije dovoljna, bilo bi poželjno da se štiti i prirodna obala koja se nalazi neposredno uz ekološku mrežu jer s njom čini nerazdvojivi ekosustav. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Predloženim mjerama ublažavanja jasno su navedeni uvjeti koje je potrebno zadovoljiti prilikom planiranja izgradnje infrastrukture, a čime se na strateškoj razini izbjegava značajan negativan utjecaj. Napominjemo kako je za infrastrukturne zahvate kao i širenje građevinskog zemljišta obavezna odgovarajuća procjena utjecaja na ekološku mrežu, čime je uspostavljen okvir kojim se sprečavaju značajni negativni utjecaji na ekološku mrežu. Strategija kroz prioritetna područja 2.1. do 2.3. potiče aktivnosti na smanjenju utjecaja turizma na okoliš, što uključuje i navedene prijedloge. Postupcima procjene utjecaja na ekološku mrežu postavljen je zakonodavni okvir kojim se sprečavaju značajni negativni utjecaji na ekološku mrežu. Ukoliko je stanište izvan ekološke mreže neophodno za postizanje ciljeva očuvanja područja ekološke mreže, obavezna je i procjena utjecaja na isto. |
| 2 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 8Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu, 8.3Glavne značajke područja ekološke mreže na koja je moguć utjecaj | U tablici 3.3 smatramo kako bi se pojedini procjenjeni utjecaj trebao revidirat. Tako primjerice poticanje upotrebe ekoloških oznaka zasigurno ima blagi pozitivan utjecaj na okoliš kao i podizanje svijesti o novim trendovima na razini upravljanja destinacijom. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Poticanje upotrebe ekoloških oznaka i podizanje svijesti o novim trendovima na razini upravljanja destinacijom su aktivnosti čijom provedbom tek može doći do provedbe aktivnosti kojima se mogu očekivati određeni pozitivni utjecaji na ekološku mrežu, odnosno radi se o vrlo posrednom utjecaju te on ovdje nije naveden kao pozitivan nego neutralan. |
| 3 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 6Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša, 6.1Mjere zaštite okoliša | S obzirom da za pojedina okolišna pitanja nisu jasno razrađeni utjecaji, kao što je navedeno u prethodnim komentarima, nisu jasno niti predložene mjere. Stoga, a s obzirom na prethodne komentare predlažemo uvođenje sljedećih mjera: 1. Razviti mrežu ekoloških sidrišta u svrhu smanjenje utjecaja slobodnog sidrenja na staništa morskog dna, posebice livade posidonije. 2. Informirati turiste o načinima odgovornog ponašanja u prirodi, posebice u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. 3. Poticati razvoje prometne infrastrukture i načine prijevoza s minimalnim utjecajem na okoliš (kontrola off road vozila; promocija električnih vozila, bicikla; organizirani transport do destinacija i kroz njih i sl.) 4. Poticati razvoj ribolovnog turizma i brendiranje proizvoda 5. Pratiti utjecaj turističkih aktivnosti na sastavnice okoliša (nautički turizam, off road vozila, kruzeri i sl.) 6. Poticati razvoj alata i mjera za smanjenje morske buke 7. Uskladiti prostorno planiranje s prihvatnim kapacitetima pojedinih destinacija 8. Poticati okolišno-odgovorno upravljanja turističkim objektima i različite modele certificiranja 9. Poticati održivo gospodarenje otpadom, napore u provedbi 1. prioriteta u gospodarenju otpadom; smanjenja miješanog komunalnog otpada, odnosno poboljšanja infrastrukture za odvojeno prikupljanje i kompostiranje, pogone centara za ponovnu upotrebu, kompostana i sortirnica. 10. Poduprijeti brendiranje održivih destinacija i lokalnih zajednica koje ulažu u provedbu okolišno-odgovornih mjera 11.Izraditi ili izmijeniti/nadopuniti zakonsku regulativu koja bi definirala metode i načine dohranjivanja, uključujući nužne standarde o kvaliteti plažnog materijala 12. Unaprijediti provedbu postojećeg okolišnog zakonodavstva 13. Provoditi adekvatni nadzor prilikom izvođenja radova nasipavanja (npr. metoda, količine i kvalitete nasipnog materijala) 14. Promovirati i poticati alternativna, održivija rješenja, npr. koncept povećanja kapaciteta plaža koji predviđa mjere kojima se minimalno utječe na prirodnu ravnotežuirom da za pojedina okolišna pitanja nisu jasno razrađeni utjecaji, kao što je navedeno u prethodnim komentarima, nisu jasno niti predložene mjere. Stoga, a s obzirom na prethodne komentare predlažemo uvođenje sljedećih mjera: 1. Razviti mrežu ekoloških sidrišta u svrhu smanjenje utjecaja slobodnog sidrenja na staništa morskog dna, posebice livade posidonije. 2. Informirati turiste o načinima odgovornog ponašanja u prirodi, posebice u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže. 3. Poticati razvoje prometne infrastrukture i načine prijevoza s minimalnim utjecajem na okoliš (kontrola off road vozila; promocija električnih vozila, bicikla; organizirani transport do destinacija i kroz njih i sl.) 4. Poticati razvoj ribolovnog turizma i brendiranje proizvoda 5. Pratiti utjecaj turističkih aktivnosti na sastavnice okoliša (nautički turizam, off road vozila, kruzeri i sl.) 6. Poticati razvoj alata i mjera za smanjenje morske buke 7. Uskladiti prostorno planiranje s prihvatnim kapacitetima pojedinih destinacija 8. Poticati okolišno-odgovorno uprvaljanje turističkim objektima i različite modele certificiranja 9. Poticati održivo gospodarenje otpadom, napore u provedbi 1. prioriteta u gospodarenju otpadom; smanjenja miješanog komunalnog otpada, odnosno poboljšanja infrastrukture za odvojeno prikupljanje i kompostiranje, pogone centara za ponovnu upotrebu, kompostana i sortirnica. 10. Poduprijeti brendiranje održivih destinacija i lokalnih zajednica koje ulažu u provedbu okolišno-odgovornih mjera 11.Izraditi ili izmjeniti/nadopuniti zakonsku regulativu koja bi definirala metode i načine dohranjivanja, uključujući nužne standarde o kvaliteti plažnog materijala 12. Unaprijediti provedbu postojećeg okolišnog zakonodavstva 13. Provoditi adekvatni nadzor prilikom izvođenja radova nasipavanja (npr. metoda, količine i kvalitete nasipnog materijala) 14. Promovirati i poticati alternativna, održivija rješenja, npr. koncept povećanja kapaciteta plaža koji predviđa mjere kojima se minimalno utječe na prirodnu ravnotežu | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Dodana je mjera zaštite okoliša koja se odnosi na ekološki prihvatljiva sidrišta te je dopunjen tekst u poglavlju 5.4. Ostali prijedlozi već su uključeni u planirane aktivnosti Strategije, nadilaze okvir Strategije ili su navedeni kao mjere zaštite okoliša. |
| 4 | Ana Paliska | Strateška studija utjecaja na okoliš:, 6Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša | Prijedlog za dopunu preporuka mjera ublažavanja negativnih utjecaja: 1. Prema Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske (NN 106/2017) - prioritetne razvojne mjere treba usmjeriti na korištenje već zauzetog prostora i postojećih turističkih kapaciteta, odnosno njihovu obnovu, modernizaciju i podizanje kvalitete te turizam intenzivnije priklanjati primjeni okolišno odgovornih, zelenih koncepcija na razini pojedinih pružatelja usluga i cijelih destinacija, uvažavajući ekološki odgovoran razvoj kao jednu od njegovih temeljnih strateških smjernica - izgradnju treba poticati u već urbaniziranim prostorima te postojećim turističkim zonama kako bi se smanjio trošak infrastrukturnog opremanja i ukupno raspoloživi razvojni prostor dugoročno očuvao od prekomjerne izgradnje - u području ZOP-a posebno je određen prostor ograničenja u pojasu kopna i otoka u širini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u širini od 300 m od obalne crte, sa strožim mjerama koje uključuju: ograničenja gospodarskih sadržaja i izgradnje na obali, očuvanje osnovnih prirodnih i kulturnih obilježja krajolika (posebno na neizgrađenim područjima izvan naselja), racionalizaciju građevinskih područja naselja, sprečavanje dužobalnog linijskog spajanja građevinskih područja i strože uvjete gradnje. 2. Preporučuje se izrada Strategija razvoja održivog turizma do 2030. uz Stratešku procjenu utjecaja na okoliš te izradu Studije prihvatnih kapaciteta naročito za županije koje pokazuju visoki intenzitet turizma i njegovu sezonalnost. 3. Preporučuje se izrada Studije prihvatnih kapaciteta i Procjene utjecaja na okoliš u zaštićenim područjima prirode koje pokazuju visoki intenzitet turizma. 4. Smanjiti izgradnju infrastrukture u zaštićenim područjima prirode koja ne služi zaštiti prirode, nego predstavlja antropogeni utjecaj na okoliš. 5. Štititi prirodnu obalu u svim zaštićenim područjima prirode, ne samo u ekološkim mrežama. 6. Smanjiti nasipavanje obale i ukazivati na njegov negativan utjecaj na prirodu. 7. Dohranjivanje plaža provoditi u skladu s mjerama zaštite prirode i zakonskom regulativom. 8. Provoditi sustavnije interdisciplinarne monitoringe i istraživanja prirode te pružati potporu znanstvenoj zajednici koja se bavi zaštitom prirode s ciljem sveobuhvatnijih i preciznijih podataka na Bioportalu. 9. Poticati uključivanje građana u istraživanja i zaštitu prirode. 10. Sustavno provoditi osvještavanje i edukaciju građana o važnosti zaštite prirode. 11. Poticati dodjeljivanje novih statusa ekoloških mreža Natura 2000 i sustavnije praćenje stanja u svim zaštićenim područjima prirode. 12. Smanjiti utjecaj outdoor turizma u domeni gdje on iziskuje sječu šuma zbog rekreativnih razloga. 13. Preispitivati utjecaje outdoor turizma na okoliš. 14. Stvoriti sustavan monitoring praćenja otpada u moru i stvoriti sustave potpore i mrežu suradnje za njegovo uklanjanje. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Strategija podrazumijeva provođenje u skladu sa svim drugim relevantnim strateškim i planskim dokumentima u RH te nema potrebe navoditi odredbe drugih nacionalnih strateških dokumenata kao mjeru zaštite okoliša. |
| 5 | ŠIME VALIDŽIĆ | 5Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš, 5.13Šume i šumarstvo | Treba onemogućiti da se šumsko zemljište nakon požara prenamjeni u građevinko zemljište, bez obzira na broj proteklih godina nakon požara. Time bi se ukinuo ekonomski poticaj da netko podmetne požar iz koristoljublja. Šume ne postoje samo da ljudi imaju koristi od njih nego su stabla živa bića i ona imaju vrijednost same po sebi. Također, i divlje autohtone životinje koje žive u šumama imaju vrijednost same po sebi. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Problematika prenamjene zemljišta nije u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta te stoga ne može biti predmetom Strategije održivog turizma niti ove Strateške studije. |
| 6 | ŠIME VALIDŽIĆ | 5Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš, 5.5Bioraznolikost | Ne treba dopustiti širenja građevinskih zona na štetu prirodnih ekosustava. Također, ne treba poticati lovni ni ribolovni turizam jer kopnene i morske životinje imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi ubijaju i jedu. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Pitanje širenja građevinskih zona regulirano je prostorno-planskom dokumentacijom i Zakonima iz područja gradnje i prostornog planiranja. Lovstvo i ribolov, kao i lovni i ribolovni turizam dozvoljene su ljudske aktivnosti koje su regulirane posebnim propisima, te ukoliko se provode sukladno istim, ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš. |
| 7 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3Postojeće stanje okoliša, 3.16Prostorno uređenje | Iako alat zaštite okoliša proces prostornog planiranja se u RH još uvijek odvija kao nepotpun i bez pravovremenog uključivanja svih relevantnih dionika. Nedostatak relevantnih ulaznih podataka onemogućuje izradu kvalitetnih prostornih planova koji daju okvir razvoja nekog lokaliteta. Dodatno, zbog nedovoljnog uključivanja javnosti (dakle, i lokalnog stanovništva) donose se dokumenti često nerazumljivi i teško provedivi. Navedeno potvrđuje i Usporedna analiza prostornog planiranja izrađena u okviru projekta SEAS Udruge Sunce https://sunce-st.org/projekti/seas/, koju smo spremni izrađivaču dostaviti. U poglavlju se nepotrebno navode pasusi iz prijašnjih poglavlja, pri čemu nije navedeno da Hrvatska treba izraditi morske prostorne planove slijedom EU direktiva, te smo i pod prismotrom EU zbog kašnjenja. Potrebno je poglavlje dopuniti ovim informacijama, a izbaciti pasuse koji se ponavljaju. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Poglavlje 3.16. dopunjeno je tekstom vezanim uz morske prostorne planove i brisan je dio teksta koji se ponavlja. Problematika neuključivanja javnosti u prostorno planiranje prostornog planiranja nije u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta te stoga ne može biti predmetom Strategije održivog turizma niti ove Strateške studije. |
| 8 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.15Odnos sektora turizma s relevantnim sektorima, 3.15.4Ribarstvo i akvakultura | Stanje ribljeg fonda u Jadranu ne može pratiti količine koje bi trebalo eksploatirati za zadovoljavanje potreba turističkog tržišta u ljetnoj sezoni. Ovo generira ilegalan ribolov, ilegano plasiranje ribe na tržište (npr. ribe uhvaćene na pušku u restoranima, nedorasla riba i sl.). Također, mnogi proizvodi koje se deklariraju kao domaći su zapravo smrznuta riba iz uvoza i drugih svjetskih mora. Potrebna je jača kontrola. Potrebno je raditi i na brendiranju, posebice procesuiranih proizvoda, čime im se povećava cijena. U poglavlju je potrebno obraditi i pitanje ribolovnog turizma(fishing tourism), potencijala i poteškoća razvoja. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. U strateškoj studiji prepoznat je utjecaj ribarstva i akvakulture te je predložena odgovarajuća mjera zaštite okoliša (Razvoj ribarstva i akvakulture u funkciji turizma provoditi poticanjem okolišno održivih i inovativnih praksi, a što uključuje smanjenje postojećeg pritiska na riblje stokove i morska staništa te smanjene emisije onečišćujućih tvari u vodeni okoliš.). Strateškom studijom utjecaja na okoliš ne može se regulirati poštivanje zakona RH. |
| 9 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3Postojeće stanje okoliša, 3.15Odnos sektora turizma s relevantnim sektorima | U poglavlju je s obzirom na ulogu i važnost nautičkog turizma potrebno jasno istaknuti kako je potrebno razviti infrastrukturu uređenih ekoloških sidrišta koja će smanjit utjecaj sidrenja na morsko dno, posebice livade posidonije- Sidrišta je potrebno postaviti i na ronilačke lokacije gdje visoki rizik oštećenja ugroženih staništa sidrenjem. Nadalje, potrebno je jasno razraditi strateški pristup smanjivanja utjecaja kruzing turizma na okoliš i na kulturnu baštinu. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Dopunjeno je poglavlje 3.15.1 Promet, poglavlje 5.4 Bioraznolikost (utjecaj prioritetnog područja 1.3. Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda koji specificira razvoj nautičkog turizma) i dodana je mjera zaštite okoliša: Poticati postavljanje ekološki prihvatljivih sidrišta. Strategija se bazira na razvoju održivog turizma i promjeni postojećih praksi. Kroz strateške dokumente nižeg reda detaljnije će se analizirati i rješavati relevantna problematika vezana uz turizam. |
| 10 | ŠIME VALIDŽIĆ | 3.14Lovstvo i divljač, 3.14.1Opis stanja i dosadašnji trendovi | Umjesto lovnog turizma, koji se temelji na ubijanju divljih autohtonih životinja Hrvatske, treba razvijati ekološki turizam, koji se temelji na promatranju, fotografiranju i snimanju divljih i autohtonih životinja Hrvatske i prirode jer one imaju vrijednost same po sebi i ne postoje samo da ih ljudi iskorištavaju i ubijaju. Za razliku od prirodnih predatora, koji ulove najslabije jedinke i time vrše prirodnu selekciju lovljene vrste, ljudski lovci nastoje ubiti najveću jedinku lovljene vrste i time oni vrše negativnu genetičku selekciju. Poseban su problem talijanski lovci koji vrše masovno ubijanje ptica. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Lovstvo, kao i lovni turizam dozvoljene su ljudske aktivnosti koje su regulirane posebnim propisima, te ukoliko se provode sukladno istim, ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš. |
| 11 | ŠIME VALIDŽIĆ | 3.13Šume i šumarstvo, 3.13.2Postojeći problemi | Treba onemogućiti da se šumsko zemljište nakon požara prenamjeni u građevinko zemljište, bez obzira na broj proteklih godina nakon požara. Time bi se ukinuo ekonomski poticaj da netko podmetne požar iz koristoljublja. Šume ne postoje samo da ljudi imaju koristi od njih nego su stabla živa bića i ona imaju vrijednost same po sebi. Također, i divlje autohtone životinje koje žive u šumama imaju vrijednost same po sebi. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Problematika prenamjene zemljišta nije u nadležnosti Ministarstva turizma i sporta te stoga ne može biti predmetom Strategije održivog turizma niti ove Strateške studije. |
| 12 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.12Gospodarenje otpadom, 3.12.2Postojeći problemi | S obzirom da 80% otpada dolazi s kopna što je i navedeno u dokumentu poglavlje Gospodarenje otpadom nije dovoljno dobro objasnjeno osobito aspekta gospodarenja otpadom u primorskim županijama koje su nositelji turističkih aktivnosti. Naime, Turistička sezona predstavlja poseban rizik za lokalne sustave gospodarenja otpadom za koje se ne predviđaju nikakve mjere ublažavanja. Komunalna su društva nespremna za povećanje otpada u turističkoj sezoni. Država u ovom smislu nije ponudila primjereno rješenje. Sustavi koji su uspostavljeni u tim situacijama kratkoročno padnu na testu održivosti. Primjerice, CGO-ovi Marišćina i Kaštijun nisu u stanju odjednom primiti povećane količine otpada zbog čega se nanovo otvaraju već sanirana zatvorena odlagališta. Ne postoji prijenos i repliciranje primjera dobre prakse te potreba osiguravanja adekvatnih komunikacijskih kanala među ključnim akterima. Ovo je posebno vidljivo iz nesrazmjera rezultata gospodarenja otpadom između sjevera i juga Hrvatske. Tako sjever Hrvatske odvaja više od 70 % svoga otpada, dok većina dalmatinskih županija odvaja tek oko 5 %., Pritom se 96 % turizma odvija u primorskim županijama, što se istče na nekoliko mjesta u Strategiji. U Dalmaciji, na otocima ne postoji niti jedna kompostana. Potrebno je ovu situaciju, a koja se negativno odražava i na turistički imidž Hrvatske, jasno istaknuti u procjeni, a kako bi se predvidjele mjere usmjerene ka smanjenja miješanog komunalnog otpada, odnosno poboljšanju infrastrukture za odvojeno prikupljanje i kompostiranje te ulaganja u infrastrukturu, posebno u pogone poput kompostana, centara za ponovnu upotrebu, i sortirnica. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Poglavlje 3.12.2 dopunjeno je tekstom vezanim uz problematiku odvojenog prikupljanja i recikliranja otpada. Strateška studija izrađena je u skladu s razinom strateškog dokumenta za koji se provodi strateška procjena i detaljnosti razrade planiranih aktivnosti te smatramo da nema potrebe izdvajati pojedine destinacije, a gospodarenje otpadom definirano je zakonodavnim okvirom i relevantnim dokumentima te nije tema ove strateške studije utjecaja na okoliš. Također, Strateškom studijom predložena je mjera zaštite okoliša: Odrediti prihvatni turistički kapacitet destinacije/područja, koji će u obzir uzeti i svu potrebnu infrastrukturu za boravak turista (promet, vodoopskrba i odvodnja, gospodarenje otpadom, energetika…), a odnosi se na područje cijele RH. |
| 13 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.11Stanovništvo i zdravlje ljudi, 3.11.2Postojeći problemi | Među danas značajnim posljedicama razvojnih pritisaka, koji utječu na fizičke, biološke, gospodarske i socijalne procese, potrebno je uvrstiti i nesustavno upravljanje obalnim područjem u smislu dohranjivanja plaža i nesankcioniranja nasipavanja obale. Nadalje dalje u tekstu u rečenici: No, radi se o kratkotrajnom oporavku s obzirom na to da su se u kolovozu počela uvoditi nova ograničenja putovanja i savjeti zbog povećanja broja zaraženih, nije jasno o kojem se kolovozu radi. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Dopunjen je tekst u poglavlju 3.11.2. |
| 14 | ŠIME VALIDŽIĆ | 3Postojeće stanje okoliša, 3.9Tlo i poljoprivreda | Osim utjecaja kojeg hrvatski turizam kroz poljoprivredu može imati na prirodu u Hrvatskoj, treba uzeti u obzir utjecaj kojeg hrvatski turizam kroz poljoprivredu na prirodu u drugim zemljama. Neprihvatljivo je da Hrvatska masovno uvozi sirovine iz zemalja u kojima se zbog širenja poljoprivrede i rudnika događa masovno uništavanje prašuma i drugih prirodnih ekosustava, istrebljenje biljnih i životinjskih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda. Tu mislim na sirovine iz Sjeverne i Južne Amerike, Australije, jugoistočne Azije i pod-saharske Afrike. Neki primjeri takvih sirovina su: soja, šećer od trske, kava, banane, kvinoja, kokos, palmino ulje, tropsko drvo, željezna ruda, boksit, litij i slično. | Nije prihvaćen | Strategija predviđa poticanje razvoj eno-gastronomskog turizma temeljenog na autentičnoj ponudi hrane i pića te seoskog-agro turizma temeljenog na poljoprivredi i kvalitetnim lokalnim proizvodima, što je navedeno u prioritetnom području 1.3. Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda. Također, Strategija se oslanja na ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i onečišćenjem okoliša, a što je posebno naglašeno kroz strateški cilj 2. Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu. |
| 15 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3Postojeće stanje okoliša, 3.9Tlo i poljoprivreda | Poglavlje Tlo i poljoprivreda nije objašnjeno iz aspekta turizma, a dotiču se i nepotrebno detaljno objašnjavaju problemi vezani uz poljoprivredu. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Utjecaji turizma na tlo i poljoprivredu obrađeni su u poglavlju 5. Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš. |
| 16 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.8Krajobraz, 3.8.2Postojeći problemi | Rečenicu "Opće poznati primjeri pretjerane izgrađenosti obalne crte mogu se naći u brojnim razvijenim turističkim destinacijama masovnog turizma Mediterana, a u zadnjih desetak godina i u sve više slučajeva razvoja turizma na obali RH" potrebno je dopuniti konkretnim primjerima kako bi se navedene destinacije potaknule u usmjeravanje razvoja prema održivosti i očuvanju krajobraza (npr. Makarska). | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Strateška studija izrađena je u skladu s razinom strateškog dokumenta za koji se provodi strateška procjena i detaljnosti razrade planiranih aktivnosti te smatramo da nema potrebe izdvajati pojedine destinacije. Također, Strategija se oslanja na ideju prema kojoj razvoj ne smije ugrožavati budućnost dolazećih naraštaja trošenjem neobnovljivih izvora i dugoročnim devastiranjem i onečišćenjem okoliša, a što je posebno naglašeno kroz strateški cilj 2. Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu. |
| 17 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.7Zaštićena područja prirode, 3.7.2Postojeći problemi | Nacionali parkovi i parkovi prirode su vrlo mali dio zaštićenih područja u Hrvatskoj, i brojem i površinom. U tekstu je potrebno obraditi i ostale kategorije zaštićenih područja i ekološku mrežu. Također, potrebno je navesti i obvezu povećanja površine zaštićenih područja slijedom EU strategije o bioraznolikosti, posebice na moru, te značajno povećanje površine pod strogom zaštitom. Ovo će zasigurno imati utjecaj i na daljnji razvoj turizma. Nadalje, u tijeku je provedba nacionalnog projekta kojim će se izraditi planovi upravljanja za oko 50% zaštićenih područja i područja ekološke mreže. Investicije koje će se financirati iz EU sredstava trebati će bit usklađene s ovim planovima. Većina ovih planova upravljanja bavi se i problematikom posjećivanja, stoga smatramo kako bi ipak ovo trebalo biti navedeno u ovoj Strategiji. Više na https://mingor.gov.hr/o-ministarstvu-1065/djelokrug/uprava-za-zastitu-prirode-1180/ekoloska-mreza-natura-2000/projekt-razvoj-okvira-za-upravljanje-ekoloskom-mrezom-natura-2000/5990 | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Poglavlje je napravljeno temeljem dostupnih podataka, kojih očekivano najviše ima za nacionalne parkove i parkove prirode. Ekološka mreža Natura 2000 obrađena je u zasebnom poglavlju Glavne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu. Dopunjeno je poglavlje 3.7.3. Mogući razvoj okoliša bez provedbe SOT s podacima o zahtjevima Strategije EU za bioraznolikost. |
| 18 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.6Georaznolikost, 3.6.2Postojeći problemi | Nije obrađena činjenica da prostorno planiranje može biti uspješan alat očuvanja ali da se provodi na temelju nepotpunih ulaznih podataka i bez efikasnog uključivanja javnosti u proces. Efikasno uključivanje javnosti može kudikamo poboljšati konačne dokumente koji daju dozvolu za aktivnosti koje su u ovom pasusu navedene kao prijetnja. | Nije prihvaćen | Primjedba se ne prihvaća. Prostorno planiranje je nužan element u sustavu zaštite okoliša, no problemi s kojima se sektor prostornog planiranja susreće nisu tema ove strateške studije. Omogućavanje uključivanja javnosti u postupke procjena utjecaja na okoliš definirano je zakonodavnim okvirom i unaprjeđenje ovog aspekta procjena utjecaja na okoliš nije tema strateške studije utjecaja na okoliš za Strategije. |
| 19 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.4.2Postojeći problemi , 3.4.2.4Unos buke u morski okoliš | Rečenicu "Na vrlo visokim razinama uzrokuje čak i smrt." potrebno je dopuniti: Na vrlo visokim razinama uzrokuje čak i smrt morskih organizama. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Tekst je korigiran. |
| 20 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.4.2Postojeći problemi , 3.4.2.3Luke nautičkog turizma | U tekstu bi trebalo obraditi i podatke o organiziranim sidrištima, njihovom broju/broju koncesija, te broju bova/plutača za privez brodova. Također bi trebalo procijeniti koliki je broj vezova (svih tipova) u odnosu na broj brodova u sezoni. Ovo bi dalo bolji uvid o broju brodova koji se slobodno sidri i intenzitetu utjecaja sidrenja na livade posidonije. Utjecaj sidrenja na livade posidonije je jedan od glavnih problema utjecaja nautičkog turizma na morski okoliš i kao takav bi trebao imati više prostora u cjelokupnom dokumentu. Više informacija dostupno je na: https://sunce-st.org/vijesti/preporuke-konferencije-o-smanjenju-utjecaja-sidrenja-na-morske-cvjetnice/ | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Utjecaj sidrenja na livade posidonije naveden je u poglavlju 3.4.2. Postojeći problemi. Tražena analiza nije neophodna za stratešku procjenu utjecaja na okoliš predmetne strategije uzimajući u obzir da se radi o strateškom dokumentu državne razine, kao i razinu detaljnosti razrade planiranih aktivnosti. |
| 21 | ŠIME VALIDŽIĆ | 3.4.2Postojeći problemi , 3.4.2.2Jadransko more, priobalje i otoci | Turizam negativno utječe na morsku bioraznolikost jer on povećava potrošnju ribe a ribarstvo je jedan neselektivan pokolj svih živih vrsta koje žive u moru. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju nego su one živa bića koja imaju vrijednost same po sebi. Neprihvatljivo je da je ponuda veganskih jela u turističkim mjestima slaba i da se u veganskim restoranima, umjesto jela od sirovina iz Hrvatske, nude jela od sirovina iz Južne Amerike i jugoistočne Azije (kao što su kvinoja, banane, soja, kokos, palmino ulje, šećer od trske) i time se potiče uništavanje tropskih prašuma, istrebljenje biljnih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda u tim zemljama. Ne treba poticati lovni ni ribolovni turizam. | Nije prihvaćen | Utjecaj ribarstva i akvakulture u funkciji turizma obrađen je u poglavlju 3. Postojeće stanje okoliša (3.15.4. Ribarstvo i akvakultura) i 5. Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš (5.1.2. Utjecaj klimatskih promjena na Strategiju, 5.4. Bioraznolikost i 5.6. Zaštićena područja prirode) i predložene su mjere zaštite okoliša (poglavlje 6.1. Mjere zaštite okoliša). Strategija predviđa poticanje razvoj eno-gastronomskog turizma temeljenog na autentičnoj ponudi hrane i pića te seoskog-agro turizma temeljenog na poljoprivredi i kvalitetnim lokalnim proizvodima kao značajnom pokretaču njegovog razvoja, pri čemu poljoprivredna gospodarstva ostvaruju ključnu ulogu kao proizvođači i pružatelji turističkih usluga, što je navedeno u prioritetnom području 1.3. Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda. Lovstvo, kao i lovni turizam dozvoljene su ljudske aktivnosti koje su regulirane posebnim propisima, te ukoliko se provode sukladno istim, ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš. |
| 22 | Ana Paliska | 3.4.2Postojeći problemi , 3.4.2.2Jadransko more, priobalje i otoci | Često se tijekom Procjene spominje važnost očuvanja obale zato što je strateški resurs koji je pod najvećim pritiskom turizma i najpodloženije područje manifestiranja negativnih posljedica turizma koje utječu na sve aspekte održivog razvoja. Međutim, pritom se zanemaruje utjecaj hotelskog i kamp smještaja, tj. komercijalnog smještaja u turističkim zonama koji nosi veliki broj turističkih kapaciteta, a razmatra se utjecaj samo privatnog smještaja. To je vidljivo i u Nacrtu Strategije razvoja održivog turizma 2030. Smatram da se ne prikazuje dovoljno objektivna slika i da se zagovara takav tip smještaj u području ZOP-a. Na obali se nalazi veliki broj turističkih zona i one također imaju negativan utjecaj na okoliš koji u dokumentu nije dovoljno preispitan i prikazan. Već izgrađene turističke zone lakše se dodatno šire u području zaštitnog obalnog područja (ZOP) jer im to omogućava zakon ako imaju dovoljan koeficijent izgrađenosti i time ZOP postaje opterećeniji za dodatne velike turističke kapacitete. Nasipavanje šireg obalnog prostora vrlo često događa se upravo zbog potreba različitih oblika komercijalnog smještaja kao i zbog popratnih koncesija, a nakon toga često je popraćeno neadekvatnom dohranom koja nije napravljena u skladu s mjerama zaštite okoliša. Također, upravo takve zone često nemaju adekvatne pročistače otpadnih voda, a radi se o velikom broju turističkih kapaciteta, čime se direktno ugrožava zdravlje mora. Također, nedovoljno se analizira štetnost neadekvatnog dohranjivanja koje je u stvarnosti češće zapravo nasipavanje koje se samo imenuje kao dohrana. Upravo zato potrebno je da ova Procjena iznese definicije nasipavanja i dohrane obalnog prostora te iznese preporuke za potrebne dozvole vezane za nasipavanje uređenih plaža te kako se dohrana treba provoditi u skladu s zaštitom prirode uz navođenje tih mjera. Potrebno je dopuniti tekstom koji će istaknuti negativne utjecaje i komercijalnog smještaja te opisati pojmove - nasipavanje i dohranjivanje obalnog prostora - uz navođenje mjera zaštite prirode. Pritom treba istaknuti sve negativne posljedice nasipavanja i neadekvatnog dohranjivanja te istaknuti važnost očuvanja prirodnih plaža. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Utjecaj svih oblika turističkog smještaja obrađen je Strateškom studijom u skladu s detaljnošću razrade planiranih aktivnosti Strategije. Poglavlje 3.4.2. dopunjeno je tekstom koji se odnosi na problematiku nasipavanja/dohrane plaža. No, dohrana plaža, budući da nije specificirana kao aktivnost Strategije, nije posebno izdvojena u analizi utjecaja, ali to nikako ne znači da utjecaji ove aktivnosti, kao i brojnih drugih neminovno dovode do negativnih utjecaja na sastavnice okoliša. Mogući utjecaji aktivnosti prioritetnih područja na strateškoj razini opisani su i grupirani prema razini detaljnosti razrade unutar Strategije. Za proširenje turističkih zona provode se procjene utjecaja na okoliš i ekološku mrežu kroz koje se analiziraju mogući utjecaji planiranih aktivnosti na geografski definiranom prostoru. Dodatno, za sve zahvate koji obuhvaćaju nasipavanje morske obale potrebno je provesti odgovarajuće postupke procjene utjecaja na okoliš sukladno Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš. Provođenje aktivnosti Strategije podrazumijeva poštivanje svih zakonodavnih odredbi, dok strateška studija utjecaja na okoliš nije mehanizam kojim se može regulirati provođenje aktivnosti u skladu sa zakonom. |
| 23 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.4.2Postojeći problemi , 3.4.2.2Jadransko more, priobalje i otoci | Potrebno je jasno navesti kako postojeći Sustav praćenja i promatranja za stalnu ocjenu stanja Jadranskog mora nije adekvatan i ne daje odgovore o navedenim pritiscima. Naime, kroz cijeli dokument se na više mjesta navodi kako nema dovoljno podataka, pa je ovo u koliziji s tim navodima. Nadalje trebalo bi obraditi činjenicu lošeg prostornog planiranja koje dovodi do situacija nekontroliranih dohrana i nasipavanja morske obale, odobravanja zahvata na morskoj obali bez kumulativne procjene utjecaja postojećih i planiranih zahvata. Štetnost nasipavanja kudikamo je veća od samog isticanja da građevinskim zahvatima produbljujemo kopno u more. Prema istraživanju u okviru SEAS projekta nasipavanje direktno utječe na prdinene morske zajednice tako da ih sloj mulja doslovno guši. Utjecaj na zaštićenu vrstu Posidoniju je značajan, nakupljanjem sedimenta i mulja na listovima te vrste uzrokuje odumiranje i konačno povlačenje iste s razina mora gdje su prisutne posljedice nasipavanja. Povlačenje posidonije utječe na dodatnu eroziju morskog tla i smanjenje bioraznolikosti morskih ekosustava. | Djelomično prihvaćen | Primjedba se djelomično prihvaća. Poglavlje 3.4.2. je dopunjeno. Problematika lošeg prostornog planiranja, nekontroliranih dohrana i nasipavanja morske obale i odobravanja zahvata na morskoj obali bez kumulativne procjene utjecaja postojećih i planiranih zahvata ne može se riješiti kroz predmetnu stratešku procjenu. Utjecaji na livade posidonije već su navedeni u odlomku 3.4.2. Postojeći problemi. |
| 24 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.4.2Postojeći problemi , 3.4.2.1Intenzitet turizma | Nije jasno zašto je u poglavlju Intenzitet turizma detaljnije obrađena samo problematika Morskog otpada, a ne i ostali pritisci vezani uz turizam. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Intenzitet turizma samo je jedna od tema obrađenih u poglavlju 3.4.2. Postojeći problemi koji uključuje i ostale pritiske vezane uz turizam. |
| 25 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.4Bioraznolikost, 3.4.2Postojeći problemi | Poglavlje nije usklađeno s word verzijom kao ni numeracija čime se dodatno otežava kvalitetno sudjelovanje javnosti. Poglavlje Bioraznolikost na portalu dopunjeno je s dodatnim tekstom u odnosu na word verziju dostupnu na portalu. Tekst "Livade posidonije i koraligenske zajednice ugrožene su sidrenjem, ribolovom povlačnim alatima, onečišćenjem i zasjenjivanjem" potrebno je dopuniti i sa utjecajem nasipavanja i tzv. dohranama plaža, a što potvrđuje stručni rad dr.sc. Kipson koja u svom radu ističe:. Naime, nasipavanje uzrokuje različite promjene biogeokemije okoliša koji prestaje biti pogodno stanište za dotadašnje organizme. Potencijalni utjecaj prvenstveno zahvaća supra-, medio- i infralitoralne zajednice, ali često i neke kopnene. Pri tom treba istaknuti da su dosadašnja istraživanja potencijalnih utjecaja nasipavanja ili dohranjivanja plaža u najvećoj mjeri fokusirana na pješčana plaže, dok su šljunčane plaže daleko manje istraživane i utjecaj prilikom zahvata na njima je daleko manje poznat (npr. Ponti i sur. 2013). Nadalje, vezano za utjecaj nasipavanja/dohranjivanja plaža na morska staništa i životne zajednice u Sredozemnom moru, u fokusu su najčešće naselja morskih cvjetnica, poglavito naselja posidonije (Posidonia oceanica) kao jedna od ekološki najvrjednijih i najugroženijih morskih staništa, a čija se dubinska rasprostranjenost, naročito gornja granica naselja, može nalaziti u zoni potencijalnih utjecaja. Naime, poznato je da dohranjivanje/nasipavanje može negativno utjecati na obližnja naselja posidonije povećanjem turbiditeta i posljedičnim smanjenjem svjetlosti potrebne za fotosintezu, dovodeći do drastičnog smanjenja rasta i čak potpunog nestajanja ove morske cvjetnice (Fernández Torquemada i Sánchez Lizaso 2005; González-Correa i sur. 2008).“ U poglavlju je potrebno jasno istaknuti da su obalna staništa ugrožena izgradnjom i nasipavanjem obale, te nestručnom dohranom plaža. Prirodne plaže ugrožene su i uklanjanjem naplavina posidonije. Nadalje, potrebno je obraditi problematiku povećanja opasnosti od požara tijekom sezone na obali. Potrebno je jasno istaknuti koje rekreativne aktivnosti uništavaju pojedina staništa te ih sukladno tome i planirati. Primjerice među postojećim problemima nije obrađen utjecaj lovnog turizma koji direktno negativno utječe na ptice. Nadalje, nije obrađen utjecaj slobodnog penjanja na osjetljivim lokacijama i u određenim periodima u godini, a kao jednog vida aktivnog turizma. Travnjačka staništa ugrožena su jakim porastom turističke ponude off road vozila (quadovi i sl.) koja ih direktno uništavaju. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Dopunjeno je poglavlje o utjecajima nasipavanja/dohrane plaža. Ostali navodi nisu navedeni u ovom poglavlju budući da ih ne navode niti analizirani izvori podataka, niti ih Strategija specificira kao planirane aktivnosti. Utjecaji planiranih aktivnosti obrađeni su u poglavlju 5. Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš, u skladu s detaljnošću i razradom aktivnosti Strategije. Detaljna razrada provedbe pojedinog prioritetnog područja provodit će se kroz strateške dokumente nižeg reda, tijekom kojih će se moći dati i detaljnija analiza utjecaja planiranih aktivnosti. |
| 26 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.3.2.2Postojeći problemi, 3.3.2.2.3Obrana priobalnih područja i zaštita od poplava | U poglavlju se navodi "Povećanje razine mora uzrokuje intenzivniju intruziju mora u površinske i podzemne vode i tlo (uključujući i smanjenje leće slatke vode na otocima)". S obzirom da se 96% noćenja ostvaruje u primorskim županijama, korisno bi bilo ovu problematiku jasnije obraditi na način da se istakne koja su područja posebno ugrožena, i koje je trenutno stanje (primjerice rijeka Neretva). | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Strateška studija izrađena je u skladu s razinom strateškog dokumenta za koji se provodi strateška procjena i detaljnosti razrade planiranih aktivnosti te smatramo da nema potrebe detaljnije analizirati navedenu problematiku vezanu uz pojedine geografske lokacije. |
| 27 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.3.2.2Postojeći problemi, 3.3.2.2.2Morski otpad | Osim kaveznog uzgoja ribe potrebno je navesti i kavezni uzgoj školjkaša, kao jedan od pritisaka na morski okoliš i uzrok stvaranja morskog otpada. U poglavlju je navedeno i "za hrvatski je dio Jadranskog mora problem nedostatak odgovarajućih podataka dobivenih sustavnim istraživanjima". Ovdje bi istaknuli kako uz relevantno Ministarstvo, Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita te pojedine institucije, NGO, uključujući i Sunce ulažu napore u prikupljanje podataka o morskom otpadu. Provedeno je i nekoliko EU projekata na ovu temu. Stoga bi poglavlje trebalo dopuniti s najnovijim saznanjima. Također molimo vas referencu za podatak vezan uz prekogranični otpad u rečenici: Udio takvog otpada na području južnog Jadrana može činiti gotovo 70% ukupne količine otpada. Poglavlje je potrebno dopuniti i informacijama: -gotovo 80% otpada iz mora potječe sa kopna, a tek manji dio nastaje na samom moru, -globalno se problem otpada iz mora ističe kao jedna od tri najveće prijetnje ekosustavima mora (uz prelov i klimatske promjene) - istraživanja pokazuju da više od 90% morskog otpada u Jadranu otpada na plastiku. | Prihvaćen | Primjedba je prihvaćena. Poglavlje 3.3.2.2.2. dopunjeno je traženim tekstom i dodana je tražena referenca. Poglavlje 3.12.1. dopunjeno je tekstom o prikupljanju podataka o morskom otpadu gdje su već navedeni i neki od provedenih projekata. |
| 28 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.3.2.2Postojeći problemi, 3.3.2.2.1Raspršeni izvori onečišćenja | Rečenicu "More (kao sastavnica okoliša) onečišćuje se poliaromatskim ugljikovodicima iz zaštitnih premaza pomorskih objekata, hranjivim tvarima iz ispuštenih sanitarnih otpadnih voda s kopna te uslijed organskog onečišćenja, potrebno je dopuniti i naglasiti onečišćenje koje dolazi zbog zaštitnih premaza plovila. Nadalje, u poglavlju nije obrađeno onečišćenje s obalnih objekata poput starih tvornica, novih pogona ili slično, poput primjerice bivše tvornice ferolagura u Dugom Ratu. U tablici 14. obrađene su tek glavne luke, uz njih je cijeli niz luka, lučica i marina povezanih s turizmom. Smatramo kako one lokalno i kumulativno mogu imati značajni utjecaj na okoliš i kako ih je potrebno bolje razraditi u dokumentu. Nadalje, u pojedinim poglavljima raspisuju se i navode podaci bez jasne poveznice s turizmom dok ono što je rezultat utjecaja turizma nije jasno obrađeno. Kakva je poveznica turizma i prijevoza tereta, posebice opasnog tereta? Nadalje, prikazani trendovi vezani uz balastne vode nisu najrelevantniji. Naime, 2019. su započeli globalni problemi s COVID-om što je dovelo do smanjenih gospodarskih i drugih aktivnosti, stoga se ovakvi trendovi u zadnje 3 godine trebaju tumačiti s posebnim oprezom. Zbog čega je došlo do smanjivanja? | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena i korigiran je odlomak vezan uz onečišćenje uzrokovano zaštitnim premazima plovila. Onečišćenje mora iz industrija koje nisu direktno vezane uz turizam obrađeno je kroz poglavlja 3.3.2.1.2. i 3.3.2.1.3. Podaci o lukama preuzeti su iz službenog dokumenta Hrvatskih voda (Privremeni pregled značajnijih vodnogospodarskih pitanja – 2019., 2020.), te smatramo da su navedeni podaci obrađeni u skladu s detaljnošću i razradom aktivnosti Strategije. Također, kroz prioritetna područja 1.4, 2.1 i 2.3. Strategija predviđa reformu prometnog sektora, poticanje smanjivanja pritisaka proizašlih iz turizma na sve sastavnice okoliša te elektrifikaciju plovila. Navedeno će rezultirati smanjenjem negativnog utjecaja plovila na okoliš. Svrha navođenja podataka o prijevozu tereta je prikazati ovu vrstu opterećenja morskog okoliša koja utječe na kakvoću mora, budući da je kakvoća mora iznimno važna za turizam. Korigiran je odlomak vezan uz balastne vode. |
| 29 | Ana Paliska | 3.3.2.1.3Ažuriranje dokumenata strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem temeljem obveza iz čl.8, čl.9 i čl.10. Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008 56 EZ, Deskriptor 10. Otpad u moru | S obzirom na to da je sustav praćenja otpada u moru tek u povojima, a jedan je od gorućih problema zbog zagađenosti Jadranskoga mora, smatram da bi Procjena trebala iznijeti i preporuku da se problemu pristupi interdisciplinarno s ciljem brže reakcije. U Nacrtu Strategije o razvoju održivog turizma vidljivo je da se naglašava kako je Jadransko more čisto i zdravo i da su uvjeti zadovoljavajući. Jasno mi je zašto Ministarstvo turizma još uvijek naglašava takvu sliku zbog turizma mora i sunca, ali smatram da se time ne pridonosi zaštiti našega prekrasnoga mora i da je potrebno i osvještavanje te uključivanje Ministarstva turizma i sporta. Ova bi procjena u zaključnim preporukama trebala upozoriti na stvarno stanje koje je zabrinjavajuće. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Navedeno poglavlje izrađeno je temeljem dokumenta Ministarstva zaštite okoliša i energetike (danas Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja) iz 2019. godine (Ažuriranje dokumenata strategije upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem temeljem obveza iz čl.8, čl.9 i čl.10. Okvirne direktive o morskoj strategiji 2008 56 EZ), dok su postojeći problemi vezani uz morski okoliš obrađeni u poglavlju 3.3.2.2. Postojeći problemi. Rješavanje problematike sustava praćenja otpada u moru nadilazi okvir predmetne Strategije. |
| 30 | ŠIME VALIDŽIĆ | 3.3.2More, 3.3.2.1Opis stanja i dosadašnjih trendova | Turizam negativno utječe na morsku bioraznolikost jer on povećava potrošnju ribe a ribarstvo je jedan neselektivan pokolj svih živih vrsta koje žive u moru. Ribe ne postoje samo da ih ljudi ubijaju nego su one živa bića koja imaju vrijednost same po sebi. Neprihvatljivo je da je ponuda veganskih jela u turističkim mjestima slaba i da se u veganskim restoranima, umjesto jela od sirovina iz Hrvatske, nude jela od sirovina iz Južne Amerike i jugoistočne Azije (kao što su kvinoja, banane, soja, kokos, palmino ulje, šećer od trske) i time se potiče uništavanje tropskih prašuma, istrebljenje biljnih vrsta i genocid protiv domorodačkih naroda u tim zemljama. Ne treba poticati ribolovni turizam. | Nije prihvaćen | Primjedba nije prihvaćena. Utjecaj ribarstva i akvakulture u funkciji turizma obrađen je u poglavlju 3. Postojeće stanje okoliša (3.15.4. Ribarstvo i akvakultura) i 5. Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš (5.1.2. Utjecaj klimatskih promjena na Strategiju, 5.4. Bioraznolikost i 5.6. Zaštićena područja prirode) i predložene su mjere zaštite okoliša (poglavlje 6.1. Mjere zaštite okoliša). Strategija predviđa poticanje razvoj eno-gastronomskog turizma temeljenog na autentičnoj ponudi hrane i pića te seoskog-agro turizma temeljenog na poljoprivredi i kvalitetnim lokalnim proizvodima kao značajnom pokretaču njegovog razvoja, pri čemu poljoprivredna gospodarstva ostvaruju ključnu ulogu kao proizvođači i pružatelji turističkih usluga, što je navedeno u prioritetnom području 1.3. Razvoj posebnih oblika turizma i strukturirani razvoj proizvoda. Ribolov, kao i ribolovni turizam dozvoljene su ljudske aktivnosti koje su regulirane posebnim propisima, te ukoliko se provode sukladno istim, ne očekuju se negativni utjecaji na okoliš. |
| 31 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3.3.1Kopnene i podzemne vode, 3.3.1.2Postojeći problemi | Rečenica "Opterećenja voda isključivo su vezana za obavljanje rekreativnih aktivnosti, te za potrebe turizma nisu značajna" nije točna. Naime, izrađivač procjene nije u obzir uzeo golf kao rekreativnu aktivnost, postojeća golf igrališta kao i ona koja se nalaze u prostornim planovima pojedinih županija. Prema standardima WWF-a, Svjetskog fonda za zaštitu prirode, za navodnjavanje golf terena potrošnja vode je 6.500-10.000 m3/ha godišnje. Znajući da golf tereni obuhvaćaju 80-150 ha aproksimativno dolazimo do potrošnje od oko 1.000.000 m3/igralištu godišnje, što odgovara potrošnji grada od 12.000 stanovnika. Strateška procjena trebala bi obuhvatit ovaj utjecaj turizma. | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Navodi preuzeti iz službenog i javno objavljenog dokumenta Hrvatskih voda (Privremeni pregled značajnih vodnogospodarskih pitanja, 2019.) nisu korigirani, no isto je poglavlje dopunjeno podacima vezanim uz golf igrališta preuzetim iz dokumenta Akcijskog plana razvoja golf ponude (Ministarstvo turizma RH, 2017.).. Utjecaj golfa kao planirane aktivnosti nije specificirano kao planirana aktivnost Strategije, stoga i mogući utjecaji ove aktivnosti nisu specificirani, nego su uključeni u moguće utjecaje svih mogućih aktivnosti unutar prioritetnih područja, što je u skladu s vrstom strateškog dokumenta i detaljnošću razrade planiranih aktivnosti. Detaljna razrada provedbe pojedinog prioritetnog područja provodit će se kroz strateške dokumente nižeg reda. |
| 32 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 3Postojeće stanje okoliša, 3.2Zrak | Onečišćenju zraka značajno doprinosi i povećanje pomorskog prometa, posebice kruzera, te je relevantne podatke potrebno uvrstiti u tekst. Više je moguće pronaći na Environmental and human health impacts of cruise tourism: A review - ScienceDirect i (PDF) SAFEGUARDING MARINE PROTECTED AREAS IN THE GROWING MEDITERRANEAN BLUE ECONOMY RECOMMENDATIONS FOR THE CRUISE SECTOR. Recommendations for the cruise sector. PHAROS4MPAs project. (researchgate.net) | Djelomično prihvaćen | Primjedba je djelomično prihvaćena. Poglavlje 3.2.2. Postojeći problemi dopunjeno je podacima o kružnim putovanjima. U poglavlju 5.2. Zrak na nekoliko mjesta tekst je preoblikovan kako bi bilo jasnije da se radi i o pomorskom prometu. Također, Strategija predviđa aktivnosti koje se odnose na reformu prometnog sektora, uključujući reformu željezničkog, cestovnog i zračnog sektora, kao i reformu pomorstva i unutarnjih plovnih putova kroz prioritetno područje 1.4. Unapređenje domaće i međunarodne prometne povezanosti. Navedeno će rezultirati smanjenjem emisija stakleničkih plinova u prometnom sektoru. |
| 33 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 2.5Odnos SOT s drugim planovima, programima i strategijama na državnoj razini | Word dokument za preuzimanje na portalu e-savjetovanje nije usklađen s dokumentom koji je vidljiv direktno na portalu, što dodatno otežava postupak komentiranja i sudjelovanja javnosti. Naime, u word dokumentu nije navedena tablica u kojoj se detaljnije razrađuje odnos SOT-a s drugim planovima, programima i strategijama na državnoj razini. Pridodamo li još veći problem pokretanja savjetovanja usred turističke sezone kada je 96% turističkih djelatnika zauzeto aktivnostima turizma jasno je da uključivanje dionika nije provedeno na kvalitetan način iako se u dokumentu na više mjesta navodi da je. Nadalje, Strategiju gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) nije potrebno navoditi niti razrađivati doprinos njenim ciljevima. Iako vrijedi do 2025. smatramo istu ne relevantnom jer nije usklađena s direktivama EU kao niti Planom gospodarenju otpadom RH. Nadalje, važeći Zakon o gospodarenju otpadom definira planske dokumente u gospodarenju otpadom (ali ne i strateške) stoga predlažemo brisanje njenog navođenja. Čak niti Nacionalna razvojna strategija Republike Hrvatske do 2030. godine (NN 13/21) ne navodi istu u popisu akata strateškog planiranja. | Nije prihvaćen | Navedena problematika nije u nadležnosti Izrađivača Strateške studije. Vezano uz Strategiju gospodarenja otpadom, primjedba se ne prihvaća. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) navedena je na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te će ostati navedena u Strateškoj studiji. |
| 34 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | 2Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine, 2.2Strateški okvir SOT | U Radnu skupinu kao predstavnice Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce uključene smo tek 23. prosinca 2021. , iako je Radna skupina osnovana 20. svibnja 2021. U tom smislu nismo imale priliku sudjelovati u cjelokupnom procesu izrade Strategije, konkretnije u prikupljanju ključnih elemenata za Analizu scenarija te formiranju scenarija alternativnih budućnosti. Stoga bi u rečenicu U procesu izrade dokumenta aktivno je sudjelovao Upravljački odbor i Radna skupina koja je obuhvatila predstavnike ključnih dionika hrvatskog turizma, ministarstava i drugih relevantnih institucija dopunili s tekstom "te NGO u kasnijoj fazi rada Radne skupine". | Djelomično prihvaćen | Dio prihvaćene primjedbe koji je korigiran u Strategiji ne nalazi se u strateškoj studiji. U poglavlju Članovi Radne skupine i njihov doprinos izradi Analize scenarija tekst je izmijenjen sukladno traženom. U poglavlju Upravljački sažetak prijedlog dopune nije prihvaćen. |
| 35 | Ana Paliska | 1Uvod, 1.2Provedene aktivnosti | Mislim da nije lagan zadatak napraviti Procjenu za ovako široko područje, ali smatram da je mišljenje trebalo biti zatraženo i od znanstvenih institucija koje u svojoj domeni rada pokrivaju i zaštitu okoliša, npr. mišljenje Instituta Ruđer Bošković. Znam da se znanstvena zajednica mogla očitovati tijekom javnog savjetovanja, ali javna savjetovanja tijekom ljetnih mjeseci često prolaze nezapaženo zbog godišnjih odmora. Mislim da bi poziv za mišljenje omogućio uključivanje znanstvene zajednice u ranijoj fazi izrade ovoga dokumenta i time bi podatci bili potpuniji i sveobuhvatniji, naročito u dijelovima zaštite okoliša gdje postoji nedovoljan sustavni monitoring ili su pak podatci zastarjeli. | Primljeno na znanje | Sastav članova stručnog povjerenstva za stratešku procjenu Strategije usklađen je zakonodavnim okvirom za izradu strateške procjene utjecaja strategije, plana i programa na okoliš. Ostali zainteresirani dionici, uključujući stručnu javnost imali su mogućnost dati svoj doprinos u izradi studije u procesu javne rasprave, uključujući i putem portala e-savjetovanje. Rokovi izrade i donošenja Strateška studije zadani su, budući da je Strategija jedna od aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. |
| 36 | Ana Paliska | Strateška studija utjecaja na okoliš: | Prijedlozi i komentari navedeni su pojedinačno po poglavljima radi lakšeg praćenja, | Primljeno na znanje | Primljeno na znanje. |
| 37 | Brodsko ekološko društvo-BED | Strateška studija utjecaja na okoliš: | Smatramo lošom praksom Savjetovanje s javnošću o Strateškoj procjeni utjecaja na okoliš Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, kao i Savjetovanje s javnošću o Nacrtu strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine održati u periodu od kraja srpnja do kraja kolovoza kad je većina direktno involviranih u teme u dokumentima u potpunosti okupirana vrhuncem turističke sezone, a ostali u korištenju godišnjih odmora. | Primljeno na znanje | Rokovi izrade i donošenja Strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine, kao i Nacrta strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine su zadani, budući da je Strategija jedna od aktivnosti predviđenih Nacionalnim planom oporavka i otpornosti. |
| 38 | Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce | Strateška studija utjecaja na okoliš: | Uz specifične komentare po pojedinim poglavljima istaknuli bi: 1. kroz studiju se u različitim poglavljima provlače pojedini isti pasusi, rečenice i informacije koje nepotrebno opterećuju tekst; 2. Nije usklađena verzija dostupna u wordu te verzija na portalu 3. Iako su obrađeni utjecaji na pojedine sastavnice okoliša, nisu jasno obrađeni pojedini specifični problemi i pritisci koje donosi turizam (više u komentraima na pojedina poglavlja); 3. S obzirom da se na nekoliko mjesta u dokumentu ističe i jasno je da 96% turizma se odvija u primorskim županijama, nije jasno obrađen utjecaj na okoliš upravo u ovim županijama. | Nije prihvaćen | 1. Primljeno na znanje. 2. Primljeno na znanje. Sadržaj teksta Studije je isti no zbog tehničkih zahtjeva portala e-savjetovanja dijelovi teksta su prilagođeni u prihvatljivi format. 3. Primljeno na znanje. Utjecaj na sastavnice okoliša obrađen je u skladu s detaljnošću i razradom aktivnosti Strategije. 4. Primjedba nije prihvaćena, utjecaj na sastavnice okoliša obrađen je u skladu s detaljnošću i razradom prioritetnih područja Strategije na nacionalnoj razini. |
| 39 | Sanja Đurin | Strateška studija utjecaja na okoliš: | Zadnje dvije godine bavim se istraživanjem outdoor turizma iz antropološke perspektive i skrenula bih pažnju na neke momente za koje mi se čini da su zanemareni ili premalo spomenuti u Strategiji: -nautički turizam se slabo prepoznaje kao onaj koji doprinosi negativnim učincima turizma na okoliš: veliki broj charter poduzeća ne vodi računa o tome koja se sredstva za čišćenje koriste prilikom čišćenja plovila, radi se uglavnom o agresivnim i sredstvima bogatima klorom koja znatno utječu na kemijski sastav mora u marinama ali i šire. Također, nigdje nije propisano koje kemikalije smiju sadržavati sredstva za pranje i čišćenje na plovilima u charteru, što dovodi do stalnog ispuštanja opasnih kemikalija u more tijekom plovidbe (deterđenti za pranje suđa, šamponi, sredstva za pranje sanitarija i palube). Brojne jedrilice u charteru se zapravo koriste motorom za plovidbu što također treba uzeti u obzir kada se razmišlja o ugljičnom otisku. Motori se koriste i u marinama i na sidru i bovama kako bi mogli raditi klima uređaji i ostali uređaji na plovilima kojima je potrebna električna energija za rad. To znači sate i sate rada i sagorijevanja. Za motorna plovila ugljični otisak još je problematičniji. Također treba uzeti u obzir obilno stvaranje mulja na mjestima bova, sidrišta i marina; -često se spominje neadekvatna kvaliteta smještajnih kapaciteta i njihova uloga u sezonalnosti destinacija. Zanima me koje će se mjere poduzeti u slučaju izgradnje kvalitetnijih smještajnih kapaciteta da ih se potakne na rad čitave godine ili bar duže od trenutnih sezonskih smještajnih kapaciteta? Kroz svoje sam istraživanje nailazila na zamjerke onih koji žele posjetiti Hrvatsku u predsezoni da tada nema visokokvalitetnog smještaja ni u top destinacijama, ni u zaleđu, gdje se na primjer odvija veliki dio outdoor turizma. Npr veće biciklističke grupe koje žele raditi transverzalne biciklističke ture od Istre do Dubrovnika ne mogu to napraviti jer na putu ne mogu naći visokokvalitetni smještaj u predsezoni; -i u Strategiji je spomenuto, ali čini mi se nedovoljno jasno, da neke oblike outdoor turizma treba destimulirati zbog njihovog velikog negativnog utjecaja na okoliš, a pogotovo limitirati broj sudionika ili takvih događaja na nekom mjestu tijekom godine – radi se o auto rally trkama u prirodnim ambijentima (poput Parka prirode Medvednica, moto rally trkama Dinarom, upotrebu quadova kao turistički atraktivnih ponuda, iznajmljivanje vodenih skutera – neki od tih događaja odvijaju se u zaštićenim područjima i područjima obuhvaćenima Natura 2000); | Primljeno na znanje | U Strateškoj studiji obrađen je utjecaj nautičkog turizma na sastavnice okoliša kroz poglavlje 3. Postojeće stanje okoliša (3.3.2. More, 3.4.2. Postojeći problemi (poglavlje 3.4. Bioraznolikost), 3.8.2. Postojeći problemi (3.8. Krajobraz), 3.11.2. Postojeći problemi (3.11. Stanovništvo i zdravlje ljudi) i 3.15.1. Promet), poglavlje 5. Opis vjerojatno značajnih utjecaja na okoliš (5.3. Vode i more, 5.4. Bioraznolikost i 5.6. zaštićena područja prirode) i predložene su mjere zaštite okoliša i mjere ublažavanja negativnog utjecaja na ekološku mrežu (poglavlje 6.1. i 8.5.) Povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta planirano je kroz prioritetna područja 1.1. Razvoj uravnoteženijeg i uključivog turizma, 1.2. Prostorno ravnomjernije raspoređen turistički promet, 2.3. Smanjenje negativnog turizma na klimu i 3.2. Unapređenje strukture i kvalitete smještajnih kapaciteta. Operacionalizacija prioritetnih područja kroz konkretne mjere osigurat će se kroz Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine. U strateškoj studiji u skladu s detaljnošću i razradom aktivnosti Strategije obrađen je utjecaj planiranih aktivnosti na sve sastavnice okoliša uključujući zaštićena područja, kao i područja Natura 2000 u sklopu Glavne ocjene. Detaljna razrada provedbe pojedinog prioritetnog područja provodit će se kroz strateške dokumente nižeg reda. |